POSLOVNE NOVINE - INFORMACIJE - TRGOVINA - TRGOVAČKO PRAVO

# Nova ponuda za poduzetnike # Internet usluge za poduzetnike # Korisni poslovni programi # Besplatne poslovne usluge # Korisni linkovi

PREGLED PRAVNIH PROPISA U REPUBLICI HRVATSKOJ

Na temelju prava i ovlaštenja utvrđenih Ustavom, Hrvatski sabor odlučuje o donošenju i promjeni Ustava, donosi zakone, državni proračun, donosi akte kojima izražava politiku Hrvatskoga sabora, obavlja izbore, imenovanja i razrješenja, u skladu s Ustavom i zakonom... Vlada donosi poslovnike, razne odluke, rješenja i zaključke. Zakonom je predviđeno da ministri i ravnatelji pojedinih upravnih tijela donose pravilnike i naputke za provedbu zakona u okviru svoje nadležnosti. Određene ovlasti imaju i jedinice lokalne i regionalne samouprave. Njihova predstavnička tijela na temelju Zakona o lokalnoj i regionalnoj samoupravi donose, razne odluke i akte. Pored njih opće akte, autonomnog značenja, donose i strukture izvan državnih tijela. Tim aktima donose se statuti i uređuje se unutarnje ustrojstvo...

Propisi iz 2004. godine - Arhiva - uredba o dodacima - statut hrvatske stomatološke - odluka o kriterijima ...


PREGLED I PRETRAŽIVANJE SVIH ZAKONA I DRUGIH PROPISA - SVI PROPISI

IZ ARHIVE: SADRŽAJ ODABRANOG PROPISA / AKTA:

USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
2643
Ustavni sud Republike Hrvatske, u sastavu Petar Klarić, predsjednik Suda, te suci Marijan Hranjski, Mario Kos, Ivan Matija, Ivan Mrkonjić, Jasna Omejec, Željko Potočnjak, Agata Račan, Emilija Rajić, Smiljko Sokol, Nevenka Šernhorst, Vice Vukojević i Milan Vuković, odlučujući o ustavnoj tužbi koju je podnio D. I. iz V., na sjednici održanoj 19. listopada 2004. godine, jednoglasno je donio
ODLUKU
I. Ustavna tužba se usvaja.
II. Općinski sud u Zagrebu dužan je donijeti presudu u predmetu koji se vodi pred tim sudom pod brojem: Pn-5014/03 (ranije: Pn-6667/95) u najkraćem mogućem roku, ali ne duljem od jedne (1) godine, računajući od prvog idućeg dana nakon dana objave ove odluke u »Narodnim novinama«.
III. Na temelju članka 63. stavka 3. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 49/02. – pročišćeni tekst) podnositelju ustavne tužbe D. I. iz V., s prebivalištem u Č., N. p., T. 3/28, određuje se primjerena naknada zbog povrede ustavnog prava iz članka 29. stavka 1. Ustava Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 41/01. – pročišćeni tekst) u iznosu od 4.400,00 kuna.
IV. Naknada iz točke III. izreke ove odluke bit će isplaćena iz državnog proračuna u roku tri mjeseca od dana podnošenja zahtjeva podnositelja Ministarstvu financija Republike Hrvatske za njezinu isplatu.
V. Ova odluka objavit će se u »Narodnim novinama«.
Obrazloženje
1. Ustavna tužba podnesena je 2. svibnja 2002. godine, temeljem članka 63. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 49/02. – pročišćeni tekst, u daljnjem tekstu: Ustavni zakon) radi nedonošenja odluke suda u razumnom roku u predmetu koji se vodi pred Općinskim sudom u Zagrebu pod brojem: Pn-6667/95 (koji je dobio novi broj: Pn-5014/03).
U ustavnoj tužbi podnositelj navodi da je 31. kolovoza 1995. godine, Općinskom sudu u Zagrebu podnio tužbu protiv Republike Hrvatske radi naknade štete prouzročene devastiranjem, paležom i pljačkom obiteljske kuće u V., u kolovozu 1991. godine, od strane nepoznatog počinitelja.
Podnositelj navodi da je u parničnom postupku u povodu kojeg je podnesena ustavna tužba tuženica dala odgovor na tužbu 18. prosinca 1995., a dana 7. veljače 1997. godine doneseno je rješenje o prekidu postupka, od čijeg donošenja do podnošenja ustavne tužbe, nadležni sud u predmetnoj pravnoj stvari nije postupao. U međuvremenu, 15. veljače 2000. godine, podnositelj je zatražio od Općinskog suda u Zagrebu nastavak postupka.
Podnositelj smatra da su nedonošenjem meritorne odluke u razumnom roku povrijeđene odredbe članaka 5., 6., 8., 13. i 17. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda (Rim, 1950.) i iz članka 1. Protokola 11. uz tu Konvenciju. Iz navedenog slijedi da podnositelj ukazuje i na povrede ustavnih prava zajamčenih odredbama članka 29. stavka 1., članka 34. stavka 1. i članka 48. stavka 1. Ustava.
Stoga predlaže da Ustavni sud usvoji ustavnu tužbu te odredi primjerenu naknadu podnositelju u iznosu od 182.000,00 eura.
ČINJENICE VAŽNE ZA USTAVNOSUDSKI POSTUPAK
2. Ustavni sud je u ustavnosudskom postupku, pokrenutom temeljem članka 63. Ustavnog zakona, utvrdio sljedeće činjenice koje su pravno relevantne za odlučivanje o povredi ustavnog prava podnositelja, zajamčenog člankom 29. stavkom 1. Ustava Republike Hrvatske:
– 31. kolovoza 1995. godine podnositelj ustavne tužbe pokrenuo je postupak pred Općinskim sudom u Zagrebu, protiv Republike Hrvatske, tužbom radi naknade štete prouzročene devastiranjem, paležom i pljačkom obiteljske kuće u V., u kolovozu 1991. godine, od strane nepoznatog počinitelja,
– 18. prosinca 1995. tuženica je dala odgovor na tužbu,
– 7. veljače 1997. godine rješenjem je utvrđen prekid postupka temeljem članka 2. Zakona o izmjeni Zakona o obveznim odnosima (»Narodne novine«, broj 7/96.),
