POSLOVNE NOVINE - PRAVNE INFORMACIJE - PROGRAMI

# Nova ponuda za poduzetnike # Internet usluge za poduzetnike # Korisni poslovni programi # Besplatne poslovne usluge # Korisni linkovi

PREGLED PRAVNIH PROPISA U REPUBLICI HRVATSKOJ

Na temelju prava i ovlaštenja utvrđenih Ustavom, Hrvatski sabor odlučuje o donošenju i promjeni Ustava, donosi zakone, državni proračun, donosi akte kojima izražava politiku Hrvatskoga sabora, obavlja izbore, imenovanja i razrješenja, u skladu s Ustavom i zakonom... Vlada donosi poslovnike, razne odluke, rješenja i zaključke. Zakonom je predviđeno da ministri i ravnatelji pojedinih upravnih tijela donose pravilnike i naputke za provedbu zakona u okviru svoje nadležnosti. Određene ovlasti imaju i jedinice lokalne i regionalne samouprave. Njihova predstavnička tijela na temelju Zakona o lokalnoj i regionalnoj samoupravi donose, razne odluke i akte. Pored njih opće akte, autonomnog značenja, donose i strukture izvan državnih tijela. Tim aktima donose se statuti i uređuje se unutarnje ustrojstvo...

Propisi iz 2000. godine - Arhiva - zajamčena prava - zakon o predmetima - statut libre zakoni ...


PREGLED I PRETRAŽIVANJE SVIH ZAKONA I DRUGIH PROPISA - SVE OBJAVE

IZ ARHIVE: SADRŽAJ ODABRANOG PROPISA / AKTA:

MINISTARSTVO POMORSTVA, PROMETA I VEZA

1321
Na temelju članka 321., stavka 2., točke 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama (»Narodne novine« br. 59/96) ministar pomorstva, prometa i veza u suglasnosti s ministrom unutarnjih poslova donosi
PRAVILNIK

o prometnim znakovima, opremi
i signalizaciji na cestama

I. OPĆE ODREDBE
Članak 1.
Ovim se pravilnikom propisuju vrsta, značenje, oblik, boja, dimenzije i postavljanje prometnih znakova, opreme i signalizacije na cestama.
Članak 2.
Prometne znakove, signalizaciju i opremu cesta čine:
1. Prometni znakovi, i to:
1) znakovi opasnosti;
2) znakovi izričitih naredaba;
3) znakovi obavijesti;
4) dopunske ploče;
5) oznake na kolniku i drugim površinama;
6) prometna svjetla i svjetlosne oznake;
7) promjenjivi prometni znakovi.
2. Prometna oprema cesta, i to:

  1. oprema za označivanje ruba kolnika;
  2. oprema, znakovi i oznake za označivanje radova, prepreka i oštećenja kolnika;
  3. oprema za vođenje i usmjerivanje prometa u zoni radova na cesti, prepreka i oštećenja kolnika;
  4. zaštitne ograde;
  5. ograde protiv zasljepljivanja;
  6. zaštitne žičane ograde;
  7. prometna zrcala;
  8. oprema i mjere za smirivanje prometa.
  9. Turistička i ostala signalizacija.

Članak 3.
Na prometnom znaku natpisi se ispisuju latiničnim pismom.
Natpisi na znakovima obavijesti ispisuju se, u pravilu, malim slovima.
Dvojezični nazivi odredišta moraju biti napisani, na način da je prvo napisan hrvatski naziv, a potom naziv na jeziku nacionalne manjine.
Na prometni znak se može upisati i naziv odredišta koje se nalazi u drugoj državi.
Naziv odredišta u drugoj državi ispisuje se na jeziku te države.
Uz odredište u drugoj državi obvezno se upisuje i međunarodna automobilska oznaka države u kojoj se to odredište nalazi.
Članak 4.
Prometni znakovi koji se postavljaju na isti nosač moraju biti istih reflektirajućih svojstava.
Članak 5.
Prometni znakovi postavljaju se s desne strane ceste uz kolnik, u smjeru kretanja vozila.
Ako na mjestu na kojem se postavlja prometni znak prijeti opasnost da ga sudionici u prometu neće na vrijeme primijetiti zbog gustoće prometa ili zbog drugih razloga, prometni se znak iznimno može postaviti i na suprotnoj, lijevoj strani ceste ili iznad kolnika.
Prometni znakovi postavljaju se tako da ne ometaju kretanje vozila i pješaka.
Članak 6.
Uz ovaj Pravilnik otiskani su prilozi koji čine njegov sastavni dio, i to: kazalo boja (prilog 1), crteži slova i znamenaka (prilog 2), dodatni simboli koji se mogu koristiti na znakovima obavijesti i dopunskim pločama (prilog 3) te dimenzije nekih znakova koji su najčešće u upotrebi (prilog 4).
Kazalo boja (prilog 1) ne odnosi se na oznake na kolniku i drugim površinama (poglavlje II., točka 5. ovog Pravilnika).
Dimenzije prometnih znakova prema oblicima (prilog 4) dane su za tri odnosno četiri veličine znakova, i to: mali (I), normalni (II), veliki (III) i izuzetno znakovi minimalne veličine (IV).
II. PROMETNI ZNAKOVI
1. Znakovi opasnosti

2. Znakovi izričitih naredaba

3. Znakovi obavijesti

4. Dopunske ploče

5. Oznake na kolniku i drugim površinama

6. Prometna svjetla i svjetlosne oznake

7. Promjenjivi prometni znakovi



III. PROMETNA OPREMA CESTA
1. Oprema za označivanje ruba kolnika
Članak 59.
Oprema za označivanje ruba kolnika je:
1) smjerokazni stupić (slika 701) služi za označavanje ruba kolnika.
Smjerokazni stupić u vidljivom smjeru mora imati reflektirajuću oznaku od reflektirajućeg stakla ili plastični element s ugrađenim reflektirajućim tvarima.
Reflektirajuća oznaka u smjeru vožnje s desne strane je crvene boje, a s lijeve strane bijele boje.
Na kolniku s jednosmjernim prometom reflektirajuća oznaka je s obje strane crvene boje.





