POSLOVNE NOVINE - PRAVNE INFORMACIJE - PROGRAMI

# Nova ponuda za poduzetnike # Internet usluge za poduzetnike # Korisni poslovni programi # Besplatne poslovne usluge # Korisni linkovi

PREGLED PRAVNIH PROPISA U REPUBLICI HRVATSKOJ

Na temelju prava i ovlaštenja utvrđenih Ustavom, Hrvatski sabor odlučuje o donošenju i promjeni Ustava, donosi zakone, državni proračun, donosi akte kojima izražava politiku Hrvatskoga sabora, obavlja izbore, imenovanja i razrješenja, u skladu s Ustavom i zakonom... Vlada donosi poslovnike, razne odluke, rješenja i zaključke. Zakonom je predviđeno da ministri i ravnatelji pojedinih upravnih tijela donose pravilnike i naputke za provedbu zakona u okviru svoje nadležnosti. Određene ovlasti imaju i jedinice lokalne i regionalne samouprave. Njihova predstavnička tijela na temelju Zakona o lokalnoj i regionalnoj samoupravi donose, razne odluke i akte. Pored njih opće akte, autonomnog značenja, donose i strukture izvan državnih tijela. Tim aktima donose se statuti i uređuje se unutarnje ustrojstvo...

Propisi iz 2000. godine - Arhiva - oglasna ploča - uredbu o podmirivanju - zakon o kretanju ...


PREGLED I PRETRAŽIVANJE SVIH ZAKONA I DRUGIH PROPISA - SVE OBJAVE

IZ ARHIVE: SADRŽAJ ODABRANOG PROPISA / AKTA:

USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
570
Ustavni sud Republike Hrvatske u sastavu dr. sc. Smiljko Sokol, predsjednik Suda te suci dr. sc Velimir Belajec, Marijan Hranjski dr. iur., dr. sc. Petar Klarić, Jurica Malčić, mr. sc. Ivan Matija, Ivan Mrkonjić dr. iur., dr. sc. Jasna Omejec, Emilija Rajić, Vice Vukojević dr. iur. i Milan Vuković dr. iur., odlučujući povodom prijedloga Hrvatske zajednice pučkih otvorenih učilišta iz Zagreba, zastupane po predsjedniku Damiru Matkoviću, za ocjenu zakonitosti pojedinih odredaba Pravilnika o izobrazbi odraslih (»Narodne novine«, br. 21/98), na sjednici održanoj dana 16. veljače 2000. godine, donio je sljedeću
ODLUKU
I. Pokreće se postupak i ukidaju se odredbe: članka 9. stavka 4. i stavka 5. podstavka 2., članka 10., članka 11. stavka 3., članka 12., te dijelovi odredbi članka 13. točke 2., koji glase: »u stalnom radnom odnosu« i dijelovi odredbe članka 14. točke 1., koji glase: »izvedbenim programima i«, kao i članka 15. stavka 3. točke 1. Pravilnika o izobrazbi odraslih (»Narodne novine«, br. 21/98).
i
RJEŠENJE
II. Ne prihvaća se prijedlog za pokretanje postupka ocjene zakonitosti članka 3., članka 14. u dijelu koji nije ukinut, članka 16. stavka 2., članaka 36. i 38. Pravilnika o izobrazbi odraslih (»Narodne novine«, br. 21/98).
Ne prihvaća se prijedlog za pokretanje postupka za ocjenu zakonitosti Pravilnika o izobrazbi odraslih u cijelosti.
Obrazloženje
Hrvatska zajednica pučkih otvorenih učilišta iz Zagreba, po svojem predsjedniku Damiru Matkoviću (nastavno: predlagatelj), podnijela je prijedlog za ocjenu zakonitosti članaka 3., 9. stavka 4., 10., 11., 12., 13. točke 2., 14. točke 1., 15., 16., 36. i 38. Pravilnika o izobrazbi odraslih (»Narodne novine«, br. 21/98, nastavno: Pravilnik).
U tijeku ustavnosudskog postupka, a temeljem članka 40. stavka 1. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske (»Narodne novine«, br. 99/99), zatražen je odgovor na prijedlog od tijela koje je donijelo osporeni Pravilnik - ministra prosvjete i športa.
Ministar prosvjete i športa nije dao odgovor Ustavnom sudu na podnijeti prijedlog.
1. Odredbe osporavanog članka 3. glase.
»Programi za izobrazbu odraslih ostvaruju se na osnovi posebnih nastavnih planova i programa odnosno redovitih nastavnih planova i programa prilagođenih uvjetima i svrsi stjecanja naobrazbe. Posebne nastavne planove i programe donosi ministar prosvjete i športa u skladu s potrebama izobrazbe odraslih.«
Po ocjeni predlagatelja, osporenim člankom 3. je ministar prosvjete i športa sebe ovlastio za donošenje posebnih nastavnih planova i programa u skladu s potrebama izobrazbe odraslih. Pri tome da nije sasvim jasno definirano što se smatra posebnim nastavnim planovima i programima u skladu s potrebama izobrazbe odraslih. Navodi da, prema odredbi članka 26. stavka 2. Zakona o srednjem školstvu (»Narodne novine«, br. 19/92, 27/93, 50/95), programi osposobljavanja i usavršavanja nisu posebni nastavni planovi i programi, a po njima se ostvaruje izobrazba odraslih, i da ih ne donosi ministar već ih samostalno donose škole i druge pravne osobe.
Prijedlog nije osnovan.
Odredbom članka 25. stavka 1. Zakona o srednjem školstvu (»Narodne novine«, br. 19/92, 27/93 i 50/95, nastavno: Zakon), određeno je što sve obuhvaća obrazovanje odraslih.
Između ostalog to su:
- programi za stjecanje školske ili stručne spreme, koji se izvode prema posebnim nastavnim planovima i programima;
- programi prekvalifikacije;
- programi osposobljavanja i usavršavanja.
