POSLOVNE NOVINE - PRAVNE INFORMACIJE - PROGRAMI

# Nova ponuda za poduzetnike # Internet usluge za poduzetnike # Korisni poslovni programi # Besplatne poslovne usluge # Korisni linkovi

PREGLED PRAVNIH PROPISA U REPUBLICI HRVATSKOJ

Na temelju prava i ovlaštenja utvrđenih Ustavom, Hrvatski sabor odlučuje o donošenju i promjeni Ustava, donosi zakone, državni proračun, donosi akte kojima izražava politiku Hrvatskoga sabora, obavlja izbore, imenovanja i razrješenja, u skladu s Ustavom i zakonom... Vlada donosi poslovnike, razne odluke, rješenja i zaključke. Zakonom je predviđeno da ministri i ravnatelji pojedinih upravnih tijela donose pravilnike i naputke za provedbu zakona u okviru svoje nadležnosti. Određene ovlasti imaju i jedinice lokalne i regionalne samouprave. Njihova predstavnička tijela na temelju Zakona o lokalnoj i regionalnoj samoupravi donose, razne odluke i akte. Pored njih opće akte, autonomnog značenja, donose i strukture izvan državnih tijela. Tim aktima donose se statuti i uređuje se unutarnje ustrojstvo...

Propisi iz 2000. godine - Arhiva - rješenja i drugi propisi - rješenje o trajnoj - poslovnik o načinu ...


PREGLED I PRETRAŽIVANJE SVIH ZAKONA I DRUGIH PROPISA - SVE OBJAVE

IZ ARHIVE: SADRŽAJ ODABRANOG PROPISA / AKTA:

USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
1135
Ustavni sud Republike Hrvatske, u sastavu dr. sc. Smiljko Sokol, predsjednik Suda te suci dr. sc. Velimir Belajec, Marijan Hranjski, dr. sc. Petar Klarić, Jurica Malčić, mr. sc. Ivan Matija, Ivan Mrkonjić, dr. sc. Jasna Omejec, Emilija Rajić, Vice Vukojević i Milan Vuković, odlučujući o prijedlozima za pokretanje postupka ocjene ustavnosti Zakona o odvjetništvu (»Narodne novine«, broj 9/94), na sjednici održanoj 20. travnja 2000. godine, donio je sljedeće
RJEŠENJE
Ne prihvaćaju se prijedlozi za pokretanje postupka ocjene suglasnosti s Ustavom Republike Hrvatske odredaba članka 5. stavaka 1. do 5., članka 37., članka 49. stavka 1. i članka 78. stavka 1. Zakona o odvjetništvu (»Narodne novine«, broj 9/94).
Obrazloženje
Antun Miličević odvjetnik iz Makarske, Udruga pravnika u gospodarstvu Zagreb i Mate Butijera iz Rijeke, podnijeli su Sudu prijedloge za pokretanje postupka ocjene ustavnosti izrekom navedenih odredaba članaka Zakona o odvjetništvu.
Po mišljenju podnositelja, osporena odredba članka 5. stavka 1. do 5. Zakona o odvjetništvu, propisujući zabranu pružanja pravne pomoći osobama koje nisu odvjetnici dovodi do »staleškog uzdizanja« unutar struke. Nastavno, podnositelji navode da je osporena odredba članka 37. istog Zakona, u suprotnosti s pravom na slobodno udruživanje, propisanog člankom 43. Ustava Republike Hrvatske i člankom 22. Međunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima, a koji je u smislu odredbe članka 134. Ustava Republike Hrvatske, sastavni dio unutarnjeg pravnog poretka Republike Hrvatske i po svojoj pravnoj snazi iznad zakona.
Osporavajući suglasnost članka 48. Zakona o odvjetništvu s Ustavom Republike Hrvatske podnositelj navodi da stupanjem na snagu Kaznenog zakona Republike Hrvatske dana 1. siječnja 1998. godine (»Narodne novine«, broj 110/97) prestao je važiti Osnovni kazneni zakon Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 31/93), a samim time prestale su važiti i pravne posljedice osporenog članka 49. Zakona o odvjetništvu, koje su, kao posebnim zakonom, imale uporište u Osnovnom kaznenom zakonu Republike Hrvatske.
U pogledu odredbe članka 78. stavka 1. Zakona o odvjetništvu, ističe se da je odvjetnik, osim u slučajevima izricanja teže disciplinske sankcije Disciplinskog tijela Hrvatske odvjetničke komore, zakinut za pravo sudske zaštite, pred redovnim sudom.
Osporene odredbe Zakona o odvjetništvu, smatraju podnositelji, u nesuglasju su s pravima Ustava Republike Hrvatske, propisanim odredbama članka 14. stavka 1. o jednakosti sviju pred zakonom, članka 19. stavka 1. da pojedinačni akti državne uprave i tijela koja imaju javne ovlasti moraju biti utemeljeni na zakonu, članka 26. da su svi građani i stranci jednaki pred sudovima i inim državnim tijelima koja imaju javne ovlasti, kao i članka 27. da odvjetništvo kao samostalna i neovisna služba osigurava građanima pravnu pomoć.
Nesuglasje osporenih odredbi, podnositelji nalaze i s pravima Ustava Republike Hrvatske, propisanim odredbama članka 35. da se svakom čovjeku i građaninu jamči štovanje i pravna zaštita njegovog osobnog i obiteljskog života, dostojanstva, ugleda i časti, članka 43. o slobodi udruživanja, članka 49. stavka 1. da su poduzetnička i tržišna sloboda temelj gospodarskog ustroja Republike Hrvatske i stavka 2. istog članka da država osigurava svim poduzetnicima jednak pravni položaj na tržištu, te zabranjuje monopol, članka 50. stavka 2. da se poduzetnička i vlasnička prava mogu iznimno ograničiti zakonom, radi zaštite interesa i sigurnosti Republike Hrvatske, prirode, ljudskog okoliša i zdravlja ljudi, te članka 54. da svatko ima pravo na rad i slobodu rada i svatko slobodno bira poziv i zaposlenje i svakomu je pod jednakim uvjetima dostupno svako radno mjesto i dužnost.
Posebno se ističe da je odredba iz članka 37. Zakona o odvjetništvu, pored toga što je protivna odredbi iz članka 43. Ustava, sporna i s gledišta plaćanja obvezatne upisnine u iznosu od 10.000 DEM u Hrvatsku odvjetničku komoru, čime da se bitno narušavaju i ugrožavaju ustavna jamstva o jednakosti i ravnopravnosti iz članaka 3. i 14. Ustava. Tako visokom upisninom, po mišljenju podnositelja, pravi se razlika između bogatih i siromašnih i uvodi imovinski cenzus kao uvjet za pristup odvjetničkom zanimanju, što osobito pogađa mlade odvjetnike.
Osporene odredbe glase:
Članak 5.
»1) Pružanjem pravne pomoći kao zanimanjem smiju se baviti samo odvjetnici, ako zakonom nije drugačije određeno.