2) smjerokazni stupići za tunele, označuju rub kolnika u tunelu.
Tijelo smjerokaznog stupića u cijelosti mora biti reflektirajuće, osim dijela koji nosi dio stupića.
Smjerokazni stupići za tunele moraju reflektirati crveno svjetlo na desnoj strani i bijelo svjetlo na lijevoj strani ceste gledano u smjeru vožnje (slika702);
Na kolniku s jednosmjernim prometom reflektirajuća oznaka je s obje strane crvene boje.





3) reflektirajuće tvari, označuju rub kolnika i koje se postavljaju, odnosno nanose na objekte na mjestima na kojima nije moguće postaviti smjerokazne stupiće (slika 703);




4) štapovi za snijeg u zimskim uvjetima, označuju rub kolnika i naznačuju pružanje ceste.
Štapovi za snijeg su obojeni naizmjenično crveno i žuto i po mogućnosti reflektirajućim tvarima (slika 704);




5) ostale reflektirajuće oznake koje služe za označivanje ruba i ostalih dijelova kolnika te drugih oznaka na kolniku, a čiji oblik, veličina i boja ovise o mjestu postavljanja (na zaštitnoj ogradi, na bočnim stranicama tunela, na potpornom zidu i slično te na uzdužnim i poprečnim oznakama na kolniku).
2. Oprema, znakovi i oznake za označavanje radova, zapreka i oštećenja kolnika
Članak 60.
Oprema, ostali znakovi i oznake za označivanje radova, zapreka i oštećenja kolnika jesu:
1) ploča za označivanje prometnog otoka (slika 705a i 705b), označuje vrh prometnog otoka na križanju;



2) ploče za označivanje zapreka na cesti (slike 706, 707, 708, 709, 710 i 711) označuju radove ili zapreke na cestama, objektima i ostalim prometnim površinama;











3) stožac (slika 712), služi za obilježavanje kratkotrajnih radova na cesti;




4) branik za označivanje zapreka (slika 713), služi za označivanje zapreka na prometnoj površini;




5) ploča za označivanje zapreka s treptačem (slika 714) služi za obilježavanje radova na cesti.
Ako se za obilježavanje radova na cesti primjenjuje više od jednog treptača, tada treptači moraju biti električki povezani i raditi sinkronizirano u režimu tzv. “svjetlosnog niza”;




6) pokretna ploča s treptačima i znakovima (slika 715a i slika 715b) označuje mjesto izvođenja radova ili oštećenja na cesti;



7) pokretna ploča s treptačima i svijetlećim strelicama, usmjerenima prema dolje, i prometnim znakom (slika 716), označuju mjesto na cesti gdje je prometni trak zatvoren pa se promet preusmjeruje;



8) pokretna signalna ploča s promjenjivim sadržajem (slike 717a, 717b i 717c), upozorava na blizinu mjesta na cesti na kojemu se izvode radovi ili gdje se preusmjeruje promet na jedan prometni trak;






9. Svjetlosni znakovi za označivanje radova, drugih zapreka i oštećenja kolnika
Članak 61.
Svjetlosni znakovi za označivanje radova na cesti, drugih zapreka i oštećenja kolnika jesu:

  1. crveno svjetlo, koje se upotrebljava na pločama za označivanje zatvorenog dijela ceste (slika 718);
  2. trepćuće žuto svjetlo koje se upotrebljava za naglašavanje prometnog znaka iznad kojeg je postavljeno (slika 719);








3) niz žutih, međusobno povezanih svjetala koja se izmjenično pale/gase u smjeru vožnje. Niz svjetala upozorava da je jedan ili više prometnih trakova zatvoren i da je promet preusmjeren “putovanjem svjetla” (slika 720).



Članak 62.
Promjer svjetala iz točkaka 2. i 3. članka 61. ne smije biti manji od 210 mm.
Razmak između svjetala, ovisno o situaciji, iznosi od 5,0 do 10,0 m.
3. Oprema za vođenje i usmjerivanje prometa u zoni radova na cesti, zapreka i oštećenja kolnika
Članak 63.
U opremu za vođenje i usmjerivanje prometa u zoni radova na cesti, drugih zapreka i oštećenja kolnika pripadaju:
1) montažni rubnjaci koji služe za usmjeravanje prometa vozila po prometnim trakovima.
Na rubnjaku moraju biti utisnuta reflektirajuća tijela radi bolje vidljivosti u noćnim uvjetima i pri smanjenoj vidljivosti (slika 721).
Radi bolje vidljivosti na rubnjaku se može dodati usmjeravajuća oznaka tzv. marker (slika 722);




2) markeri za razdvajanje smjerova vožnje, postavljaju se u slučaju uvođenja dvosmjernog prometa na jednosmjernoj cesti.
Površina markera mora biti izvedena od reflektirajuće tvari (slika 723).
Markeri mogu stajati samostalno ili pričvršćeni na montažne rubnjake. Kad su markeri pričvršćeni na montažne rubnjake, moraju biti izvedeni tako da su crvene i bijele trake usmjerene od vrha prema dolje u smjeru vožnje (slika 724);





3) zavjesice i trake služe za ograđivanje manjih prostora (slika 725);





4) razdvajajuće ograde (plastične prepreke - New Jersey), koje fizički razdvajaju površine namijenjene prometu suprotnih smjerova (slika 726);



5) rastezljive i složive ograde za zatvaranje manjih prometnih površina (slika 727).




