POSLOVNE NOVINE - PRAVNE INFORMACIJE - PROGRAMI

# Nova ponuda za poduzetnike # Internet usluge za poduzetnike # Korisni poslovni programi # Besplatne poslovne usluge # Korisni linkovi

PREGLED PRAVNIH PROPISA U REPUBLICI HRVATSKOJ

Na temelju prava i ovlaštenja utvrđenih Ustavom, Hrvatski sabor odlučuje o donošenju i promjeni Ustava, donosi zakone, državni proračun, donosi akte kojima izražava politiku Hrvatskoga sabora, obavlja izbore, imenovanja i razrješenja, u skladu s Ustavom i zakonom... Vlada donosi poslovnike, razne odluke, rješenja i zaključke. Zakonom je predviđeno da ministri i ravnatelji pojedinih upravnih tijela donose pravilnike i naputke za provedbu zakona u okviru svoje nadležnosti. Određene ovlasti imaju i jedinice lokalne i regionalne samouprave. Njihova predstavnička tijela na temelju Zakona o lokalnoj i regionalnoj samoupravi donose, razne odluke i akte. Pored njih opće akte, autonomnog značenja, donose i strukture izvan državnih tijela. Tim aktima donose se statuti i uređuje se unutarnje ustrojstvo...

Propisi iz 2000. godine - Arhiva - zakoni izvršenja - odluka o posebnom - odluka o podršci ...


PREGLED I PRETRAŽIVANJE SVIH ZAKONA I DRUGIH PROPISA - SVE OBJAVE

IZ ARHIVE: SADRŽAJ ODABRANOG PROPISA / AKTA:

USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
1335
Ustavni sud Republike Hrvatske, u Vijeću petorice za odlučivanje o ustavnim tužbama, u sastavu: Velimir Belajec, kao predsjednik Vijeća te suci Marijan Hranjski, Ivan Mrkonjić, Jasna Omejec i Vice Vukojević, kao članovi Vijeća, odlučujući o ustavnoj tužbi M.A.R. iz C., na sjednici Vijeća održanoj dana 6. lipnja 2000. godine, jednoglasno je donio sljedeću
ODLUKU
I. Ustavna tužba se usvaja, te se ukidaju:
- presuda Upravnog suda Republike Hrvatske, broj: Us-8585/1997-4 od 9. prosinca 1999. godine,
- rješenje župana Županije p.-g., klasa: UP/II-112-02/97-02/103, urbroj: 2170-11-02-97-2 od 5. rujna 1997. godine i
- rješenje župana Županije p.-g., klasa: UP/I-112-02/97-02/01, urbroj: 2170-11-02-97-652 od 21. srpnja 1997. godine.
II. Predmet se vraća županu Županije p.-g. na ponovni postupak.
Obrazloženje
1. M.A.R. iz C. podnijela je pravodobnu i dopuštenu ustavnu tužbu u povodu presude Upravnog suda Republike Hrvatske navedene u izreci, kojom je odbijena njezina tužba u upravnom sporu protiv rješenja drugog stupnja župana Županije p.-g. od 5. rujna 1997. Tim je rješenjem odbijen prigovor podnositeljice protiv rješenja prvog stupnja istog donositelja, od 21. srpnja 1997., kojim je razriješena položaja predstojnika Pododsjeka Županijskog ureda za prostorno uređenje, stambeno-komunalne poslove, graditeljstvo i zaštitu okoliša u Ispostavi C. Istodobno je posebnim rješenjem istog donositelja postavljena na službeničko mjesto suradnika za prostorno uređenje u istom tijelu državne uprave.
Podnositeljica, u bitnome, prigovara zakonitosti svih donesenih odluka i tvrdi da su joj povrijeđena ustavna prava. Ističe povrede odredaba članka 16. Ustava Republike Hrvatske (ograničavanje sloboda i prava samo zakonom i u cilju zaštite sloboda i prava drugih ljudi, te pravnog poretka, javnog morala i zdravlja), članka 18. (jamstvo prava na žalbu protiv pojedinačnih pravnih akata donesenih u prvostupanjskom postupku pred sudom ili drugim ovlaštenim tijelom; iznimno isključenje prava na žalbu u slučajevima određenim zakonom i uz osiguranje druge pravne zaštite), članka 19. (utemeljenost pojedinačnih akata državne uprave na zakonu; sudska kontrola zakonitosti tih akata), te članka 26. Ustava (jednakost pred sudovima i drugim državnim tijelima).
Ističe da rješenja koja su joj dostavljena nemaju obrazloženje, odnosno da formulacija prema kojoj je razriješena s položaja Żradi utvrđenih potreba službeŽ ne predstavlja obrazloženje, a svakako ne takvo koje bi omogućavalo ostvarenje prava na učinkovitu žalbu. Njezini prigovori glede nedostatnosti obrazloženja odnose se jednako i na presudu Upravnog suda, koji se, kako navodi, uopće ne bavi počinjenim povredama u prethodnom postupku. U svezi s obvezom obrazlaganja odluka upravnih tijela poziva se na odluke Ustavnog suda Republike Hrvatske, broj: U-I-284/94 od 13. studenoga 1996. i U-III-577/98 od 23. prosinca 1998. godine.
Pored navedenog ukazuje i na propust donositelja osporavanih rješenja glede kolektivnim ugovorom propisanog obvezatnog konzultiranja sindikata pri donošenju odluka koje se tiču prava, obveza i odgovornosti službenika i namještenika. Smatra, naime, da je postupljeno protivno zakonu i kolektivnom ugovoru kada u konkretnom slučaju nije pribavljeno mišljenje sindikata, već je rješenjem drugog stupnja konstatirano kako je to mišljenje trebala zahtijevati ranije, samoinicijativno i u određenom kratkom roku.
Konačno, navodi da je rješenjem o postavljenju, protivno zakonu, svrstana i u niži platni razred.
Zbog navedenog predlaže ukidanje svih donesenih odluka.
Ustavna tužba je osnovana.
2. Analizom dokumentacije priložene ustavnoj tužbi, svih osporavanih odluka, odredaba Zakona o državnim službenicima i namještenicima i o plaćama nositelja pravosudnih dužnosti (ŻNarodne novineŽ, broj 74/94, 86/94 i 7/95, nastavno: Zakon o državnim službenicima), kao i odredaba Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike (ŻNarodne novineŽ, broj 25/96, nastavno: Kolektivni ugovor), te navoda i razloga ustavne tužbe, a u svjetlu istaknutih povreda Ustava, osobito članaka 18., 19. stavka 2. i članka 26., Ustavni sud Republike Hrvatske utvrdio je sljedeće:
U konkretnom je slučaju postupka razrješenja podnositeljice ustavne tužbe s položaja predstojnika pododsjeka tijela državne uprave prethodio postupak ocjenjivanja sukladno Zakonu o državnim službenicima, te je u tom postupku rad podnositeljice u razdoblju od rujna 1995. do kolovoza 1996. godine ocijenjen ocjenom ŻuspješanŽ. Nezadovoljna ovakvom ocjenom podnijela je prigovor koji je odbijen (krajem 1996.) uz obrazloženje da je ta ocjena donesena na temelju mišljenja neposredno nadređenog službenika, koji smatra da je njezin rad u cjelini uspješan, uz određene propuste koji onemogućuju ocjenjivanje višom (ujedno i najvišom zakonom propisanom) ocjenom.
Nakon toga, polovinom 1997., uslijedilo je podnositeljičino razrješenje s položaja, te postavljenje na drugo radno mjesto. Obrazloženja odgovarajućih rješenja iscrpljuju se isključivo u navođenju činjenice razrješenja Żradi utvrđenih potreba službeŽ, odnosno činjenice postavljenja, uz utvrđivanje prava iz radnog odnosa koja joj u svezi s novim radnim mjestom pripadaju.
Rješenje doneseno povodom prigovora podnositeljice na određeni način sanira posljedice nedostatnosti obrazloženja prvostupanjskog rješenja, pa se u njemu navodi da je nadležni župan Ż... prateći dosadašnji rad Pododsjeka...Ž, a imajući u vidu činjenicu da je podnositeljica Ż... na dužem bolovanju tijekom 1997...Ž (od veljače do srpnja) Ż... ocijenio da je potrebno imenovati drugog službenika... u cilju učinkovitijeg obavljanja poslova...Ž.
Istim je rješenjem, međutim, u povodu traženja podnositeljice da u postupku bude razmotreno mišljenje sindikata, konstatirano da je podnositeljica trebala osobno zatražiti zaštitu od sindikalnog povjerenika ili druge ovlaštene osobe sindikata, a ne u prigovoru upućenom županu. Naime, kako bi župan razmotrio mišljenje sindikalnog povjerenika, ono da mu je trebalo biti dostavljeno u roku utvrđenom za rješavanje prigovora.
Upravni se sud svojom presudom suglasio s navedenim rješenjem, prihvaćajući na opisani način dopunjeno obrazloženje, te utvrđujući da je pravo i odgovornost župana da u datoj situaciji reagira razrješenjem s položaja osobe, koja u određenom momentu nije mogla udovoljavati zahtjevima tog radnog mjesta. Utvrđuje također da Zakon o državnim službenicima jamči poštivanje stečenog zvanja, radnog staža i godina službe, ali ne i plaće vezane uz određeni položaj. Upravni sud, međutim, u osporavanoj presudi iznosi i stajalište suglasno stajalištu župana, glede sudjelovanja sindikalne organizacije, tj. da je angažiranje sindikata Kolektivnim ugovorom (članak 84.) predviđeno samo na zahtjev službenika.
3. Članak 84. Kolektivnog ugovora glasi: ŻOdlučujući o izjavljenom prigovoru službenika ili namještenika na odluku iz čl. 83. (o ostvarivanju prava, obveza i odgovornosti - op. Suda) čelnik tijela državne vlasti ili druga ovlaštena osoba, dužan je prethodno razmotriti mišljenje sindikalnog povjerenika ili druge ovlaštene osobe sindikata, ako to zahtijeva službenik ili namještenik.Ž
Nadalje, članak 103. Kolektivnog ugovora glasi: Ż(1) Prije donošenja odluke važne za položaj službenika ili namještenika, čelnik državne vlasti ili druga ovlaštena osoba mora zatražiti mišljenje od sindikalnog povjerenika ili drugog ovlaštenog predstavnika sindikata o namjeravanoj odluci, mora mu pravodobno dostaviti sve odgovarajuće podatke važne za donošenje odluke i razmatranje njezina utjecaja na položaj službenika ili namještenika. (2) Važnim odlukama iz stavka 1. smatraju se osobito oduke: ... - o premještaju ili stavljanju na raspolaganje... (3) Čelnik tijela državne vlasti ili druga ovlaštena osoba dužna je razmotriti primjedbe sindikalnog povjerenika prije donošenja odluke iz stavka 1.Ž
Kako je, uz navedeno, istim Kolektivnim ugovorom (članak 83.) propisano i da sve odluke o ostvarivanju prava, obveza i odgovornosti službenika i namještenika moraju biti službeniku, odnosno namješteniku dostavljene u pisanom obliku, s obrazloženjem i uputom o pravnom lijeku, to je o osporavanim odlukama donesenim u konkretnom slučaju potrebno istaknuti sljedeće:
4. Osporavana odluka prvog stupnja nije obrazložena na način koji bi osiguravao ostvarenje ustavnog jamstva prava na žalbu, budući da to jamstvo ne podrazumijeva samo mogućnost pukog izjavljivanja žalbe u njezinom formalnopravnom smislu, već mogućnost iznošenja argumentiranih žalbenih razloga koji će povećati izglede žalitelja da sa svojom žalbom uspije u žalbenom postupku. Žalitelju kojem nisu poznati razlozi na kojima se temelji akt kojim je nezadovoljan oduzima se u velikoj mjeri mogućnost izjavljivanja učinkovite žalbe, te se na taj način vrijeđa njegovo ustavno pravo.
