POSLOVNE NOVINE - PRAVNE INFORMACIJE - PROGRAMI

# Nova ponuda za poduzetnike # Internet usluge za poduzetnike # Korisni poslovni programi # Besplatne poslovne usluge # Korisni linkovi

PREGLED PRAVNIH PROPISA U REPUBLICI HRVATSKOJ

Na temelju prava i ovlaštenja utvrđenih Ustavom, Hrvatski sabor odlučuje o donošenju i promjeni Ustava, donosi zakone, državni proračun, donosi akte kojima izražava politiku Hrvatskoga sabora, obavlja izbore, imenovanja i razrješenja, u skladu s Ustavom i zakonom... Vlada donosi poslovnike, razne odluke, rješenja i zaključke. Zakonom je predviđeno da ministri i ravnatelji pojedinih upravnih tijela donose pravilnike i naputke za provedbu zakona u okviru svoje nadležnosti. Određene ovlasti imaju i jedinice lokalne i regionalne samouprave. Njihova predstavnička tijela na temelju Zakona o lokalnoj i regionalnoj samoupravi donose, razne odluke i akte. Pored njih opće akte, autonomnog značenja, donose i strukture izvan državnih tijela. Tim aktima donose se statuti i uređuje se unutarnje ustrojstvo...

Propisi iz 2000. godine - Arhiva - nacionalni propisi - zakona o određivanju - dopuna popisa pravnih ...


PREGLED I PRETRAŽIVANJE SVIH ZAKONA I DRUGIH PROPISA - SVE OBJAVE

IZ ARHIVE: SADRŽAJ ODABRANOG PROPISA / AKTA:

USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
388
Ustavni sud Republike Hrvatske, u sastavu dr. sc. Smiljko Sokol, predsjednik Suda te suci dr. sc. Velimir Belajec, Marijan Hranjski dr. iur., dr. sc. Petar Klarić, Jurica Malčić, mr. sc. Ivan Matija, Ivan Mrkonjić dr. iur., dr. sc. Jasna Omejec, Emilija Rajić, Vice Vukojević dr. iur. i Milan Vuković dr. iur., odlučujući o prijedlogu KRUNE SLADOLJEVA iz Vodica, Ulica Ante Udovičića-Kule 5, za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti s Ustavom Zakona o priznavanju istovrijednosti stranih školskih svjedodžbi i diploma, na sjednici održanoj dana 9. veljače 2000. godine, donio je
ODLUKU
Ukida se odredba članka 17. stavka 1. Zakona o priznavanju istovrijednosti stranih školskih svjedodžbi i diploma (»Narodne novine«, broj 57/96 od 12. srpnja 1996. godine).
Obrazloženje
Kruno Sladoljev iz Vodica (u daljnjem tekstu: predlagatelj) podnio je prijedlog za ocjenu ustavnosti odredaba članka 17. Zakona o priznavanju istovrijednosti stranih školskih svjedodžbi i diploma, jer smatra da su u suprotnosti s člankom 30. Ustava Republike Hrvatske. Iz sadržaja prijedloga proizlazi da predlagatelj osporava samo stavak 1. članka 17. navedenog Zakona.
Osporavana odredba glasi:
Članak 17.
»(1) Školske svjedodžbe, diplome i druge javne isprave o stečenoj naobrazbi izdane do 25. lipnja 1991. u obrazovnim ustanovama na području bivše SFRJ izjednačene su po pravnoj snazi s domaćim svjedodžbama te ne podliježu postupku priznavanja potpune istovrijednosti«.
Predlagatelj navodi da osporavana odredbe derogira članak 173. Zakona o visokim učilištima (»Narodne novine«, broj 59/96 - pročišćeni tekst). Iz sadržaja prijedloga, međutim, razvidno je da se predlagateljeva tvrdnja odnosi samo na derogaciju stavka 1. spomenutog članka. Naime, prema odredbi članka 173. stavka 1. Zakona o visokim učilištima, osobama koje su do 8. listopada 1991. godine stekle diplome ili druge isprave višeg ili visokog obrazovanja u visokim učilištima na području republika bivše SFR Jugoslavije, priznaje se stečeni stručni naziv ili akademski stupanj. To su pravo stekli na dan stupanja na snagu Zakona o visokim učilištima (»Narodne novine«, broj 96/93 od 25. listopada 1993.), to jest na dan 2. studenoga 1993. godine.
Predlagatelj smatra da je članak 17. stavak 1. Zakona o priznavanju istovrijednosti stranih školskih svjedodžbi i diploma u odnosu na članak 173. stavak 1. Zakona o visokim učilištima lex specialis. Predlagatelj nastavno smatra da su takvim derogiranjem članka 173. stavka 1. Zakona o visokim učilištima oduzeta stečena prava osobama koje su u vremenu od 26. lipnja 1991. do 8. listopada 1991. stekle odgovarajuću diplomu ili drugu ispravu višeg ili visokog obrazovanja u drugim republikama bivše SFRJ, a time i odgovarajući stručni naziv ili akademski stupanj. Ističe da je to u nesuglasnosti s Ustavom, jer se prema odredbi članka 30. Ustava stečena prava mogu izgubiti samo kao posljedica osude za teška i osobito nečasna kaznena djela.
Predlaže da Sud pokrene postupak za ocjenu ustavnosti sporne odredbe Zakona, da prihvati prijedlog i osporavanu odredbu ukine.
Sukladno članku 40. stavku 1. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske, prijedlog je 18. siječnja 1999. godine dostavljen na odgovor Hrvatskom državnom saboru te je zatraženo stručno mišljenje Ministarstva prosvjete i športa i Ministarstva znanosti i tehnologije.
Zastupnički dom Hrvatskoga državnog sabora izvijestio je Sud 22. siječnja 1999. godine da je prijedlog uputio Odboru za Ustav, Poslovnik i politički sustav Zastupničkog doma Hrvatskoga državnog sabora, koji na prijedlog nije odgovorio.