4. Zaštitne ograde
Članak 64.
Zaštitna ograda je tehnička sigurnosna konstrukcija kojoj je osnovna svrha spriječiti klizanje vozila s (planuma) ceste odnosno zadržati vozila skrenuta s kolnika.
Zaštitne ograde se izrađuju od željeza, betona, drveta ili kombinirano.
Članak 65.
Zaštitna ograda mora biti opremljena reflektirajućim tvarima, na desnoj strani u smjeru vožnje crvene boje, a s lijeve strane bijele boje.Na kolniku s jednosmjernim prometom reflektirajuća oznaka je s obje strane crvene boje.
Zaštitna ograda postavlja se u skladu s važećim normama, međunarodnim preporukama i tehničkim uvjetima.
5. Ograde protiv zasljepljivanja
Članak 66.
Ograde protiv zasljepljivanja od svjetala vozila iz suprotnog smjera u pravilu se postavljaju u razdjelni pojas ceste s dva kolnika za promet suprotnih smjerova.
Članak 67.
Ograde protiv zasljepljivanja izvode se od metala, drveta, polimernih mreža, sadnjom šiblja i dr.
Ograde protiv zasljepljivanja postavljaju se u skladu s važećim normama, međunarodnim preporukama i tehničkim uvjetima.
6. Zaštitne žičane ograde
Članak 68.
Zaštitne žičane ograde jesu:

  1. ograde namijenjene zaštiti prometa na cesti od divljači i drugih životinja,
  2. ograde na nadvožnjacima za zaštitu prometa ispod nadvožnjaka.

Članak 69.
Zaštitne žičane ograde postavljaju se uz:
a) autoceste;
b) ceste namijenjene isključivo prometu motornih vozila,
c) ostale ceste prema potrebi.
Zaštitne žičane ograde postavljaju se u skladu s važećim normama, međunarodnim preporukama i tehničkim uvjetima.
7. Prometna zrcala
Članak 70.
Prometna zrcala su namijenjena osiguranju minimalne duljine preglednosti potrebne za sigurno uključivanje iz sporedne ceste na cestu s prednošću prolaska ili u drugim sličnim slučajevima.
Vanjski rub prometnog zrcala mora biti obojen reflektirajućom tvari izmjeničnim poljima crvene i bijele boje.
Prometna zrcala mogu biti pravokutnog ili kružnog oblika (slika 728).




8. Oprema i mjere za smirivanje prometa
Članak 71.
U opremu za smirivanje prometa pripadaju fizička, svjetlosna ili druga pomagala te zapreke kojima se utječe na smanjenje brzine na ugroženom dijelu ceste.
Članak 72.
Fizičke zapreke za smirivanje prometa u pravilu se postavljaju samo na lokalnim i nerazvrstanim cestama u naselju.
Zapreke iz prethodnog stavka postavljaju se pored javnih objekata i prostora (škole, dječji vrtići, bolnice, igrališta i sl.) zbog čije se djelatnosti na cesti i uz cestu u većem broju okupljaju djeca i pješaci.
Članak 73.
Fizičke zapreke moraju se razlikovati od kolne površine po materijalu i po boji. Moraju biti označene odgovarajućom prometnom signalizacijom (okomitom i vodoravnom).
Članak 74.
Mjere za smirivanje prometa provode se na kolniku i površinama uz kolnik ceste.
U mjere iz prethodnog stavka pripadaju tehnička rješenja koja uključuju:
a) samo prometnu signalizaciju;
b) samo mjere upozorenja;
c) fizičke mjere,
d) urbanističko-arhitektonsko-građevinske mjere.
Članak 75.
Mjere za smirivanje prometa poduzimaju se onda kada se želi:
a) smanjiti brzina;
b) smanjiti broj i posljedice prometnih nezgoda;
c) povećati prostor za pješake i bicikliste;
d) smanjiti zagađenje okoliša;
e) povećati prostor i zelene površine za igru djece;
f) povećati upotrebu javnih prijevoznih sredstava,
g) promijeniti navike vozača.
Članak 76.
Kriteriji na temelju kojih se odlučuje o izboru mogućih mjera za smirivanje prometa jesu:
a) funkcija ceste u prostoru;
b) prometno opterećenje (količina prometa);
c) željena brzina kretanja,
d) urbanistički zahtjevi.
Članak 77.
Najčešće mjere koje se koriste za smirivanje prometa na kolniku jesu:
1. optičke bijele crte upozorenja, upozoravaju vozača na potrebu smanjivanja brzine. Crte se postavljaju poprečno na smjer vožnje preko cijele širine prometnog traka, širine 40-80 cm. Razmak između crta je ovisan o početnoj (npr. 80 km/h) i konačnoj brzini (npr. 40 km/h) koju vozilo postiže prije opasnog dijela ceste.
Optičke bijele crte postavljaju se ispred križanja, pješačkih prijelaza, ispred opasnog dijela ceste, ispred ploče “naziv naseljenog mjesta” i tome slično - slika 729;




2. trake za zvučno upozoravanje vozača (“zvučna traka”), koje pri prijelazu vozila proizvode tihe vibracije i zvučne efekte i time upozoravaju vozača da smanji brzinu (slika 730).
Trake se izvode u paru na udaljenosti 1,8 m (2,0 m). Izvode se preko prometnog traka, visine 5-12 mm, širine 15-40 cm i na međusobnom razmaku kao i optičke bijele crte upozorenja.
Zvučne trake su reflektirajuće bijele trake ili trake od eruptivne kamene granulacije 8-12 mm, koje se zaljepljuju na kolnik epoksi ljepilom.
Zvučne trake se u pravilu postavljaju ispred škola, vrtića, željezničkih prijelaza, pješačkih prijelaza, cestarinskih naplatnih prolaza, križanja i opasnih zavoja gdje su velike brzine kretanja i gdje se želi zvukom i malim vibracijama vozila, upozorenjem, postići smanjivanje brzine na propisanu.