– podneskom od 15. veljače 2000. godine podnositelj je zatražio od Općinskog suda u Zagrebu nastavak postupka,
– do dana podnošenja ustavne tužbe, 2. svibnja 2002. godine, postupak je i dalje bio u prekidu,
– provjerom (16. kolovoza 2004.) kod Općinskog suda u Zagrebu, utvrđeno je da je predmet dobio novi broj: Pn-5014/03, nalazi se u kalendaru do 20. siječnja 2005. i u njemu nije donesena odluka.
3. PRAVO VAŽNO ZA USTAVNOSUDSKI POSTUPAK
3.1. Podnositelj je pokrenuo postupak pred Općinskim sudom u Zagrebu 31. kolovoza 1995. godine tužbom podnesenom temeljem članka 180. Zakona o obveznim odnosima (»Narodne novine«, broj 53/91., 73/91. i 3/94.), koji je glasio:
Članak 180.
Za štetu nastalu smrću, tjelesnom povredom ili oštećenjem odnosno uništenjem imovine fizičke osobe uslijed akata nasilja ili terora te prilikom javnih demonstracija i manifestacija odgovara društveno-politička zajednica čiji su organi po važećim propisima bili dužni spriječiti takvu štetu.
Zakonom o izmjeni Zakona o obveznim odnosima (»Narodne novine«, broj 7/96.), koji je stupio na snagu 3. veljače 1996. godine, bilo je propisano:
Članak 1.
U Zakonu o obveznim odnosima (»Narodne novine«, broj 53/91., 73/91. i 3/94.) članak 180. briše se.
Članak 2.
Postupci za naknadu štete pokrenuti po odredbama članka 180. Zakona o obveznim odnosima, prekidaju se.
Postupci iz stavka 1. ovoga članka nastavit će se nakon što se donese poseban propis kojim će se urediti odgovornost za štetu nastalu uslijed terorističkih akata.
Zakonom o dopunama Zakona o obveznim odnosima (»Narodne novine«, broj 112/99.) koji je stupio na snagu 6. studenoga 1999. godine, bilo je propisano:
Članak 2.
Obvezuje se Vlada Republike Hrvatske da posebne zakone iz članka 1. (članka 184.a. stavka 2. i 184.b. stavka 2.) ovoga Zakona, te članka 2. stavka 2. Zakona o izmjeni Zakona o obveznim odnosima (»Narodne novine«, broj 7/96.) podnese radi donošenja najkasnije u roku šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
3.2. Hrvatski sabor, na sjednici održanoj 14. srpnja 2003. godine, donio je Zakon o odgovornosti za štetu nastalu uslijed terorističkih akata i javnih demonstracija (»Narodne novine«, broj 117/03.), koji je stupio na snagu 31. srpnja 2003. godine, a kojim je propisano:
Članak 10.
Sudski postupci radi naknade štete prekinuti stupanjem na snagu Zakona o izmjeni Zakona o obveznim odnosima (»Narodne novine«, broj 7/96.) nastavit će se po odredbama ovoga Zakona.
Iz navedenog slijedi da je Zakonom o izmjeni Zakona o obveznim odnosima određen prekid postupaka u kojima je odlučivano o naknadi štete nastale uslijed terorističkih akata i javnih demonstracija do stupanja na snagu Zakona o odgovornosti za štetu nastalu uslijed terorističkih akata i javnih demonstracija, odnosno da je navedenim zakonom bilo određeno da se spomenuta vrsta postupaka mora prekinuti, pa su oni bili prekinuti tijekom razdoblja od sedam (7) godina, pet (5) mjeseci i dvadeset i pet (25) dana.
3.3. Podnositelj je podnio ustavnu tužbu temeljem članka 63. Ustavnog zakona zbog povrede ustavnog prava na donošenje sudske odluke u razumnom roku, zajamčenog člankom 29. stavkom 1. Ustava Republike Hrvatske.
Članak 29. stavak 1. Ustava Republike Hrvatske propisuje:
Članak 29.
Svatko ima pravo da zakonom ustanovljeni neovisni i nepristrani sud (...) u razumnom roku odluči o njegovim pravima i obvezama (...).
Članak 63. Ustavnog zakona propisuje:
Članak 63.
(1) Ustavni sud će pokrenuti postupak po ustavnoj tužbi i prije no što je iscrpljen pravni put, u slučaju kad o pravima i obvezama stranke (...) nije u razumnom roku odlučio sud (...).
(2) U odluci kojom usvaja ustavnu tužbu zbog nedonošenja akta u razumnom roku iz stavka 1. ovoga članka, Ustavni sud će nadležnom sudu odrediti rok za donošenje akta kojim će taj sud meritorno odlučiti o pravima i obvezama (...) podnositelja. Rok za donošenje akta počinje teći idućeg dana dana objave odluke Ustavnog suda u »Narodnim novinama«.