Ministarstvo prosvjete i športa navelo je u stručnom mišljenju, dostavljenom Sudu 2. veljače 1999. godine, da osporena odredba Zakona nije u koliziji s člankom 173. Zakona o visokim učilištima, pa prema tome njenom primjenom nije niti dovedeno u dvojbu ostvarivanje prava osoba koje su u vremenu od 26. lipnja do 8. listopada 1991. godine stekle odgovarajuću javnu školsku ispravu. Smatra da navedene zakonske odredbe uređuju različite odnose: člankom 173. Zakona o visokim učilištima određuju se uvjeti pod kojima se priznaje pravo na stručni naziv ili akademski stupanj, a člankom 17. stavkom 1. Zakona o priznavanju istovrijednosti stranih školskih svjedodžbi i diploma uvjeti pod kojima pojedine školske isprave ne podliježu postupku priznavanja potpune istovrijednosti. Kako se, međutim, prijedlog stvarno odnosi na prava osoba koje su stekle odgovarajuću diplomu odnosno ispravu višeg ili visokog obrazovanja, Ministarstvo prosvjete i športa upućuje Sud da zatraži mišljenje Ministarstva znanosti i tehnologije.
Ministarstvo znanosti i tehnologije navelo je u stručnom mišljenju, dostavljenom Sudu 7. travnja 1999. godine, samo to da je za postupak priznavanja istovrijednosti stranih školskih svjedodžbi i diploma bitan datum iz osporene odredbe članka 17. stavka 1. navedenog Zakona, dakle 25. lipnja 1991. godine.
Na sjednici održanoj 27. listopada 1999. godine, Ustavni sud Republike Hrvatske donio je rješenje o pokretanju postupka za ocjenu suglasnosti osporavane odredbe članka 17. stavka 1. Zakona s Ustavom Republike Hrvatske, proširujući ocjenu suglasnosti osporene odredbe članka 17. stavka 1. Zakona i s odredbom članka 14. stavka 2. Ustava.
Navedeno rješenje o pokretanju postupka za ocjenu suglasnosti osporavane odredbe članka 17. stavka 1. Zakona o priznavanju istovrijednosti stranih školskih svjedodžbi i diploma s člankom 14. stavka 2. i člankom 30. Ustava objavljeno je u »Narodnim novinama«, broj 120/99 od 17. studenoga 1999. godine.
Prijedlog je osnovan.
I. Neposredno mjerodavna za ocjenu ustavnosti osporavane odredbe članka 17. stavka 1. Zakona o priznavanju istovrijednosti stranih školskih svjedodžbi i diploma je odredba članka 14. stavka 2. Ustava Republike Hrvatske.
Članak 14. stavak 2. Ustava propisuje da su svi pred zakonom jednaki.
U postupku ocjene ustavnosti osporene odredbe, Sud je utvrdio da se Zakon o priznavanju istovrijednosti stranih školskih svjedodžbi i diploma ne može odnositi na razdoblje u kojem su svjedodžbe, diplome i druge javne isprave svih škola i visokih učilišta na području bivše SFRJ smatrane domaćim svjedodžbama i diplomama, to jest na razdoblje u kojem je još uvijek pravno postojala bivša Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija (SFRJ). Pojam strane školske svjedodžbe i diplome - koji, između ostaloga, označava odnos onih svjedodžbi i diploma koje su stečene u nekoj od obrazovnih ustanova na području bivše SFRJ prema svjedodžbama i diplomama stečenima u nekoj od obrazovnih ustanova u Republici Hrvatskoj - bilo je moguće uvesti u hrvatski pravni poredak tek danom osamostaljenja Republike Hrvatske, dotadašnje federalne jedinice bivše SFRJ, u suverenu i nezavisnu unitarnu državu.
Budući da je Republika Hrvatska dana 8. listopada 1991. godine donijela Odluku o raskidu svih državno-pravnih sveza na temelju kojih je zajedno s ostalim republikama i pokrajinama tvorila dotadašnju SFRJ (»Narodne novine«, broj 53/91 od 8. listopada 1991.), sve školske svjedodžbe, diplome i druge javne isprave o naobrazbi stečenoj u obrazovnim ustanovama na području bivše SFRJ izdane do tog dana, dakle do 8. listopada 1991. godine, ne mogu se smatrati stranim svjedodžbama, za čije je priznavanje potrebno provoditi prethodni postupak ispitivanja njihove potpune istovrijednosti sa svjedodžbama izdanim u obrazovnim ustanovama Republike Hrvatske.
Prethodnim utvrđenjem Sud ne odriče pravo zakonodavca da propiše obvezu provedbe posebnog postupka nostrifikacije u slučajevima kada temeljem diplome ili druge isprave nije moguće utvrditi odgovarajući stručni naziv ili akademski stupanj osobe kojoj je diploma izdana. Tako je u članku 173. stavku 2. Zakona o visokim učilištima propisano da će se samo za osobe koje su do 8. listopada 1991. godine stekle diplome ili druge isprave na visokim vojnim ili vjerskim učilištima na području bivše SFRJ, za koje se ne može utvrditi odgovarajući stručni naziv ili akademski stupanj, provesti postupak nostrifikacije ili priznavanja ekvivalencije, u skladu s posebnim propisima. Takvo zakonsko rješenje Sud u cijelosti smatra suglasnim Ustavu.