3. vibracijske trake, koje pri prijelazu vozila proizvode jače vibracije i zvučne efekte i time upozoravaju vozača da smanji brzinu (slika 731). Trake su položene u paru na međusobnoj udaljenosti 1,8 m (2,0 m).
Vibracijske trake izvode se preko cijele širine kolnika, širine 20-40 cm i visine 18-25 mm. Razmak para traka “a” je zavisan od najveće dozvoljene brzine, što u pravilu predstavlja vremenski prolaz od 1 sekunde odnosno 2 sekunde.
Vibracijske trake postavljaju se na mjestima gdje se želi upozoriti vozača na vožnju po uspostavljenom ograničenju brzina.
Vibracijske trake izvode se od eruptivne kamene granulacije 8-12 mm priljepljene na kolnik s epoksi ljepilom.




4. izbočine, koje pripadaju u fizičke zapreke, namijenjene su za prisilno smanjivanje brzine u onim slučajevima kada vozači ne poštuju znakove ograničenja brzine (slika 732).
Postavljaju se prije zone smirivanja prometa tj. u stambenim ulicama, odnosno u rezidencijalnim zonama obilježenima prometnim znakom 314a (zona u kojoj je ograničena brzina) ili znakom 316a (područje smirenog prometa).
Međusobna udaljenost izbočina može iznositi 40 do 60 m.
Izbočine koje se najčešće koriste mogu biti trapeznog ili polukružnog oblika. Visina i širina za određeni oblik i za odgovarajuće brzine vožnje određuje se iz slike 732.
Izbočine moraju biti izrađene na takav način i od takvog materijala da ne proizvode prekomjernu buku. Moraju biti označene reflektirajućim tvarima na onoj strani s koje se vozilo približuje;



5. uzdignute plohe pripadaju u fizičke zapreke i namijenjene su za prisilno smanjivanje brzine. Izvode se za jednosmjerni ili dvosmjerni promet (slika 733).
Uzdignute plohe se ne izvode na prometnicama kojima se kreću autobusi.
Visina plohe je 7-12 cm, a dužina 4-6 m. Nagib rampi za visinu od 12 cm iznosi 1 : 10, a za visinu od 7 cm 1 : 20.


6. Osim spomenutih mjera za smirenje prometa mogu se koristiti i druge mjere.
IV. TURISTIČKA I OSTALA SIGNALIZACIJA
Članak 78.
Turističku i ostalu signalizaciju čine:

  1. znakovi obavijesti o kulturnim, povijesnim, prirodnim i turističkim znamenitostima;
  2. znakovi za usmjerivanje ka kulturnim, povijesnim, prirodnim i turističkim znamenitostima;
  3. znakovi za pružanje turističkih i drugih obavijesti na prometnim površinama;
  4. znakovi za izraz dobrodošlice na ulazu u državu, županiju, grad ili općinu.

Članak 79.
Znakovi iz članka 78. kojima se upućuje na spomenike kulture, povijesne i prirodne znamenitosti te na turističke prostore i objekte, imaju podlogu smeđe boje s bijelim rubom, natpisima i simbolima.
V. POSTAVLJANJE PROMETNIH ZNAKOVA I PROMETNE OPREME CESTA
Članak 80.
Prometni se znakovi na cestama izvan naselja postavljaju na visini 1,2 do 1,4 m, osim znakova 265, 266 i 267 (obvezno obilaženje) kada se postavljaju na razdjelni otok, 344 (rijeka), 392 (broj međunarodne ceste), 393 (broj autoceste), 394 (broj državne ceste), 395 (broj županijske ceste), 396 (oznaka dionice državne ceste), 397 (oznaka dionice županijske ceste) i 398 (kilometarska oznaka ceste) koji se postavljaju na visini 80 - 120 cm.
Prometni znakovi u naseljima, smješteni uz kolnik, postavljaju se na visini 0,30-2,20 m, a prometni znakovi smješteni iznad kolnika postavljaju se na visini 4,5 m, iznimno i na većoj.
Visina iz stavaka 1. i 2. ovog članka računa se od površine kolnika do donjeg ruba prometnog znaka, a ako se prometni znak postavlja zajedno s dopunskom pločom, računa se do donjeg ruba dopunske ploče. Visina i položaj prometnog znaka moraju biti takvi da ne ugrožavaju kretanje pješaka i da ih pješaci i vozila ne zaklanjaju.
Članak 81.
Radi bolje uočljivosti prometni znakovi mogu se postaviti na kontrasnim pločama bijele boje. U tom slučaju, na ploči se može ispisati tekst koji pojašnjava znak.
Članak 82.
Na isti se stup ne smije postaviti više od dvaju prometih znakova.
Znakovi kojima se označuju privremeni radovi i sl. (privremena regulacija) mogu biti postavljeni na postolja i uzdignuti najmanje 0,30 m iznad zemlje.
Stupovi na kojima se postavljaju znakovi kojima se označuju privremeni radovi i sl. (privremena regulacija) moraju biti obojeni izmjeničnim poljima crvene i bijele boje, tako da su polja široka po 25 cm.
Članak 83.
Stup prometnog znaka postavlja se, u pravilu, najviše 2 m od ruba kolnika. Vodoravni razmak između ruba kolnika i najbližeg ruba prometnog znaka mora iznositi najmanje 0,30 m.
Članak 84.
Prometni znak, iznimno, može biti postavljen:

  1. na konzolni nosač ako je tako postavljen znak bolje uočljiv za sudionike u prometu.
  2. na semaforski stup, i to:

- znak 201 (križanje s cestom s prednošću prolaza);
- znak 202 (obvezno zaustavljanje);
- znak 204 (zabrana prometa u jednom smjeru);
- znakovi 256, 257, 258, 259, 260 i 261 (obvezan smjer);
- znak 267 (kružni tok prometa);
- znakovi 305a i 305b (cesta s jednosmjernim prolazom);
- znak 307a (cesta s prednošću prolaza),
- znak 378 (ploča za označavanje naziva ulica).
3) na ostale stupove.
1. Znakovi opasnosti
Članak 85.
Znakovi se opasnosti postavljaju, u pravilu, izvan naselja na udaljenosti 150 do 250 m ispred opasnog mjesta na cesti.
Znakovi opasnosti na cestama u naselju mogu se postavljati i na udaljenosti manjoj od 150 m ispred opasnog mjesta.
Znakovi iz stavka 1. ovog članka mogu se postavljati i na udaljenosti manjoj od 150 m, ispred opasnog mjesta na cesti, ako to zahtijevaju okolnosti na dijelu ceste na kojemu se znak postavlja. Ako sigurnost prometa zahtijeva, osobito brzina kojom se vozila kreću ili nepreglednost ceste, ti će se znakovi opasnosti postaviti i na udaljenosti većoj od 250 m ispred opasnog mjesta na cesti.
Znakovima opasnosti koji su postavljeni na udaljenosti manjoj od 150 m ili većoj od 250 m moraju biti pridružene i dopunske ploče na kojima se označuje udaljenost od opasnog mjesta zbog kojeg se ti znakovi postavljaju.
Na cestama koje nisu pregledne ili na kojima je dopuštena veća brzina vožnje te u drugim slučajevima u kojima postoji opasnost da vozač iznenada i nepripremljen naiđe na opasno mjesto na cesti, postavit će se između znaka opasnosti postavljenog na udaljenosti iz stavaka 1. i 2. ovog članka i toga opasnog mjesta na cesti jedan znak ili više istih znakova, uz koje će se postaviti i dopunske ploče s naznakom udaljenosti do opasnog mjesta.
Članak 86.
Privremene opasnosti na cesti (radovi na cesti, odron kamenja i dr.) označit će se prometnim znakovima predviđenim ovim Pravilnikom za označivanje trajnih opasnosti iste vrste.
Članak 87.
Od načina postavljanja znakova opasnosti razlikuje se način postavljanja sljedećih znakova:

  1. znak 120 (radovi na cesti) postavlja se i neposredno ispred mjesta na kojem se izvode radovi, a pokraj njega postavlja se i poseban branik koji noću i kad je vidljivost smanjena mora imati propisan svjetlosni znak;
  2. znak 121 (promet u oba smjera) postavlja se upravo na mjestu na kojem počinje promet u oba smjera, a prema potrebi, postavlja se i na dijelu ceste na kojem se odvija promet u oba smjera;
  3. znak 102 (križanje cesta iste važnosti) postavlja se, u pravilu, na cestama izvan naselja;
  4. znakovi 103 (križanje sa sporednom cestom pod pravim kutom), 104a (spajanje sa sporednom cestom pod pravim kutom s lijeve strane), 104b (spajanje sa sporednom cestom pod pravim kutom s desne strane), 105a (spajanje sa sporednom cestom pod oštrim kutom s lijeve strane) i 105b (spajanje sa sporednom cestom pod oštrim kutom s desne strane) smiju se postavljati samo ako je na sporednoj cesti, koja se križa s cestom s prednošću prolaza, ispred križanja postavljen znak 201 (križanje s cestom s prednošću prolaza) ili znak 202 (obvezno zaustavljanje);
  5. znak 135 (tramvajska pruga) postavlja se, u pravilu, izvan naselja, a iznimno se može postaviti i na cestama u naselju ako to zahtijeva sigurnost prometa;
  6. znakovi 140a, 140b i 141a, 141b (Andrijin križ) postavljaju se samo na prijelazima ceste preko željezničke pruge u razini koji su potpuno nezaštićeni ili koji su zaštićeni samo uređajima za davanje svjetlosnih i zvučnih znakova, bez branika ili polubranika, i to na udaljenosti 5 m od najbliže željezničke tračnice, a ako okolnosti to zahtijevaju, i na manjoj odnosno većoj udaljenosti, ali ne bliže od 3 m odnosno ne dalje od 10 m od željezničke tračnice.

