POSLOVNE NOVINE - PRAVNE INFORMACIJE - PROGRAMI

# Nova ponuda za poduzetnike # Internet usluge za poduzetnike # Korisni poslovni programi # Besplatne poslovne usluge # Korisni linkovi

PREGLED PRAVNIH PROPISA U REPUBLICI HRVATSKOJ

Na temelju prava i ovlaštenja utvrđenih Ustavom, Hrvatski sabor odlučuje o donošenju i promjeni Ustava, donosi zakone, državni proračun, donosi akte kojima izražava politiku Hrvatskoga sabora, obavlja izbore, imenovanja i razrješenja, u skladu s Ustavom i zakonom... Vlada donosi poslovnike, razne odluke, rješenja i zaključke. Zakonom je predviđeno da ministri i ravnatelji pojedinih upravnih tijela donose pravilnike i naputke za provedbu zakona u okviru svoje nadležnosti. Određene ovlasti imaju i jedinice lokalne i regionalne samouprave. Njihova predstavnička tijela na temelju Zakona o lokalnoj i regionalnoj samoupravi donose, razne odluke i akte. Pored njih opće akte, autonomnog značenja, donose i strukture izvan državnih tijela. Tim aktima donose se statuti i uređuje se unutarnje ustrojstvo...

Propisi iz 2000. godine - Arhiva - važniji propisi - obvezatne upute broj - ispravak pravilnika minimalnih ...


PREGLED I PRETRAŽIVANJE SVIH ZAKONA I DRUGIH PROPISA - SVE OBJAVE

IZ ARHIVE: SADRŽAJ ODABRANOG PROPISA / AKTA:

DRŽAVNI ZAVOD ZA NORMIZACIJU I MJERITELJSTVO
1306
Temeljem članka 13. stavak 2., članka 17. stavak 2. i članka 23. stavak 4. Zakona o normizaciji (»Narodne novine« broj 55/96) ravnatelj Državnog zavoda za normizaciju i mjeriteljstvo donosi

NAREDBU

O HOMOLOGACIJI VOZILA S OBZIROM NA NJIHOVE VANJSKE IZBOČINE
I. PODRUČJE PRIMJENE

  1. Vozila kategorije M1 moraju biti homologirana sukladno ovoj naredbi.
  2. Odredbe ove naredbe primjenjuju se vanjske izbočine vozila kategorije M1. Te odredbe ne primjenjuju se na vanjske retrovizore ili na kuglu vučnih naprava. Namjena je ove naredbe smanjenje opasnosti ili stupnja tjelesne ozljede osobe koju udari ili okrzne vozilo. To oboje odnosi se na vozilo koje stoji ili koje se kreće.

II. ZAHTJEVI
3. Vozila u smislu ove naredbe moraju zadovoljavati zahtjeve iz točaka 5. i 6. Pravilnika broj 26 Ekonomskog povjerenstva Ujedinjenih naroda za Europu u izvornome obliku koji je stupio na snagu 13. prosinca 1996. godine1, koji je dodatak Ženevskome sporazumu iz 1958. godine o prihvaćanju jednakih tehničkih propisa za vozila na kotačima, opremu i dijelove koji mogu biti ugrađeni i/ili upotrijebljeni u vozilima na kotačima i uvjeti za uzajamno priznavanje homologacija dodijeljenih na temelju tih propisa 2 (u daljnjem tekstu: Pravilnik ECE R 26.00).
4. Pravilnik ECE R 26.00 u izvorniku dostupan je u normoteci Državnog zavoda za normizaciju i mjeriteljstvo. Pročišćeni tekst dijelova toga pravilnika dan je u prijevodu na hrvatski jezik u prilogu 1. ove naredbe.
III. ISPITIVANJE VOZILA
5. Ispitivanje vozila u smislu ove naredbe može provoditi samo ovlašteni laboratorij prema zahtjevima Pravilnika ECE R 26.02.
IV. HOMOLOGACIJA VOZILA
6. Državni zavod za normizaciju i mjeriteljstvo provodi homologaciju vozila u smislu ove naredbe prema Pravilniku ECE R 26.02.
V. PROVJERA SUKLADNOSTI
7. Provjera sukladnosti vozila sa zahtjevima ove naredbe provodi se prema postupku koji je propisan Pravilnikom o homologaciji vozila (»Narodne novine« broj 82/96, 107/96, 79/97, 132/97, 58/98, 59/99 i 64/99).
VI. PRIMJENA
8. Ova naredba stupa na snagu osmog dana nakon objave u »Narodnim novinama«.
9. Danom stupanja na snagu ove naredbe prestaje važiti Naredba o obaveznoj homologaciji vozila što se tiče njihovih vanjskih ispusta (»Narodne novine« br. 53/91).
Klasa: 011-02/00-02/12
Urbroj: 558-04/7-00-1
Zagreb, 24. svibnja 2000.
Ravnatelj
Državnog zavoda za
normizaciju i mjeriteljstvo
dr. sc. Jakša Topić, dipl. ing., v. r.
1 ECE dokumenti u kojima je objavljen tekst Pravilnika:
E/ECE/324 - E/ECE/TRANS/505Rev.1/ Add.25 (Izvornik Pravilnika., stupio na snagu 1. srpnja 1972.).
E/ECE/324 - E/ECE/TRANS/505Rev.1/ Add.25/Amend.1 (Dopuna 1., stupila na snagu 11. rujna 1986.).
E/ECE/324 - E/ECE/TRANS/505Rev.1/Add.25/Amend.2 (Dopuna 2., stupila na snagu 13. prosinca 1996.).