Stavkom 3. istog članka određeno je da uvjete i način izvođenja i stjecanja srednjoškolskog obrazovanja odraslih te posebne nastavne planove i programe iz stavka 1. alineje 1. ovog članka propisuje ministar prosvjete.
Neutemeljen je, stoga, navod predlagatelja da je ministar sam sebe ovlastio za donošenje posebnih nastavnih planova i programa kada mu je ovlaštenje za takvo postupanje izrijekom sadržano u naprijed navedenom stavku članka 25. Zakona.
2. Odredba osporavanog članka 9. stavka 4. glasi:
»Programi usavršavanja namijenjeni su stručnjacima sa završenom srednjom naobrazbom koji proširuju stručno znanje u skladu s potrebama na tržištu rada i razvojem novih tehnologija.«
Predlagatelj smatra da je odredbom članka 9. stavka 4. osporenog Pravilnika ministar prosvjete i športa prekoračio zakonske ovlasti. Ističe, naime, da se osporenim Pravilnikom mogu urediti uvjeti i način izvođenja i stjecanja srednjoškolskog obrazovanja odraslih, ali ne i oblici obrazovanja nakon stečenog srednjoškolskog obrazovanja.
Prijedlog je osnovan.
Odredbom članka 1. Zakona o srednjem školstvu određeno je da je srednje školstvo djelatnost kojom se nakon završetka osnovnog školovanja omogućava stjecanje znanja i sposobnosti za rad i nastavak školovanja.
Odredbom članka 25. stavka 1. istog Zakona određeno je što obuhvaća srednjoškolsko obrazovanje odraslih, o čemu je naprijed bilo više riječi, dok je člankom 27. određeno tko sve izvodi srednjoškolsko obrazovanje pa je navedeno da su to srednje škole, organizacije za obrazovanje odraslih (otvorena i pučka sveučilišta) i druge pravne osobe pod uvjetima iz članka 25. stavka 3. tog Zakona.
Tim je člankom Zakona, koji ujedno čini i pravni temelj za donošenje osporenog Pravilnika, određeno da uvjete i način izvođenja i stjecanja srednjoškolskog obrazovanja odraslih te posebne nastavne planove i programe propisuje ministar prosvjete.
Iz navedenih zakonskih odredaba nedvojbeno proizlazi da je naglasak svim naprijed navedenim zakonskim odredbama stavljen na srednjoškolsko obrazovanje, a ne neki viši stupanj obrazovanja nakon njega.
Osporenom odredbom Pravilnika upravo je učinjeno suprotno, budući je upis u programe usavršavanja namijenjen stručnjacima sa završenom srednjom naobrazbom. Iz navedenog slijedi da bi se osporenom odredbom Pravilnika uređivao neki viši stupanj obrazovanja od srednjeg, što je u direktnoj suprotnosti s naprijed navedenim zakonskim odredbama, kao i zakonom u cjelini.
Iz istih razloga ovaj Sud nalazi da ni odredba podstavka 2. stavka 5. članka 9. osporenog Pravilnika koja glasi:
» - programi višega stupnja naobrazbe (produženo srednje stručno obrazovanje) koji završavaju specijalističkim ispitom (ispitom za zanimanje poslovođe, majstora ili specijaliziranog djelatnika)«
nije u suglasju s navedenim zakonskim odredbama pa je i nju Ustavni sud, kao nesuglasnu zakonu ukinuo.
3. Odredba osporavanog članka 10. glasi:
»Ministar prosvjete i športa utvrđuje listu poslova odnosno zanimanja za koja se naobrazba stječe osposobljavanjem odnosno usavršavanjem.
Lista poslova odnosno zanimanja iz stavka 1. ovoga članka može se dopunjavati na temelju prijedloga škole ili druge pravne osobe.«
Predlagatelj smatra da je odredbom članka 10. Pravilnika ministar sebe ovlastio za ono za što ga nije ovlastio zakon. Po shvaćanju predlagatelja ministar ne može sebe ovlastiti za propisivanje liste poslova, odnosno zanimanja za koja se naobrazba stječe osposobljavanjem ili usavršavanjem. Ovo iz razloga što je odredbom članka 26. Zakona o srednjem školstvu za donošenje programa osposobljavanja ili usavršavanja ovlaštena pravna osoba koja ih izvodi.
Prijedlog je osnovan.