Ako je prijelaz ceste preko željezničke pruge u razini zaštićen uređajem za davanje svjetlosnih znakova, znak Andrijin križ postavlja se na istom stupu, i to iznad svjetlosnih znakova. Znak Andrijin križ mora biti uočljiv na cesti na kojoj je postavljen s udaljenosti najmanje 50 m;
7) znak 142 (približavanje prijelazu ceste preko željezničke pruge s branicima ili polubranicima) i znak 143 (približavanje prijelazu ceste preko željezničke pruge bez branika odnosno polubranika) postavljaju se tako što se znak u obliku pravokutnika s tri kose pruge i odgovarajućim znakom opasnosti postavlja na 240 m ispred mjesta križanja ceste i željezničke pruge u razini, znak s dvije kose pruge na 160 m, a znak s jednom kosom prugom na 80 m ispred mjesta križanja ceste i željezničke pruge u razini.
Niža strana kosih pruga bliža je kolniku. Znak opasnosti može biti postavljen i iznad znaka u obliku pravokutnika koji se postavlja na 80 m od prijelaza ceste preko željezničke pruge u razini.
2. Znakovi izričitih naredaba
Članak 88.
Znakovi izričitih naredaba postavljaju se neposredno na mjesta na kojima za sudionike u prometu počinje obveza da se drže naredbe izražene prometnim znakom.
Ako je zbog slabe preglednosti ceste, ili zbog drugih razloga sigurnosti, sudionike u prometu potrebno unaprijed obavijestiti o izričitoj naredbi, znak izričite naredbe može biti postavljen i na odgovarajućoj udaljenosti od mjesta od kojega naredba vrijedi.
Znakovima izričitih naredaba, koji se prema odredbi stavka 2. ovog članka postavljaju na određenoj udaljenosti ispred mjesta na kojem je postavljen znak izričite naredbe i od kojeg vrijedi, moraju se dodati dopunske ploče s naznakom udaljenosti od mjesta od kojega naredba vrijedi.
Članak 89.
Znakovi izričitih naredaba moraju se ponovno postaviti nakon svakoga križanja s drugom cestom ako izričita naredba vrijedi i poslije takvoga križanja.
Izričita naredba izražena znakom zabrane i ograničenja ili znakom obveze postavljenim na ulazu u naselje na istom stupu na kojem je postavljen i znak za obilježavanje naseljenog mjesta vrijedi na području cijelog naselja ako na pojedinim cestama ili dijelovima ceste u naselju nije drugim prometnim znakom izražena druga naredba.
Ova naredba odnosi se i na prometne cestovne građevine (tuneli, mostovi i sl.).
Članak 90.
Za označavanje izričitih naredaba koje vrijede samo za određeno vrijeme tijekom dana ili samo u određene dane, mogu se na cesti postavljati i prometni znakovi izrađeni tako da su simboli i dopunske ploče kojima je određeno njihovo značenje uočljivi samo u vrijeme za koje vrijedi izričita naredba izražena znakom.
Članak 91.
Od načina postavljanja znakova izričitih naredaba odstupa način postavljanja ovih znakova:

  1. znak 202 (obvezno zaustavljanje) postavlja se, u pravilu, na mjestu na kojem se vozila moraju zaustaviti kako bi propustila vozila koja se kreću cestom s prednošću prolaza te na mjestu na kojem se vozila moraju zaustaviti kako bi propustila vozila koja se kreću prugom. Znaku 202 dodaje se, u pravilu, na kolniku poprečna crta koja označuje crtu ispred koje se vozilo mora zaustaviti;
  2. znak 238 (prednost prolaska za vozila iz suprotnog smjera) postavlja se na mjestu s kojeg se može vidjeti dio ceste na koji se zabrana odnosi;
  3. znak 239 (zabrana zaustavljanja i parkiranja) i znak 240 (zabrana parkiranja) mogu imati dopunsku ploču s ucrtanom strelicom koja se postavlja ispod znaka usporedno s uzdužnom osi ceste, a koja upućuje na to da se zabrana odnosno ograničenje označeno prometnim znakom odnosi samo na dio ceste koji se proteže u smjeru označenom strelicom i na udaljenosti koja je označena uz strelicu;
  4. znakovi 256, 257, 258, 259, 260 i 261 (obvezan smjer) postavljaju se na križanju;
  5. znak 265 (obvezno obilaženje s desne strane), znak 266 (obvezno obilaženje s lijeve strane), znak 306 (dopušteno obilaženje) i znak 267 (kružni tok prometa) postavljaju se na vrh ili rub pješačkog otoka odnosno otoka za usmjerivanje prometa ili ispred drugih objekata na kolniku ceste.
  6. Znakovi obavijesti

Članak 92.
Znakovi obavijesti postavljaju se tako da sudionicima u prometu daju prethodne obavijesti, obavijesti o prestrojavanju, obavijesti o skretanju, obavijesti o smjeru kretanja te da označe objekt, teren, ulicu ili dijelove ceste na koje se odnose.
Ako se objekt ili teren na koji se znak obavijesti odnosi ne nalazi na cesti na kojoj je znak postavljen, potrebna obavijest može biti postavljena na dopunskoj ploči ili na samom znaku tako da se sudionicima u prometu omogući lak i brz pronalazak objekata odnosno terena na koji se znak odnosi.
Članak 93.
Postavljanje sljedećih znakova obavijesti razlikuje se od načina postavljanja ostalih znakova obavijesti:

  1. znak 301 (prednost prolaza prema vozilima iz suprotnog smjera) postavlja se ispred suženog dijela ceste, a na suprotnoj se strani suženog dijela ceste postavlja znak 238 (prednost prolaska za vozila iz suprotnog smjera);
  2. znakovi 305a i 305b (cesta s jednosmjernim prometom) postavljaju se uzduž ceste s jednosmjernim prometom, i to na mjestima na kojima je vozaču koji se kreće cestom, odnosno koji ulazi na jednosmjernu cestu, potrebno dati obavijest o jednosmjernom prometu.

