POSLOVNE NOVINE - PRAVNE INFORMACIJE - PROGRAMI

# Nova ponuda za poduzetnike # Internet usluge za poduzetnike # Korisni poslovni programi # Besplatne poslovne usluge # Korisni linkovi

PREGLED PRAVNIH PROPISA U REPUBLICI HRVATSKOJ

Na temelju prava i ovlaštenja utvrđenih Ustavom, Hrvatski sabor odlučuje o donošenju i promjeni Ustava, donosi zakone, državni proračun, donosi akte kojima izražava politiku Hrvatskoga sabora, obavlja izbore, imenovanja i razrješenja, u skladu s Ustavom i zakonom... Vlada donosi poslovnike, razne odluke, rješenja i zaključke. Zakonom je predviđeno da ministri i ravnatelji pojedinih upravnih tijela donose pravilnike i naputke za provedbu zakona u okviru svoje nadležnosti. Određene ovlasti imaju i jedinice lokalne i regionalne samouprave. Njihova predstavnička tijela na temelju Zakona o lokalnoj i regionalnoj samoupravi donose, razne odluke i akte. Pored njih opće akte, autonomnog značenja, donose i strukture izvan državnih tijela. Tim aktima donose se statuti i uređuje se unutarnje ustrojstvo...

Propisi iz 2000. godine - Arhiva - pozitivni pravni izvori - ispravak zakona predsjednik - zakon o boravišnoj ...


PREGLED I PRETRAŽIVANJE SVIH ZAKONA I DRUGIH PROPISA - SVE OBJAVE

IZ ARHIVE: SADRŽAJ ODABRANOG PROPISA / AKTA:

USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

1887
Ustavni sud Republike Hrvatske, u Vijeću petorice za odlučivanje o ustavnim tužbama u sastavu Velimir Belajec, kao predsjednik Vijeća te suci Marijan Hranjski, Ivan Mrkonjić, Jasna Omejec i Vice Vukojević, kao članovi vijeća, odlučujući u predmetu povodom ustavne tužbe mr. sc. G. G. iz Š., na sjednici Vijeća održanoj dana 20. rujna 2000. godine, jednoglasno je donio
ODLUKU
I. Ustavna tužba se usvaja, te se ukida:
– presuda Upravnog suda Republike Hrvatske, broj: Us-8961/1998-6 od 22. travnja 1999. godine i
– rješenje ministra unutarnjih poslova Republike Hrvatske, broj: 511-01-62-61017/6-98 od 9. rujna 1998. godine.
II. Predmet se vraća Ministarstvu unutarnjih poslova Republike Hrvatske na ponovni postupak.
Obrazloženje

  1. Mr. sc. G. G. iz Š., podnio je pravodobnu i dopuštenu ustavnu tužbu i dopunu u svezi s presudom Upravnog suda Republike Hrvatske, broj: Us-8961/1998-6 od 22. travnja 1999. godine, kojom je odbijena tužba podnositelja izjavljena protiv rješenja Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, broj 511-01-62-61017/6-98 od 9. rujna 1998. godine. Navedenim rješenjem podnositelju je s danom 31. prosinca 1998. godine, prestala služba kao ovlaštenoj službenoj osobi Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, s pravom na mirovinu.
  2. U ustavnoj tužbi podnositelj navodi da je umirovljen temeljem odredbe članka 68. Zakona o unutarnjim poslovima (»Narodne novine«, broj 29/91, 73/91, 19/92, 33/92, 76/94, 161/98, 128/99, 29/00 i 53/00), a da obrazloženje rješenja o njegovom umirovljenju, osim pozivanja na naznačenu zakonsku odredbu ne sadrži razloge kojima se, za umirovljenje podnositelja, rukovodio donositelj tog rješenja.

