POSLOVNE NOVINE - PRAVNE INFORMACIJE - PROGRAMI

# Nova ponuda za poduzetnike # Internet usluge za poduzetnike # Korisni poslovni programi # Besplatne poslovne usluge # Korisni linkovi

PREGLED PRAVNIH PROPISA U REPUBLICI HRVATSKOJ

Na temelju prava i ovlaštenja utvrđenih Ustavom, Hrvatski sabor odlučuje o donošenju i promjeni Ustava, donosi zakone, državni proračun, donosi akte kojima izražava politiku Hrvatskoga sabora, obavlja izbore, imenovanja i razrješenja, u skladu s Ustavom i zakonom... Vlada donosi poslovnike, razne odluke, rješenja i zaključke. Zakonom je predviđeno da ministri i ravnatelji pojedinih upravnih tijela donose pravilnike i naputke za provedbu zakona u okviru svoje nadležnosti. Određene ovlasti imaju i jedinice lokalne i regionalne samouprave. Njihova predstavnička tijela na temelju Zakona o lokalnoj i regionalnoj samoupravi donose, razne odluke i akte. Pored njih opće akte, autonomnog značenja, donose i strukture izvan državnih tijela. Tim aktima donose se statuti i uređuje se unutarnje ustrojstvo...

Propisi iz 2000. godine - Arhiva - stanje u pravu - pravilnik o informacijskoj - popis mjerodavnih tržišta ...


PREGLED I PRETRAŽIVANJE SVIH ZAKONA I DRUGIH PROPISA - SVE OBJAVE

IZ ARHIVE: SADRŽAJ ODABRANOG PROPISA / AKTA:

USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
1189
Ustavni sud Republike Hrvatske u sastavu Smiljko Sokol, predsjednik Suda te suci Velimir Belajec, Marijan Hranjski, Petar Klarić, Jurica Malčić, Ivan Matija, Ivan Mrkonjić, Jasna Omejec, Emilija Rajić, Vice Vukojević i Milan Vuković, odučujući o ustavnoj tužbi M. D., dr. Z. N. L., dr. V. P., B. K. i Đ. K., svi iz K., svi zastupani po punomoćniku R. R., odvjetniku iz K., na sjednici održanoj 17. svibnja 2000., donio je sljedeću
ODLUKU
I. Ustavna tužba se usvaja te se ukidaju:
- rješenje Vrhovnog suda Republike Hrvatske, broj: Gž 28/1999-2 od 17. studenoga 1999. i
- presuda Županijskog suda u K., broj: VII.P.1/99-7 od 3. kolovoza 1999.
II. Predmet se vraća Županijskom sudu u K. na ponovni postupak.
III. Ova odluka objavit će se u »Narodnim novinama«.
Obrazloženje
1. Ustavna tužba podnesena je protiv rješenja Vrhovnog suda Republike Hrvatske, broj: Gž 28/1999-2 od 17. studenoga 1999.
Osporavanim rješenjem ukinuta je presuda Županijskog suda u K., broj: VII.P.1/99-7 od 3. kolovoza 1999. i odbačena je tužba podnositelja ustavne tužbe kojom su tražili donošenje odluke o verifikaciji njihovog vijećničkog mandata u Gradskom vijeću Grada K.
2. Županijski je sud svojom presudom odbio tužbeni zahtjev podnositelja ustavne tužbe kojim se nalaže tuženiku (Gradu K.) donošenje odluke o verifikaciji njihovog vijećničkog mandata. Taj Sud smatra da propuštanje donošenja odluke o verifikaciji mandata predstavlja (u širem pojmu) nezakonitu radnju u smislu članka 67. Zakona o upravnim sporovima (»Narodne novine«, br. 53/91, 9/92 i 77/92 - dalje: ZUS), što opravdava pozivom na odredbu članka 44. Ustava o ustavnom pravu građanina na sudjelovanje u obavljanju javnih poslova.
Međutim, isti Sud odbija tužbeni zahtjev jer smatra da se tužitelji pogrešno pozivaju na odredbu članka 27. stavka 2. Zakona o izboru članova predstavničkih tijela jedinica lokalne samouprave i jedinica lokalne uprave i samouprave (»Narodne novine«, br. 90/92, 69/95, 59/96 i 63/96 - dalje: Zakon o izboru), prema kojoj su zamjenici članova predstavničkog tijela jedinice lokalne samouprave, odnosno jedinice lokalne uprave i samouprave sa svake kandidatske liste kandidati koji nisu izabrani, po redu, počevši od prvog neizabranog.
Naime, nakon što je određeni broj vijećnika dao ostavke, smatra Županijski sud, oni bi mogli biti zamijenjeni samo ako ih odredi politička stranka, odnosno drugi predlagatelj liste. Takav zaključak temelji na odredbi članka 6. stavka 5. Zakona o izboru jer da se ta odredba nalazi među općima i najbliža je predmetnoj situaciji koja posebno u tom Zakonu nije uređena.
Istovjetno mišljenje, kako se navodi u obrazloženju presude, prema kojem vijećnike koji su dali ostavke mogu zamijeniti vijećnici koje odrede političke stranke koje su predlagatelji liste, dalo je na upit Grada K. i tadašnje Ministarstvo uprave.
Međutim, HSLS kao predlagatelj jedne liste pismeno se izjasnio da neće određivati zamjenike vijećnicima koji su dali ostavke, a isto je učinio i SDP, zbog čega nema suglasnosti SDP-a i drugih stranaka s kojima je bio predlagatelj liste. Stoga je Županijski sud zaključio da tuženik, propuštanjem da donese odluku o verifikaciji vijećničkog mandata tužiteljima, nije povrijedio njihovo Ustavom zajamčeno pravo da sudjeluju u obavljanju javnih poslova pa je njihov tužbeni zahtjev odbijen.
3. Vrhovni sud je svoje rješenje obrazložio tvrdnjom da su tužitelji, zbog propuštanja tuženika da odluči o njihovim zahtjevima za verifikaciju vijećničkog mandata u Gradskom vijeću Grada K., imali osiguranu sudsku zaštitu pokretanjem upravnog spora pred Upravnim sudom temeljem odredbe članka 2. u svezi s odredbama članaka 8. i 26. ZUS-a (šutnja administracije), a ne na sudsku zaštitu zbog nezakonite radnje iz članka 67. ZUS-a.
4. Podnositelji ustavne tužbe drže pogrešnim stajalište Vrhovnog suda da se radi o »šutnji administracije« jer da oni nisu podnijeli nikakav zahtjev, niti su očekivali rješenje, već su samo htjeli potvrdu onoga što im po članku 27. Zakona o izboru pripada, a to je verifikacija njih kao izabranih vijećnika. Ukazuju, također, da ne postoji akt protiv kojega bi mogli pokrenuti upravni spor pa bi njihovu eventualnu tužbu Upravni sud odbacio jer niti postoji zahtjev, niti je verifikacija vijećničkih mandata upravna stvar (članak 30. stavak 1. točka 2. ZUS-a). Tvrde da se radi o nezakonitoj radnji tuženika koji je propustio postupiti sukladno odredbama Zakona o izboru pa bi njihovu eventualnu tužbu Upravni sud odbacio iz razloga jer je riječ o stvari u kojoj je sudska zaštita osigurana izvan upravnog spora (članak 30. stavak 1. točka 5. ZUS-a).
Smatraju da su osporavanom presudom povrijeđene odredbe članka 5. stavka 2. i članka 14. stavka 2. Ustava.
Predlažu usvojiti ustavnu tužbu i ukinuti osporavano rješenje Vrhovnog suda.