Postavljanje znakova iz stavka 1. ove točke ne utječe na obvezu postavljanja odgovarajućih znakova zabrane i znakova obveze na mjestima na kojima vozila s drugih cesta ulaze na cestu s jednosmjernim prometom.
Znak 305a postavlja se tako da je strelica okomita na uzdužnu os ceste, a znak 305b tako da je strelica usporedna s uzdužnom osi ceste.
3) znak 307a (cesta s prednošću prolaza) postavlja se, u pravilu, na glavnim prometnicama u naselju i na prilazu naselju i to ispred križanja;
4) znak 302 (obilježen pješački prijelaz) i znak 304 (podzemni ili nadzemni pješački prolaz) postavljaju se samo neposredno ispred obilježenoga pješačkog prijelaza ili prolaza odnosno iznad njih;
5) znak 358a, 358b (raskrižje) postavlja se na udaljenosti od najmanje 150 m ispred raskrižja na koje se odnosi;
6) znak 356 (smjer kretanja vozila koje namjerava skrenuti ulijevo na križanju na kojem je skretanje ulijevo zabranjeno) postavlja se na prvo križanje ispred onoga na kojem vozilo želi skrenuti ulijevo, a na kojem je skretanje ulijevo zabranjeno;
7) znak 350a i 350b (putokaz) i znak 360 (putokazna ploča) postavljaju se na križanju na mjestu na kojem počinje cesta na koju se znak odnosi;
8) znak 365 (putokaz za razvrstavanje iznad prometnih trakova - na portalu) postavlja se na prilazima i u zoni križanja u više razina, dviju autocesta odnosno cesta namijenjenih isključivo prometu motornih vozila;
9) znak 393 (broj autoceste), 394 (broj državne ceste), 395 (broj županijske ceste) i znak 392 (broj međunarodne ceste), kada se postavljaju kao posebni znakovi, mogu biti postavljeni ispod ili iznad drugih prometnih znakova;
10) znak 396 (oznaka dionice državne ceste) i znak 397 (oznaka dionice županijske ceste) mogu se postavljati s jedne strane ceste sa dva lica znaka;
11) znak 349a (naziv naseljenog mjesta) postavlja se na mjestu ulaza u naselje i označuje s kojeg se mjesta moraju primjenjivati propisi o prometu u naselju;
12) znak 309 (prestanak zabrane pretjecanja svih vozila na motorni pogon, osim mopeda), znak 310 (prestanak zabrane pretjecanja za teretne automobile), znakovi 311a i 311b (prestanak ograničenja brzine i prestanak najmanje dopuštene brzine) i znak 312 (prestanak zabrane davanja zvučnih signala) postavljaju se na mjestima na cesti na kojima prestaju vrijediti odgovarajuće zabrane izražene prometnim znakovima na toj cesti;
13) znak 313a (prestanak svih zabrana) postavlja se na mjestu na cesti na kojem prestaju vrijediti sve zabrane izražene prometnim znakovima na toj cesti;
14) znak 366 (potvrda smjera) postavlja se na udaljenosti najviše 500 m od posljednjeg priključka;
15) znak 378 (ploča za označavanje naziva ulica) postavlja se na križanju;
16) znak 379a i znak 379b (ploča za usmjerivanje) postavljaju se na mjestu na kojem počinje oštar zavoj te u samom zavoju;
17) znak 364a i znak 364b (putokaz iznad kolnika na portalu) postavljaju se na mjestima na kojima počinje trak za usporavanje vozila;
18) znak 367 (ploča za označivanje izlaza) postavlja se na vrhu razdjelnog otoka;
19) znak 330a (stajalište autobusa) postavlja se na prednjem dijelu stajališta odnosno dijela stajališta koji je paralelan s uzdužnom osi ceste, gledajući u smjeru kretanja.
Članak 94.
Obavješćivanje sudionika u prometu znakovima obavijesti za vođenje prometa u zoni križanja provodi se u četiri stupnja.
Ovisno o vrsti ceste, geometrijskom oblikovanju križanja, kao i o udaljenosti dvaju susjednih križanja, može se izostaviti ili dodati jedan od stupnjeva.
Članak 95.
Stupnjevi obavijesti iz čl. 94. su: “prethodno obavješćivanje”, “obavješćivanje o prestrojavanju”, obavješćivanje o skretanju” i “potvrdno obavješćivanje”.
Članak 96.
Na državnim cestama moraju se uvijek postaviti prvi, treći i četvrti stupanj, a drugi ako je cesta s više prometnih trakova.
Na županijskim cestama moraju se postaviti prvi i treći, a na lokalnim cestama najmanje treći stupanj obavijesti.
Na autocestama i cestama s križanjima u više razina moraju se postaviti sva četiri stupnja obavijesti, s tim da se u drugom stupnju znak postavlja na portalu odnosno poluportalu.
Članak 97.
Simboli na znakovima prestrojavanje vozila (357a i 357b), prometni trak namijenjen određenoj vrsti vozila (384a i 384b), predznak za zatvaranje prometnog traka (387a i 387b), zatvaranje prometnog traka (388a i 388b) i predznak za preusmjeravanje prometa na cesti s odvojenim kolničkim trakovima (389a, 389b, 389c i 389d) moraju odgovarati stvarnom broju prometnih trakova i načinu prestrojavanju na njima.
4. Dopunske ploče
Članak 98.
Dopunske ploče ističu se zajedno s prometnim znakovima na koje se odnose, i to ispod donjeg ruba prometnog znaka. Na prometnim znakovima na autocestama mogu biti postavljeni i iznad gornjeg ruba prometnog znaka.
5. Oznake na kolniku
Članak 99.
Poprečne pune crte za zaustavljanje vozila na križanjima moraju biti povučene tako da vozač zaustavljenog vozila, nad križanjem i drugim cestama koje se križaju, ima dovoljan pregled prometa vozila i pješaka preko križanja i tih cesta (slika 510).
Poprečne isprekidane crte na križanju koje označuju križanje s cestom koja ima prednost prolaza (slika 511a i 511b) moraju biti povučene tako da udovoljavaju uvjetima iz stavka 1. ovog članka predviđenim za poprečne pune crte.
6. Prometna svjetla
Članak 100.
Svjetlosni znakovi za upravljanje prometom na križanjima, koji se postavljaju na stupu pokraj kolnika, moraju biti postavljeni na visini 2 do 3,5 m iznad površine kolnika.
Na stupu na kojem se nalazi svjetlosni znak iz stavka 1. ovog članka može se postaviti i svjetlosni prometni znak na manjoj visini i s manjim svjetlima.
Ako se svjetlosni znakovi postavljaju tako da vise iznad kolnika, donji rub svjetlosnog znaka ne smije biti na visini manjoj od 4,5 m ni na višoj od 5,5 m iznad kolnika.
Članak 101.
Na branicima se svjetlosno trepćuće crveno svjetlo postavlja na sredini branika, a na polubraniku na kraju polubranika.
Promjer kruga trapćućeg svjetla je minimalno 210 mm.
Članak 102.
Na prilazima križanju izvan naseljenog mjesta, na kojem su postavljeni svjetlosni znakovi za upravljanje prometom, moraju se postaviti prometni znakovi koji označuju nailazak na prometna svjetla (118 ili 119) s dopunskom pločom 401, raskrižje (358a ili 358b), zabrana pretjecanja svih vozila na motorni pogon, osim motocikla bez prikolice (232) i ograničenje brzine (231) ako je dopuštena brzina vožnje iznad 60 km/h.
Udaljenost prometnih znakova od križanja ovisi o dopuštenoj brzini vožnje i stvarnoj situaciji. U pravilu postavljaju se prema predočenoj tablici.