2 Prijašnji naslov Sporazuma glasi: Sporazum o prihvaćanju jednakih uvjeta za homologaciju i uzajamno priznavanje homologacije opreme i dijelova motornih vozila, donesen u Ženevi 20. ožujka 1958.

PRILOG 1.
»JEDNAKE ODREDBE KOJE SE ODNOSE NA HOMOLOGACIJU VOZILA S OBZIROM NA NJIHOVE VANJSKE IZBOČINE*« s izmjenama i dopunama koje su stupile na snagu do 13. prosinca 1996. u prijevodu na hrvatski jezik
Pravilnik ECE R 26.02
Prijevod sadrži ove dijelove Pravilnika:
Točka 1. Područje primjene
Točka 2. Definicije
Točka 3. Zahtjev za homologaciju
Točka 4. Homologacija
Točka 5. Opće specifikacije
Točka 6. Posebne specifikacije
Točka 7. Preinaka tipa vozila
Točka 8. Sukladnost proizvodnje
Točka 10. Potpuna obustava proizvodnje
Dodaci:
Dodatak 1: Izjava koja se odnosi na izdanu homologaciju (ili proširenu, odbijenu ili povučenu homologaciju ili potpunu obustavu proizvodnje) tipa vozila s obzirom na njegove vanjske izbočine prema Pravilniku br. 26
Dodatak 2: Izgled homologacijskih oznaka
Dodatak 3: Postupci određivanja mjera izbočina i razmaka
Dodatak 4: Izjava koja se odnosi na izdanu homologaciju (ili proširenu, odbijenu ili povučenu homologaciju ili potpunu obustavu proizvodnje) tipa nosača prtljage, nosača skija ili antene radioprijamnika ili radioodašiljača, kao posebne tehničke naprave.
__________
(*) Naslov izvornika na engleskome jeziku:
UNIFORM PROVISION CONCERNING THE APPROVAL OF VEHICLES WITH REGARD TO THEIR EXTERNAL PROJECTIONS
1 Kako je određeno u dodatku 7. Zajedničke rezolucije o konstrukciji vozila (R.E.3) (dokument: TRANS/SC1/WP29/78/Amend. 3.)

1. PODRUČJE PRIMJENE i NAMJENA
1.1 Ovaj se pravilnik primjenjuje na vanjske izbočine vozila kategorije M1 1. Ne primjenjuje na vanjske retrovizore ili na kuglu vučnih naprava.

  1. Namjena je ovoga pravilnika smanjenje opasnosti ili stupnja tjelesne ozljede osobe koju udari ili okrzne vozilo. To oboje odnosi se na vozilo koje stoji ili koje se kreće.
  2. DEFINICIJE