Shodno odredbama članaka 25. i 26. Zakona o srednjem školstvu, programi osposobljavanja i usavršavanja mogu se provoditi za svako zanimanje. Slijedom toga Ustavni sud je stajališta da ministar prosvjete i športa ne može ograničavati programe osposobljavanja i usavršavanja na način da utvrđuje listu poslova, odnosno zanimanja za koja se naobrazba stječe osposobljavanjem, odnosno usavršavanjem.
Naime, Pravilnikom kao podzakonskim aktom ne mogu se mijenjati odredbe Zakona i propisivati ovlasti ministru različite od ovlasti koje su mu propisane zakonom. Naprijed navedenim odredbama Zakona o srednjem školstvu upravo je drugačije propisano.
4. Odredba osporavanog članka 11. stavka 3. glasi:
»Godišnji plan i program rada sadrži izvedbene programe po nastavnim područjima odnosno nastavnim predmetima, oblike izvođenja programa, sadržaje i trajanje dopunskih i razlikovnih ispita te završnih provjera i specijalističkih ispita, podatke o kadrovskim, didaktičkim, materijalno-tehničkim i drugim uvjetima rada.«
Osporavajući citiranu odredbu članka 11., a s njom u svezi i odredbu članka 14. točke 1., koja glasi:
»1. godišnji plan i program rada s izvedbenim programima i podacima utvrđenim u skladu s odredbama ovog pravilnika«
predlagatelj ističe da Zakon o srednjem školstvu ne poznaje izvedbene programe te da je neprijeporno da ih ne može utvrđivati ni provedbeni propis koji je donijet na temelju tog Zakona. Navodi da u Zakonu o srednjem školstvu nema okvirnih i izvedbenih programa, nego postoje samo nastavni planovi i programi koji se izvode kako su doneseni, odnosno neposredno.
Prijedlog je osnovan.
Po shvaćanju ovog Suda, nema zakonskog utemeljenja za sadržaj članka 11. stavka 3. Pravilnika da se uz nastavni plan i program još mora donijeti izvedbeni program. Drugim riječima i članak 11. stavak 3. i dijelovi odredbe sadržane u članku 14. točki 1. »izvedbenim programima i« suprotni su odredbama članaka od 8. do 11. Zakona o srednjem školstvu pa ih je kao takve valjalo ukinuti.
5. Odredba osporavanog članka 12. glasi:
»Program za stjecanje školske ili stručne spreme izvođenjem redovite nastave traje najkraće kao i redovito školovanje, u skladu s posebnim nastavnim planom i programom.
Izvođenje programa prekvalifikacije ne može trajati kraće od 6 mjeseci (razlikovni ispit), a može trajati najduže polovicu od trajanja redovite realizacije nastavnoga plana i programa za određeno zanimanje.
Izvođenje programa osposobljavanja može trajati najduže godinu dana, ali ne kraće od 120 nastavnih sati, osim, iznimno, kad se radi o osposobljavanju za jednu ili manji broj radnih organizacija koje se stječu pretežito individualnim nastavnim radom, ali ne kraće od 60 sati.
Izvođenje programa usavršavanja traje različito, ovisno o vrsti programa, i to:
- programa za obnavljanje i dopunjavanje prethodno stečenih znanja i stjecanje novih znanja u struci može trajati do 6 mjeseci, ali ne kraće od 150 nastavnih sati.
- programa višeg stupnja složenosti koji završavaju specijalističkim ispitom (ispitom za zanimanje poslovođe, specijaliziranog radnika ili majstora) može trajati najduže godinu dana, ali ne kraće od 500 nastavnih sati, uz obvezno prethodno radno iskustvo od najmanje 1 godine za programe četverogodišnjeg (tehničari i slično), a 2 godine za programe trogodišnjega trajanja (industrijska i obrtnička zanimanja).
Dopušteno opterećenje zaposlenih polaznika iznosi najviše 4 nastavna sata na dan.«
Predlagatelj navodi da su i ovom odredbom Pravilnika prekoračene ovlasti ministra koje mu je dao članak 25. Zakona o srednjem školstvu. Naime, predlagatelj polazi od činjenice da je pravna osoba kod donošenja programa osposobljavanja i usavršavanja samostalna, što uostalom da proizlazi iz odredbe članka 26. Zakona o srednjem školstvu pa slijedom toga ministar ne može, po shvaćanju predlagatelja, propisati trajanje tuđeg obrazovnog programa.
