POSLOVNE NOVINE - PRAVNE INFORMACIJE - PROGRAMI

# Nova ponuda za poduzetnike # Internet usluge za poduzetnike # Korisni poslovni programi # Besplatne poslovne usluge # Korisni linkovi

PREGLED PRAVNIH PROPISA U REPUBLICI HRVATSKOJ

Na temelju prava i ovlaštenja utvrđenih Ustavom, Hrvatski sabor odlučuje o donošenju i promjeni Ustava, donosi zakone, državni proračun, donosi akte kojima izražava politiku Hrvatskoga sabora, obavlja izbore, imenovanja i razrješenja, u skladu s Ustavom i zakonom... Vlada donosi poslovnike, razne odluke, rješenja i zaključke. Zakonom je predviđeno da ministri i ravnatelji pojedinih upravnih tijela donose pravilnike i naputke za provedbu zakona u okviru svoje nadležnosti. Određene ovlasti imaju i jedinice lokalne i regionalne samouprave. Njihova predstavnička tijela na temelju Zakona o lokalnoj i regionalnoj samoupravi donose, razne odluke i akte. Pored njih opće akte, autonomnog značenja, donose i strukture izvan državnih tijela. Tim aktima donose se statuti i uređuje se unutarnje ustrojstvo...

Propisi iz 2000. godine - Arhiva - pravilnici u opticaju - ispravak uredbe izbori - uredba o produljenju ...


PREGLED I PRETRAŽIVANJE SVIH ZAKONA I DRUGIH PROPISA - SVE OBJAVE

IZ ARHIVE: SADRŽAJ ODABRANOG PROPISA / AKTA:

USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
679
Ustavni sud Republike Hrvatske, u sastavu dr. sc. Smiljko Sokol, predsjednik Suda te suci dr. sc. Velimir Belajec, Marijan Hranjski dr. iur., dr. sc. Petar Klarić, Jurica Malčić, mr. sc. Ivan Matija, Ivan Mrkonjić dr. iur., dr. sc. Jasna Omejec, Emilija Rajić, Vice Vukojević dr. iur. i Milan Vuković dr. iur., u povodu prijedloga PROMEL PROJEKTA d.o.o. Zagreb, zastupanog po direktoru Zlatku Vukoviću, ing. prom., za pokretanje postupka ocjene ustavnosti Zakona o Hrvatskoj komori arhitekata i inženjera u graditeljstvu, i za pokretanje postupka ocjene ustavnosti i zakonitosti Statuta Hrvatske komore arhitekata i inženjera u graditeljstvu, na sjednici održanoj dana 15. ožujka 2000., donio je
RJEŠENJE
I. Ne prihvaća se prijedlog za pokretanje postupka za ocjenu ustavnosti odredaba članka 1. stavka 2., članka 15., članka 16. i članka 22. stavka 1. Zakona o Hrvatskoj komori arhitekata i inženjera u graditeljstvu (»Narodne novine«, broj 47/98).
II. Ne prihvaća se prijedlog za pokretanje postupka za ocjenu ustavnosti i zakonitosti odredaba članka 4. stavka 1. i članka 51. točke 3. Statuta Hrvatske komore arhitekata i inženjera u graditeljstvu (»Narodne novine«, broj 40/99).
III. Ovo rješenje objavit će se u »Narodnim novinama«.
Obrazloženje
»PROMEL PROJEKT« d.o.o. za inženjering, proizvodnju i trgovinu iz Zagreba, podnio je Ustavnom sudu Republike Hrvatske prijedlog za ocjenu ustavnosti odredaba članka 1. stavka 2., članka 15., članka 16. i članka 22. stavka 1. Zakona o Hrvatskoj komori arhitekata i inženjera u graditeljstvu (»Narodne novine«, broj 47/98 - dalje: Zakon), kao i prijedlog za ocjenu ustavnosti i zakonitosti odredaba članka 4. stavka 1. i članka 51. točke 3. Statuta Hrvatske komore arhitekata i inženjera u graditeljstvu (»Narodne novine«, broj 44/99 - dalje: Statut).
Predlaže da Ustavni sud pokrene postupak o ocjeni ustavnosti i ukine osporavane odredbe Zakona kao protivne odredbama čl. 43., 49. i 54. Ustava te da pokrene postupak ocjene ustavnosti i zakonitosti i ukine osporavane odredbe Statuta kao suprotne čl. 49. i 54. Ustava, a odredbu iz članka 51. točke 3. Statuta kao suprotnu i čl. 160. i 387. Zakona o trgovačkim društvima.
Prije ocjene osporavanih odredaba, Ustavni je sud prijedlog dostavio tadašnjem Ministarstvu prostornog uređenja, graditeljstva i stanovanja te Hrvatskoj komori arhitekata i inženjera u graditeljstvu, radi davanja stručnog mišljenja o prijedlogu.
U dostavljenom mišljenju Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i stanovanja, u bitnom, navodi da se prema Pravilniku o programu i načinu polaganja stručnih ispita za obavljanje određenih poslova u izgradnji objekata (»Narodne novine«, broj 23/89), taj ispit polaže za arhitektonski, građevinski, strojarski i elektrotehnički smjer, dakle, da diplomirani inženjeri i inženjeri prometa ne polažu taj ispit, zbog čega nisu ovlašteni potpisivati tzv. prometne projekte, već da to i sada čine diplomirani inženjeri i inženjeri građevinarstva stručnog smjera za prometnice. Istovremeno, navodi Ministarstvo, diplomirani inženjeri i inženjeri prometa mogu sudjelovati kao stručni suradnici na izradi određene vrste prometnih projekata, jer ni jednoj struci nije zabranjeno sudjelovati u procesu izrade određenog projekta.
Glede osporavane odredbe članka 22. stavka 1. Zakona, ističe da je propisivanje cijene usluga jedno od osnovnih komorskih načela sukladnog europskom pravu te da se ne radi o monopolu, već da se putem najniže dopuštene cijene svi ovlašteni arhitekti i inženjeri kao i investitori (naručitelji) stavljaju u isti položaj.
Smatra da prijedlog nije osnovan.
Svoje stručno mišljenje dostavila je i Hrvatska komora arhitekata i inženjera u graditeljstvu. U bitnom navodi isto kao što to čini Ministarstvo prostornog uređenja i graditeljstva te smatra da prijedlog nije osnovan.
1. Članak 1. stavak 2. Zakona, glasi:
»(2) U Komoru se obvezatno udružuju »ovlašteni arhitekti« i »ovlašteni inženjeri« koji obavljaju stručne poslove prostornog uređenja, poslove projektiranja, stručnog nadzora i kontrole projekata sukladno posebnim propisima a radi zastupanja i usklađivanja zajedničkih interesa, zaštite javnog interesa i zaštite interesa trećih osoba.«
Predlagatelj navodi da se temeljem osporene odredbe stavka 2. članka 1. Zakona, ovlašteni arhitekti i ovlašteni inženjeri moraju udružiti u Komoru, jer bez udruživanja ne mogu obavljati poslove za koje su se školovali i položili stručni ispit. Na taj način da se njima kao građanima oduzima pravo na slobodno udruživanje, što da je suprotno članku 43. Ustava.
Prijedlog nije osnovan.
Osporena odredba odnosi se na osobe koje obavljaju stručne poslove prostornog uređenja, poslove projektiranja, stručnog nadzora i kontrole projekata sukladno posebnim propisima, a radi zastupanja i usklađivanja zajedničkih interesa, zaštite javnog interesa i zaštite trećih osoba.
Dakle, svrha je postojanja Komore i obveznog udruživanja u nju osoba koje žele obavljati poslove iz članka 2. stavka 2. Zakona, uz zastupanje zajedničkih interesa tih osoba, posebno i zaštita javnog interesa i interesa trećih osoba.
Posebnu zaštitu javnog interesa i interesa trećih osoba, država je prenijela na Komoru, pa Sud ocjenjuje da nije u nesuglasju s odredbom članka 43. stavka 1. Ustava, kad je propisala da se osobe koje obavljaju poslove kod kojih se mora paziti na te interese, obvezno udružuju u Komoru koja će te interese štititi.
2. Članci 15. i 16. Zakona, glase:
»Članak 15.
(1) Strukovni razred (u daljnjem tekstu: razred) oblik je strukovnog povezivanja i organiziranja članova Komore radi unapređivanja rada članova Komore koji obavljaju određene poslove.
(2) Svaki član Komore istodobno je i član jednog od razreda.
Članak 16.
Strukovni razredi jesu:

  1. Razred arhitekata,
  2. Razred inženjera građevinarstva,
  3. Razred inženjera geodezije,
  4. Razred inženjera strojarstva,
  5. Razred inženjera elektrotehnike.«