(3) U odluci iz stavka 2. ovoga članka Ustavni sud će odrediti primjerenu naknadu koja pripada podnositelju zbog povrede njegova ustavnog prava koju je sud učinio kada o pravima i obvezama podnositelja (...) nije odlučio u razumnom roku. Naknada se isplaćuje iz državnog proračuna u roku od tri mjeseca od dana podnošenja zahtjeva stranke za njezinu isplatu.
Ustavna tužba je osnovana.
4. Povredu ustavnog prava na donošenje sudske odluke u razumnom roku Ustavni sud razmatra u svjetlu osobitih okolnosti svakog pojedinog slučaja.
Razmatrajući navode ustavne tužbe i dokumentaciju koja prileži ustavnoj tužbi, Ustavni sud je utvrdio da su u konkretnom slučaju ispunjene pretpostavke za postupanje u smislu odredaba članka 63. Ustavnog zakona.
4.1. DULJINA SUDSKOG POSTUPKA
Parnični postupak pred Općinskim sudom u Zagrebu pokrenut je 31. kolovoza 1995. godine. Ustavna tužba podnesena je 2. svibnja 2002. godine. Ustavni sud utvrđuje da je od dana pokretanja parničnog postupka do dana podnošenja ustavne tužbe proteklo ukupno šest (6) godina, osam (8) mjeseci i jedan (1) dan.
Pravo na donošenje sudske odluke u razumnom roku čini dio unutarnjeg pravnog poretka Republike Hrvatske od dana stupanja na snagu Zakona o potvrđivanju Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda i Protokola broj 1, 4, 6, 7 i 11 uz Konvenciju za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda (»Narodne novine – Međunarodni ugovori«, broj 18/97., 6/99. – pročišćeni tekst i 8/99. – ispravak, u daljnjem tekstu: Europska konvencija), a to je 5. studenoga 1997. godine. Pravo na donošenje sudske odluke u razumnom roku je ustavno pravo u Republici Hrvatskoj od 9. studenoga 2000. godine. Ispitivanje razumnosti trajanja sudskih postupaka prije 5. studenoga 1997. godine, u pravilu, ne bi moglo biti predmetom ustavnosudskih postupaka temeljenih na članku 63. Ustavnog zakona, jer u dotadašnjem pravnom poretku Republike Hrvatske takvo pravo nije postojalo.
Stoga, računajući od 5. studenoga 1997. do dana podnošenja ustavne tužbe, pravno relevantno razdoblje koje Ustavni sud razmatra u konkretnom ustavnosudskom postupku obuhvaća četiri (4) godine, pet (5) mjeseci i dvadeset sedam (27) dana.
4.2. POSTUPANJE NADLEŽNOG SUDA
Analizirajući postupanje nadležnog suda u pravno relevantnom razdoblju, Ustavni sud je utvrdio da Općinski sud u Zagrebu nije poduzeo niti jednu radnju koja bi bila relevantna za meritorno odlučivanje o pravima i obvezama stranaka u tom sudskom postupku.
Prema članku 117. stavku 3. Ustava Republike Hrvatske, sudovi sude na temelju Ustava i zakona.
Prekid parničnog postupka u predmetu koji se vodio pred Općinskim sudom u Zagrebu pod brojem: Pn-6667/95 nastupio je po sili zakona (ex lege) dana 3. veljače 1996. godine, stupanjem na snagu Zakona o izmjeni Zakona o obveznim odnosima.
Rješenje o prekidu postupka koje je donio Općinski sud u Zagrebu imalo je deklaratorno značenje.
Zakonom određeni prekid postupka, do donošenja novog propisa, onemogućio je nadležni sud da tijekom prekida poduzima radnje usmjerene na odlučivanje o osnovanosti tužbenog zahtjeva.
4.3. UTJECAJ ZAKONOM ODREĐENOG PREKIDA
POSTUPKA NA POVREDU USTAVNOG PRAVA
U ovoj pravnoj stvari Ustavni sud ocjenjuje postoje li zbog zakonom određenog prekida postupka pretpostavke za postupanje Suda u skladu s člankom 63. stavkom 1. Ustavnog zakona te je li zbog takvog prekida postupka povrijeđeno člankom 29. stavkom 1. Ustava zajamčeno pravo podnositelja da o njegovim pravima i obvezama u razumnom roku odluči neovisni i nepristrani sud.