Prijedlog je osnovan.
Naime, odredbom članka 6. stavka 2. Zakona o srednjem školstvu određeno je da programe prekvalifikacije i programe osposobljavanja i usavršavanja donose organizacije koje ih izvode, dok je odredbom članka 11. istog Zakona određeno da se programi usavršavanja i osposobljavanja izvode na osnovi nastavnog plana i programa u trajanju do jedne godine. Slijedom tih zakonskih odredaba ne može ministar podzakonskim aktom propisati trajanje njegova izvođenja kada se obrazovnim programom, kao nastavnim planom i programom osposobljavanja i usavršavanja, propisuju uvjeti za njegovo izvođenje. Osim toga, obrazovni program osposobljavanja i usavršavanja, kao nastavni plan i program, mora biti donesen u skladu s člankom 9. stavkom 2. Zakona o srednjem školstvu. Tom je zakonskom odredbom određeno da se nastavnim planom i programom utvrđuju: svrha, ciljevi i zadaće programa, nastavni predmeti i sadržaji, trajanje i osnovni oblici izvođenja programa, godišnji i tjedni broj sati nastave, broj sati za svaki predmet itd., itd., iz čega ujedno proizlazi da ga njegov donositelj može izvoditi do roka utvrđenog člankom 11. Zakona. Osim toga, Zakon o srednjem školstvu ne poznaje programe »višeg stupnja složenosti«, predviđene podstavkom 2. stavka 4. osporenog članka, pa je to bio razlog više za ukidanje osporene podzakonske odredbe.
6. Odredba osporavanog članka 13. točke 2. glasi:
»2. stručno-pedagoškoga voditelja programa u stalnom radnom odnosu koji ima visoku stručnu spremu i ispunjava uvjete za nastavnika srednje škole«.
Osporavajući odredbu članka 13. točke 2. Pravilnika, predlagatelj polazi od činjenice da Zakon o srednjem školstvu ne traži da škola mora imati bilo kojeg nastavnika u radnom odnosu. Po shvaćanju predlagatelja, stručno-pedagoški voditelj treba raditi u školi dok škola ima upisanih polaznika u obrazovne programe. Polaznici da se u programe ne upisuju trajno nego povremeno, što da bi dovelo do situacije kada se nitko ne bi upisao u školu ili drugu pravnu osobu ona bi svejedno morala imati voditelja u stalnom radnom odnosu.
Prijedlog je osnovan.
Zakon o srednjem školstvu u svojim odredbama nije propisao obvezu da bi škola ili druga pravna osoba koja izvodi programe za stjecanje školske ili stručne spreme i programe prekvalifikacije mogla iste izvoditi samo ako ima zaposlenike u »stalnom radnom odnosu« pa tako i stručno pedagoškog voditelja programa. Kada tu obvezu nije propisao Zakon, nedvojbeno je da ju ne može niti Pravilnik kao podzakonski akt. Stoga je osporenu odredbu u tome dijelu valjalo ukinuti.
7. Odredba osporavanog članka 15. stavka 3. točke 1. glasi:
»1. izvadak iz sudskoga registra ili drugog nadležnog tijela o djelatnosti podnositelja zahtjeva«.
Iz sadržaja prijedloga razvidno je da predlagatelj odredbu članka 15. stavka 3. točke 1. smatra nesuglasnom odredbi članka 30. stavka 3. Zakona o ustanovama (»Narodne novine«, br. 76/93, 29/97) te odredbi članka 40. Zakona o sudskom registru (»Narodne novine«, br. 1/95). Prema tim zakonskim odredbama, po shvaćanju predlagatelja, upis u sudski registar djelatnosti, za koju je potrebna dozvola, može se provesti samo na temelju konačnog rješenja o dozvoli obavljanja djelatnosti. Po predlagatelju to znači da se djelatnost obrazovanja odraslih može upisati u sudski registar tek kada škola ili druga pravna osoba dobije rješenje ministra o odobrenju početka izvođenja programa, odnosno obavljanja djelatnosti obrazovanja odraslih. Suprotno naprijed navedenom, ističe predlagatelj, osporenom odredbom Pravilnika je određeno da se uz zahtjev za izvođenje programa mora priložiti izvadak iz sudskog registra o djelatnosti.
