POSLOVNE NOVINE - PRAVNE INFORMACIJE - PROGRAMI

# Nova ponuda za poduzetnike # Internet usluge za poduzetnike # Korisni poslovni programi # Besplatne poslovne usluge # Korisni linkovi

PREGLED PRAVNIH PROPISA U REPUBLICI HRVATSKOJ

Na temelju prava i ovlaštenja utvrđenih Ustavom, Hrvatski sabor odlučuje o donošenju i promjeni Ustava, donosi zakone, državni proračun, donosi akte kojima izražava politiku Hrvatskoga sabora, obavlja izbore, imenovanja i razrješenja, u skladu s Ustavom i zakonom... Vlada donosi poslovnike, razne odluke, rješenja i zaključke. Zakonom je predviđeno da ministri i ravnatelji pojedinih upravnih tijela donose pravilnike i naputke za provedbu zakona u okviru svoje nadležnosti. Određene ovlasti imaju i jedinice lokalne i regionalne samouprave. Njihova predstavnička tijela na temelju Zakona o lokalnoj i regionalnoj samoupravi donose, razne odluke i akte. Pored njih opće akte, autonomnog značenja, donose i strukture izvan državnih tijela. Tim aktima donose se statuti i uređuje se unutarnje ustrojstvo...

Propisi iz 2000. godine - Arhiva - objavljeni propisi - naredba o lovu - zakon o stažu ...


PREGLED I PRETRAŽIVANJE SVIH ZAKONA I DRUGIH PROPISA - SVE OBJAVE

IZ ARHIVE: SADRŽAJ ODABRANOG PROPISA / AKTA:

MINISTARSTVO ZDRAVSTVA
1792
Na temelju članka 10. stavka 3. Zakona o zaštiti od ionizirajućih zračenja ("Narodne novine" broj 27/99) ministar zdravstva donosi
PRAVILNIK
O UVJETIMA, NAČINU, MJESTIMA I ROKOVIMA SUSTAVNIH ISPITIVANJA IONIZIRAJUĆIH ZRAČENJA TE VRSTA I AKTIVNOSTI RADIOAKTIVNIH TVARI U OKOLIŠU
I. OPĆE ODREDBE
Članak 1.
Ovim Pravilnikom utvrđuju se uvjeti, način, mjesta i rokovi sustavnih ispitivanja ionizirajućih zračenja te vrste i aktivnosti radionuklida u zraku, tlu, moru, rijekama, jezerima, podzemnim vodama, krutim i tekućim oborinama, vodi za piće, namirnicama, životinjskoj hrani, predmetima za opću uporabu te stambenim prostorijama.
Članak 2.
U ovom Pravilniku u uporabi su sljedeći pojmovi:

  1. Emisija je ispuštanje ili istjecanje radioaktivnih tvari u tekućem, plinovitom ili krutom stanju ili ispuštanje energije - ionizirajućih zračenja iz određenog izvora u okoliš.
  2. Imisija je koncentracija radioaktivne tvari u određenom mediju na određenom mjestu i u određenom vremenu u okolišu izražena u Bq×kg-1 ili Bq×m-3.
  3. Specifično mjerenje je izravno mjerenje ovjerenim mjerilom.
  4. Etalon je mjera, mjerilo ili mjerni sustav namijenjen određivanju, pohrani ili obnovi jedinice, odnosno jedne ili više poznatih vrijednosti fizikalne veličine radi prenošenja usporedbom tih vrijednosti na druga mjerila.
  5. Specifično određivanje pojedinih radionuklida jest ispitivanje i mjerenje radionuklida koji su iz uzorka izdvojeni radiokemijskom ili nekom drugom metodom, i potom mjereni brojačima umjerenim odgovarajućim etalonom za alfa, beta ili gama zračenje, odnosno odgovarajućim spektrometrima.