U svezi s pitanjem postojanja pretpostavke za postupanje u skladu s člankom 63. stavkom 1. Ustavnog zakona u slučaju zakonom određenog prekida postupka, Sud smatra da se tako određenim prekidom postupka može povrijediti člankom 29. stavkom 1. Ustava zajamčeno pravo na suđenje u razumnom roku. Naime, tijekom zakonom određenog prekida nadležni sud ne može postupati, pa ako je takav prekid neopravdano dugotrajan može doći do povrede prava na suđenje u razumnom roku. Iako se u ovom slučaju neodlučivanje u razumnom roku ne može pripisati sudu, već je posljedica intervencije zakonodavca u započeti sudski postupak, takvom se intervencijom može povrijediti pravo na suđenje u razumnom roku. Stoga postoje odredbama članka 63. stavka 1. Ustavnog zakona utvrđene pretpostavke za postupanje po podnesenoj ustavnoj tužbi i prije nego što je iscrpljen pravni put.
U svezi s pitanjem je li u ovom slučaju došlo do povrede prava na suđenje u razumnom roku, Sud utvrđuje da je u uvjetima podnošenja, temeljem članka 180. Zakona o obveznim odnosima, velikog broja tužbi protiv Republike Hrvatske za naknadu štete prouzročene terorističkim aktima, a kojima su potraživani relativno značajni iznosi naknada šteta, postojalo opravdanje za dodatno zakonsko uređenje te odgovornosti, pa i za određivanje prekida započetih postupaka do donošenja novog propisa. Međutim, tako određeni prekid postupka svojim trajanjem nije smio onemogućiti ostvarivanje Ustavom zajamčenog prava na suđenje u razumnom roku. O navedenom ograničenju vodio je računa i Hrvatski sabor kada je na sjednici održanoj 22. listopada 1999. godine obvezao Vladu Republike Hrvatske da najkasnije u roku šest mjeseci podnese Saboru prijedlog zakona kojim će se urediti to pitanje. Nakon proteka zakonom određenog roka u kojem je Vlada bila dužna Hrvatskom saboru podnijeti prijedlog novog zakonskog uređenja i time omogućiti nastavak prekinutih postupaka, podnositelj je bio u neizvjesnosti hoće li se i kada će se nastaviti prekinuti postupak.
Vodeći računa o svim ovim okolnostima te o činjenici da je zakonom određen prekid sudskog postupka radi naknade štete prouzročene terorističkim aktima i javnim demonstracijama trajao šest (6) godina, osam (8) mjeseci i jedan (1) dan, te da je prekid obuhvatio cjelokupno pravno relevantno razdoblje od stupanja na snagu Europske konvencije do podnošenja ustavne tužbe u trajanju od četiri (4) godine, pet (5) mjeseci i dvadeset sedam (27) dana, Ustavni sud utvrđuje da je takvim zakonom određenim prekidom postupka povrijeđeno člankom 29. stavkom 1. Ustava zajamčeno pravo podnositelju da zakonom ustanovljeni neovisni i nepristrani sud u razumnom roku odluči o njegovim pravima i obvezama. Takvim zakonom određenim prekidom postupka u ovom je slučaju podnositelju povrijeđeno i pravo na pristup sudu, koje je dio prava na sud, također zajamčenog odredbom članka 29. stavka 1. Ustava o temeljnom ljudskom pravu na pravično suđenje.
5. Imajući u vidu sve navedene činjenice i okolnosti, u smislu odredbe članka 63. stavka 2. Ustavnog zakona, donesena je odluka kao pod točkama I. i II. izreke ove odluke.
6. Sukladno odredbi članka 63. stavka 3. Ustavnog zakona, odlučeno je kao u točkama III. i IV. izreke ove odluke.
7. Odluka o objavi (točka V. izreke) temelji se na odredbama članka 29. Ustavnog zakona.
Broj: U-IIIA-948/2002
Zagreb, 19. listopada 2004.
USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Predsjednik
dr. sc. Petar Klarić, v. r.


Portal Poslovnenovine.com sadržaje objavljuje u dobroj namjeri. Sve sadržaje portala koristite na vlastitu odgovornost. Iako činimo sve napore kako bi osigurali točnost i pravovremenost informacija na ovim stranicama, nismo odgovorni za eventualnu netočnost informacija ili štetu nastalu korištenjem takvih informacija.


POSEBNA PREPORUKA:

PREGLED KORISNIH SAVJETA I IZBOR POSLOVNIH USLUGA ZA PODUZETNIKE

POSLOVNE INFORMACIJE ZA VLASNIKE TVRTKI, OBRTNIKE I UDRUGE

Primjeri ugovora - šprance

Investicijski projekti