Prijedlog je osnovan.
Odredbom članka 30. stavka 3. Zakona o ustanovama određeno je da će se upis djelatnosti ili dijela djelatnosti u sudski registar, za koju je propisano da se može obavljati samo na temelju koncesije, dozvole, itd., provesti samo na temelju valjanog ugovora o koncesiji, konačnog rješenja o dozvoli ili suglasnosti, odnosno drugog konačnog akta. Sličnu odredbu sadrži i članak 40. stavak 2. Zakona o sudskom registru. Iz navedenih zakonskih odredaba proizlazi da podnositelj zahtjeva koji izvodi samo programe obrazovanja odraslih, ne može uz zahtjev za utvrđivanje uvjeta i odobrenje za početak izvođenja programa priložiti izvadak iz sudskog registra jer se u sudski registar može upisati tek kada dobije rješenje ministra o dozvoli obavljanja djelatnosti obrazovanja odraslih. Stoga je ovaj Sud osporenu odredbu ocijenio nesuglasnom navedenim odredbama Zakona o ustanovama i Zakona o sudskom registru i kao takvu je ukinuo.
8. Odredba osporavanog članka 16. stavka 2. glasi:
»Javne srednje škole koje izvode programe utvrđuju cijene izobrazbe sukladno odredbama zakona odnosno odluci ministra prosvjete i športa.«
Predlagatelj smatra da je i ovom odredbom članku 16. Pravilnika došlo do prekoračenja ovlasti ministra prosvjete i športa. Ističe da Zakon o srednjem školstvu ne ovlašćuje ministra da propiše cijenu obrazovanja. Cijenu obrazovanja, smatra predlagatelj, ministar je mogao propisati samo u skladu s člancima 17. i 39. Zakona o sustavu državne uprave (»Narodne novine«, br. 75/93, 92/96).
Prijedlog nije osnovan.
Iz osporene odredbe ne proizlazi da ministar propisuje cijenu obrazovanja.
Cijenu obrazovanja, kako to uostalom proizlazi iz smisla osporene odredbe, utvrđuje javna srednja škola koja izvodi program izobrazbe. Time što se cijene izobrazbe javne srednje škole koje izvode programe utvrđuju sukladno odredbama zakona, odnosno odluci ministra, ovaj Sud nije prihvatio kao nesuglasne sa Zakonom o srednjem školstvu. Ovo stoga, što po ocjeni Ustavnog suda u uvjete za izvođenje programa za izobrazbu odraslih, koje, temeljem odredbe članka 25. stavka 3. Zakona o srednjem školstvu, propisuje ministar prosvjete i športa, mogu ulaziti i odredbe o postupku utvrđivanja cijena izobrazbe odraslih, kako je to uostalom uređeno osporenom odredbom.
9. Odredba osporavanog članka 36. glasi:
»Škola ili druga pravna osoba koja izvodi programe za izobrazbu odraslih dužna je voditi pedagošku (andragošku) dokumentaciju.
Dokumentaciju iz stavka 1. ovoga članka čine:
- matična knjiga
- knjiga matične evidencije
- dnevnik rada
- prijavnica za ispit
- zapisnik o ispitu
- evidencija individualnih konzultacija i vježbi
- upisnica za svakog polaznika
- druge evidencije propisane zakonom i drugim propisima.
Pedagošku dokumentaciju propisuje Ministarstvo prosvjete i športa.«
Osporavajući odredbu članka 36., predlagatelj navodi da je ministar i tom odredbom prekoračio svoje ovlasti. Ističe, naime, da nema zapreke da ministar u okviru zakonskih ovlaštenja propiše pedagošku dokumentaciju za obrazovanje odraslih, ali da ima zapreke da ministar, za propisivanje pedagoške dokumentacije, pravilnikom ovlasti samoga sebe, odnosno Ministarstvo prosvjete i športa.
Prijedlog nije osnovan.
Odredbom članka 71. stavka 2. Zakona o srednjem školstvu određeno je da obrazac i sadržaj pedagoške dokumentacije i evidencije propisuje ministar prosvjete.