Članak 3.
Sustavno ispitivanje ionizirajućih zračenja u okolišu jest kontinuirano mjerenje brzine apsorbirane doze i apsorbirane doze u zraku na način, mjestima i u rokovima koji su utvrđeni ovim Pravilnikom.
Ispitivanje vrste i aktivnosti radionuklida propisano ovim Pravilnikom jest gamaspektrometrijska analiza, specifična analiza pojedinog radionuklida i specifično mjerenje.
II. SUSTAVNO ISPITIVANJE IONIZIRAJUĆIH ZRAČENJA, VRSTE I AKTIVNOSTI RADIOAKTIVNIH TVARI U OKOLIŠU
1. ISPITIVANJE BRZINE DOZE I DOZE IONIZIRAJUĆIH ZRAČENJA U OKOLIŠU
Članak 4.
Apsorbirana doza ionizirajućih zračenja u okolišu određuje se termoluminiscentnim dozimetrima (TLD) ili bilo kojom drugom priznatom dozimetrijskom metodom.
Članak 5.
Određivanje apsorbirane doze u zraku provodi se očitavanjem termoluminiscentnih dozimetara (TLD) postavljenim na mjestima utvrđenim godišnjim planom mjerenja koji za svaku kalendarsku godinu utvrđuje ministar zdravstva, a provodi se sukladno Tablici 1. iz Priloga I. ovoga Pravilnika koji je njegov sastavni dio.
Rezultati ispitivanja iz stavka 1. ovog članka preračunavaju se na razinu godišnje ekvivalentne doze u milisivertima (mSv).
Članak 6.
Mjerenje brzine apsorbirane doze u zraku provodi se na mjestima utvrđenim godišnjim planom mjerenja koji za svaku godinu utvrđuje ministar zdravstva.
Mjerenje se provodi sukladno Tablici 1. iz Priloga I. ovoga Pravilnika koji je njegov sastavni dio.
Rezultati ispitivanja iz stavka 1. ovog članka preračunavaju se u izvješću kao brzina ekvivalentne doze u zraku u milisivertima na sat (mSv×h-1).
2. ISPITIVANJE ONEČIŠĆENJA ZRAKA RADIOAKTIVNIM TVARIMA
Članak 7.
Uzorci zraka sakupljaju se u mjestima utvrđenim godišnjim planom mjerenja koji za svaku godinu utvrđuje ministar zdravstva.
Mjerenje se provodi sukladno Tablici 2. iz Priloga I. ovoga Pravilnika koji je njegov sastavni dio.
Rezultati ispitivanja iz stavka 1. ovog članka iskazuju se u Bq×m-3.
3. ISPITIVANJE ONEČIŠĆENJA KRUTIH I TEKUĆIH OBORINA RADIOAKTIVNIM TVARIMA
Članak 8.
Uzorci krutih i tekućih oborina sakupljaju se u mjestima određenim godišnjim planom mjerenja koji za svaku godinu utvrđuje ministar zdravstva. Dnevno se na mjestu sakupljanja određuje količina oborina.
Mjerenje se provodi sukladno Tablici 3. iz Priloga I. ovoga Pravilnika koji je njegov sastavni dio.
Rezultati ispitivanja iz stavka 1. ovog članka iskazuju se u Bq×m-3,Bq×m-2 , a količina oborina se iskazuje u mm×m-2.
4. ISPITIVANJE ONEČIŠĆENJA TLA RADIOAKTIVNIM TVARIMA
Članak 9.
Uzorci tla sakupljaju se u mjestima određenim godišnjim planom mjerenja koji za svaku godinu utvrđuje ministar zdravstva.
Mjerenje se provodi sukladno Tablici 4. iz Priloga I. ovoga Pravilnika koji je njegov sastavni dio.
Rezultati ispitivanja radionuklida u tlu iskazuju se u Bq×kg-1, Bq×m-2 i u g×kg-1.
5. ISPITIVANJE ONEČIŠĆENJA RIJEKA, JEZERA I MORA RADIOAKTIVNIM TVARIMA
Članak 10.
Uzorci rječnih voda, sedimenta i vodene biote sakupljaju se u mjestima određenim godišnjim planom mjerenja koji za svaku godinu utvrđuje ministar zdravstva.
Mjerenje se provodi sukladno Tablici 5. iz Priloga I. ovoga Pravilnika koji je njegov sastavni dio.
Rezultati ispitivanja rječne vode iskazuju se u Bq×m-3.
Rezultati ispitivanja sedimenta iskazuju se u Bq×kg-1 i g×kg-1 suhe težine.
Rezultati ispitivanja vodene biote iskazuju se u Bq×kg-1 i g×kg-1 mokre težine.
Članak 11.
Uzorci jezerskih voda sakupljaju se iz mjesta određenih godišnjim planom mjerenja koji za svaku godinu utvrđuje ministar zdravstva.
Mjerenje se provodi sukladno Tablici 5. iz Priloga I. ovoga Pravilnika koji je njegov sastavni dio.
Rezultati ispitivanja iz stavka 1. ovog članka iskazuju se u Bq×m-3.
Članak 12.
Uzorci morske vode i indikatorskih organizama sakupljaju se u mjestima određenim godišnjim planom mjerenja koji za svaku godinu utvrđuje ministar zdravstva.
Mjerenje se provodi sukladno Tablici 5. iz Priloga I. ovoga Pravilnika koji je njegov sastavni dio.
Rezultati ispitivanja morske vode iskazuju se u Bq×m-3.
Rezultati ispitivanja indikatorskih organizama iskazuju se u Bq×kg-1 i g×kg-1.
6. ISPITIVANJE ONEČIŠĆENJA VODE ZA PIĆE RADIOAKTIVNIM TVARIMA
Članak 13.
Uzorci vode za piće iz vodovoda, iz cisterni i mineralne vode sakupljaju se u mjestima određenim godišnjim planom mjerenja koji za svaku godinu utvrđuje ministar zdravstva.
Mjerenje se provodi sukladno Tablici 6. iz Priloga I. ovoga Pravilnika koji je njegov sastavni dio.
Rezultati ispitivanja iz stavka 1. ovog članka iskazuju se u Bq×m-3.
7. ISPITIVANJE ONEŠĆENJA TERMALNIH VODA RADIOAKTIVNIM TVARIMA
Članak 14.
Uzorci termalnih voda sakupljaju se u mjestima određenim godišnjim planom mjerenja koji za svaku godinu utvrđuje ministar zdravstva.
Mjerenje se provodi sukladno Tablici 7. iz Priloga I. ovoga Pravilnika koji je njegov sastavni dio.
Rezultati ispitivanja iz stavka 1. ovog članka iskazuju se u Bq×m-3.
8. ISPITIVANJE ONEČIŠĆENJA NAMIRNICA I STOČNE HRANE RADIOAKTIVNIM TVARIMA
Članak 15.
Sustavno laboratorijsko ispitivanje radioaktivnosti u namirnicama i predmetima opće uporabe provodi se sukladno minimalnom godišnjem programu uzimanja uzoraka namirnica i predmeta opće uporabe koji na prijedlog Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, uz suglasnost ministra poljoprivrede i šumarstva za namirnice životinjskog podrijetla, donosi ministar zdravstva temeljem članka 27. stavka 6. Zakona o zdravstvenoj ispravnosti i zdravstvenom nadzoru nad namirnicama i predmetima opće uporabe ("Narodne novine", br. 1/97.-pročišćeni tekst).
Mjerenje se provodi sukladno Tablici 8. iz Priloga I. ovoga Pravilnika koji je njegov sastavni dio
Rezultati ispitivanja iz stavka 1. ovog članka iskazuju se za tekuće uzorke u Bq×m-3, za čvrste uzorke u Bq×kg-1, te g×kg-1.
Članak 16.
Uzorci stočne hrane za ispitivanje radioaktivnosti sakupljaju se u mjestima određenim godišnjim planom mjerenja koji za svaku godinu utvrđuje ministar zdravstva, uz suglasnost ministra poljoprivrede i šumarstva.
Mjerenje se provodi sukladno Tablici 9. iz Priloga I. ovoga Pravilnika koji je njegov sastavni dio.
Rezultati ispitivanja iz stavka 1. ovog članka iskazuju se u Bq×kg-1, te g×kg-1.
III. ISPITIVANJE ONEČIŠĆENJA RADIOAKTIVNIM TVARIMA U PREDMETIMA OPĆE UPORABE
Članak 17.
Ministar zdravstva na prijedlog Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo donosi minimalni godišnji program uzimanja uzoraka predmeta opće uporabe za ispitivanje onečišćenja radioaktivnim tvarima.
Način uzimanja uzoraka i metode za obavljanje analize i superanalize predmeta opće uporabe obavlja se sukladno Pravilniku o uvjetima glede stručnih djelatnika, prostorija i opreme koje moraju ispunjavati zdravstvene i druge pravne osobe za obavljanje analiza i superanaliza namirnica odnosno predmeta opće uporabe.
IV. ISPITIVANJE ONEČIŠĆENJA RADIOAKTIVNIM TVARIMA KOD POVIŠENE RADIOAKTIVNOSTI U OKOLIŠU UZROKOVANE LJUDSKOM DJELATNOŠĆU
Članak 18.
U okolini postojećih postrojenja ili građevina gdje je dokazana povišena radioaktivnost uslijed tehnološkog procesa ili drugih ljudskih djelatnosti, u boravišnim i radnim prostorijama gdje se očekuje povišena radioaktivnost provodi se ispitivanje onečišćenja radioaktivnim tvarima.
Ministar zdravstva za svaki pojedini slučaj utvrđuje koja se mjerenja i analize radioaktivnosti provode.
Članak 19.
Ministar zdravstva može zatražiti posebna ispitivanja tijekom proizvodnje, uvoza ili uporabe bilo kojeg gradiva, te izgradnje, opremanja i uređenja građevine ili postrojenja ako postoji opravdana sumnja da su gradiva ili oprema onečišćeni radionuklidima.
Članak 20.
Maksimalne granice radioaktivnog onečišćenja graditeljskih materijala koji se upotrebljava u graditeljstvu ne smije biti veća od slijedećih koncentracija aktivnosti:
- 3×102 Bq×kg-1 za 226Ra,
- 2×102 Bq×kg-1 za 232Th i
- 3 ×10 3 Bq×kg-1 za 40K,
i ako je udovoljeno uvjetu:
gdje su:
CRa - koncentracija 226Ra u Bq×kg-1,
CTh - koncentracija 232Th u Bq×kg-1,
CK - koncentracija 40K u Bq×kg-1.
Članak 21.
Ako se utvrdi da je aktivnost radionuklida u bilo kojem dijelu okoliša takva da može uzrokovati ozračenje skupine pojedinaca ili pučanstva iznad propisanih granica, uzimajući u obzir i vanjsko ozračenje taj dio okoliša smatra se radioaktivno onečišćenim.
Dio okoliša iz stavka 1. ovoga članka mora se odmah izolirati, moraju se zaustaviti uporaba ili promet radionuklidima onečišćenih namirnica i predmeta, treba poduzeti mjerenje radioaktivnog onečišćenja i utvrđivanje vrste i aktivnosti pojedinih radionuklida, te po potrebi pristupiti drugim zaštitnim mjerama i uklanjanju onečišćenja.
Postupci uklanjanja radioaktivnog onečišćenja s ljudi, te iz vode, hrane, tla, gradiva, površina, zaštitnih odijela, posteljnog rublja i slične opreme provodi se na način opisan u Prilogu II. ovoga Pravilnika koji je njegov sastavni dio, te na svaki drugi učinkoviti način za uklanjanje radionuklida iz okoliša.
V. SUSTAVNA ISPITIVANJA IONIZIRAJUĆIH ZRAČENJA I ONEČIŠĆENJA RADIOAKTIVNIM TVARIMA U OKOLIŠU NUKLEARNOG POSTROJENJA
Članak 22.
Sustavno ispitivanje ionizirajućih zračenja, te radionuklida i njihove aktivnosti u okolišu nuklearnog postrojenja provodi se nadzorom emisije i imisije u normalnim uvjetima i u nuklearnoj nesreći.
Sustavno ispitivanje ionizirajućih zračenja, te radionuklida i njihovih aktivnosti u normalnim uvjetima obavlja se na način, u opsegu i u rokovima utvrđenim ovim Pravilnikom, a u slučaju izvanrednog događaja ispitivanja i mjerenja provode se sukladno Državnom planu i programu za slučaj izvanrednog događaja.
Članak 23.
Nazočnost radioaktivnih tvari u okolišu nuklearnog postrojenja ispituje se nadzorom emisije i imisije u normalnim uvjetima i u slučaju izvanrednog događaja.
Udio radionuklida u okolišu nuklearnog postrojenja određuje se u zraku, vodi i hranidbenom lancu mjerenjem doze vanjskog ozračenja i određivanjem drugih parametara koji utječu na udio i raspodjelu radionuklida o okolišu.
Članak 24.
Svrha nadzora emisije i imisije radionuklida iz nuklearnog postrojenja je:

  1. utvrđivanje prijenosnih puteva radionuklida i kritičnih skupina ljudi;
  2. procjena primljenih doza za kritične skupine ljudi, kolektivnih doza i nadzor da doze ne premašuju granične doze za određeno nuklearno postrojenje;
  3. nadzor nad emisijom za određeno postrojenje;
  4. provjera i možebitno poboljšanje prihvaćenih matematičkih modela za procjenu primljenih doza i
  5. izvješćivanje javnosti.
  6. NADZOR EMISIJE

Članak 25.
Emisija se mjeri neprekidno i to mjerenje obuhvaća određivanje pojedinačnih aktivnosti svih značajnih ispuštenih radionuklida na svim mjestima ispuštanja, brzine doze vanjskog ozračivanja na lokacijama unutar ograde postrojenja, te nadzor meteoroloških i hidroloških uvjeta.
Mjerenja iz stavka 1. ovog članka, odnose se na redovite emisije, planirane izvanredne emisije i emisije u slučaju izvanrednog događaja.
2. NADZOR IMISIJE
Članak 26.
Imisija se mjeri određivanjem koncentracije pojedinačnih radionuklida u okolišu nuklearnog postrojenja u svrhu:

  1. određivanja kolektivnih doza kritičnih skupina ljudi neovisno o izmjerenim vrijednostima emisije;
  2. nadzora možebitnih promjena aktivnosti pojedinih radionuklida u različitim medijima i bioindikatorima koje mogu nastati u duljim vremenskim razdobljima kao posljedica emisije ili drugih vanjskih utjecaja;
  3. vrednovanja kriterija temeljem kojih su utvrđene razine emisije za pojedino nuklearno postrojenje i
  4. provjere ispravnosti rada sustava za pročišćavanje efluenata odnosno sigurnosnih i zaštitnih mjera.