2) Profesori i docenti pravnih predmeta na sveučilištima u Republici Hrvatskoj smiju za nagradu davati pravne savjete i mišljenja. Druge oblike pravne pomoći nisu ovlašteni pružati.
3) Pravnim savjetom i pravnim mišljenjem iz stavka 2. ovog članka ne smatra se sastavljanje isprava (ugovora, oporuka, izjava i dr.) niti sastavljanje tužbi, žalbi, prijedloga, zahtjeva, molbi, izvanrednih pravnih lijekova i drugih podnesaka.
4) Osobe iz stavka 2. ovog članka dužne su o svojoj nakani pružanja pravne pomoći obavijestiti Komoru radi evidentiranja.
5) Osobe iz stavka 2. ovog članka dužne su se u pružanju pravne pomoći pridržavati odredaba zakona, općih akata Komore i Kodeksa odvjetničke etike.«
Članak 37.
»1) Odvjetnici se obvezatno udružuju u Komoru kao samostalnu i neovisnu organizaciju sa svojstvom pravne osobe.
2) Komora predstavlja odvjetništvo Republike Hrvatske kao cjelinu.«
Članak 49.
»1) Nije dostojna za obavljanje odvjetništva osoba osuđena na kazneno djelo protiv Republike Hrvatske, za kazneno djelo protiv službene dužnosti, za kazneno djelo izvršeno iz koristoljublja ili za drugo kazneno djelo izvršeno iz nečasnih pobuda ili koje je čini moralno nedostojnom za obavljanje odvjetništva. Takva osoba nema pravo na upis u imenik odvjetnika deset godina poslije izdržane, oproštene ili zastarjele kazne, a ako je osoba osuđena na novčanu kaznu, pet godina od dana pravomoćnosti presude. Osoba kojoj je izrečena uvjetna osuda nema pravo na upis za vrijeme za koje joj je pravomoćnom odlukom određen rok kušnje.«
Članak 78.
»1) Protiv drugostupanjske odluke kojom je izrečena disciplinska mjera gubitka prava na obavljanje odvjetništva od šest mjeseci do pet godina, kao i gubitka prava na obavljanje odvjetništva od pet do deset godina ili brisanja iz imenika odvjetničkih vježbenika za vrijeme od šest mjeseci do tri godine, kao i trajno brisanje iz imenika odvjetničkih vježbenika, dopušten je priziv Vrhovnom sudu Republike Hrvatske.«
Tijekom postupka, prijedlozi su dostavljeni na odgovor Hrvatskom državnom saboru kao donositelju tog Zakona, a od Ministarstva pravosuđa Republike Hrvatske i Hrvatske odvjetničke komore, zatražena su stručna mišljenja.
Hrvatski državni sabor izvijestio je Sud da je prijedlog uputio Odboru za Ustav, Poslovnik i politički sustav Zastupničkog doma Hrvatskoga državnog sabora koji, međutim, Sudu nije dostavio odgovor.
Ministarstvo pravosuđa Republike Hrvatske i Hrvatska odvjetnička komora, očitovali su se mišljenjima o navodima podnositelja, u kojima u bitnom, suglasno ističu da se pružanje pravne pomoći ne može prepustiti poduzetničkoj slobodi, bez propisivanja posebnog uvjeta, obvezatnog udruživanja pravnika u Hrvatsku odvjetničku komoru. Na taj način štite se građani Republike Hrvatske od nekontroliranog i preslobodnog poduzetništva, kao i od štetnih posljedica nestručno pružene pravne pomoći. Nadalje, način na koji Hrvatska odvjetnička komora ispunjava svoje zadatke, propisane odredbom članka 37. Zakona o odvjetništvu, propisani su u interesu pravne sigurnosti građana kojima je pravna pomoć potrebna i nije poznat pravni sustav u kojem bi odvjetništvo bilo prepušteno samo sebi, bez pravne regulative i organizacije koja brine o poštivanju propisa. Naposlijetku, glede navoda podnositelja o neustavnosti odredbe članka 78. stavka 1. Zakona, ističe se da je hrvatsko odvjetništvo, prvenstveno zakonski regulirano kao nezavisno. Iznimke od toga su samo slučajevi kada Komora bitnije zadire u osnovna prava svojih članova-odvjetnika i odvjetničkih vježbenika, prava o kojima ovisi njihovo bavljenje odvjetništvom kao zanimanjem.
Dostavljena stručna mišljenja istovjetna su u zaključku, da se prijedlozi predlagatelja u cijelosti odbiju kao neosnovani.
Prijedlozi nisu osnovani.
Ustavni sud je ocijenio da osporenom odredbom članka 5. stavka 1. do 5. Zakona o odvjetnišvu, zakonodavac nije prekoračio ovlasti utvrđene Ustavom. Naime, uvjeti propisani osporenim člankom svakom priznaju pravo na obavljanje odvjetništva kao osnovnog zanimanja, uz pretpostavku ispunjavanja tih uvjeta.
Smisao i cilj odvjetništva prvenstveno je u pružanju stručne pravne pomoći onima kojima je to potrebno.
Pravna pomoć kao strogo definirano zanimanje odvjetnika, bitan je činitelj pravne sigurnosti demokratske i pravne države Republike Hrvatske, te predstavlja jedan od vidova djelovanja pravosuđa i uprave. U smislu odredbe članka 7. stavka 1. Zakona o odvjetništvu, pravnu pomoć odvjetnici su dužni pružati sukladno Ustavu Republike Hrvatske, zakonima, Statutu i drugim općim aktima Hrvatske odvjetničke komore, kao i Kodeksu odvjetničke etike.