Predlagatelj ukazuje da su iz strukovnih razreda iz navedenih zakonskih odredaba, izostavljeni diplomirani inženjeri prometnih znanosti, koji također moraju polagati poseban stručni ispit da bi mogli projektirati dinamičke signalizacije i semaforizaciju križanja. Navodi da zbog toga diplomirani inženjeri prometnih znanosti ne mogu obavljati svoje poslove zato što ne mogu biti članovi Komore, čime da su povrijeđene odredbe članka 54. Ustava.
Prijedlog nije osnovan.
Prema odredbama Pravilnika o programu i načinu polaganja stručnih ispita za obavljanje određenih poslova u izgradnji objekata, koji je temeljem odredbe članka 117. stavka 2. Zakona o gradnji (»Narodne novine«, broj 52/99 i 75/99) još uvijek na snazi, stručni ispit polaže se za arhitektonski, građevinski, strojarski i elektrotehnički smjer, što znači da sukladno uvjetima za polaganje, tom stručnom ispitu mogu pristupiti samo diplomirani inženjeri, odnosno inženjeri arhitekture, građevinarstva, strojarstva i elektrotehnike. To su temeljne struke, uz inženjera geodezije, koje sudjeluju u procesu projektiranja i gradnje određene građevine. Diplomirani inženjeri geodezije polažu stručni ispit sukladno odredbi članka 66. Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnine (»Narodne novine«, broj 128/99). Osobe navedenih struka koje su položile stručni ispit mogle su prema ranijim propisima u svojstvu ovlaštene osobe izrađivati i potpisivati glavni projekt, odnosno projekt za dobivanje građevne dozvole, dokumente prostornog uređenja (prostorne planove) i stručne podloge za lokacijske dozvole te parcelacijske elaborate i elaborate iskolčenja građevina. Do stupanja na snagu osporavanog Zakona, odnosno Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o prostornom uređenju (»Narodne novine«, broj 68/98) i Zakona o gradnji (»Narodne novine«, broj 52/99 i 75/99), ti poslovi mogli su se obavljati samo u pravnoj osobi, a ne i samostalno, s time da ih je pravna osoba, registrirana za njihovo obavljanje, mogla obavljati samo ukoliko je imala uposlene, odnosno ukoliko je na drugi način angažirala diplomirane inženjere ili inženjere sa spomenutim položenim stručnim ispitom.
Članak 16. Zakona posljedica je rješenja iz članka 1. stavka 1. i članka 2. Zakona, pa određuje koje su struke članovi Komore, odnosno pojedinog strukovnog razreda, a članovi Komore obvezno moraju biti samo oni arhitekti i inženjeri koji u svojstvu odgovorne osobe obavljaju stručne poslove prostornog uređenja, poslove projektiranja, stručnog nadzora i kontrole projekata, bilo samostalno, bilo u pravnoj osobi, kako to proizlazi iz članka 4. stavka 1. Statuta, članka 25. Zakona o gradnji i članaka 8. i 8a. Zakona o prostornom uređenju te članka 55. Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina. Ostali arhitekti i inženjeri koji nisu članovi Komore mogu sudjelovati u obavljanju naprijed navedenih poslova, ali samo kao stručni suradnici na projektu i nisu ovlašteni taj projekt potpisati.
Prema tome, osporavanim zakonskim rješenjem nije zabranjeno obavljanje poslova ni jednoj struci koja se pojavljuje u procesu izrade određenog projekta, pa ni diplomiranim inženjerima prometa.
Stoga Sud ocjenjuje da osporavane odredbe članaka 15. i 16. Zakona nisu u nesuglasju s odredbama članka 54. Ustava.
3. Članak 22. Zakona, glasi:
»(1) Skupština Komore uz prethodno mišljenje svakog razreda i uz suglasnost Ministarstva utvrđuje cijene svojih usluga te donosi pravilnik o cijenama svojih usluga.
(2) Pravilnik iz stavka 1. ovoga članka objavljuje se u »Narodnim novinama«.«
Predlagatelj ističe kako »ovlašteni« inženjer može obavljati svoje poslove samo ako je član Komore i po cijenama koje utvrđuje Komora. Postavlja pitanje radi li se o monopolu ili o tržišnoj utakmici kada svi »ovlašteni« inženjeri moraju obavljati poslove po istim cijenama te smatra da su te odredbe suprotne odredbama članka 49. Ustava, jer država osigurava svim poduzetnicima jednak pravni položaj na tržištu, a monopoli su zabranjeni.
Prijedlog nije osnovan.
U skladu s osporavanim odredbama, donesen je Pravilnik o cijenama usluga Hrvatske komore arhitekata i inženjera u graditeljstvu (»Narodne novine«, broj 85/99 - dalje: Pravilnik). Njime je uređen obračun naknade za rad arhitekata i inženjera za poslove izrade dokumenata prostornog uređenja, izrade projekata i tehničkog savjetovanja investitora te nadzora nad gradnjom, s time da su u pravilu određeni najniži iznosi naknade.