Članak 27.
Ispitivanje imisionih vrijednosti pojedinih radionuklida na niskoj razini aktivnosti obuhvaća i sve ostale značajnije radionuklide prirodnog i umjetnog podrijetla u okolišu nukleranog postrojenja što nisu posljedica emisija iz tog nuklearnog postrojenja, a doprinose ukupnom ozračenju čovjeka.
Članak 28.
Ispitivanje imisionih vrijednosti u okolišu nuklearnog postrojenja obuhvaća:

  1. određivanje doze uzrokovane vanjskim ozračivanjem (submerzijsko ozračivanje i ozračivanje s podloge) i
  2. određivaje doze uzrokovane unutarnjim ozračivanjem (inhalacija i ingestija radionuklida unošenjem vode i hrane u organizam).

Članak 29.
Mjesta uzimanja uzorka i mjerenja određuju se u okolišu nuklearnog postrojenja tako da se na njima mogu najprije otkriti utjecaji emisije.
Broj mjesta za uzimanje uzoraka i učestalost mjerenja ovisi o značajkama lokacije nuklearnog postrojenja, gustoći naseljenosti i stupnju ugroženosti.
Učestalost uzimanja uzorka odnosno mjerenja kod kontinuiranog uzimanja uzorka mora biti prilagođena vremenu poluraspada radionuklida, vremenu potrebnom za prijenos radionuklida prijenosnim putem do čovjeka i trajanju nekontinuiranih emisija.
Mjerni rezultati periodično uzetih uzoraka moraju biti poznati korisniku nuklearnog postrojenja tijekom sljedećeg razdoblja uzimanja iste vrste uzorka.
Članak 30.
Pri ispitivanju prijenosnog puta radionuklida hranidbenim lancem mora se osigurati takav izbor uzoraka da se može procijeniti godišnje unošenje radionuklida u organizam čovjeka iz kritične skupine ljudi. Pri tom moraju se osigurati ovi uvjeti:

  1. ispitni uzorci moraju se uzeti što bliže kraju hranidbenog lanca, tj. uzorak mora biti po mogućnosti namirnica odnosno dio namirnice koja se konzumira;
  2. namirnice moraju biti tipične za područje na kojem je nuklearno postrojenje, odnosno na tom području se proizvode;
  3. netipične namirnice uzimaju se za uzorak ako se njima utvrđuju prijenosni putevi kod kojih se očekuje najveći utjecaj emisija (kritična skupina ljudi i kritični put);
  4. kod izbora namirnica biljnog podrijetla prednost imaju namirnice od kojih se upotrebljavaju listovi velike površine i koje duže sazrijevaju;
  5. tijekom nadzora treba birati uvijek iste namirnice kako bi se moglo uspoređivati rezultate ispitivanja tijekom niz godina;
  6. tlo se nadzire na mjestima gdje se očekuje najveći utjecaj emisije i nagomilavanje dugoživućih radionuklida.

Članak 31.
Korisnik nuklearnog postrojenja utvrđuje godišnji program ispitivanja imisije koji sadrži:

  1. značajke okoliša i prijenosni put do čovjeka,
  2. radionuklide koji se ispituju,
  3. način mjerenja, obradbe i uzimanja uzorka,
  4. oznaku mjesta na kojima se uzimaju uzorci ili izvode mjerenja,
  5. gustoću naseljenosti,
  6. učestalost uzimanja uzorka i mjerenja,
  7. mjerne veličine i njihove mjerne jedinice,
  8. poredbu mjerenja i
  9. kriterije osiguranja i održavanja kvalitete mjerenja.

Program treba biti izrađen u obliku tablica i mapa i dostavljen ministru zdravstva na odobrenje najkasnije do 30. studenog tekuće godine za sljedeću godinu.
Članak 32.
Korisnik nuklearnog postrojenja do kraja ožujka dostavlja ministru zdravstva izvješće o rezultatima ispitivanja emisije i imisije za prethodnu godinu.
VI. UVJETI KOJIMA MORA UDOVOLJITI PRAVNA OSOBA ZA DOBIVANJE OVLAŠTENJA ZA OBAVLJANJE SUSTAVNIH ISPITIVANJA IONIZIRAJUĆIH ZRAČENJA I ONEČIŠĆENJA OKOLIŠA RADIOAKTIVNIM TVARIMA
Članak 33.
Poslovi sustavnog ispitivanja ionizirajućih zračenja i radioaktivnih tvari u okolišu su:

  1. Ispitivanje brzine apsorbirane doze i apsorbirane doze ionizirajućih zračenja u okolišu,
  2. Ispitivanje vrste radionuklida i njihove aktivnosti u okolišu: u zraku, tlu krutim i tekućim oborinama, moru, rijekama, jezerima i vodama.
  3. Ispitivanje vrste radionuklida i njihove aktivnosti u vodi za piće, namirnicama i predmetima opće uporabe,
  4. Ispitivanje vrste radionuklida i njihove aktivnosti u stočnoj hrani,
  5. Ispitivanje vrste radionuklida i njihove aktivnosti u gradivima koje koristi graditeljstvo u stambenim prostorijama.

Članak 34.
Ovlaštenje za obavljanje poslova sustavnih ispitivanja iz članka 33. stavka 1., točke 1., 2. i 3. ovoga Pravilnika daje ministar zdravstva, za poslove iz članka 33. stavka 1. točke 4. ministar zdravstva uz prethodnu suglasnost ministra poljoprivrede i šumarstva, te za poslove iz članka 33., stavka 1. točke 5. uz prethodnu suglasnost ministra nadležnog za prostorno uređenje i ministra nadležnog za graditeljstvo.
Članak 35.
Pravna osoba koja je dobila ovlaštenje za obavljanje poslova sustavnog ispitivanja iz članka 33. ovoga Pravilnika obvezna je do 30. studenoga tekuće godine za sljedeću godinu izraditi godišnji program provedbe poslova sustavnog ispitivanja za koje je dobila ovlaštenje, a odobrenje za provedbu ovog programa daje ministar zdravstva.
Program iz stavka 1. ovog članka ovlaštena pravna osoba izrađuje temeljem godišnjeg plana mjerenja koji za svaku godinu utvrđuje ministar zdravstva.
Članak 36.
Ovlaštena pravna osoba za obavljanje sustavnih ispitivanja dužna je voditi evidenciju o poslovima sustavnog ispitivanja, a jednom godišnje i izvijestiti ministra zdravstva i Hrvatski zavod za zaštitu od zračenja o obavljenim poslovima iz programa provedbe sustavnih ispitivanja.
Godišnje izvješće o rezultatima sustavnih ispitivanja mora sadržavati:

  1. Uvodno objašnjenje (pravnu osnovu ispitivanja, podatke o početku ispitivanja, posebna zapažanja tijekom izvedbe programa, možebitna odstupanja od programa),
  2. Vrednovanje mjernih podataka s procjenom doza,
  3. Tablični prikaz propisanog programa mjerenja,
  4. Tablični prikaz obrađenih rezultata.

Tablični prikaz obrađenih mjernih rezultata mora sadržavati:
- mjerne podatke preračunate na prosjek vremenskog razdoblja uzorkovanja s navedenim mjernim jedinicama i procjeni cjelokupne pogreške rezultata ispitivanja,
- podatke o vremenu i kraju uzimanja uzoraka, srednju godišnju ili drugu reprezentativnu vrijednost dobivenu na temelju podataka
- vrijednost uporabljenu pri vrednovanju godišnje procjene doze.
Ovlaštena pravna osoba pri proračunu izloženosti ionizirajućem zračenju obvezno rabi pretpostavke koje su opisane u Prilogu III. ovoga Pravilnika koji je njegov sastavni dio.
Ovlaštena pravna osoba mora dokumentaciju o sustavnim ispitivanjima prema ovom Pravilniku čuvati deset godina u svojoj arhivi ili je predati Hrvatskom zavodu za zaštitu od zračenja ako prestane obavljati sustavna ispitivanja za koja je imala ovlaštenje.
Članak 37.
Ispravnost načina određivanja aktivnosti provjerava se periodičnim poredbenim mjerenjima istih uzoraka.
Provjeru iz stavka 1. ovog članka obavljaju ovlaštene pravne osobe koje udovoljavaju uvjetima za obavljanje tih poslova.
Članak 38.
Metodologija uzimanja, pripreme i mjerenje uzoraka sastavni je dio programa ispitivanja. Pri određivanju metodologije primjenjuju se mjerila, tehničke norme i druge norme za osiguravanje kakvoće proizvoda i usluga što su određene za tu svrhu.
Članak 39.
Ako ustanovi povišeno radioaktivno onečišćenje okoliša radioaktivnim tvarima, ovlaštena pravna osoba neodgodivo izvješćuje Ministarstvo zdravstva Republike Hrvatske i Hrvatski zavod za zaštitu od zračenja.
VII. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 40.
Provedbu mjerenja brzine apsorbirane doze i apsorbirane doze ionizirajućih zračenja u okolišu, te ispitivanje sadržaja i aktivnosti radioaktivnih tvari sukladno odredbama ovoga Pravilnika potrebno je osigurati u roku od dvije godine od dana stupanja na snagu ovoga Pravilnika.
Članak 41.
Sva ispitivanja vrste radionuklida i njihove aktivnosti u vodi za piće, namirnicama, predmetima opće uporabe, životinjskoj hrani, gradivima u graditeljstvu i u stambenim prostorijama osim ispitivanja iz članka 32. ovoga Pravilnika financira se na teret nadležnog tijela ili pravne odnosno fizičke osobe koja je dostavila uzorak radi ispitivanja.
Provedbu poslova sustavnog ispitivanja ionizirajućih zračenja, vrste i aktivnosti radioaktivnih tvari u oklolišu nuklearnog postrojenja financira vlasnik ili korisnik nuklearnog postrojenja.
Članak 42.
Danom stupanja na snagu ovoga Pravilnika prestaje važiti Pravilnik o mjestima, metodama i rokovima ispitivanja kontaminacije radioaktivnim tvarima, ("Narodne novine" 53/91), Pravilnik o maksimalnim granicama radioaktivne kontaminacije čovjekove okoline i obavljanju dekontaminacije ("Narodne novine", 53/91) Pravilnik o uvjetima uz koje se mogu stavljati u promet i upotrebljavati pitka voda, živežne namirnice i predmeti opće uporabe što sadrže radioaktivne tvari iznad određenih granica aktivnosti ("Narodne novine", 53/91.) i Pravilnik o uvjetima uz koje se mogu stavljati u promet i upotrebljavati za prehranu životinja stočna hrana i sirovine za izradu krmnih smjesa za prehranu životinja što sadrže radioaktivne tvari iznad određenih granica aktivnosti ("Narodne novine", 53/91.).
Članak 43.
Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmog dana od objave u "Narodnim novinama".
Klasa: 011-01/00-01/0112
Urbroj: 534-02-30-00-0001
Zagreb, 31. kolovoza 2000.
Ministar
prof. dr. sc. Ana Stavljenić-Rukavina, v. r.
PRILOG I.
ELEMENTI ZA IZRADBU PROGRAMA ISPITIVANJA BRZINE DOZE ZRAČENJA I NAZOČNOSTI RADIOAKTIVNIH TVARI U OKOLIŠU

     Vrsta i opis               Mjesto uzorkovanja                Učestalost      Učestalost
     mjerenja               (najmanji broj mjesta)               uzorkovanja     mjerenja
     1                         2                    3          4
1. IZRAVNO OZRAČIVANJE     
1.1.T     TL dozimetar               1 m iznad tla                    2 puta godišnje     neprekidno polugodišnje
                         najmanje 100 mjesta                          izlaganje
1.2.D     Neprekidno mjerenje brzine     1 m iznad tla
     apsorbirane doze u zraku s      odabrana mjesta na kojima se može brzo               neprekidno automatsko
     automatskim alarmnim sustavom     uočiti nuklearna nesreća (25 mjesta)               mjerenje