Podnositelj smatra da, kao magistar pravnih znanosti u dobi od 39 godina i u najaktivnijem razdoblju svog života, svakako nije osoba za umirovljenje i želi posebno naglasiti kako u njegovom slučaju nema stvarnih i zakonito opravdanih razloga ili interesa službe za njegov odlazak u mirovinu, tim više što je podnositelj bio imenovan na položaj zamjenika načelnika Policijske uprave š.-k. Ujedno, podnositelj smatra kako osobno ima neprijeporne i presudne zasluge u organiziranom suprotstavljanju policijskih snaga neprijateljskoj agresiji u Republici Hrvatskoj.
Slijedom navedenog, podnositelj smatra da je u njegovom slučaju povrijeđeno mjerodavno materijalno pravo, jer da mu je onemogućeno učinkovito ulaganje žalbe protiv osporenog rješenja.
Osporenom presudom Upravnog suda Republike Hrvatske, podnositelj drži da su mu povrijeđena prava proizašla iz načela članka 3., članka 5. stavka 2. i članka 115. stavka 3., kao i ustavna prava propisana odredbama članka 18. stavka 1., članka 19., članka 54. stavka 1. i članka 55. stavka 1. Ustava Republike Hrvatske.
Ustavna tužba je osnovana.
3. Odredbom članka 68. Zakona o unutarnjim poslovima (u svezi koje je odlukom Ustavnog suda broj: U-I-985/95 i dr. od 23. veljače 2000., »Narodne novine«, broj 29/00, utvrđeno da je prestala važiti) bilo je propisano da ovlaštenoj službenoj osobi na temelju rješenja ministra unutarnjih poslova može iznimno prestati radni odnos s pravom na mirovinu i prije ispunjenja općih uvjeta za stjecanje mirovine, ako ima najmanje 25 godina mirovinskog staža od čega najmanje 10 godina mirovinskog staža stečenog na poslovima i zadacima ovlaštene službene osobe.
Međutim, naznačena zakonska odredba, može se primijeniti samo u smislu odredbe članka 209. stavka 2. Zakona o općem upravnom postupku (»Narodne novine«, broj 53/91 i 103/96), koja propisuje da obrazloženje rješenja kojim se odlučuje o pravima i obvezama stranke u upravnom postupku, mora sadržavati razloge koji nedvojbeno upućuju na način rješavanja u izreci tog rješenja.
Stavkom 3. istog članka, propisano je da se razlozi kojima je rukovođeno, posebno moraju navesti u slučaju rješavanja stvari po slobodnoj ocjeni.
Odredbom članka 9. Zakona o općem upravnom postupku propisano je da će ovlaštena službena osoba, tijela državne uprave, po svom uvjerenju i na temelju savjesne i brižljive slobodne ocjene svakog dokaza posebno i svih dokaza zajedno, kao i na temelju rezultata cjelokupnog postupka odlučiti koje će činjenice u upravnom postupku uzeti kao dokazane, a koje ne.
Samostalnost u rješavanju upravnih stvari i slobodna ocjena dokaza od strane tijela državne uprave može se ostvariti isključivo u smislu odredbe članka 10. stavka 1. istog Zakona, dakle u okviru ovlasti koje su im dane zakonom ili drugim propisom utemeljenim na zakonu.
Rješenje donijeto primjenom mjerodavnog materijalnog prava i temeljem slobodne ocjene dokaza u upravnom postupku, mora biti obrazloženo na način da se nedvosmisleno i jasno navedu razlozi temeljem kojih je riješeno o pravima i obvezama.
U konkretnom slučaju, ovaj Sud je utvrdio da sporno rješenje Ministarstva unutarnjih poslova nije doneseno pravilnim tumačenjem i primjenom navedenog članka 68. Zakona o unutarnjim poslovima (s obrazloženjem u smislu odredbe članka 209. stavka 2. Zakona o općem upravnom postupku).
Upravni sud Republike Hrvatske propust u postupanju i odlučivanju nižestupanjskog upravnog tijela nije pokušao ispraviti osporenom presudom.
