POSLOVNE NOVINE - PRAVNE INFORMACIJE - PROGRAMI

# Nova ponuda za poduzetnike # Internet usluge za poduzetnike # Korisni poslovni programi # Besplatne poslovne usluge # Korisni linkovi

PREGLED PRAVNIH PROPISA U REPUBLICI HRVATSKOJ

Na temelju prava i ovlaštenja utvrđenih Ustavom, Hrvatski sabor odlučuje o donošenju i promjeni Ustava, donosi zakone, državni proračun, donosi akte kojima izražava politiku Hrvatskoga sabora, obavlja izbore, imenovanja i razrješenja, u skladu s Ustavom i zakonom... Vlada donosi poslovnike, razne odluke, rješenja i zaključke. Zakonom je predviđeno da ministri i ravnatelji pojedinih upravnih tijela donose pravilnike i naputke za provedbu zakona u okviru svoje nadležnosti. Određene ovlasti imaju i jedinice lokalne i regionalne samouprave. Njihova predstavnička tijela na temelju Zakona o lokalnoj i regionalnoj samoupravi donose, razne odluke i akte. Pored njih opće akte, autonomnog značenja, donose i strukture izvan državnih tijela. Tim aktima donose se statuti i uređuje se unutarnje ustrojstvo...

Propisi iz 2000. godine - Arhiva - upravni postupak - objava prosječne mjesečne - izvješće vlade republike ...


PREGLED I PRETRAŽIVANJE SVIH ZAKONA I DRUGIH PROPISA - SVE OBJAVE

IZ ARHIVE: SADRŽAJ ODABRANOG PROPISA / AKTA:

USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

2297
Ustavni sud Republike Hrvatske, u Vijeću petorice za odlučivanje o ustavnim tužbama, u sastavu dopredsjednik Suda Petar Klarić, kao predsjednik Vijeća te suci Jurica Malčić, Ivan Matija, Emilija Rajić i Milan Vuković, kao članovi Vijeća, odlučujući povodom ustavne tužbe I. S. iz Z., zastupanog od punomoćnika mr. Š. P. i N. S., odvjetnika iz Z., na sjednici održanoj 16. studenoga 2000. godine, donio je jednoglasno sljedeću
ODLUKU
I. Ustavna tužba se usvaja te se ukidaju:
– presuda Vrhovnog suda Republike Hrvatske, broj: Rev-2017/1995-2 od 9. ožujka 1999. godine i
– presuda Županijskog suda u Z., broj: Gž-461/94 od 1. veljače 1995. godine.
II. Predmet se vraća Županijskom sudu u Z. na ponovni postupak.
Obrazloženje

  1. Ustavna tužba podnijeta je povodom presude Vrhovnog suda Republike Hrvatske, broj: Rev-2017/1995-2 od 9. ožujka 1999. godine, kojom je revizija podnositelja izjavljena protiv presude Županijskog suda u Z. od 1. veljače 1995. godine, broj: Gž-461/94 odbijena. Osporenom presudom drugostupanjskog suda preinačena je međupresuda Općinskog suda u Z. od 27. travnja 1994. godine, broj: P-465/94 na način da je podnositelj odbijen sa svojim tužbenim zahtjevom da mu se, kao invalidu IV. grupe oštećenja organizma utvrdi da ima pravo na popust 50% od utvrđene cijene prilikom kupnje stana na kojem postoji stanarsko pravo. Svoje odluke Županijski i Vrhovni sud temelje na odredbama Zakona o prodaji stanova na kojima postoji stanarsko pravo (»Narodne novine«, broj 43/92, 69/92, 25/93, 48/93, 2/94, 44/94 i 47/94 – nastavno: Zakon o prodaji), konkretno članku 16., jer da se ta odredba odnosi na ratne i civilne žrtve rata u obrani suvereniteta Republike Hrvatske (Domovinski rat), a taj uvjet da podnositelj ne ispunjava, budući da je tijekom provedenog postupka utvrđeno da je on status invalida stekao zbog povreda zadobivenih u II. svjetskom ratu, a ne Domovinskom ratu.
  2. Podnositelj smatra da su mu osporenim odlukama sudova povrijeđena ustavna prava iz članaka 14. i 57. stavka 2. Ustava Republike Hrvatske. Povrede navedenih ustavnih prava podnositelj obrazlaže navodima da je kao ratni vojni invalid IV. grupe oštećenja organizma (80% invaliditeta), koji status da mu je utvrđen rješenjem Odsjeka zdravstva i socijalne skrbi Sekretarijata društvenih djelatnosti u Z. od 20. siječnja 1994. godine, podnio zahtjev za otkup stana u Z. na kojem je nositelj stanarskog prava. Njegovu zahtjevu da nije udovoljeno, a razlozi za to da su sadržani u osporenim odlukama Županijskog i Vrhovnog suda Republike Hrvatske. Ističe da su ti sudovi, u konkretnom slučaju, nepravilno primijenili materijalno pravo odlučivši da se odredbe Zakona o prodaji – članak 11. stavak 1. točke 1. do 6. – prilikom kupnje stana, primjenjuje samo na invalide Domovinskog rata, a ne i invalide iz II. svjetskog rata. Predlaže da ovaj Sud usvoji njegovu ustavnu tužbu, ukine osporene odluke i predmet vrati na ponovni postupak i odlučivanje.
  3. Ustavna tužba je osnovana.