     Vrsta i opis           Mjesto           Vrsta                    Učestalost     Učestalost
     mjerenja          uzorkovanja      uzorka                    uzorkovanja     mjerenja     Napomena
     1               2          3                    4          5          6
2. ZRAK
2.1.B     Ukupna beta aktivnost      Zagreb          oko 100 m3 zraka crplje-      svakodnevno     svakodnevno     120 sati nakon
     zraka                          nog preko filter papira                          uzorkovanja
                              1 m iznad tla                
2.2.J     Specifično mjerenje 131I Zagreb          neprekidno crpljenje zraka      neprekidno     svaka dva     bitno za
                              preko filtera za jod (stak-     skupljanje     tjedna;          slučaj akciden-
                              lena mikrofibra+aktivni                po potrebi     talnih
                              ugljen+TEDA)                emisija
2.3.G     Gamaspektrometrija s      Zagreb +     neprekidno crpljenje zraka     zbrojni mjesečni mjesečno
     visokim razlučivanjem     jedno mjesto     (cca 30 000 m3) preko filter      uzorci;
                              papira 1 m iznad tla          zbrojni tromje-
                                                  sečni          tromjesečno
                                                  uzorci
2.4.S     Specifično određivanje     Zagreb          neprekidno crpljenje zraka     zbrojni      polugodišnje
     90Sr                         (cca 30 000 m3) preko filter      polugodišnji
                              papira 1 m iznad tla          uzorci     


3. KRUTE I TEKUĆE OBORINE
3.1.B     Ukupna beta aktivnost      Zagreb          dnevna oborina skupljena preko      zbrojni mjesečni uzorak          mjesečno
                              lijevka postavljenog 1m iznad tla     
3.2.G     Gamaspektrometrija s      Zagreb          dnevna oborina skupljena preko      zbrojni tromjesečni          tromjesečno;
     visokim razlučivanjem     + 6 mjesta     lijevka postavljenog 1m iznad uzorak;                    polugodišnje
                              tla                    zbrojni polugodišnji
                                                  uzorak     
3.2.1.G     Gamaspektrometrija s      Zagreb          oborina skupljena vazelinskom     zbrojni mjesečni uzorak          mjesečno
     visokim razlučivanjem               pločom     
3.3.S     Specifično određivanje     Zagreb          dnevna oborina skupljena preko      zbrojni tromjesečni          tromjesečno;
     90Sr     + 2 mjesta                lijevka postavljenog 1 m iznad uzorak;                    polugodišnje
                              tla                    zbrojni polugodišnji
                                                  uzorak     
3.4.H     Specifično određivanje 3H Zagreb     dnevna oborina skupljena preko     zbrojni godišnji uzorak          godišnje
     + 2 mjesta                    lijevka postavljenog 1 m iznad tla     
3.3.P     Specifično određivanje     Zagreb          dnevna oborina skupljena preko      zbrojni godišnji uzorak          godišnje
     239,240Pu                    lijevka postavljenog 1 m iznad tla     

          Vrsta i opis      Mjesto      Vrsta uzorka          Učestalost           Učestalost
          mjerenja     uzorkovanja                    uzorkovanja          mjerenja
          1          2          3               4               5

4. TLO
4.1.G     Gamaspektrometrija s      Zagreb          neobrađeno tlo slojevi: jednokratno proljetno     polugodišnje
     visokim razlučivanjem     + 5 mjesta     0-5;5-10;10-15 cm     i jesensko uzorkovanje
                              obrađeno tlo slojevi:
                              0-10;10-20;20-30 cm     
4.2.S     Specifično određivanje     Zagreb          neobrađeno tlo slojevi:     jednokratno proljetno     polugodišnje
     90Sr               + 5 mjesta     0-5;5-10;10-15 cm     i jesensko uzorkovanje
                              obrađeno tlo slojevi:
                              0-10;10-20;20-30 cm     
4.3.P     Specifično određivanje     Zagreb          neobrađeno tlo slojevi:     jednokratno proljetno     godišnje
     239,240Pu                    0-5;5-10;10-15 cm     uzorkovanje     


     Vrsta i opis           Mjesto uzorkovanja                Vrsta uzorka     Učestalost      Učestalost
     mjerenja          (najmanji broj mjesta)                         uzorkovanja     mjerenja
     1                    2                    3          4          5


5. VODE U PRIRODI
5.1. RIJEKE
5.1.G     Gamaspektrometrija s      Drava (Varaždin, Osijek)          riječne vode na     jednokratni     polugodišnje
     visokim razlučivanjem     Sava(Harmica,Zagreb,Sisak,Županja)     referentnom     uzorak
                    Dunav (Batina,Vukovar)mjestu, 50 l
                    Krka (Skradin)
                    Neretva (Opuzen)     
5.1.S     Specifično određivanje     Drava (Varaždin, Osijek)          riječne vode na     jednokratni     polugodišnje
     90Sr               Sava (Harmica, Zagreb, Sisak, Županja)     referentnom     uzorak
                    Dunav (Batina,Vukovar)               mjestu, 50 l
                    Krka (Skradin)     
5.1.H     Specifično određivanje     Drava (Varaždin,Osijek)               riječne vode na     jednokratni      polugodišnje
     3H               Sava (Zagreb)                    referentnom     uzorak
                    Dunav (Vukovar)     mjestu, 2 l
                    Krka (Skradin)     
5.1.R     Specifično određivanje     Drava (Varaždin, Osijek)          riječne vode na     jednokratni      polugodišnje
     226Ra               Sava (Zagreb)                    referentnom     uzorak
                    Dunav (Vukovar)     mjestu, 2 l
                    Krka (Skradin)     
5.1.1. SEDIMENTI I VODENI BILJNI SVIJET
5.1.1.G     Gamaspektrometrija s      Drava (Varaždin, Osijek)                    jednokratno     polugodišnje
     visokim razlučivanjem     Sava (Harmica, Zagreb, Sisak, Županja)
                    Dunav (Batina,Vukovar)
                    Krka (Skradin), Neretva (Opuzen)     
5.1.2.S     Specifično određivanje     Drava (Varaždin, Osijek)          jednokratno     polugodišnje
     90Sr           Sava (Harmica, Zagreb, Sisak, Županja)
               Dunav (Batina,Vukovar)
               Krka (Skradin)     
5.2. JEZERA
5.2.G     Gamaspektrometrija s      Plitvička jezera               vode na referent- jednokratni     polugodišnje
     visokim razlučivanjem     Vransko jezero (Zadar)               nom mjestu, 50 l uzorak     
5.2.S     Specifično određivanje     Plitvička jezera               vode na referent- jednokratni     polugodišnje
     90Sr               Vransko jezero (Zadar)               nom mjestu, 50 l uzorak     
5.3. MORE
5.3.G     Gamaspektrometrija s      Rovinj, Rijeka, Split, Dubrovnik,     more na referent- jednokratni     polugodišnje
     visokim razlučivanjem     Plominski i Kaštelanski zaljev          nom mjestu, 100 l uzorak     
5.3.S     Specifično određivanje     Rovinj, Rijeka, Split, Dubrovnik,     more na referent- jednokratni     polugodišnje
     90Sr               Plominski i Kaštelanski zaljev          nom mjestu, 100 l uzorak     
5.3.R     Specifično određivanje     Plominski i Kaštelanski zaljev          more na referent- jednokratni     polugodišnje
     226Ra               nom mjestu, 2 l     uzorak     
5.3.1.G     Gamaspektrometrija s      Rovinj, Rijeka, Split, Dubrovnik,     indikatorski orga- jednokratni     polugodišnje
     visokim razlučivanjem     Plominski i Kaštelanski zaljev          nizmi, dvije vrste uzorak     