Slijedom toga, iz osporenog rješenja Ministarstva unutarnjih poslova i osporene presude Upravnog suda Republike Hrvatske nije razvidno pod kojim je to povoljnijim uvjetima (kako se to navodi u osporenoj presudi Upravnog suda), u odnosu na druge državne službenike i namještenike podnositelj umirovljen i koja se zaštitna funkcija umirovljenjem podnositelja željela postići primjenom članka 68. Zakona o unutarnjim poslovima.
Kako je već ranije navedeno, niti osporeno rješenje niti osporena presuda ne sadrže jasno utvrđene razloge temeljem kojih bi u slučaju podnositelja, primjena naznačenog tada važećeg članka 68. Zakona o unutarnjim poslovima bila osnovana na važećem materijalnom pravu.
4. Stajalište je Ustavnog suda Republike Hrvatske da se ustavno pravo na učinkovitu žalbu, proizašlo iz odredbe članka 18. Ustava Republike Hrvatske ne može ostvariti bez navođenja razloga temeljem kojih je doneseno rješenje tijela državne uprave.
Samo se iz obrazloženja rješenja tijela državne uprave može u cijelosti utvrditi je li se to tijelo, rješavajući o nekom pravu stranke ili njenoj obvezi, rukovodilo načelom zakonitosti, te prilikom vođenja postupka omogućilo stranci da zaštititi svoja prava i interese u tom postupku.
U konkretnom slučaju mišljenje je ovog Suda, da obrazloženje rješenja o umirovljenju podnositelja ne sadrži razloge kojima se rukovodio donositelj tog rješenja, te da stoga podnositelj pravnim lijekom nije mogao učinkovito zaštititi svoja prava koja su mu naznačenim rješenjem povrijeđena.
5. U ustavnosudskom postupku ovaj Sud je utvrdio da je podnositelju omogućeno obratiti se tužbom u upravnom sporu Upravnom sudu Republike Hrvatske što je podnositelj i iskoristio.
Kako je Upravni sud po tužbi podnositelja proveo postupak u upravnom sporu, ovaj Sud ocjenjuje da u konkretnom slučaju nije povrijeđeno pravo propisano odredbom članka 19. stavka 2. Ustava.
6. Nastavno, podnositelj smatra da je osporenom presudom, u njegovom slučaju, povrijeđena odredba članka 115. stavka 3. Ustava.
Odredba iz stavka 3. članka 115. Ustava propisuje načelo zakonitosti za sudbenu vlast. Propisujući temeljne smjernice i dužnosti sudova da postupaju zakonito, ta ustavna odredba ne sadrži slobode i prava koja su Ustavom zajamčena fizičkoj ili pravnoj osobi (nastavno: subjektivno ustavno pravo). Stoga se iz te odredbe ne može izvesti zaključak o postojanju subjektivnog ustavnog prava na zakonitost odluka sudbene vlasti, već tom odredbom ustavotvorac, u ukupnosti članka 115. Ustava, sudbenoj vlasti povjerava da samostalno i neovisno brine o zakonitosti.
7. Odluka u ovom predmetu donesena je pozivom na odredbe članaka 69., 72. i 73. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 99/99), a u smislu zauzetog stajališta ovog Suda u predmetu broj: U-III-749/1995, odluka od 4. ožujka 1998. godine (»Narodne novine«, broj 34/98).
Broj: U-III-751/1999.
Zagreb, 20. rujna 2000.
USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Predsjednik Vijeća
dr. sc. Velimir Belajec, v. r.


Portal Poslovnenovine.com sadržaje objavljuje u dobroj namjeri. Sve sadržaje portala koristite na vlastitu odgovornost. Iako činimo sve napore kako bi osigurali točnost i pravovremenost informacija na ovim stranicama, nismo odgovorni za eventualnu netočnost informacija ili štetu nastalu korištenjem takvih informacija.


POSEBNA PREPORUKA:

PREGLED KORISNIH SAVJETA I IZBOR POSLOVNIH USLUGA ZA PODUZETNIKE

POSLOVNE INFORMACIJE ZA VLASNIKE TVRTKI, OBRTNIKE I UDRUGE

Primjeri ugovora - šprance

Investicijski projekti