U konkretnom je slučaju, međutim, rješenje doneseno u drugostupanjskom postupku povodom prigovora podnositeljice, u određenoj mjeri ispravilo nedostatke obrazloženja prvostupanjskog rješenja, obrazlažući nešto šire razloge koji su motivirali nadležnog župana da donese rješenje o razrješenju podnositeljice s dotadašnjeg položaja.
Unatoč tome, ovo je rješenje, kako proizlazi iz naprijed citiranih odredaba Kolektivnog ugovora, u dijelu koji se odnosi na sudjelovanje sindikalne organizacije u konkretnom postupku, u izravnoj suprotnosti s tim odredbama. Očigledno je, naime, da je odredba članka 84. Kolektivnog ugovora, na koju se donositelj rješenja poziva, na grub način pogrešno protumačena i primijenjena, dok odredbe članka 103. Kolektivnog ugovora, iako također predstavljaju mjerodavan propis do čije je primjene u konkretnom slučaju moralo doći, uopće nisu uzete u obzir.
Na jednak način pravilnost primjene članka 84. prosuđuje i Upravni sud u svojoj presudi, ne obazirući se na propuštanje primjene odredaba članka 103.
5. Članak 26. Ustava jest razrada i primjena općeg načela jednakosti (stavka 1. članka 14. Ustava) na područje sudske i druge pravne zaštite. Radi se o posebnom slučaju načela jednakosti koje svakome zajamčuje jednaku zaštitu prava u postupku pred sudovima, drugim državnim tijelima i tijelima koja imaju javne ovlasti. U svom materijalnopravnom smislu ovo će pravo biti povrijeđeno, između ostalog, ako doneseni pravni akt u cjelini ili djelomično niti s jednog mogućeg gledišta nije pravno prihvatljiv, a posebice će to biti slučaj kada nije uzet u obzir očigledno mjerodavan propis ili je propis na grub način pogrešno shvaćen. U takvom se slučaju donesena odluka može ocijeniti arbitrarnom ili samovoljnom, te ona nedvojbeno ima značenje povrede ustavnog prava na jednakost.
Slijedom izloženog razvidno je da je do povrede ovog ustavnog prava podnositeljice u konkretnom slučaju došlo donošenjem osporavane odluke u povodu njezinog prigovora, te se povreda proteže i na postupanje Upravnog suda, tj. osporavanu presudu tog Suda. Stoga je moguće zaključiti da je presudom Upravnog suda u izvjesnom smislu povrijeđeno i ustavno jamstvo sudske kontrole zakonitosti pojedinačnih upravnih akata iz članka 19. stavka 2. Ustava, shvaćeno u širem smislu. Naime, to jamstvo ne bi se trebalo iscrpljivati u pravu na pokretanje upravnog spora protiv upravnog akta, već sadržaj tog jamstva valja tumačiti na način da je nadležni sud u propisanom postupku dužan u punom smislu riječi odlučiti o zakonitosti tog akta.
6. Osporavane odluke, u dijelovima koji se odnose na postavljenje podnositeljice na drugo radno mjesto i njezina materijalna prava vezana uz to radno mjesto, sukladne su odredbama Zakona o državnim službenicima (članci 99., 133. i 165.), te joj u tom smislu prava nisu povrijeđena.
7. Glede u ustavnoj tužbi istaknute povrede odredaba članka 16. Ustava ukazuje se potrebnim navesti da ta ustavna odredba predstavlja razradu općeg načela zakonitosti koje proizlazi iz članaka 3. i 5. Ustava. Iz sadržaja te odredbe razvidno je da ona predstavlja izuzetak od općepriznatih i općeprimjenjivih ustavnih jamstava o pravima i slobodama građana - područje zakonodavnog rezervata koje ostavlja prostora za nužna ograničenja tih sloboda i prava u najširem smislu, ali samo na temelju određene vrste akata državne vlasti i samo zbog Ustavom utvrđenih univerzalnih interesa.
Imajući u vidu izloženi smisao i cilj navedene ustavne odredbe, proizlazi da se njezin sadržaj ne odnosi na konkretan slučaj, niti podnesena ustavna tužba pruža ustavnopravno relevantne razloge za ocjenu o postojanju povrede ove ustavne odredbe.
8. Na osnovi svega iznesenog, a temeljem odredaba članaka 69. i 72. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske (ŻNarodne novineŽ, broj 99/99), donesena je odluka kao u izreci.
Broj: U-III-491/2000
Zagreb, 6. lipnja 2000.
USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Predsjednik Vijeća
dr. sc. Velimir Belajec, v. r.


Portal Poslovnenovine.com sadržaje objavljuje u dobroj namjeri. Sve sadržaje portala koristite na vlastitu odgovornost. Iako činimo sve napore kako bi osigurali točnost i pravovremenost informacija na ovim stranicama, nismo odgovorni za eventualnu netočnost informacija ili štetu nastalu korištenjem takvih informacija.


POSEBNA PREPORUKA:

PREGLED KORISNIH SAVJETA I IZBOR POSLOVNIH USLUGA ZA PODUZETNIKE

POSLOVNE INFORMACIJE ZA VLASNIKE TVRTKI, OBRTNIKE I UDRUGE

Primjeri ugovora - šprance

Investicijski projekti