Osporenom odredbom, ne uključujući i odredbu stavka 3., koju ovaj Sud ocjenjuje nomotehničkim propustom, ministar prosvjete i športa je propisao pedagošku (andragošku) dokumentaciju i što ju konkretno čini te na taj način udovoljio naprijed navedenoj zakonskoj obvezi.
Slijedom toga, Sud nije našao da bi osporena odredba bila nesuglasna zakonu.
10. Odredba osporavanog članka 38. Pravilnika glasi:
»Škola ili druga pravna osoba koja ima odobrenje za izvođenje programa za izobrazbu odraslih prema dosadašnjim propisima dužna je do 31. kolovoza 1998. godine Ministarstvu prosvjete i športa podnijeti dokaze o ispunjavanju uvjeta za izvođenje programa i stjecanje naobrazbe odraslih u skladu s ovim pravilnikom.«
Predlagatelj navodi da je odredbom članka 37. Pravilnika propisana obveza usklađenja uvjeta i načina izvođenja programa i stjecanja naobrazbe odraslih s odredbama Pravilnika te da je utvrđen rok za usklađenje. Stoga, osporenu odredbu članku 38. vidi nepotrebnom. Ističe da je u postupku nadzora moguće utvrditi je li pravna osoba udovoljila obvezi iz članka 37. Pravilnika ili ne. Drži da kada bi ova odredba opstala da ne bi bilo jasno znači li to ponovnu verifikaciju za čitav niz pravnih subjekata i programa. S obzirom da ti programi nisu doneseni ni do danas, tj. više od godinu dana nakon donošenja Pravilnika, to da je već samim time suspendirana mogućnost škola i drugih pravnih osoba da ishode ponovnu »verifikaciju« programa. Posebno napominje da je rok za podnošenje zahtjeva za ponovnu verifikaciju iz osporenog članka istekao 31. kolovoza prošle godine.
Prijedlog nije osnovan.
U postupku ocjene ove odredbe Ustavni sud nije našao s kojom bi zakonskom ili ustavnom odredbom bila u nesuglasju osporena odredba.
To što je već odredbom članka 37. osporenog Pravilnika propisana obveza usklađenja uvjeta i načina izvođenja programa i stjecanja naobrazbe odraslih s odredbama predmetnog Pravilnika i to do 31. kolovoza 1998. godine nije samo po sebi izraz nezakonitosti osporene odredbe. Očito je da se ovdje radi o jednoj suvišnoj odredbi što se prije može pripisati nomotehničkom propustu njenog donositelja nego kakvoj zakonskoj neusklađenosti.
Predlagatelj je predložio da Ustavni sud po provedenom postupku ukine osporene odredbe, a s obzirom da su one povezane s drugim odredbama istog akta, da podredno ukine Pravilnik u cijelosti.
Prijedlog za ukidanje osporenog Pravilnika u cijelosti Sud nije prihvatio.
Naime, kako je naprijed navedeno, temelj za njegovo donošenje sadržan je u odredbi članka 25. stavka 3. Zakona o srednjem školstvu. Tom zakonskom odredbom ministar je obvezan propisati uvjete i način izvođenja i stjecanja srednjoškolskog obrazovanja odraslih te posebne nastavne planove i programe, što je konačno i učinio donošenjem osporavanog Pravilnika.
Slijedom svega navedenog, Ustavni sud je, temeljem odredbi članaka 41. i 54. stavka 1. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske (»Narodne novine«, br. 99/99), odlučio kao u izreci.
Broj: U-II-448/1999
Zagreb, 16. veljače 2000.
USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Predsjednik
dr. sc. Smiljko Sokol, v. r.


Portal Poslovnenovine.com sadržaje objavljuje u dobroj namjeri. Sve sadržaje portala koristite na vlastitu odgovornost. Iako činimo sve napore kako bi osigurali točnost i pravovremenost informacija na ovim stranicama, nismo odgovorni za eventualnu netočnost informacija ili štetu nastalu korištenjem takvih informacija.


POSEBNA PREPORUKA:

PREGLED KORISNIH SAVJETA I IZBOR POSLOVNIH USLUGA ZA PODUZETNIKE

POSLOVNE INFORMACIJE ZA VLASNIKE TVRTKI, OBRTNIKE I UDRUGE

Primjeri ugovora - šprance

Investicijski projekti