POSLOVNE NOVINE - PRAVNE INFORMACIJE - PROGRAMI

# Nova ponuda za poduzetnike # Internet usluge za poduzetnike # Korisni poslovni programi # Besplatne poslovne usluge # Korisni linkovi

PREGLED PRAVNIH PROPISA U REPUBLICI HRVATSKOJ

Na temelju prava i ovlaštenja utvrđenih Ustavom, Hrvatski sabor odlučuje o donošenju i promjeni Ustava, donosi zakone, državni proračun, donosi akte kojima izražava politiku Hrvatskoga sabora, obavlja izbore, imenovanja i razrješenja, u skladu s Ustavom i zakonom... Vlada donosi poslovnike, razne odluke, rješenja i zaključke. Zakonom je predviđeno da ministri i ravnatelji pojedinih upravnih tijela donose pravilnike i naputke za provedbu zakona u okviru svoje nadležnosti. Određene ovlasti imaju i jedinice lokalne i regionalne samouprave. Njihova predstavnička tijela na temelju Zakona o lokalnoj i regionalnoj samoupravi donose, razne odluke i akte. Pored njih opće akte, autonomnog značenja, donose i strukture izvan državnih tijela. Tim aktima donose se statuti i uređuje se unutarnje ustrojstvo...

Propisi iz 2000. godine - Arhiva - uredbe i zakoni - pravilnik o prelasku - odluka o dodatnom ...


PREGLED I PRETRAŽIVANJE SVIH ZAKONA I DRUGIH PROPISA - SVE OBJAVE

IZ ARHIVE: SADRŽAJ ODABRANOG PROPISA / AKTA:

USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

2315
Ustavni sud Republike Hrvatske u Vijeću petorice za odlučivanje o ustavnim tužbama, u sastavu sudac Velimir Belajec, kao predsjednik Vijeća te suci Marijan Hranjski, Ivan Mrkonjić, Jasna Omejec i Vice Vukojević, kao članovi Vijeća, u povodu ustavne tužbe Z. H. iz J., zastupanog po G. M., pravnoj zastupnici SSSH, Povjereništva V. županije iz V., na sjednici Vijeća održanoj 15. studenoga 2000. godine, donio je jednoglasno
ODLUKU

  1. Ustavna tužba se usvaja te se ukida presuda Vrhovnog suda Republike Hrvatske, broj: Rev-1598/1998 od 9. rujna 1998. godine.
  2. Predmet se vraća Vrhovnom sudu Republike Hrvatske na ponovni postupak.