Prema odredbi članka 16. Zakona o prodaji, pravo na popust priznaje se kada stan kupuje ratni vojni invalid, pri čemu navedena odredba ne pravi razliku između invalida Drugog svjetskog rata i invalida Domovinskog rata.
Zakon o prodaji, kao lex specialis, ne sadrži definiciju pojma ratni vojni invalid. Budući da jedno od osnovnih pravila pri tumačenju pravne norme podrazumijeva da u jednom pravnom poretku ne smije biti proturječja i da se sve norme istog pravnog poretka mogu pravilno tumačiti i razumjeti samo u uzajamnoj vezi, to se ovaj pojam u pravnom poretku Republike Hrvatske treba tumačiti temeljem odredbe članka 5. Zakona o zaštiti vojnih i civilnih invalida rata (»Narodne novine«, broj 88/92 – pročišćeni tekst 58/93, 2/94, 76/94 i 108/95). Tim je odredbama propisano da je ratni vojni invalid osoba kojoj je organizam oštećen za najmanje 20% zbog rane, povrede ili ozljede koju je dobila:
»1. u sastavu oružanih snaga Republike Hrvatske ili izvan njihova sastava pri obavljanju vojnih ili drugih dužnosti po nalogu nadležnih državnih tijela Republike Hrvatske u obrani suvereniteta, neovisnosti i teritorijalne cjelovitosti Republike Hrvatske od 17. kolovoza 1990. do prestanka neprijateljstava ili kao ratni zarobljenik. Ratni vojni invalid je i osoba kojoj je oštećenje organizma nastalo zbog bolesti, a bolest je, pogoršanje bolesti, odnosno pojava bolesti neposredna posljedica okolnosti iz ove točke:
2. u sastavu partizanskih odreda, odnosno Jugoslavenske armije ili izvan njihova sastava pri obavljanju vojnih ili drugih dužnosti po naređenju vojnih organa ili organa vlasti od 17. travnja 1941. do 15. svibnja 1945.;
3. u sastavu hrvatske domovinske vojske mobilizirane od 17. travnja 1941. do 15. svibnja 1945., odnosno do otpuštanja iz zarobljeništva, iako je s tim u vezi bila pravomoćno osuđivana nakon 15. svibnja 1945.;
4. u sastavu jugoslavenske vojske za vrijeme rata od 6. do 17. travnja 1941. ili kasnije kao ratni zarobljenik u logorima;
5. pri obavljanju vojnih dužnosti u stranoj zemlji koja je u oružanom sukobu, ako ju je na te dužnosti uputio nadležni vojni organ u okviru međunarodnih obveza poslije 15. svibnja 1945.
Ratni vojni invalid je i osoba kojoj je organizam oštećen za najmanje 20% zbog rane, povrede ili ozljede koju je dobila sudjelovanjem u oružanoj akciji zaštite ustavnog poretka ili obrane Republike Hrvatske ili u povodu te akcije od 30. svibnja 1990.«
4. U konkretnom slučaju, popust pri kupnji stana, temeljem odredaba Zakona o prodaji, nije priznat osobi za koju je nadležno tijelo, u smislu odredbe članka 73. stavka 1. Zakona o zaštiti vojnih i civilnih invalida rata, rješenjem utvrdilo da ispunjava propisane uvjete i da mu se priznaju prava ratnog vojnog invalida IV. grupe oštećenja organizma s 80% tjelesnog oštećenja.
5. Izmjenama i dopunama Zakona o prodaji zakonodavac mijenja postojeći propis. Svrha donošenja izmjena i dopuna propisa nije obrazloženje primjene nekog propisa. Zbog toga okolnost što je odredba članka 16. kasnijim Zakonom u cijelosti izmijenjena nije od utjecaja pri odlučivanju u ovom slučaju. Također nije sporno da Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o prodaji, koji je stupio na snagu 17. kolovoza 1995. (»Narodne novine«, broj 58/95), s obzirom na odredbu članka 90. Ustava, nema povratno djelovanje.
6. Stoga je Sud utvrdio da su pogrešnom primjenom materijalnog prava sudovi povrijedili ustavne odredbe na koje podnositelj upućuje u svojoj ustavnoj tužbi. Naime, osporenim sudskim odlukama podnositelj ustavne tužbe, protivno članku 14. stavku 2. Ustava, stavljen je u nejednak položaj pred zakonom u odnosu na druge ratne vojne invalide, a istodobno su mu povrijeđena i prava zajamčena odredbom članka 57. stavka 2. Ustava, koja proizlaze iz posebne skrbi države za zaštitu invalidnih osoba.
7. Slijedom izloženog, a primjenom odredbe članka 72. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 99/99), odlučeno je kao u izreci.
Broj: U-III-611/1999
Zagreb, 16. studenoga 2000.
USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Predsjednik Vijeća
dr. sc. Petar Klarić, v. r.





Portal Poslovnenovine.com sadržaje objavljuje u dobroj namjeri. Sve sadržaje portala koristite na vlastitu odgovornost. Iako činimo sve napore kako bi osigurali točnost i pravovremenost informacija na ovim stranicama, nismo odgovorni za eventualnu netočnost informacija ili štetu nastalu korištenjem takvih informacija.


POSEBNA PREPORUKA:

PREGLED KORISNIH SAVJETA I IZBOR POSLOVNIH USLUGA ZA PODUZETNIKE

POSLOVNE INFORMACIJE ZA VLASNIKE TVRTKI, OBRTNIKE I UDRUGE

Primjeri ugovora - šprance

Investicijski projekti