POSLOVNE NOVINE - PRAVNE INFORMACIJE - PROGRAMI

# Nova ponuda za poduzetnike # Internet usluge za poduzetnike # Korisni poslovni programi # Besplatne poslovne usluge # Korisni linkovi

PREGLED PRAVNIH PROPISA U REPUBLICI HRVATSKOJ

Na temelju prava i ovlaštenja utvrđenih Ustavom, Hrvatski sabor odlučuje o donošenju i promjeni Ustava, donosi zakone, državni proračun, donosi akte kojima izražava politiku Hrvatskoga sabora, obavlja izbore, imenovanja i razrješenja, u skladu s Ustavom i zakonom... Vlada donosi poslovnike, razne odluke, rješenja i zaključke. Zakonom je predviđeno da ministri i ravnatelji pojedinih upravnih tijela donose pravilnike i naputke za provedbu zakona u okviru svoje nadležnosti. Određene ovlasti imaju i jedinice lokalne i regionalne samouprave. Njihova predstavnička tijela na temelju Zakona o lokalnoj i regionalnoj samoupravi donose, razne odluke i akte. Pored njih opće akte, autonomnog značenja, donose i strukture izvan državnih tijela. Tim aktima donose se statuti i uređuje se unutarnje ustrojstvo...

Propisi iz 2000. godine - Arhiva - temeljno - statut turopoljske demokratske - uredba o stambenom ...


PREGLED I PRETRAŽIVANJE SVIH ZAKONA I DRUGIH PROPISA - SVE OBJAVE

IZ ARHIVE: SADRŽAJ ODABRANOG PROPISA / AKTA:

USTAVNI SUD
REPUBLIKE HRVATSKE
2281
Ustavni sud Republike Hrvatske u Vijeću petorice za odlučivanje o ustavnim tužbama, u sastavu sudac Petar Klarić, kao predsjednik Vijeća te suci Jurica Malčić, Ivan Matija, Emilija Rajić i Milan Vuković, kao članovi Vijeća, u povodu ustavne tužbe N. M. iz S., na sjednici Vijeća održanoj 2. studenoga 2000. godine, donio je jednoglasno
ODLUKU

  1. Ustavna tužba se usvaja te se ukida rješenje Upravnog suda Republike Hrvatske, broj Us-2544/1994 od 9. kolovoza 1995. godine.
  2. Predmet se vraća Upravnom sudu Republike Hrvatske na ponovni postupak.

Obrazloženje

  1. Ustavna tužba je podnijeta u povodu rješenja Upravnog suda Republike Hrvatske, broj: Us-2544/94 od 9. kolovoza 1995. godine, kojim je odbačena podnositeljeva tužba u upravnom sporu zbog prevođenja u čin satnika oružanih snaga Republike Hrvatske. Tužba je podnijeta protiv rješenja Ministarstva obrane, Personalne uprave, klasa: pov-119-01/94-01/01, ur. broj: 512-20-07-94-100 od 10. ožujka 1994. godine. Tim rješenjem odbijen je podnositeljev zahtjev za prevođenje u čin satnika oružanih snaga Republike Hrvatske.
  2. Podnositelj smatra da su mu navedenim rješenjima povrijeđena ustavna prava iz članaka 18. stavka 1. i 19. stavka 2. Ustava Republike Hrvatske.