Obrazloženje
1. Ustavna tužba je podnijeta u povodu presude Vrhovnog suda Republike Hrvatske, broj: Rev-1598/1998 od 9. rujna 1998. godine donijete u postupku zbog poništenja odluke o otkazu ugovora o radu. Tom presudom prihvaćena je revizija tuženika »K« d.o.o. iz V. (u nastavku: tuženik), preinačena je presuda Županijskog suda u V., broj: Gž-182/98 od 13. ožujka 1998. godine, te je suđeno da se odbija žalba tužitelja (podnositelja ustavne tužbe) i potvrđuje presuda Općinskog suda u V., broj: P-1172/97 od 19. studenoga 1997. godine.
Presudom Županijskog suda u V. od 13. ožujka 1998. godine, preinačena je presuda suda prvog stupnja i prihvaćen je tužbeni zahtjev tako da su poništene odluke tuženika o izvanrednom otkazu ugovora o radu podnositelju i naloženo je tuženiku vratiti podnositelja na ranije poslove, odnosno poslove koji odgovaraju njegovoj stručnoj spremi, znanju i zanimanju.
2. Podnositelj smatra da su mu odlukama Vrhovnog suda Republike Hrvatske i Općinskog suda u V. povrijeđena prava iz članka 54. Ustava Republike Hrvatske.
U obrazloženju ustavne tužbe podnositelj navodi da nije učinio ono što mu je stavljeno na teret, odnosno da osobno nije ništa otuđio te od Ustavnog suda Republike Hrvatske traži usvajanje tužbenog zahtjeva i poništenje odluke o izvanrednom otkazu. Ističe da se u odluci Vrhovnog suda ne navodi vrijednost otuđenog koluta kobasice »jeger«, nego se samo obrazlaže da je ponašanjem podnositelja dovedena u pitanje imovina tuženika, a što je kao razlog za izvanredni otkaz ugovora o radu, predviđeno Pravilnikom o radu »K.« d.o.o. iz V. (donijet na sjednici Nadzornog odbora, 7. svibnja 1996. godine, u nastavku: Pravilnik o radu).
Podnositelj ističe da je u dokaznom postupku utvrđeno da je on samo dopustio zaposlenici tuženika Đ. S., da uzme navedeni kolut kobasice, a da nije osobno otuđio proizvod.
3. Nakon provedenog dokaznog postupka, prvostupanjski sud je utvrdio da je »K.« d.o.o. iz V., odlukom od 3. srpnja 1997. godine, izvanredno otkazao podnositelju ugovor o radu, a razlog je za to što je podnositelj 16. siječnja 1997. godine, dopustio drugoj zaposlenici tuženika, Đ. S., da iz prostora u koji se odlažu oštećeni prozvodi uzme kolut kobasice »jeger«, koji je ona potom iznijela iz kruga tuženika.
Tuženik je, u skladu s odredbom članka 145. stavka 1. Zakona o radu (»Narodne novine«, broj 38/95, 54/95 i 65/95) zatražio mišljenje Zaposleničkog vijeća tuženika. Zaposleničko vijeće se usprotivilo namjeri tuženika da se podnositelju izvanredno otkaže ugovor o radu, s obrazloženjem da podnositelj nije zatečen u krađi, a da nigdje nije propisano da zaposlenici ne mogu konzumirati proizvode.
No, zaključak je povostupanjskog suda, da u skladu s odredbama Zakona o radu protivljenje Zaposleničkog vijeća ne sprječava poslodavca u izricanju izvanrednog otkaza ugovora o radu.
U presudi Općinskog suda obrazloženo je da se zaposleniku otkazuje ugovor o radu zbog teške povrede iz radnog odnosa, neovisno o vrijednosti stvari koja je predmet otuđenja. Navedeno je da je u predmetu Općinskog suda broj: P-304/97, podnositelj u svojstvu svjedoka, priznao da je dao Đ. S. kolut »jegera«, iako za to nije imao ovlaštenje. Iskaz podnositelja u predmetu broj: P-1172/97 razlikuje se, jer tu ističe da je dozvolio navedenoj zaposlenici da uzme kolut jegera, ali da ga je ona sama uzela.
Iskaz jedinog saslušanog svjedoka u postupku, F. P., predsjednika Zaposleničkog vijeća, prvostupanjski sud je ocijenio nebitnim u konkretnom slučaju, jer da on nije imao neposrednih saznanja o otuđenju proizvoda.
U svom iskazu svjedok F. P. je naveo da je uobičajeno da zaposlenici koji rade u ostalim dijelovima pogona dolaze u »pušnicu«, mjesto gdje je radio podnositelj, te da tamo uzimaju oštećenu robu za obrok tijekom pauze. Navodi da za to nema nikakve zabrane, a da postoji samo zabrana iznošenja proizvoda izvan tvorničkog kruga.
4. Županijski sud, usvajajući žalbu podnositelja, u obrazloženju presude navodi da prvostupanjski sud nije utvrdio činjenice koje bi opravdale primjenu odredbe članka 119. Pravilnika o radu. Nadalje, taj Sud smatra da podnositelju navedeno djelo nije dokazano te da je podnositelj u konkretnom slučaju postupao na uobičajeni način. Sud smatra da je u konkretnom slučaju potrebno uzeti u obzir i socijalno-gospodarsku, pa i osobnu svrhovitost otkaza.
Konkretno, u obrazloženju drugostupanjske odluke navedeno je da ni jedan od provedenih dokaza ne upućuje na zaključak da je podnositelj doista znao o namjeri Đ. S., da kolut »jegera« iznese izvan radnih prostora tuženika, a kako da niti prvostupanjski sud ne navodi na osnovi kojih činjenica je došao do saznanja da je podnositelju takva namjera bila poznata, onda je očigledno neprihvatljivo stajalište prvostupanjskog suda da je podnositelj suodgovoran za pokušaj krađe tog proizvoda.