Propisivanje cijena usluga, jedno je od osnovnih komorskih načela kojega se moraju pridržavati njezini članovi. Za slobodne profesije kao i zaposlene arhitekte i inženjere u tvrtkama članovima Komore, cijene određuje od države određeno nadležno tijelo, tj. Komora, odnosno njezini članovi putem Skupštine Komore.
Dakle, u konkretnom slučaju ne radi se o monopolu, već se putem najniže dopuštene cijene usluge svi ovlašteni inženjeri i arhitekti, kao i naručitelji, stavljaju u isti položaj. Pri tome nije isključena mogućnost utvrđivanja cijene i na drugi način, ali ona ne može biti niža od propisane spomenutim Pravilnikom, no može biti viša.
Stoga Sud ocjenjuje da osporene odredbe nisu u nesuglasju s odredbama članka 49. Ustava.
4. Članak 4. stavak 1. Statuta, glasi:
»(1) Pravo na obavljanje stručnih poslova prostornog uređenja, poslova projektiranja, stručnog nadzora i kontrole projekata sukladno posebnim propisima, a prema stručnom smjeru u svojstvu odgovorne osobe i pravo uporabe strukovnih naziva »ovlašteni arhitekt« ili »ovlašteni inženjer« stječe se upisom u Imenik ovlaštenih arhitekata i Imenik ovlaštenih inženjera.«
Predlagatelj smatra da je navedena odredba suprotna članku 54. Ustava.
Prijedlog nije osnovan.
Ovlasti temeljem upisa u smislu odredbe članka 4. stavka 1. Statuta mogu steći sve osobe koje se prema odredbi članka 1. stavka 2. Zakona obvezno udružuju u Komoru, pa su sve osobe na koje se ta odredba odnosi u istom položaju glede njihovih ustavnih prava iz članka 54. stavka 1. Ustava.
Dakle, sve osobe koje žele obavljati stručne poslove prostornog uređenja, poslove projektiranja, stručnog nadzora i kontrole projekata, moraju za to ispunjavati jednake uvjete, zbog čega Ustavni sud ocjenjuje da osporavana odredba članka 4. stavka 1. Statuta nije u nesuglasju s odredbama članka 54. Ustava.
5. Članak 51. točka 3. Statuta, glasi:
»Upravni odbor, pored određenog Zakonom o Hrvatskoj komori arhitekata i inženjera u graditeljstvu:
3. izdaje prethodne suglasnosti projektantskim društvima o suglasnosti ugovora o osnivanju sa zakonom, statutom i drugim općim aktima Komore.«
Predlagatelj pita nije li Komora preuzela ovlasti koje Ustav daje državnim organima (kontrola) i ograničila slobodu i pravo građana da u skladu s pozitivnim propisima osnivaju dioničko društvo ili društvo s ograničenim jamstvom. Smatra da je osporavana odredba suprotna odredbama članka 49. st. 1. i 2. Ustava, i odredbama čl. 160. i 387. Zakona o trgovačkim društvima (»Narodne novine«, broj 111/93 i 34/99).
Prijedlog nije osnovan.
U članku 11. alineji 6. Zakona je određeno da Upravni odbor Komore obavlja i druge poslove utvrđene Statutom. Upravni odbor Komore obavlja te poslove kao tijelo Komore koja prema odredbi članka 5. stavka 1. Zakona ima javne ovlasti, što prema ocjeni Suda nije u nesuglasju s odredbama članka 49. st. 1. i 2. Ustava.
Također, Sud ocjenjuje da odredba članka 51. točke 3. Statuta nije u nesuglasju ni s odredbama čl. 160. i 387. Zakona o trgovačkim društvima.
Naime, u članku 160. Zakona o trgovačkim društvima određeno je tko su osnivači dioničkog društva i koliko najmanje osoba mora usvojiti statut društva, dok je u članku 387. istoga Zakona propisan način osnivanja društva s ograničenom odgovornošću.
Međutim, prema odredbi članka 31. stavka 2. Zakona o gradnji, projektantsko društvo osniva se kao javno trgovačko društvo na čije se osnivanje odnose odredbe čl. 68. do 70. Zakona o trgovačkim društvima, a ne odredbe čl. 160. i 378. Zakona o trgovačkim društvima.
Stoga Ustavni sud ocjenjuje da odredba članka 51. točke 3. Statuta nije nesuglasna navedenim odredbama Zakona o trgovačkim društvima.
Temeljem odredbe članka 41. stavka 1. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 99/99) riješeno je kao u toč. I. i II. izreke.
Objava ovog rješenja temelji se na odredbi članka 28. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske.
Broj: U-I-990/1999
Zagreb, 15. ožujka 2000.
USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Predsjednik
dr. sc. Smiljko Sokol, v. r.


Portal Poslovnenovine.com sadržaje objavljuje u dobroj namjeri. Sve sadržaje portala koristite na vlastitu odgovornost. Iako činimo sve napore kako bi osigurali točnost i pravovremenost informacija na ovim stranicama, nismo odgovorni za eventualnu netočnost informacija ili štetu nastalu korištenjem takvih informacija.


POSEBNA PREPORUKA:

PREGLED KORISNIH SAVJETA I IZBOR POSLOVNIH USLUGA ZA PODUZETNIKE

POSLOVNE INFORMACIJE ZA VLASNIKE TVRTKI, OBRTNIKE I UDRUGE

Primjeri ugovora - šprance

Investicijski projekti