Stajalište je Ustavnog suda, da se pružanje pravne pomoći putem odvjetništva ne može shvatiti kao gospodarska djelatnost i ne može biti, zbog svoje specifičnosti, podvrgnuto zakonima ponude i potražnje na tržištu. Specifična pravila struke položaj odvjetništva čini bitno drukčijim od položaja gospodarskih djelatnosti na tržištu, čime se ono izdvaja od pravila koja vladaju u gospodarstvu u kojem je profit, uz poštivanje ustavnih načela i prava, osnovni cilj.
Nadalje, u pogledu odredbe članka 37. Zakona o odvjetništvu, koji propisuje obavezno udruživanje u profesionalnu odvjetničku organizaciju, ocjena je Suda da ta organizacija u cijelosti brine o tome da se odvjetništvom, temeljem zakona i svojih normativnih akata, osigurava pružanje stručne pravne pomoći građanima. Ujedno se udruživanjem odvjetnika u Hrvatsku odvjetničku komoru osigurava i povećava odgovornost pred građanima za pružanje pravne pomoći, te se također određuje tko su nositelji te povećane odgovornosti.
Što se pak upisnine tiče, kao uvjeta za bavljenje odvjetništvom, istaknuti prigovori povrede ustavnih odredaba iz članka 3., 14., 43. i 54. ne mogu se uputiti Zakonu o odvjetništvu, jer taj Zakon taksativno navodi, u članku 48. točki 1. do 11., uvjete za stjecanje prava na upis u Imenik odvjetnika, kao pretpostavke prava na obavljanje odvjetništva na teritoriju Republike Hrvatske, među kojim uvjetima nije navedena upisnina.
Odredbu članka 49. stavka 1. Zakona o odvjetništvu, ovaj Sud ocijenio je u rješenju broj: U-I-337/1994 od 5. srpnja 1995. godine (»Narodne novine«, broj 49/95), u kojem se utvrdilo da ograničenje za obavljanje odvjetništva iz osporene odredbe Zakona o odvjetništvu nije u neskladu s Ustavom jer se određuje u funkciji zaštite sloboda i prava drugih ljudi kao i pravnog poretka Republike Hrvatske.
Kod stajališta iz navedenog rješenja, u pogledu osporene odredbe Ustavni sud ostaje u cijelosti, posebice imajući u vidu da podnositelj u ovom predmetu ne navodi nove činjenice i okolnosti koje bi upućivale na potrebu ponovnog pokretanja postupka ocjene ustavnosti te odredbe.
Nadalje u svezi s navodima podnositelja o nesuglasju s Ustavom članka 78. stavka 1. Zakona o odvjetništvu, Ustavni sud Republike Hrvatske ocijenio je da je mogućnošću podnošenja priziva Vrhovnom sudu Republike Hrvatske u postupcima protiv izrečene disciplinske mjere za teže povrede, osigurana sudska kontrola zakonitosti takvih akata.
Međutim, za lakše disciplinske povrede doista nije predviđena mogućnost priziva Vrhovnom sudu Republike Hrvatske, ali Ustavni sud o tome je već ranije zauzeo stajalište u predmetu broj: U-III-936/1998 od 13. listopada 1999. godine (»Narodne novine«, broj 116/99). U slučaju kada je odvjetniku aktima Hrvatske odvjetničke komore, donesenim u disciplinskom postupku protiv kojih nije predviđena sudska zaštita povrijeđeno neko od Ustavom zajamčenih prava, protiv takvog konačnog pojedinačnog akta pozivom na odredbu članka 66. Zakona o upravnim sporovima (»Narodne novine«, broj 53/91, 9/92 i 77/92) odvjetnik može podnijeti zahtjev za zaštitu prava Upravnom sudu Republike Hrvatske.
Dakle nisu osnovani prigovori podnositelja da je osporena odredba članka 78. stavka 1. Zakona o odvjetništvu u nesuglasju s uvodno navedenim člancima Ustava Republike Hrvatske.
S obzirom na navedeno, ocjena je Ustavnog suda Republike Hrvatske u konkretnim predmetima, da osporene odredbe Zakona o odvjetništvu nisu u nesuglasju s odredbama članaka 35., 43., 49. stavak 1. i 2. i 50. stavak 2. Ustava Republike Hrvatske.
Pozivom na odredbu članka 41. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 99/99), riješeno je kao u izreci.
Broj: U-I-1085/1997
U-I-23/1999
U-I-824/1999
Zagreb, 20. travnja 2000.
USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Predsjednik Suda
dr. sc. Smiljko Sokol, v. r.


Portal Poslovnenovine.com sadržaje objavljuje u dobroj namjeri. Sve sadržaje portala koristite na vlastitu odgovornost. Iako činimo sve napore kako bi osigurali točnost i pravovremenost informacija na ovim stranicama, nismo odgovorni za eventualnu netočnost informacija ili štetu nastalu korištenjem takvih informacija.


POSEBNA PREPORUKA:

PREGLED KORISNIH SAVJETA I IZBOR POSLOVNIH USLUGA ZA PODUZETNIKE

POSLOVNE INFORMACIJE ZA VLASNIKE TVRTKI, OBRTNIKE I UDRUGE

Primjeri ugovora - šprance

Investicijski projekti