Drugostupanjski sud smatra da ni iz odluke o izvanrednom otkazu ugovora o radu, niti iz obrazloženja pobijane presude se ne može zaključiti na koji je način postupak podnositelja doveo do nastanka teških posljedica za tuženika, a u smislu odredbe članka 119. Pravilnika o radu.
5. Vrhovni sud Republike Hrvatske je u postupku u povodu revizije tuženika zaključio da je prvostupanjski sud, na temelju utvrđenja do kojih je došao u provedenom dokaznom postupku, pravilno ocijenio da je postupanje podnositelja bilo takvo da predstavlja tešku povredu obveze iz radnog odnosa kojom je dovedena u pitanje imovina tuženika, pa da su time ispunjeni uvjeti za izvanredni otkaz ugovora o radu iz članka 119. Pravilnika o radu, u svezi s članom 107. Zakona o radu.
6. Ustavna tužba je osnovana.
Revizijska presuda, navedena u izreci, donijeta je temeljem odredbe članka 395. stavak 1. Zakona o parničnom postupku (»Narodne novine«, broj 53/91, 91/92 i 112/99, u nastavku: ZPP), a prema toj odredbi ako revizijski sud utvrdi da je materijalno pravo pogrešno primijenjeno, presudom će prihvatiti reviziju i preinačiti pobijanu presudu.
Pogrešna primjena materijalnog prava, prema odredbi članka 356. ZPP-a, postoji kad sud nije primijenio odredbu materijalnog prava koju je trebao primijeniti ili kad takvu odredbu nije pravilno primijenio.
Vrhovni sud je donio presudu uzevši da postoje činjenice koje su u postupku pred prvostupanjskim sudom ostale sporne i koje je Županijski sud izričito doveo u sumnju. Prvenstveno, sporno je pitanje ovlaštenja glede raspolaganja imovinom od strane podnositelja te odnos povjerenja podnositelja i poslodavca koji je istaknut u obrazloženju revizijske presude. Provedeni dokazni postupak revizijski sud je ocijenio na novi način u odnosu na drugostupanjsku presudu te je iz tako nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja zaključio o odgovornosti podnositelja za dovođenje u pitanje imovine tuženika, ne navodeći pitanje vrijednosti te imovine koje je istaknuto tijekom postupka pred sudom drugog stupnja, kao i u dokaznom postupku.
Dakle, Vrhovni sud je zaključio da postupanje podnositelja predstavlja tešku povredu obveze iz radnog odnosa kojom je dovedena u pitanje imovina tuženika. Međutim, drugostupanjski sud je istaknuo da se iz presude suda prvog stupnja ne može zaključiti koje je to činjenice taj sud utvrdio kao nesporne, a koje ukazuju na opstojnost pretpostavki za izvanredni otkaz ugovora o radu. Naprotiv, naglasio je drugostupanjski sud, tijekom postupka u predmetu Đ. S., utvrđeno je da je podnositelj odobrio uzimanje koluta »jegera« zaposlenici, ali pri čemu nije znao niti je mogao znati da će ona pokušati taj kolut jegera iznijeti izvan radnih prostorija tuženika.
Ustavni sud je utvrdio da između navedenih presuda sudova prvog i drugog stupnja postoje nepodudarnosti i u samom prikazu činjeničnog stanja, te naročito, u ocjeni provedenog dokaznog postupka. Ostalo je sporno pitanje je li podnositelj raspolagao imovinom tuženika izvan ovlaštenja koja je imao na svom radnom mjestu.
7. Iz odredbe članka 395. stavka 2. ZPP-a proizlazi da Vrhovni sud ne može preinačiti pobijanu presudu ako ustanovi da je zbog pogrešne primjene materijalnog prava činjenično stanje nepotpuno utvrđeno, nego predmet vraća na ponovno suđenje.
Iz navedenog proizlazi da je Vrhovni sud, preinačujući drugostupanjsku presudu, suprotno odredbama ZPP-a, povrijedio podnositelju ustavna prava iz odredbe članka 14. stavka 2. Ustava i članka 26. Ustava o jednakosti svih pred zakonom i o jednakosti svih građana i stranaca pred sudovima i drugim državnim i inim tijelima koja imaju javne ovlasti.
U osporenoj presudi Vrhovni sud Republike Hrvatske prihvatio je nepotpuno utvrđeno činjenično stanje od strane prvostupanjskog suda te je tako došlo i do pogrešne primjene materijalnog prava, a iz čega je proizašla i povreda ustavnog prava na rad i slobodu rada iz članka 54. Ustava Republike Hrvatske.
Kako podnositelj nije bio u mogućnosti izjasniti se o navedenim zaključcima od strane Vrhovnog suda, a koji su suprotni onima iz presude Županijskog suda, te da u postupku povodom pravnog lijeka podvrgne preispitivanju ta utvrđenja, to je povrijeđeno i ustavno pravo podnositelja na žalbu (članak 18. Ustava).
8. Slijedom iznijetog, na temelju odredaba članaka 69. i 72. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 99/1999), odlučeno je kao u izreci.
Broj: U-III-1100/1998
Zagreb, 15. studenoga 2000.
USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Predsjednik Vijeća
dr. sc. Velimir Belajec, v. r.


Portal Poslovnenovine.com sadržaje objavljuje u dobroj namjeri. Sve sadržaje portala koristite na vlastitu odgovornost. Iako činimo sve napore kako bi osigurali točnost i pravovremenost informacija na ovim stranicama, nismo odgovorni za eventualnu netočnost informacija ili štetu nastalu korištenjem takvih informacija.


POSEBNA PREPORUKA:

PREGLED KORISNIH SAVJETA I IZBOR POSLOVNIH USLUGA ZA PODUZETNIKE

POSLOVNE INFORMACIJE ZA VLASNIKE TVRTKI, OBRTNIKE I UDRUGE

Primjeri ugovora - šprance

Investicijski projekti