Za potrebe ovoga pravilnika:
2.1. »homologacija vozila« znači homologaciju tipa vozila s obzirom na njegove vanjske izbočine
2.2. »tip vozila« znači kategoriju motornih vozila koja se međusobno ne razlikuju u bitnim obilježjima kao što su oblik ili gradiva vanjske površine
2.3 »vanjska površina« podrazumijeva vanjsku površinu vozila, uključujući poklopac motora, poklopac prtljažnika, vrata, stabilizatore, krov, uređaje za osvjetljavanje i svjetlosnu signalizaciju i vidljive dijelove za pojačanje
2.4 »podna crta« označuje krivulju određenu ovim postupkom:
Stožac s uspravnom osi neodređene visine čiji je polukut 300 postupno pomicati oko opterećenog vozila tako da stalno i što niže dodiruje vanjsku površinu vozila. Podna je crta krivulja koja spaja te dodirne točke. Kod određivanja podne crte ne uzimaju se u obzir oslonci za dizalicu, ispušne cijevi ili kotači. Kad postoje otvori u području kotača treba pretpostaviti da su ti otvori nadomješteni zamišljenom površinom koja se uklapa u susjednu vanjsku površinu. Kod određivanja podne crte treba uzeti u obzir branike na oba kraja vozila. Ovisno o posebnosti vozila, podna crte može se nalaziti na rubu presjeka branika ili na dijelu karoserije ispod branika. Kad se istodobno dodiruje dvije ili više točaka, najniža točka dodira upotrebljava se za određivanje podne crte
2.5 »polumjer zakrivljenosti« označuje polumjer luka kružnice koja se najbliže uklapa u zakrivljeni oblik odgovarajuće sastavnice
2.6 »opterećeno vozilo« podrazumijeva vozilo opterećeno do najveće dopuštene tehničke mase; vozila koja su opremljena hidro-pneumatskim, hidrauličkim ili pneumatskim ovjesom ili uređajem za automatsko namještanje razine ovisno o opterećenju moraju se ispitati u najnepovoljnijim uobičajenim uvjetima vožnje koji je odredio proizvođač
2.7 »krajnji vanjski rub« vozila označuje, s obzirom na bočne strane vozila, ravninu usporednu sa središnjom uzdužnom ravninom vozila koja dodiruje vanjski bočni rub i, s obzirom na prednje i stražnje krajeve, okomitu poprečnu ravninu vozila koja dodiruje njegove prednje i stražnje krajeve, ne uzimajući u obzir izbočine:
2.7.1 na gumama blizu njihova dodira s tlom i priključaka za mjerila tlaka
2.7.2 na uređajima protiv blokiranja kočnica koji se mogu ugraditi na kotače
2.7.3 na retrovizorima;
2.7.4 bočnih pokazivača smjera, gabaritnih svjetala, prednjih i stražnjih bočnih svjetala i parkirnih svjetala;
2.7.5 dijelova ugrađenih na branike, vučnih naprava i ispušnih cijevi, kod prednjega i stražnjega kraja vozila;
2.8 »mjere izbočine« na sastavnici koja je ugrađena na panel označuje mjere koje se odrede postupkom opisanim u točki 2. dodatka 3. ovoga pravilnika
2.9 »osnovna crta panela« označuje crtu koja prolazi kroz dvije točke koje su određene položajem središta kugle kad kugla svojom površinom dodirne prvi i posljednji put sastavnicu u postupku mjerenja opisanom u točki 2.2 dodatka 3. ovoga pravilnika.
3. ZAHTJEV ZA HOMOLOGACIJU
3.1. Zahtjev za homologaciju tipa vozila s obzirom na njegove vanjske izbočine
3.1.1 Zahtjev za homologaciju tipa vozila s obzirom na njegove vanjske izbočine mora podnijeti proizvođač vozila ili njegov pravovaljano ovlašten predstavnik.
3.1.2 Zahtjev mora biti popraćen niže navedenim dokumentima u tri primjerka:
3.1.2.1 fotografijama prednje, stražnje i bočnih strana vozila koje su snimljene pod kutom između 300 i 450 u odnosu na uspravnu uzdužnu središnju ravninu vozila
3.1.2.2 crtežima s mjerama branika i po potrebi,
3.1.2.3 crtežima određenih vanjskih izbočina i, ako je potrebno, crtežima određenih dijelova vanjske površine koja se navodi u točki 6.9.1.
3.1.3 Vozilo koje predstavlja tip vozila za koje je zatražena homologacija mora se dostaviti tehničkomu servisu (ovlašteni laboratorij) koji je odgovoran za provedbu homologacijskih ispitivanja. Na zahtjev toga tehničkog servisa određene sastavnice i određeni uzorci upotrijebljenoga gradiva moraju se također dostaviti.
3.2 Zahtjev za homologaciju tipa s obzirom na nosač prtljage, nosače skija ili antene radioprijamnika ili radioodašiljača koje se smatraju posebnim tehničkim napravama.
3.2.1 Zahtjev za homologaciju tipa s obzirom na nosač prtljage, nosače skija ili antene radioprijamnika ili radioodašiljača koje se smatraju posebnim tehničkim napravama mora podnijeti proizvođač vozila ili proizvođač takve posebne tehničke naprave ili njihov pravovaljano ovlašten predstavnik.
3.2.2 Za svaki tip svake naprave koji je naveden u točki 3.2.1 zahtjev mora biti popraćen:
3.2.2.1 s tri kopije dokumenata sa specifikacijom tehničkih značajka posebne tehničke naprave i s uputama za ugradbu koje se daju uz svaku prodanu posebnu tehničku napravu
3.2.2.2 uzorkom tipa posebne tehničke naprave; mjerodavna ustanova može zahtijevati dodatni uzorak ako to smatra potrebnim,.
4. HOMOLOGACIJA
4.1. Homologacija tipa vozila s obzirom na njegove vanjske izbočine
4.1.1 Ako vozilo za koje je zatražena homologacija prema ovomu pravilniku zadovoljava sve zahtjeve iz točaka 5. i 6., mora se izdati homologacija toga tipa vozila.
4.1.2 Svaki homologirani tip vozila dobiva svoj homologacijski broj. Prve dvije znamenke (sada 02 koji odgovara 02 nizu izmjena ili dopuna koje su stupile na snagu 13. prosinca 1996. godine) moraju označivati broj niza izmjena ili dopuna koji sadrži najnovije veće tehničke izmjene ili dopune ovoga pravilnika objavljene do vremena izdavanja homologacije. Ista ugovorna strana ne smije označiti istim brojem drugi tip vozila.
4.1.3 Obavijest o homologaciji, proširenju, odbijanju ili povlačenju homologacije ili o potpunome prestanku proizvodnje određenoga tipa vozila prema ovomu pravilniku mora biti dostavljena stranama u Sporazumu iz 1958. godine koje primjenjuju ovaj pravilnik s pomoću formulara koji je u skladu s modelom danim u dodatku 1. ovoga pravilnika.
4.1.4. Na svako vozilo koje odgovara tipu vozila koji je homologiran prema ovomu pravilniku na vidljivu i lako pristupačnu mjestu naznačenu u obavijesti o homologaciji mora se postaviti međunarodna homologacijska oznaka koja se sastoji od:
4.1.4.1 kružnice oko slova »E«, iza kojeg se nalazi razlikovni broj države koja je odobrila homologaciju 2
4.1.4.2 broja ovoga pravilnika iza kojeg se nalazi »R«, crtica i homologacijski broj desno od kruga koji je propisan u točki 4.1.4.1.
4.1.5 Ako je vozilo sukladno tipu vozila homologiranu prema jednomu ili više drugih pravilnika koje su dodaci Sporazuma u istoj zemlji koja je izdala homologaciju prema ovomu pravilniku, nije potrebno ponavljati simbol propisan u točki 4.1.4.1; u takvome slučaju dodatni brojevi i dodatni simboli za pravilnike za koje je homologaciju izdala zemlja koja je izdala homologaciju prema ovomu pravilniku upisani su jedan ispod drugoga desno od simbola propisanog u točki 4.1.4.1.
4.1.6 Homologacijska oznaka mora biti jasno čitljiva i neizbrisiva.
4.1.7 Homologacijska oznaka mora se postaviti blizu pločice za identifikaciju vozila ili na njoj.
4.1.8 U dodatku 2. ovoga pravilnika prikazani su primjeri izgleda homologacijskih oznaka.
4.1.9 Mjerodavna ustanova mora provjeriti postojanje odgovarajućih dogovora za osiguranje djelotvorna nadzora nad sukladnošću prije izdavanja homologacije.
4.2 Homologacija s obzirom na nosač prtljage, nosače skija ili antene radioprijamnika ili radioodašiljača koje se smatraju posebnim tehničkim napravama
4.2.1 Ako tip posebne tehničke naprave za koji je zatražena homologacija prema ovomu pravilniku zadovoljava sve zahtjeve iz točaka 6.16, 6.17 i 6.18, mora se izdati homologacija toga tipa posebne tehničke naprave.
4.2.2 Svaki homologirani tip posebne tehničke naprave dobiva svoj homologacijski broj. Prve dvije znamenke (sada 02 koji odgovara 02 nizu izmjena ili dopuna koje su stupile na snagu 13. prosinca 1996. godine) moraju označivati broj niza izmjena ili dopuna koji sadrži najnovije veće tehničke izmjene ili dopune ovoga pravilnika objavljene do vremena izdavanja homologacije. Ista ugovorna strana ne smije označiti istim brojem drugi tip vozila.
4.2.3 Obavijest o homologaciji, proširenju, odbijanju ili povlačenju homologacije ili o potpunome prestanku proizvodnje određenog tipa posebne tehničke naprave prema ovomu pravilniku mora biti dostavljena stranama u Sporazumu iz 1958. godine koje primjenjuju ovaj pravilnik s pomoću formulara koji je u skladu s modelom danim u dodatku 4. ovoga pravilnika.
4.2.4. Na svaku posebnu tehničku napravu koja odgovara tipu koji je homologiran prema ovomu pravilniku na vidljivu i lako pristupačnu mjestu naznačenu u obavijesti o homologaciji mora se postaviti međunarodna homologacijska oznaka koja se sastoji od:
4.2.4.1 kružnice oko slova »E«, iza kojeg se nalazi razlikovni broj države koja je odobrila homologaciju2
4.2.4.2 broja ovoga pravilnika iza kojeg se nalazi slovo »R«, crtica i homologacijski broj desno od kruga koji je propisan u točki 4.2.4.1.
4.2.5 Homologacijska oznaka mora biti jasno čitljiva i neizbrisiva
4.2.6 Homologacijska oznaka mora se postaviti blizu pločice za identifikaciju posebne tehničke naprave koju postavlja proizvođač ili na njoj.
4.2.7 U dodatku 2. ovoga pravilnika prikazani su primjeri izgleda homologacijskih oznaka.
4.2.8 Mjerodavna ustanova mora provjeriti postojanje odgovarajućih dogovora za osiguranje djelotvorna nadzora nad sukladnošću proizvodnje prije izdavanja homologacije.
___________
1 1 za Njemačku, 2 za Francusku, 3 za Italiju, 4 za Nizozemsku, 5 za Švedsku, 6 za Belgiju, 7 za Mađarsku, 8 za Češku Republiku, 9 za Španjolsku, 10 za Jugoslaviju, 11 za Ujedinjeno Kraljevstvo, 12 za Austriju, 13 za Luksemburg, 14 za Švicarsku, 15 (prazno), 16 za Norvešku, 17, za Finsku, 18 za Dansku, 19 za Rumunjsku, 20 za Poljsku, 21 za Portugal. 22 za Rusku Federaciju, 23 za Grčku, 24 za Irsku, 25 za Hrvatsku, 26 za Sloveniju, 27 za Slovačku, 28 za Bjelorusiju, 29 za Estoniju, 30 (prazno), 31 za Bosnu i Hercegovinu, 32 – 36 (prazno), 37 za Tursku. Iduće brojeve po redu treba dodjeljivati ostalim državama po kronološkome redu po kojemu one potvrđuju Sporazum o prihvaćanju jednakih uvjeta za homologaciju i međusobno priznavanje homologacije opreme i dijelova motornih vozila ili po kojemu se one slažu s tim sporazumom, a o tako određenim brojevima glavni tajnik Ujedinjenih naroda obavijestit će ugovorne strane u tome sporazumu.