6. VODA ZA PIĆE
6.1.G     Gamaspektrometrija s      -crpilišta vodovoda               voda, 50 l          jednokratno sakuplja-     mjesečno
     visokim razlučivanjem     40 mjesta                                   nje; mjesečno     
6.1. S     Specifično određivanje     -crpilišta vodovoda               voda, 50 l          jednokratno sakuplja-     godišnje
     90Sr     40 mjesta                                             nje; godišnje
6.1.H     Specifična analiza     -crpilišta vodovoda               voda, 1 l          jednokratno sakuplja-     godišnje
     3H      40 mjesta                                             nje; godišnje
6.2.G     Gamaspektrometrija s      Zagreb                         vodovodna voda, 50 l     zbrojni mjesečni     mjesečno;
     visokim razlučivanjem     + 5 mjesta                                    uzorak; jednokratno     polugodišnje
6.2.S     Specifično određivanje     Zagreb                         vodovodna voda, 50 l     zbrojni tromjesečni     tromjesečno
     90Sr               uzorak
6.2.H     Specifično određivanje     Zagreb                         vodovodna voda, 2 l     jednokratno           polugodišnje
     3H                                                        uzorkovanje     
6.2.R     Specifično određivanje     Zagreb                         vodovodna voda          zbrojni tromjesečni     tromjesečno
     226Ra                                                       uzorak     
6.3.G     Gamaspektrometrija s      5 mjesta                    voda iz cisterni, 50 l     jednokratni uzorak     godišnje
     visokim razlučivanjem     
6.3.S     Specifično određivanje     5 mjesta                    voda iz cisterni, 50 l     jednokratni uzorak     godišnje
     90Sr     
6.4.G     Gamaspektrometrija s      Jamnica, Lipik,                mineralna voda, 50 l     jednokratni uzorak     polugodišnje
     visokim razlučivanjem     
6.4.R     Specifično određivanje     Jamnica, Lipik                     mineralna voda, 2 l     jednokratni uzorak     polugodišnje
     226Ra     

     Vrsta i opis           Mjesto uzorkovanja      Vrsta uzorka     Učestalost           Učestalost
     mjerenja          (najmanji broj mjesta)               uzorkovanja          mjerenja
     1                    2               3     4               5

7. TERMALNE VODE
7.1.G     Gamaspektrometrija s      5 mjesta     voda na izvoru, 50 l     jednokratni uzorak     godišnje
     visokim razlučivanjem     
7.2.R     Specifično određivanje     5 mjesta     voda na izvoru, 2 l     jednokratni uzorak     godišnje
     226Ra     


     Vrsta i opis           Mjesto uzorkovanja      Vrsta uzorka          Učestalost           Učestalost
     mjerenja          (najmanji broj mjesta)                    uzorkovanja          mjerenja
     1                    2          3               4               5

8. HRANIDBENI LANAC
8.1. MLIJEKO
8.1.G     Gamaspektrometrija s      Zagreb + 6 mjesta     dnevno skupljanje u      zbrojni mjesečni      godišnje
     visokim razlučivanjem                    zbrojni mjesečni uzorak     uzorak
8.1.S     Specifično određivanje     Zagreb + 6 mjesta     dnevno skupljanje u      zbrojni mjesečni      godišnje
     90Sr                              zbrojni mjesečni uzorak     uzorak
8.1.J     Specifično određivanje      1 mjesto          jednokratni uzorak 5 l     jedan puta mjesečno u     do 6 uzoraka
     131I                              svježeg mlijeka          vrijeme ispaše          godišnje
8.2. OSTALA LJUDSKA HRANA
8.2.G.     Gamaspektrometrija s      5 mjesta          sezonsko uzorkovanje:     jednokratni uzorak     godišnje
     visokim razlučivanjem                     voće, povrće, jaja, meso,
                                   ribe, žitarice     
8.2.S.     Specifično određivanje     5 mjesta          sezonsko uzorkovanje:     jednokratni uzorak     godišnje
     90Sr                              voće, povrće, jaja, meso,
                                   kosti ribe, žitarice


9.1. STOČNA HRANA
9.1.G     Gamaspektrometrija s      5 mjesta          sezonsko uzorkovanje:     jednokratni          godišnje
     visokim razlučivanjem                    trava i lucerna dva      uzorak
                                   otkosa,silaža,koncentrat
9.1.S     Specifično određivanje     5 mjesta          sezonsko uzorkovanje:     jednokratni          godišnje
     90Sr                              trava i lucerna dva      uzorak
                     otkosa,          silaža, koncentrat

PRILOG III
PRETPOSTAVKE DEFINIRANE ZA PRORAČUN IZLOŽENOSTI IONIZIRAJUĆEM ZRAČENJU
I. Putevi izlaganja:
1.     širenje radionuklida zrakom
1.1     Izlaganje beta zračenju
1.2     Izlaganje gama zračenju
1.3     Izlaganje gama zračenju od radionuklida nataloženih na površini tla
1.4     Zrak-biljke
1.5     Zrak-krmiva (biljna hrana)-krava-mlijeko
1.6     Zrak-krmivo-životinja-meso
1.7     Udahnuti zrak

