POSLOVNE NOVINE - PRAVNE INFORMACIJE - PROGRAMI

# Nova ponuda za poduzetnike # Internet usluge za poduzetnike # Korisni poslovni programi # Besplatne poslovne usluge # Korisni linkovi

PREGLED PRAVNIH PROPISA U REPUBLICI HRVATSKOJ

Na temelju prava i ovlaštenja utvrđenih Ustavom, Hrvatski sabor odlučuje o donošenju i promjeni Ustava, donosi zakone, državni proračun, donosi akte kojima izražava politiku Hrvatskoga sabora, obavlja izbore, imenovanja i razrješenja, u skladu s Ustavom i zakonom... Vlada donosi poslovnike, razne odluke, rješenja i zaključke. Zakonom je predviđeno da ministri i ravnatelji pojedinih upravnih tijela donose pravilnike i naputke za provedbu zakona u okviru svoje nadležnosti. Određene ovlasti imaju i jedinice lokalne i regionalne samouprave. Njihova predstavnička tijela na temelju Zakona o lokalnoj i regionalnoj samoupravi donose, razne odluke i akte. Pored njih opće akte, autonomnog značenja, donose i strukture izvan državnih tijela. Tim aktima donose se statuti i uređuje se unutarnje ustrojstvo...

Propisi iz 2000. godine - Arhiva - odluka o podršci - podaci o osnovici - odluka o eskontnoj ...


PREGLED I PRETRAŽIVANJE SVIH ZAKONA I DRUGIH PROPISA - SVE OBJAVE

IZ ARHIVE: SADRŽAJ ODABRANOG PROPISA / AKTA:

USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
2456
Ustavni sud Republike Hrvatske, u Vijeću petorice za odlučivanje o ustavnim tužbama sastavljenom od suca Velimira Belajca, kao predsjednika Vijeća i sudaca Marijana Hranjskog, Ivana Mrkonjića, Jasne Omejec i Vice Vukojevića, kao članova Vijeća, odlučujući u povodu ustavne tužbe N. I. iz S., kojeg zastupa E. Š., odvjetnica iz S., na sjednici Vijeća održanoj dana 13. prosinca 2000. godine, jednoglasno je donio
ODLUKU
I. Ustavna tužba se usvaja.
II. Ukidaju se presuda Županijskog suda u S., broj Gž-3161/99 od 12. studenoga 1999. godine i presuda Općinskog suda u S., broj P-128/96 od 23. ožujka 1999. godine i predmet se vraća Općinskom sudu u S. na ponovni postupak.
Obrazloženje
1. N. I. iz S. podnio je ustavnu tužbu u povodu presude Županijskog suda u S., broj Gž-3161/99 od 12. studenoga 1999. godine i presude Općinskog suda u S., broj: P-128/96 od 23. ožujka 1999. godine.
Prvostupanjskom presudom usvojen je tužbeni zahtjev u odnosu na otkaz stanarskog prava tuženicima T. i N. I. (roditeljima podnositelja ustavne tužbe) na stanu u S., R. B. 15, kat VII, površine 94 m˛, dok je preostali dio tužbenog zahtjeva kojim je traženo ispražnjenje i iseljenje te predaja stana tužiteljici (Republika Hrvatska) odbijen.
Navedenom drugostupanjskom presudom potvrđena je prvostupanjska presuda u dijelu kojim je prihvaćen tužbeni zahtjev tužiteljice, dok je preinačena prvostupanjska presuda u dijelu kojim je odbijen tužbeni zahtjev, na način što su tuženici obavezani utuženi stan, slobodan od osoba i stvari, predati tužiteljici.
2. Podnositelj ustavne tužbe (umješač na strani tuženika u parničnom postupku) smatra kako su osporenim presudama, uslijed pogrešne primjene materijalnog prava, povrijeđene ustavne odredbe sadržane u člancima 3. i 5. stavak 2. Ustava, te ustavna prava iz članaka 14., 18., 28. i 29. Ustava Republike Hrvatske.
U obrazloženju ustavne tužbe navodi kako se u konkretnom slučaju nisu ostvarili razlozi za otkaz stanarskog prava prema odredbi članka 102a. Zakona o stambenim odnosima, budući da nije pokrenut kazneni postupak, a i ne postoji pravomoćna sudska odluka u odnosu na tuženika i njegovog sudjelovanja u neprijateljskoj djelatnosti protiv Republike Hrvatske.
Ustavna tužba je osnovana.
3. Izvršen je uvid u spis Općinskog suda u S., broj: P-128/96.
Ustavni sud je uvidom u označeni spis Općinskog suda u S. utvrdio da je podnositelj ustavne tužbe sin tuženika T. i N. I. iz S., koji su bili nositelji stanarskog prava na stanu u S., R. B. 15/VII, u kojem su živjeli do 1991. godine, kada su stan napustili i otišli u C. G. (u B. K.), a u stanu je ostao živjeti podnositelj sa suprugom i dvije kćeri.
Uvidom u spis je također utvrđeno da je prvotuženik napustio predmetni stan kao pripadnik JNA, u činu kapetana fregate (predavač u nastavnom centru »Lora« u S.).
4. Godine 1996. davatelj stana na korištenje pokrenuo je parnični postupak radi otkaza stanarskog prava tuženicima, pozivajući se na odredbu članka 102a. tada važećeg Zakona o stambenim odnosima (»Narodne novine«, broj 51/85, 42/86, 37/88, 47/89, 22/92, 58/93 i 70/94 – nastavno: ZSO).
5. Odredbom članka 28. Ustava određeno je da je svatko nedužan i nitko ga ne može smatrati krivim za kazneno djelo dok mu se pravomoćnom sudskom presudom ne utvrdi krivnja.
Jedna od bitnih pretpostavki da bi se mogao usvojiti tužbeni zahtjev radi otkaza stanarskog prava na temelju članka 102a. ZSO-a je sudjelovanje nositelja stanarskog prava u neprijateljskoj djelatnosti protiv Republike Hrvatske. Međutim, primjena članka 102a. ZSO-a ne dovodi u pitanje ustavni princip iz članka 28. Ustava da je svatko nedužan dok mu se pravomoćnom sudskom presudom ne utvrdi krivnja.
6. Budući da u konkretnom slučaju, s obzirom na pravni učinak presude koji se odnosi i na umješača, podnositelj ustavne tužbe ima položaj jedinstvenog umješača, prema odredbi članka 209. stavka 1. Zakona o parničnom postupku (»Narodne novine«, broj 53/91 i 91/92 – nastavno: ZPP) u vezi s člankom 201. ZPP-a, Ustavni sud smatra da je odlukama u povodu kojih je podnijeta ustavna tužba podnositelju povrijeđeno ustavno pravo iz članka 28. Ustava. Sudovi su, bez pravomoćne sudske presude donesene u kaznenom postupku, zauzeli stajalište da je tuženik T. I. neprijateljski djelovao protiv Republike Hrvatske.
Naime, iz odlaska tuženika u C. G. i boravka u toj zemlji, s kojom je Republika Hrvatska (tada bila) u neprijateljskim odnosima, sudovi svoje odluke temelje na pretpostavci kako tuženici imaju neprijateljski odnos prema Republici Hrvatskoj.
7. Ujedno, polazeći od pogrešnog stajališta kako je u konkretnom slučaju za primjenu članka 102a. ZSO-a bio dovoljan sam boravak tuženika u C. G., sudovi su propustili potpuno i istinito utvrditi sve sporne činjenice.
Takvim postupanjem sudova povrijeđena su ustavna prava iz članka 14. stavka 2. Ustava kojima se jamči jednakost svih pred zakonom te ustavno pravo na pravično suđenje iz članka 29. Ustava.
8. Slijedom navedenog, Sud je, temeljem odredbi članaka 69. i 72. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 99/99), odlučio kao u izreci.
Broj: U-III-457/2000
Zagreb, 13. prosinca 2000.
USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Predsjednik Vijeća
dr. sc. Velimir Belajec, v. r.


Portal Poslovnenovine.com sadržaje objavljuje u dobroj namjeri. Sve sadržaje portala koristite na vlastitu odgovornost. Iako činimo sve napore kako bi osigurali točnost i pravovremenost informacija na ovim stranicama, nismo odgovorni za eventualnu netočnost informacija ili štetu nastalu korištenjem takvih informacija.


POSEBNA PREPORUKA:

PREGLED KORISNIH SAVJETA I IZBOR POSLOVNIH USLUGA ZA PODUZETNIKE

POSLOVNE INFORMACIJE ZA VLASNIKE TVRTKI, OBRTNIKE I UDRUGE

Primjeri ugovora - šprance

Investicijski projekti