5. OPĆE SPECIFIKACIJE
5.1 Odredbe ovoga pravilnika ne primjenjuju se na one dijelove vanjske površine koji se, kad je vozilo opterećeno i sva vrata, prozori i poklopci itd. su zatvoreni, nalaze:
5.1.1 na visina koja ne prelazi 2,00 m
5.1.2 ispod podne crte
5.1.3 smješteni tako da se u stanju mirovanja ili radnome položaju ne mogu dodirnuti kuglom promjera 100 mm.
5.2 Vanjska površina vozila ne smije imati šiljastih ili oštrih dijelova koji strše prema vani ni izbočina koje bi svojim oblikom, mjerama, usmjerenjem ili tvrdoćom lako mogle povećati opasnost od ili težinu tjelesne ozljede osobe udarene ili ogrebane vanjskom površinom u slučaju sudara.
5.3 Vanjska površina vozila ne smije imati dijelova koji strše prema vani i koji bi mogli okrznuti pješake, bicikliste ili motocikliste.
5.4 Ni jedan dio vanjske površine koji strši ne smije imati polumjer zakrivljenosti manji od 2,5 mm. Taj se zahtjev ne primjenjuje na dijelove vanjske površine koji strše manje od 5 mm, ali kutovi vanjskih ploha takvih dijelova moraju biti zatupljeni, osiguravajući tako da takvi dijelovi strše manje od 1,5 mm.
5.5 Dijelovi vanjske površine koji strše napravljeni od gradiva tvrdoće manje od 60 shore A mogu imati polumjer zakrivljenosti manji od 2,5 mm. Mjerenje tvrdoće treba provesti na dijelu koji se ugrađuje na vozilo. Kad nije moguće provesti mjerenje tvrdoće metodom shore A, za procjenu tvrdoće treba provesti usporedivo mjerenje.
5.6 Odredbe u točkama od 5.1 do 5.5 moraju se primijeniti kao dodatak posebnim specifikacijama iz točke 6., osim kad te posebne specifikacije izričito određuju drukčije.
6. POSEBNE SPECIFIKACIJE
6.1 Ukrasi
6.1.1 Dodani ukrasi koji strše više od 10 mm iznad njihova oslonca moraju se uvući, odvojiti ili saviti kad sila od 10 daN djeluje na njihovu najistaknutiju točku u bilo kojemu smjeru, u ravnini koja je približno usporedna s površinom na koju su ugrađeni. Taj se zahtjev ne primjenjuje na ukrase na rešetki hladnjaka na koje se primjenjuju samo zahtjevi iz točke 5. Za primjenu sile od 10 daN treba upotrijebiti čekić s ravnim čelom, promjera koji nije veći od 50 mm. Kad to nije moguće, treba upotrijebiti drugi istovrijedan postupak. Kad se ukrasi uvuku, odvoje ili saviju, preostale izbočine ne smiju stršiti više od 10 mm. Te izbočine moraju u svakome slučaju zadovoljavati odredbe iz točke 5.2. Ako je ukras ugrađen na postolje, to postolje treba smatrati dijelom ukrasa, a ne površinom oslanjanja.
6.1.2 Zahtjevi iz točke 6.1.1 ne primjenjuju se na zaštitne vrpce ili zaštitu na vanjskoj površini; međutim, ta zaštita mora biti čvrsto pričvršćena na vozilo.
6.2 Glavna svjetla
6.2.1 Izbočeni rubovi i obruči dopušteni su na glavnim svjetlima pod uvjetom da njihove izbočine, mjerene u odnosu na vanjsku površinu stakla glavnog svjetla, ne budu veće od 30 mm te da im polumjer zakrivljenosti u svakoj točki ne bude manji od 2,5 mm.
6.2.2 Uvlačna glavna svjetla moraju zadovoljavati odredbe iz točke 6.2.1 u izvučenu i uvučenu položaju.
6.3 Rešetke i razmaci
6.3.1 Zahtjevi iz točke 5.4 ne primjenjuju se na razmake između nepomičnih i pomičnih elemenata, uključujući tu elemente rešetaka za ulazni i izlazni zrak i rešetke hladnjaka, pod uvjetom da razmak između dva susjedna elementa nije veći od 40 mm i pod uvjetom da rešetke i razmaci imaju svoju funkciju. Za razmake između 40 i 25 mm polumjer zakrivljenosti mora biti najmanje 1 mm. Međutim, ako je razmak između dva susjedna elementa jednak ili manji od 25 mm, polumjer zakrivljenosti vanjskih površina elemenata ne može biti manji od 0,5 mm. Rastojanje između dvaju susjednih elemenata rešetaka i razmaka mora se odrediti sukladno postupku opisanom u točki 4. dodatka 3. ovoga pravilnika.
6.3.2 Spoj prednje plohe s bočnim plohama svakog elementa koji čini rešetku ili razmak mora biti zaobljen.
6.4 Brisači vjetrobranskog stakla
6.4.1 Držači brisača vjetrobranskog stakla moraju biti postavljeni tako da osovina brisača bude u zaštitnome kućištu s polumjerom zakrivljenosti koji zadovoljava zahtjeve iz točke 5.4 i čija površina nije manja od 250 mm2. U slučaju zaobljenih poklopaca ti poklopci moraju imati projiciranu površinu najmanje 150 mm2 kad se mjeri na razmaku od najviše 6,5 mm od točke koja strši najdalje. Ti zahtjevi moraju također biti zadovoljeni kod brisača stražnjeg stakla i brisača glavnog svjetla.
6.4.2 Točka 5.4 ne primjenjuje se na metlice brisača ili na bilo koji nosivi dio. Međutim, ti dijelovi moraju biti izrađeni tako da nemaju oštrih kutova ili šiljastih ili oštrih dijelova.
6.5 Branici
6.5.1 Završetci branika moraju biti okrenuti prema vanjskoj površini radi smanjenja opasnosti od udara. Smatra se da je taj zahtjev zadovoljen ako je branik uvučen ili čini cjelinu s karoserijom ili je završetak branika okrenut tako da ne može biti dodirnut kuglom promjera 100 mm te da razmak između branika i susjednoga dijela karoserije nije veći od 20 mm.
6.5.2 Sastavnice branika moraju biti konstruirane tako da sve vanjske površine imaju polumjer zakrivljenosti najmanje 5 mm.
6.5.3 Zahtjevi iz točke 6.5.2 ne primjenjuju se na dijelove branika ili na braniku ili na umetke na braniku s izbočinama manjim od 5 mm, posebno na brtvene poklopce i sapnice brisača glavnih svjetala; međutim, kutovi ploha okrenutih prema vani moraju biti zatupljeni, osim kad takvi dijelovi strše manje od 1,5 mm.
6.6 Kvake, okovi i tipkala na vratima, prostori za prtljagu i poklopci motora; čepovi i poklopci na otvoru za punjenje spremnika za gorivo