U obrazloženju ustavne tužbe podnositelj navodi da je onemogućen u ostvarivanju prava na žalbu te da u konkretnom predmetu nije omogućena sudska kontrola zakonitosti pojedinačnih pravnih akata upravnih vlasti. Mišljenja je da je pitanje odgovarajućeg čina u oružanim snagama za vojnu osobu najvažnije statusno pitanje te da je tako pogrešan stav Upravnog suda da se ne radi o upravnom aktu.
3. Rješenjem Personalne uprave, Ministarstva obrane odbijen je podnositeljev zahtjev za prevođenje u čin satnika oružanih snaga Republike Hrvatske uz obrazloženje da je podnositelj primjenom odredbe članka 4. Pravilnika ministra obrane o uvjetima i postupku za prevođenje, dodjelu činova i promaknućima u više činove u Oružanim snagama Republike Hrvatske u ratnom stanju ili neposrednoj ugroženosti neovisnosti i jedinstvenosti Republike Hrvatske, preveden u neposredno niži čin od čina u koji bi bio preveden da je kao bivši pripadnik JNA stupio u Oružane snage Republike Hrvatske do 10. studenoga 1991. godine.
U navedenom rješenju tijela uprave dana je uputa o pravnom lijeku: da protiv tog rješenja nije dopuštena žalba, ali da se može pokrenuti upravni spor pred Upravnim sudom Republike Hrvatske.
Upravni sud Republike Hrvatske je odbacio tužbu podnositelja uz obrazloženje da se ne radi o upravnom aktu. To pojašnjava navodeći što je upravni akt prema odredbama Zakona o upravnim sporovima (»Narodne novine«, broj 53/91, 9/92 i 77/92, u nastavku: ZUS) te tko ima ovlaštenje za donošenje ukaza o prevođenju u činove.
4. Ustavna tužba je osnovana.
Zakonom o preuzimanju saveznih zakona iz područja obrane koji se u Republici Hrvatskoj primjenjuju kao republički propisi (»Narodne novine«, broj 52/91) preuzet je i Zakon o službi u oružanim snagama (»Službeni list SFRJ«, br. 7/85, 20/89, 40/89 i 26/98), koji je bio na snazi u vrijeme rješavanja o podnositeljevom zahtjevu pred tijelom uprave.
Prema odredbi članka 499. Zakona o službi (iz 1985. g.) ako vojna osoba odnosno građanska osoba smatra da joj je konačnim aktom kojim je odlučeno o njezinim pravima i dužnostima iz odnosa u službi povrijeđeno pravo, može radi ostvarivanja tog prava, pokrenuti upravni spor pred Vrhovnih vojnim sudom, ako ovim zakonom nije drugačije određeno. Člankom 3. Zakona o preuzimanju navedenog Zakona, ovlaštenja saveznih tijela za izvršenje i primjenu preuzetih zakona postaju ovlaštenja republičkih tijela u okviru njihovih ovlasti utvrđenih zakonom. Zakon o vojnim sudovima (»Službeni list«, 4/77, 23/77 i 13/82), na kojem se temelji nadležnost Vrhovnog vojnog suda iz citiranog članka 499., stavljen je izvan snage donošenjem Zakona o stavljanju izvan snage u Republici Hrvatskoj Zakona o vojnim sudovima i vojnom tužiteljstvu (»Narodne novine«, broj 53/91).
Dana 13. travnja 1995. godine stupio je na snagu Zakon o službi u oružanim snagama Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 23/95). Člankom 1. tog Zakona propisano je da se tim Zakonom uređuje sastav i popuna oružanih snaga Republike Hrvatske; služba i činovi u oružanim snagama; dodjela činova, promaknuća i ostala statusna pitanja te prava i obveze djelatnih vojnih osoba i drugih osoba na službi u oružanim snagama. U postupku donošenja akata iz stavka 1. ovog članka primjenjuje se Zakon o općem upravnom postupku (»Narodne novine«, broj 53/91), ako to ovim Zakonom nije drukčije određeno. Na djelatničke odnose, prava i obveze u službi te odgovornost vojnih osoba, službenika i namještenika na službi u oružanim snagama, ako ovim Zakonom nije drukčije određeno, primjenjivat će se odredbe propisa o državnim službenicima i namještenicima, a u pitanjima koja tim propisima nisu uređena primjenjivat će se opći propisi o radu.