7. Prometna oprema cesta
Članak 103.
Smjerokazni stupići se, u pravilu, postavljaju na udaljenosti 0,75 m od vanjskog ruba kolnika.
Kada je uz kolnik postavljena sigurnosna ograda, na nju se postavlja reflektirajuća oznaka na odgovarajućoj udaljenosti kao i smjerokazni stupići.
Štapovi za snijeg postavljaju se uz rub kolnika gdje su postavljeni smjerokazni stupići, na način da se postave s lijeve strane smjerokaznog stupića gledano u smjeru vožnje kako se ne bi zaklonio reflektirajući dio smjerokaznog stupića.
Štap za snijeg mora biti postavljen ispred i na završetku sigurnosne ograde.
Članak 104.
Oprema, znakovi i oznake za označivanje radova, zapreka i oštećenja kolnika te oprema za vođenje i usmjerivanje prometa u zoni radova na cesti, zapreka i oštećenja kolnika postavlja se na temelju prometnog projekta.
VI. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 105.
Prometni znakovi na cestama koji nisu u skladu s ovim Pravilnikom, a zateknu se na cestama na dan njegova donošenja, moraju se zamijeniti odnosno ukloniti do 31. prosinca 2005.
Prometni znakovi koji nisu predviđeni ovim Pravilnikom, a zateknu se na cestama na dan njegova donošenja, moraju se ukloniti do 31. prosinca 2001.
Članak 106.
Prometni znakovi se proizvode, postavljaju i održavaju u skladu sa Zakonom o sigurnosti prometa na cestama, ovim Pravilnikom, Zakonom o javnim cestama, Pravilnikom o održavanju i zaštiti javnih cesta, normama te smjernicama za provedbu ovog Pravilnika i njegovih pojedinih dijelova.
Smjernice za provedbu ovog Pravilnika i njegovih pojedinih dijelova, prema potrebi, donosi ministar Pomorstva, prometa i veza na prijedlog Hrvatske uprave za ceste.

Članak 107.
Prometni znakovi i prometna oprema cesta na novoizgrađenim i rekonstruiranim cestama postavljaju se samo na temelju prometnog projekta.
Za postavljene znakove i prometnu opremu prema stavku 1 ovog članka potrebno je pribaviti dokaz propisane retrorefleksije.
Prometni znakovi izvode se s klasom 1, osim znakova 201 (križanje s cestom s prednošću prolaza), 202 (obvezno zaustavljanje), 138 (prijelaz ceste preko željezničke pruge s branicima ili polubranicima), 139 (prijelaz ceste preko željezničke pruge bez branika ili polubranika), 140a, 140b, 141a i 141b (Andrijin križ), 142 (približavanje prijelazu ceste preko željezničke pruge s branicima ili polubranicima, 143 (približavanje prijelazu ceste preko željezničke pruge bez branika ili polubranika, 101 (opasnost na cesti, 120 (radovi na cesti), 126 i 302 (obilježen pješački prijelaz), 127 i 303 (djeca na cesti), 705 (ploča za označivanje prometnog otoka), 706, 707, 708, 709, 710 i 711 (ploče za označivanje zapreka na cesti), 712 (stožac), 713 (branik za označivanje zapreka), 714 (ploča za označivanje zapreka s treptačem), 715a, 715b, 716, 717a, 717b i 717c (pokretne ploče s treptačima i znakovima), 722, 723 i 724 (markeri), 726 (razdvajajuće ograde) i 727 (rastezljive i složive ograde za zatvaranje manjih prometnih površina) koji su klase 2.
Svi znakovi i prometna signalizacija na autocestama i cestama namijenjenim isključivo za promet motornih vozila moraju biti najmanje klase 2 retrorefleksije.
Članak 108.
Veličina prometnih znakova u tunelima može odstupiti od dimenzija utvrđenih ovim Pravilnikom samo ako tehnički razlozi to zahtijevaju, ali ne mogu biti manjeg promjera od 40 cm.
Znakovi koje privremeno postavlja policija pri upravljanju i kontroli prometa ne mogu biti promjera manjeg od 50 cm.
Članak 109.
Na dan donošenja ovog Pravilnika prestaje važiti Pravilnik o prometnim znakovima na cestama (»Narodne novine« br. 39/93).

Članak 110.
Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u »Narodnim novinama«.
Ministar
pomorstva, prometa i veza
mr. sci. Alojz Tušek, dipl. ing., v. r.


Portal Poslovnenovine.com sadržaje objavljuje u dobroj namjeri. Sve sadržaje portala koristite na vlastitu odgovornost. Iako činimo sve napore kako bi osigurali točnost i pravovremenost informacija na ovim stranicama, nismo odgovorni za eventualnu netočnost informacija ili štetu nastalu korištenjem takvih informacija.


POSEBNA PREPORUKA:

PREGLED KORISNIH SAVJETA I IZBOR POSLOVNIH USLUGA ZA PODUZETNIKE

POSLOVNE INFORMACIJE ZA VLASNIKE TVRTKI, OBRTNIKE I UDRUGE

Primjeri ugovora - šprance

Investicijski projekti