6.6.1 Izbočine ne smiju prijeći 40 mm u slučaju vrata ili kvaka prostora za prtljagu i 30 mm u svim drugim slučajevima.
6.6.2 Ako se kvake na stražnjim vratima zakreću pri otvaranju ili zatvaranju, moraju zadovoljavati jedan od ova dva zahtjeva:
6.6.2.1 U slučaju kvaka koje se zakreću usporedno s ravninom vrata završetak kvake u položaju otvaranja vrata mora biti usmjeren prema natrag. Završetak takvih kvaka mora biti zakrenut prema ravnini vrata i mora biti ugrađen u zaštitnu oblogu ili uvučen.
6.6.2.2 Kvake koje se mogu pomicati u svakome smjeru koji nije usporedan s ravninom vrata, kad su u položaju zatvorenih vrata, moraju biti zatvorene u zaštitnu oblogu ili uvučene. Završetak kvake treba biti okrenut prema naprijed ili unatrag.
Ipak, kvake koje ne zadovoljavaju taj posljednji zahtjev mogu biti prihvaćene ako:
(a) imaju nezavisan povratni mehanizam
(b) ne strše više od 15 mm kad se pokvari povratni mehanizam
(c) zadovoljavaju odredbe točke iz 5.4 kad su u takvome otvorenom položaju
(d) im površina nije manja od 150 mm2 kad se mjeri na razmaku od najdalje točke koja strši ne većem od 6,5 mm.
6.7 Kotači, matice kotača, poklopac glavčine i ukrasni poklopci
6.7.1 Moraju se primijeniti zahtjevi iz točke 5.4.
6.7.2 Kotači, matice kotača, poklopac glavčine i ukrasni poklopci ne smiju imati kakvih oštrih izbočina u obliku krilaca. Kotači, matice kotača, poklopac glavčine i ukrasni poklopci ne smiju imati kakve oštre izbočine koje strše iznad vanjske ravnine naplatka. Leptiraste matice nisu dopuštene.
6.7.3 Kad se vozilo kreće pravocrtno, dio kotača, osim gume, smješten iznad vodoravne ravnine koja prolazi kroz njegovu os vrtnje ne smije stršiti iznad uspravne projekcije, u vodoravnoj ravnini, vanjske površine ili strukture. Međutim, ako funkcionalni zahtjevi to opravdavaju, ukrasni poklopci koji pokrivaju kotač i matice kotača mogu stršiti iznad uspravne projekcije vanjske površine ili strukture pod uvjetom da polumjer zakrivljenosti površine dijela koji strši ne bude manji od 30 mm te da izbočina iznad uspravne projekcije vanjske površine ili struktre ni u kojem slučaju ne prelazi 30 mm.
6.8 Rubovi limova
6.8.1 Rubovi limova, kao što su rubovi žljebova i vodilica posmičnih vrata, dopušteni su samo ako su presavijeni prema unutra ili obloženi zaštitom koja zadovoljava zahtjeve ovoga pravilnika koji se na nju primjenjuju. Nezaštićeni rub smatra se presavijenim prema unutra ako je presavijen približno 1800 ili ako je presavijen prema karoseriji tako da ne može biti dodirnut loptom promjera 100 mm.
6.9 Oplata karoserije
6.9.1 Pregibi na oplatama karoserije moraju biti zaobljeni polumjerom manjim od 2,5 mm, uz uvjet da nije manji od jedne desetine visine »H« izbočine, mjereno postupkom koji je opisan u točki 1. dodatka 3.
6.10 Bočni skretači za zrak i kišu
6.10.1 Bočni skretači moraju biti zaobljeni polumjerom od najmanje 1 mm na rubovima koji mogu biti neposredno usmjereni prema vani.
6.11 Oslonci za dizalicu i ispušne cijevi
6.11.1 Oslonci za dizalicu i ispušne cijevi ne smiju stršiti više od 10 mm iznad uspravne projekcije podne crte koja leži uspravno iznad njih. Kao iznimka od tog zahtjeva, jedna ispušna cijev može stršiti više od 10 mm iznad uspravne projekcije podne crte ako završava zaobljenim rubom, s polumjerom zakrivljenosti od najmanje 2,5 mm.
6.12 Poklopci ulaznih i izlaznih otvora za zrak
6.12.1 Poklopci ulaznih i izlaznih otvora za zrak moraju u svim položajima zadovoljavati zahtjeve iz točaka 5.2, 5.3 i 5.4.
6.13 Krov
6.13.1 Krovni otvor mora se promatrati samo u zatvorenome položaju.
6.13.2 Kabrioleti moraju biti ispitani s krovom u zatvorenome i uvučenome položaju.
6.13.2.1 Kad je krov uvučen, ne treba provjeravati vozilo unutar zamišljene površine koji formira krov u zatvorenome položaju.
6.13.2.2 Kad je predviđen poklopac za smještaj uvučenoga krova kao uobičajena oprema, provjeru treba provesti sa zatvorenim krovom.
6.14 Prozori
6.14.1 Prozori koji se otvaraju prema vani u odnosu na vanjsku površinu vozila moraju zadovoljavati sljedeće odredbe u svim radnim položajima:
6.14.1.1 istaknuti rub ne smije biti okrenut prema naprijed
6.14.1.2 ni jedan dio prozora ne smije stršiti iznad krajnjega vanjskog ruba vozila.
6.15 Nosači registarske pločice
6.15.1 Nosači koje osigurava proizvođač vozila za registarske pločice moraju zadovoljavati zahtjeve iz točke 5.4 ovoga pravilnika ako mogu biti dodirnuti kuglom promjera 100 mm kad je registarska pločica ugrađena sukladno preporuci proizvođača vozila.
6.16 Nosači prtljage i nosači skija
6.16.1 Nosači prtljage i nosači skija moraju biti ugrađeni na vozilo tako da postoji sigurno zapiranje barem u jednome smjeru te da su vodoravne, uzdužne i poprečne sile koje mogu biti prenesene barem jednake uspravnoj nosivosti nosača prtljage ili nosača skija koji su postavljeni na vozilo prema specifikaciji proizvođača. Za ispitivanje nosača prtljage ili nosača skija koji su postavljeni na vozilo prema uputama proizvođača ispitna opterećenja treba primijeniti samo u jednoj točki.
6.16.2 Površine koje nakon ugradbe nosača mogu biti dodirnute kuglom promjera 165 mm ne smiju imati dijelova s polumjerom zakrivljenosti manjim od 2,5 mm, osim kad se mogu primijeniti odredbe iz točke 6.3.
6.16.3 Vezni elementi kao što su vijci koji se pritežu ili odvijaju bez alata ne smiju stršiti više od 40 mm iznad površina na koje se poziva u točki 6.16.2; izbočine se određuju prema postupku koji je propisan u točki 2. dodatka 3., ali uporabom kugle promjera 165 mm u slučajevima kad se primjenjuje postupak propisan u točki 2. toga dodatka.