Člankom 10. istog Zakona propisano je da su akti kojima se regulira status djelatnih vojnih osoba, službenika i namještenika u službi upravni akti. Protiv konačnih upravnih akata iz stavka 1., ako to nije zakonom drukčije određeno, može se pokrenuti upravni spor pred Upravnim sudom Republike Hrvatske.
Dana 4. studenoga 1991. godine stupila je na snagu Uredba Predsjednika Republike Hrvatske o činovima, dodjeli činova, promaknućima u viši čin, te prevođenju i odorama pripadnika oružanih snaga Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 57/91). Ta Uredba je prestala vrijediti donošenjem Odluke o oznakama činova i dužnosti u oružanim snagama Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 39/95). Člankom 3. navedene Uredbe, koja je bila na snazi u vrijeme rješavanja podnositeljevog zahtjeva pred tijelom uprave, bilo je određeno da se, pripadnik oružanih snaga koji je stekao čin i klasu sukladno Zakonu o službi u oružanim snagama, prevodi, u pravilu, u čin oružanih snaga te je točno određeno koji čin bivše JNA odgovara kojem činu Hrvatske vojske.
Na temelju ovlaštenja iz članka 10. navedene Uredbe, ministar obrane je, dana 22. siječnja 1992. godine, donio Upute o uvjetima i postupku za prevođenje, dodjelu činova i promaknućima u više činove u Oružanim snagama Republike Hrvatske u ratnom stanju ili neposrednoj ugroženosti, neovisnosti i jedinstvenosti Republike Hrvatske (Pravilnik ministra obrane o uvjetima i postupku za prevođenje...).
Slijedom iznijete kronologije propisa kojima je bila i kojima je sada uređena predmetna materija, zaključak je Ustavnog suda Republike Hrvatske da je pogrešno riješio Upravni sud Republike Hrvatske kada je odbacio tužbu podnositelja, navodeći da osporavani akt nije upravni akt.
Naime, u vrijeme kada je Upravni sud odlučivao o tužbi podnositelja na snazi je bio Zakon o službi u oružanim snagama Republike Hrvatske. Iz već citiranog članka 10. tog Zakona proizlazi da se u konkretnom slučaju radi o upravnom aktu.
Odredbom članka 6. stavka 1. ZUS-a propisano je da se upravni spor može voditi samo protiv upravnog akta. Prema odredbi stavka 2. citiranog članka, upravni akt je akt kojim državni organ ili organizacija u obavljanju javnih ovlasti rješava o stanovitom pravu ili obvezi određenog pojedinca ili organizacije u kakvoj upravnoj stvari.
Iz navedenih propisa te iz činjenice da se ovdje radi o aktu kojim se regulira status podnositelja u oružanim snagama, podnositelju je navedenim rješenjem Upravnog suda Republike Hrvatske povrijeđeno pravo iz članka 18. Ustava, kojim je zajamčeno pravo na žalbu te ustavno pravo iz članka 19. stavka 2., kojim je zajamčena sudska kontrola zakonitosti pojedinačnih akata upravnih vlasti i tijela koja imaju javne ovlasti.
5. Slijedom iznijetog, na temelju odredaba članaka 69. i 72. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 99/1999), odlučeno je kao u izreci.
Broj: U-III-928/1995
Zagreb, 2. studenoga 2000.
USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Predsjednik Vijeća
dr. sc. Petar Klarić, v. r.






Portal Poslovnenovine.com sadržaje objavljuje u dobroj namjeri. Sve sadržaje portala koristite na vlastitu odgovornost. Iako činimo sve napore kako bi osigurali točnost i pravovremenost informacija na ovim stranicama, nismo odgovorni za eventualnu netočnost informacija ili štetu nastalu korištenjem takvih informacija.


POSEBNA PREPORUKA:

PREGLED KORISNIH SAVJETA I IZBOR POSLOVNIH USLUGA ZA PODUZETNIKE

POSLOVNE INFORMACIJE ZA VLASNIKE TVRTKI, OBRTNIKE I UDRUGE

Primjeri ugovora - šprance

Investicijski projekti