  1.      Majčino mlijeko
  2. širenje radionuklida vodom:
  3.      Zadržavanje na sedimentu
  4.      Pitka voda
  5.      Voda - riba
  6.      Napajalište-krava-mlijeko
  7.      Napajalište-životinja-meso
  8.      Umjetno zalijevanje vodom- krmivo- krava-mlijeko
  9.      Umjetno zalijevanje vodom- krmivo- životinja-meso
  10.      Umjetno zalijevanje-biljki
  11.      Majčino mlijeko

II. Životne navike referentne osobe
Za izračunavanje ozračenja referentne osobe od ionizirajućih zračenja uzimaju se sljedeće vrijednosti potrošnje namirnica (prehrambene navike), stupanj disanja i vremena zadržavanja:

Namirnice               Godišnja potrošnja referentne osobe ( kg /godina)     Zaštitni faktor
i stopa disanja          Dob < 1     Dob 1-2 Dob 2-7 Dob 7-12 Dob 12-17      Dob > 17      za kritičnu
               godine     godine     godina     godina      godina          godina          skupinu
Voda za piće          70     250     440     440      440          440          2
Ribe (slatka voda)     -     -     -     5      5          10          4
Mlijeko (i mliječni     851)     200     200     200      200          200          3
proizvodi)          1002)
               45
Meso (i mesni          5     10     40     50      70          75          2
proizvodi)
Žitarice i proizvodi      10     30     80     95      110          110          2
od žitarica
Voće i voćni sokovi     35     50     50     50      50          60          2
Korjenasto povrće i      30     50     50     50      50          60          2
krumpir     
Lisnato povrće          20     20     20     20      0          40          2
Stopa disanja
(m3 /godina)          1000     1900     3200     5600      7300          8100          1


          Zadržavanje                    Trajanje
Putovi ozračenja
a)      Izravno ozračenje s nataloženih radionuklida
     Zadržavanje u otvorenom prostoru          1000 sati
     Zaštitni faktor za boravak u kući           5
b)     Beta zračenje u zraku
     Zadražavanje u otvorenom prostoru          2000 sati
     Zaštitni faktor za boravak u kući          0
c)     Gama zračenje iz zraka
     Zadržavanje u otvorenom prostoru           2000 sati
     Zaštitni faktor za zadržavanje u zraku          4
d)     Gama zračenje s radionuklida nataloženih na tlu
     Zadržavanje u otvorenom prostoru          2000 sati
     Zaštitni faktor za boravak u kući
e)     Udisanje radionuklida
     Zadržavanje u otvorenom prostoru          2000 sati
     Zaštitni faktor za boravak u kući          8
f)     Zadržavanje na sedimentu               1000 sati

III. Ostale pretpostavke:
Maksimalna dopuštena koncentracija aktivnosti radionuklida određuje se na sljedeći način:
1. Određivanje maksimano dopuštene koncentracije aktivnosti u zraku:
1.1. Za kontinuirano strujanje zraka Q104 m3h-1 koncentracija radionuklida r, Cr ne smije biti viša od:



1.2. Za kontinuirano strujanje zraka između 104 m3h-1 Q 105 m3h-1 ne smije biti više od:


gdje je:g -     starosna skupina
     e -     koeficijent inhalacije za starosnu skupinu g, sukladno Tablici 3. 4. 5. 6. 7a. i 7b
          Pravilnika o granicama izlaganja ionizirajućim zračenjima, te o uvjetima izlaganja u
          posebnim okolnostima i za provedbe intervencija u izvanrednom događaju ("Narodne novine"
          broj 108/99).
     Vg-     količina udahnutog zraka u jednoj godini od strane pripadnika starosne grupe g (Tablica III.1 ).
          Ako se radi o smjesi radionuklida treba se koristiti zbrojem.
2. Određivanje koncentracija aktivnosti u volumnom metru zraka za submerziju
2.1. Za kontinuirano strujanje zraka Q104 m3h-1 koncentracija radionuklida r, Cr ne smije biti viša od:


2.2. Za kontinuirano strujanje zraka između 104 m3h-1 Q 105 m3h-1 ne smije biti više od:


gdje je:     e (g) -     pretvorbeni koeficijent doze po jedinici aktivnosti za odrasle osobe sukladno
               Tablici 3. 4. 5. 6. 7a. i 7b Pravilnika o granicama izlaganja ionizirajućim
               zračenjima, te o uvjetima izlaganja u posebnim okolnostima i za provedbe
               intervencija u izvanrednom događaju (ŻNarodne novineŽ, broj 108/99).
Za smjesu radionuklida treba primijeniti zbroj.
3. Utvrđivanje maksimalno dopuštene koncentracije aktivnosti za vodu
Koncentracija radionuklida vrste r prosječno u jednoj godini u volumnom metru vode ne smije biti viša od:


gdje je:
     Vg -      količina konzumirane pitke vode po osobi u jednoj godini,
     e(g) -      pretvorbeni koeficijent doze po jedinici aktivnosti za odrasle osobe sukladno
          Tablici 3. 4. 5. 6. 7a. i 7b Pravilnika o granicama izlaganja ionizirajućim zračenjima,
          te o uvjetima izlaganja u posebnim okolnostima i za provedbe intervencija u izvanrednom
          događaju ("Narodne novine", broj 108/99).


Portal Poslovnenovine.com sadržaje objavljuje u dobroj namjeri. Sve sadržaje portala koristite na vlastitu odgovornost. Iako činimo sve napore kako bi osigurali točnost i pravovremenost informacija na ovim stranicama, nismo odgovorni za eventualnu netočnost informacija ili štetu nastalu korištenjem takvih informacija.


POSEBNA PREPORUKA:

PREGLED KORISNIH SAVJETA I IZBOR POSLOVNIH USLUGA ZA PODUZETNIKE

POSLOVNE INFORMACIJE ZA VLASNIKE TVRTKI, OBRTNIKE I UDRUGE

Primjeri ugovora - šprance

Investicijski projekti