6.17 Antene radioprijamnika i radioodašiljača
6.17.1 Antene radioprijamnika i radioodašiljača moraju biti ugrađene na vozilo tako da njihov slobodni kraj kad je udaljen od površine ceste manje od 2 m u svakome radnom položaju koji je naveo proizvođač antene bude unutar područja koje je ograničeno uspravnim ravninama koje su uvučene 10 cm od krajnjega vanjskog ruba vozila prema definiciji u točki 2.7.
6.17.2 Također, antene moraju biti tako ugrađene na vozilo i, po potrebi, njihovi slobodni krajevi tako ograničeni da ni jedan njihov dio ne strši izvan krajnjega vanjskog ruba vozila prema definiciji u točki 2.7.
6.17.3 Šipke antena moraju imati polumjer zakrivljenosti manji od 2,5 mm. Međutim, slobodni krajevi moraju biti opremljeni nepomičnim kapicama čiji je i polumjer zakrivljenosti manji od 2,5 mm.
6.17.4 Postolja antena ne smiju stršiti više od 30 mm kad se to određuje prema postupku iz točke 2. dodatka 3. Međutim, u slučaju antena s pojačalima ugrađenim u postolje antena ta postolja mogu stršiti do 40 mm.
6.18 Upute za ugradbu
6.18.1 Nosači prtljage, držači skija i antene radioprijamnika ili radioodašiljača koji su homologirani kao posebna tehnička naprava mogu se ponuditi za prodaju, prodavati ili kupovati samo ako su popraćeni uputama za ugradbu. Upute za ugradbu moraju sadržavati dostatno podataka za ugradbu homologiranih naprava na vozilo tako da zadovolje odgovarajuće odredbe u točkama 5. i 6. Posebno, radni položaj mora biti prikazan kod sklopivih antena.
7. PREINAKA TIPA VOZILA I PROŠIRENJE HOMOLOGACIJE
7.1. Svaka preinaka tipa vozila mora biti prijavljena mjerodavnoj ustanovi koja je homologirala taj tip vozila. Ta ustanova može tada:
7.1.1. ili smatrati da nije vjerojatno da će učinjene preinake imati znatne nepovoljne učinke
7.1.2. ili zahtijevati daljnji izvještaj o ispitivanju od tehničke ustanove odgovorne za provedbu ispitivanja.
7.2. O potvrdi ili o odbijanju homologacije, uz navođenje preinaka, moraju postupkom navedenim u točki 4.3 biti obaviještene strane Sporazuma iz 1958. godine koje primjenjuju ovaj pravilnik.
7.3 Mjerodavna ustanova koja je izdala proširenje homologacije mora dodijeliti serijski broj svakoj obavijesti o tome proširenju i o tome obavijestiti strane Sporazuma iz 1958. godine koje primjenjuju ovaj pravilnik s pomoću obavijesnog formulara sukladnog modelu u dodatku 1. ovoga pravilnika.
8. SUKLADNOST PROIZVODNJE
8.1. Svako vozilo (posebna tehnička naprava) homologirano prema ovomu pravilniku mora biti proizvedeno tako da bude u skladu s homologiranim tipom zadovoljavanjem zahtjeva iz točaka 5. i 6.
8.2. U cilju provjere zadovoljavanja zahtjeva iz točke 8.1. moraju se provesti odgovarajuće provjere proizvodnje.
8.3 Posjednik homologacije mora posebice:
8.3.1. osigurati postojanje postupaka za učinkovitu provjeru kakvoće proizvoda
8.3.2 imati pristup nadzornoj opremi potrebnoj za provjeru usklađenosti svakoga homologiranog tipa
8.3.3 osigurati da se rezultati ispitivanja zapisuju te da priloženi dokumenti ostaju dostupni u vremenu koje treba biti određeno u sporazumu s mjerodavnom ustanovom
8.3.4 analizirati rezultate svakoga tipa ispitivanja u cilju provjere i osiguranja nepromjenljivosti značajka proizvoda s obzirom na dopuštene promjene industrijske proizvodnje.
8.3.5 osigurati da se za svaki tip vozila provedu barem ispitivanja navedena u dodatku 3. ovoga pravilnika
8.3.6 osigurati da uzorci ili ispitivani dijelovi koji se pokažu nesukladnima s razmatranim tipom ispitivanja moraju imati za posljedicu uzimanje drugog uzorka i provedbu drugog ispitivanja. Moraju biti poduzeti svi potrebni koraci za ponovno uspostavljanje sukladnosti odgovarajuće proizvodnje.
8.4 Mjerodavna ustanova koja je izdala homologaciju tipa može u bilo koje vrijeme provjeriti usklađenost metoda provjere primjenljivih na svaku proizvodnu jedinicu.
8.4.1 Prilikom svakoga pregleda knjige ispitivanja i zapisi izvještaja o proizvodnji moraju biti pokazani nadzornom inspektoru.
8.4.2 Inspektor može uzeti slučajne uzorke za ispitivanje u laboratoriju proizvođača. Najmanji broj uzoraka može biti određen prema rezultatima proizvođačeve vlastite provjere.
8.4.3 Kad razina kakvoće izgleda nezadovoljavajućom ili kad izgleda da je potrebno provjeriti valjanost ispitivanja provedenih u primjeni točke 8.4.2., inspektor mora izabrati uzorke koji će biti poslani tehničkoj ustanovi koja je provodila ispitivanja homologacije tipa.
8.4.4 Mjerodavna vlast može provesti bilo koje ispitivanje propisano ovim pravilnikom.
8.4.5 Uobičajena učestalost provjera koje je propisala mjerodavna ustanova mora biti jednom u dvije godine. U slučaju zabilježenih negativnih rezultata za vrijeme jednog od tih pregleda mjerodavna ustanova mora osigurati poduzimanje svih potrebnih koraka za ponovno uspostavljanje usklađenosti proizvodnje što je brže moguće.
10. POTPUNA OBUSTAVA PROIZVODNJE
Ako posjednik homologacije potpuno prestane proizvoditi tip homologiran u skladu s ovim pravilnikom, mora o tome obavijestiti mjerodavnu ustanovu koja je izdala homologaciju. Po primitku odgovarajuće obavijesti ta mjerodavna ustanova mora o tome obavijestiti ostale strane Sporazuma iz 1958. godine koje primjenjuju ovaj pravilnik s pomoću obavijesnog formulara sukladnog modelu u dodatku 1. ovoga pravilnika