Ustavna tužba je osnovana.
5. Ustavni je sud u svojem rješenju, broj: U-I-972/1999 od 1. ožujka 2000., kojim nije prihvatio prijedlog za pokretanje postupka za ocjenu ustavnosti odredbe članka 6. stavka 5. Zakona o izboru, zauzeo stajalište da odredba stavka 5. članka 6. Zakona o izboru predstavlja iznimku od općeg pravila propisanog stavkom 2. članka 27. toga Zakona jer samo u slučaju nespojivosti dužnosti u jednoj osobi politička stranka, odnosno drugi predlagatelj liste, ima pravo sam odrediti zamjenika člana predstavničkog tijela s liste neizabranih kandidata. U svim ostalim slučajevima zamjenikom člana predstavničkog tijela ima se smatrati, po sili zakona, prvi neizabrani kandidat s liste, po redoslijedu kandidata na listi određenom sukladno stavku 4. članka 16. te prihvaćenom i objavljenom sukladno stavku 2. članka 17. Zakona o izboru. Slijedom navedenog, odluka predstavničkog tijela o tome da je politička stranka ili drugi predlagatelj liste odredio zamjenika s liste (u slučaju nepodudarnosti - stavak 5. članka 6.), odnosno odluka predstavničkog tijela o tome da zamjenikom postaje prvi po radoslijedu neizabrani kandidat s liste (u svim ostalim slučajevima - stavak 2. članka 7.) ima samo deklaratoran karakter jer izbor zamjenika člana predstavničkog tijela ne ovisi o volji tog tijela, već se na taj način provodi volja biračkog tijela, budući da na mjesto izabranih predstavnika stupaju njihovi zamjenici koji su se nalazili na stranačkoj ili nezavisnoj listi, a za koju su birači glasovali kao cjelinu ili su (kao što je to propisano odredbom stavka 4. članka 6.) izabrani zajedno s predstavnicima u istoj izbornoj jedinici.
6. Prema navedenom stajalištu ovog Suda, Županijski sud se pogrešno pozvao na odredbu članka 6. stavka 5. Zakona o izboru pa temeljem te odredbe odbio tužbeni zahtjev podnositelja ustavne tužbe.
7. Međutim, istovremeno Ustavni sud nalazi pravilnim zaključak Županijskog suda da je tužbeni zahtjev ispravno bio osnovan na odredbi članka 67. ZUS-a, dakle da propuštanje Gradskog vijeća Grada K. da verificira mandate vijećnicima, predstavlja nezakonitu radnju u smislu spomenute odredbe članka 67. ZUS-a.
8. Iz toga logično slijedi i ocjena Ustavnog suda da stajalište Vrhovnog suda kako se u konkretnom slučaju nije radilo o nezakonitoj radnji iz članka 67. ZUS-a, već o šutnji administracije, kad se može pokrenuti upravni spor, temeljem odredbe članka 8. u svezi s odredbama članka 26. ZUS-a, nije ispravno.
Naime, prema naprijed iznesenom stajalištu Ustavnog suda, akt verifikacije mandata deklaratorne je naravi i potvrđuje činjenicu koja je nastala ex lege pa s obzirom da donošenje tog akta ne može ovisiti o volji predstavničkog tijela koje ga donosi (jer samo potvrđuje izraženu volju biračkog tijela), taj akt nije upravni akt.
Budući da akt o verifikaciji vijećničkih mandata nije upravni akt, ne mogu se u slučaju njegovog nedonošenja primjenjivati odredbe koje uređuju postupak za slučaj nedonošenja upravnog akta (šutnja administracije).
9. Dakle, osporenim rješenjem Vrhovni je sud zbog pogrešne primjene ZUS-a povrijedio na štetu podnositelja ustavne tužbe odredbu članka 14. stavka 2. Ustava koja svima jamči jednakost pred zakonom.
Istu povredu Ustava na štetu podnositelja ustavne tužbe, učinio je Županijski sud u K. ranije navedenom presudom od 3. kolovoza 1999., ali zbog pogrešne primjene Zakona o izboru, pa je temeljem odredbe članka 70. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 99/1999 - dalje: Ustavni zakon), trebalo ukinuti i tu presudu te predmet vratiti tom Županijskom sudu na ponovni postupak temeljem odredbe članka 72. Ustavnog zakona.
10. Glede povrede odredbe članka 5. stavka 2. Ustava, koju podnositelji u ustavnoj tužbi također ističu, prema stajalištu Ustavnog suda ta ustavna odredba, kojom se uređuje obveza poštivanja vladavine prava, ne sadrži slobode i prava koja su Ustavom zajamčena fizičkoj ili pravnoj osobi (subjektivna ustavna prava) pa se na njoj ne može temeljiti ustavna tužba.
11. Stoga je temeljem odredaba članaka 70. i 72. Ustavnog zakona, odlučeno kao u točkama I. i II. izreke.
Objava ove odluke temelji se na odredbi članka 28. Ustavnog zakona.
Broj: U-III-303/2000.
Zagreb, 17. svibnja 2000.
USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Predsjednik
dr. sc. Smiljko Sokol, v. r.


Portal Poslovnenovine.com sadržaje objavljuje u dobroj namjeri. Sve sadržaje portala koristite na vlastitu odgovornost. Iako činimo sve napore kako bi osigurali točnost i pravovremenost informacija na ovim stranicama, nismo odgovorni za eventualnu netočnost informacija ili štetu nastalu korištenjem takvih informacija.


POSEBNA PREPORUKA:

PREGLED KORISNIH SAVJETA I IZBOR POSLOVNIH USLUGA ZA PODUZETNIKE

POSLOVNE INFORMACIJE ZA VLASNIKE TVRTKI, OBRTNIKE I UDRUGE

Primjeri ugovora - šprance

Investicijski projekti