Sud je, nadalje, utvrdio da je pojedinim drugim propisima dan 8. listopada 1991. godine također utvrđen kao mjerodavan datum priznavanja određenih prava. Tako je, primjerice, člankom 174. Zakona o javnim bilježnicima (»Narodne novine«, broj 78/93) propisano da se priznaje diploma o završenom pravnom fakultetu i pravosudni ispit stečen prije 8. listopada 1991. godine na području koje druge republike bivše SFRJ kao da su stečeni u Republici Hrvatskoj.
U osporenom članku 17. stavku 1. Zakona o priznavanju istovrijednosti stranih školskih svjedodžbi i diploma ne uvažava se prethodno navedena činjenica osamostaljenja Republike Hrvatske kao nezavisne unitarne države na dan 8. listopada 1991. godine. U toj se odredbi za sporno pitanje stečenih prava propisuje drugi rok, to jest 25. lipnja 1991. godine. Sud utvrđuje da taj rok ne može biti mjerodavan, jer je Hrvatska u tom vremenu - zbog tromjesečne odgode primjene Ustavne odluke o suverenosti i samostalnosti Republike Hrvatske i Deklaracije o proglašenju suverene i samostalne Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 31/91 od 25. lipnja 1991.) - još uvijek bila federalna jedinica bivše SFRJ, te se ni svjedodžbe i diplome stečene poslije tog dana, a prije 8. listopada 1991. godine, ne mogu smatrati stranim svjedodžbama i diplomama.
II. U postupku ocjene ustavnosti Sud je također utvrdio da se osporena odredba članka 17. stavka 1. Zakona o priznavanju istovrijednosti stranih školskih svjedodžbi i diploma ne može dovoditi u svezu s člankom 30. Ustava. To stoga što se članak 30. Ustava izrijekom odnosi na ustavnopravnu mogućnost gubitka stečenih prava ili zabranu stjecanja na određeno vrijeme nekih prava na obavljanje određenih poslova uslijed kaznene osude za teška i osobito nečasna kaznena djela, što se ne odnosi na pravo povrijeđeno člankom 17. stavkom 1. Zakona o priznavanju istovrijednosti stranih školskih svjedodžbi i diploma, to jest na pravo svih da budu jednaki pred zakonom.
III. Sukladno prethodnim navodima, Sud utvrđuje da je osporenom odredbom članka 17. stavka 1. Zakona o priznavanju istovrijednosti stranih školskih svjedodžbi i diploma povrijeđena odredba članka 14. stavka 2. Ustava kojom se jamči jednakost svih pred zakonom. To stoga što bi osobe koje su stekle školske svjedodžbe, diplome i druge javne isprave na području bivše SFRJ nakon 25. lipnja 1991. godine, a do 8. listopada 1991. godine, primjenom te odredbe bile dovedene u nejednak položaj pred zakonom u odnosu prema onima koji su takve isprave stekli na istom području do 25. lipnja 1991. godine.
Zbog svega navedenog Sud ocjenjuje da odredba članka 17. stavka 1. Zakona o priznavanju istovrijednosti stranih školskih svjedodžbi i diploma nije u suglasnosti s odredbom članka 14. stavka 2. Ustava Republike Hrvatske.
Stoga je temeljem odredbe članka 53. stavka 1. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 99/99), Ustavni sud osporenu odredbu ukinuo.
Broj: U-I-860/1998
Zagreb, 9. veljače 2000.
USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Predsjednik
dr. sc. Smiljko Sokol, v. r.


Portal Poslovnenovine.com sadržaje objavljuje u dobroj namjeri. Sve sadržaje portala koristite na vlastitu odgovornost. Iako činimo sve napore kako bi osigurali točnost i pravovremenost informacija na ovim stranicama, nismo odgovorni za eventualnu netočnost informacija ili štetu nastalu korištenjem takvih informacija.


POSEBNA PREPORUKA:

PREGLED KORISNIH SAVJETA I IZBOR POSLOVNIH USLUGA ZA PODUZETNIKE

POSLOVNE INFORMACIJE ZA VLASNIKE TVRTKI, OBRTNIKE I UDRUGE

Primjeri ugovora - šprance

Investicijski projekti