DODATAK 2.

Gornja homologacijska oznaka postavljena na vozilo pokazuje da je taj tip vozila bio homologiran u Nizozemskoj (E 4) prema Pravilniku br. 26 pod homologacijskim brojem 022439. Prve dvije znamenke homologacijskoga broja pokazuju da je na dan izdavanja homologacije Pravilnik br. 26 uključivao 02 niz izmjena i dopuna.



Gornja homologacijska onaka postavljena na vozilo pokazuje da je odgovarajući tip vozila bio homologiran u Nizozemskoj (E 4) prema Pravilniku br. 26 i Pravilniku br. 24. Prve dvije znamenke homologacijskoga broja pokazuju da je na dan izdavanja odgovarajućih homologacija Pravilnik br. 26 uključivao 02 niz izmjena i dopuna, dok je Pravilnik br. 24 već uključivao 03 niz izmjena i dopuna.1
___________
1 Drugi broj pravilnika dan je samo kao primjer; koeficijent apsorpcije s popravkom je 1.30 m-1.
DODATAK 3.
1. POSTUPAK ODREĐIVNJA MJERA IZBOČINA I RAZMAKA
1.1 Visina H izbočine određuje se grafički s pomoću opsega kruga promjera 165 mm koja potpuno dodiruje obris vanjske površine koju treba provjeriti.
1.2 H je najveća vrijednost razmaka, koji se izmjeri u smjeru pravca koji prolazi kroz središte kruga promjera 165 mm, između kružnice spomenutoga kruga i vanjske konture izbočine (vidi sliku 1.).
1.3 U slučaju kad nije moguće dodirivati vanjski dio vanjskog obrisa vanjske površine promatranoga presjeka krugom promjera 100 mm, treba pretpostaviti da vanjski obris na tome području oblikuje kružnica kruga promjera 100 mm između točaka njezina dodira s vanjskim obrisom (vidi sliku 2).

  1. Proizvođač mora osigurati crteže potrebnih presjeka kroz vanjsku površinu kako bi bilo moguće izmjeriti visinu gore navedenih izbočina.
  2. POSTUPAK ODREĐIVNJA MJERA IZBOČINA NA SASTAVNICI KOJA JE UGRAĐENA NA VANJSKOJ POVRŠINI
  3. Mjera izbočine sastavnice koja je ugrađena na ispupčenu površinu može se odrediti izravnim mjerenjem ili s pomoću crteža odgovarajućega presjeka te sastavnice u ugrađenu položaju.
  4. Kad se mjera izbočine sastavnice koja je ugrađena na površinu koja nije ispupčena ne može odrediti jednostavnim mjerenjem, tu mjeru treba odrediti iz najveće promjene razmaka središta kugle promjera 100 mm u odnosu na osnovnu crtu plohe kad se kugla pomiče preko te sastavnicu, stalno je dodirujući. Slika 3. pokazuje jedan primjer primjene toga postupka.
  5. POSTUPAK ODREĐIVNJA IZBOČINA NA RUBOVIMA I OBRUČIMA GLAVNIH SVJETALA
  6. Izbočina na vanjskoj površini glavnog svjetla mora se mjeriti vodoravno od točke dodira kugle promjera 100 mm, kao što je prikazano na slici 4.
  7. POSTUPAK ODREĐIVNJA MJERA RAZMAKA ILI PROSTORA IZMEĐU DIJELOVA REŠETKE

Mjera razmaka ili prostora između dijelova rešetke mora se odrediti s pomoću razmaka između dviju ravnina koje prolaze kroz točke dodira kugle i okomito na pravac koji spaja te točke dodira. Slike 5. i 6. pokazuju primjere primjene toga postupka.










Portal Poslovnenovine.com sadržaje objavljuje u dobroj namjeri. Sve sadržaje portala koristite na vlastitu odgovornost. Iako činimo sve napore kako bi osigurali točnost i pravovremenost informacija na ovim stranicama, nismo odgovorni za eventualnu netočnost informacija ili štetu nastalu korištenjem takvih informacija.


POSEBNA PREPORUKA:

PREGLED KORISNIH SAVJETA I IZBOR POSLOVNIH USLUGA ZA PODUZETNIKE

POSLOVNE INFORMACIJE ZA VLASNIKE TVRTKI, OBRTNIKE I UDRUGE

Primjeri ugovora - šprance

Investicijski projekti