POSLOVNE NOVINE - PRAVNE INFORMACIJE - PROGRAMI

# Nova ponuda za poduzetnike # Internet usluge za poduzetnike # Korisni poslovni programi # Besplatne poslovne usluge # Korisni linkovi

PREGLED PRAVNIH PROPISA U REPUBLICI HRVATSKOJ

Na temelju prava i ovlaštenja utvrđenih Ustavom, Hrvatski sabor odlučuje o donošenju i promjeni Ustava, donosi zakone, državni proračun, donosi akte kojima izražava politiku Hrvatskoga sabora, obavlja izbore, imenovanja i razrješenja, u skladu s Ustavom i zakonom... Vlada donosi poslovnike, razne odluke, rješenja i zaključke. Zakonom je predviđeno da ministri i ravnatelji pojedinih upravnih tijela donose pravilnike i naputke za provedbu zakona u okviru svoje nadležnosti. Određene ovlasti imaju i jedinice lokalne i regionalne samouprave. Njihova predstavnička tijela na temelju Zakona o lokalnoj i regionalnoj samoupravi donose, razne odluke i akte. Pored njih opće akte, autonomnog značenja, donose i strukture izvan državnih tijela. Tim aktima donose se statuti i uređuje se unutarnje ustrojstvo...

Propisi iz 2000. godine - Arhiva - projekcije - lista tradicionalnih izraza - propisi demokratskog hrvatska ...


PREGLED I PRETRAŽIVANJE SVIH ZAKONA I DRUGIH PROPISA - SVE OBJAVE

IZ ARHIVE: SADRŽAJ ODABRANOG PROPISA / AKTA:

USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
1071
Ustavni sud Republike Hrvatske u Vijeću petorice za odlučivanje o ustavnim tužbama, u sastavu sudac dr. sc. Velimir Belajec, kao predsjednik Vijeća te suci Marijan Hranjski, Ivan Mrkonjić, dr. sc. Jasna Omejec i Vice Vukojević, kao članovi Vijeća, odlučujući o ustavnoj tužbi D. K. iz Š., zastupanog po punomoćniku D. S., odvjetniku iz O., na sjednici Vijeća održanoj dana 19. travnja 2000. godine, donio je jednoglasno sljedeću
ODLUKU
I. Ustavna tužba se usvaja te se ukida:
- presuda Vrhovnog suda Republike Hrvatske, broj: Rev 2997/95-2 od 15. svibnja 1996. godine.
II. Predmet se vraća Vrhovnom sudu Republike Hrvatske na ponovni postupak.
Obrazloženje
D. K. iz Š. podnio je ustavnu tužbu povodom presude Vrhovnog suda Republike Hrvatske, broj: Rev 2997/95-2 od 15. svibnja 1996. godine, kojom je prihvaćena revizija Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave o.-b., kao tuženika u parničnom postupku, te su preinačene prvostupanjska i drugostupanjska presuda na način da je odbijen podnositeljev zahtjev za utvrđenje da su nezakonite presude disciplinskog suda prvog i drugog stupnja, kojima je podnositelj oglašen krivim za teže povrede radne discipline i kojima mu je izrečena disciplinska mjera prestanka radnog odnosa.
Podnositelj smatra da su mu zbog pogrešne primjene materijalnog prava, od strane Vrhovnog suda, povrijeđena ustavna prava iz članaka 14. i 54. Ustava.
Obrazlažući povrede, iznosi svoje mišljenje da se igranje na poker aparatu, koje je u konkretnom slučaju okvalificirano kao nedolično ponašanje izvan službe te predstavlja težu povredu radne discipline, ne može okvalificirati kao nedolično budući da je imao namjeru vratiti dug.
Uvidom u pribavljeni spis predmeta utvrđeno je sljedeće:
Presudom disciplinskog suda Policijske uprave o.-b., Ministarstva unutarnjih poslova, broj: DS-80/93, DS-8/94 od 6. travnja 1994. godine, podnositelj ustavne tužbe je oglašen krivim za teže povrede radne discipline, koje je počinio na način da je tijekom nekoliko godina u vrijeme obnašanja službe, kao i izvan službe, od svojih poznanika i kolega posuđivao veće iznose DEM, koje nije vratio, zatim da je u jednom ugostiteljskom objektu, igrajući na poker aparatu, ostao dužan iznos od 1.800 DEM, koji nije vratio, te da je 16. rujna 1993. godine samovoljno napustio službu. Zbog navedenog, izrečena mu je disciplinska mjera prestanka radnog odnosa.
Drugostupanjski disciplinski sud je presudom broj: DS-II-112/94 od 25. svibnja 1994. potvrdio prvostupanjsku presudu.
Presudom broj: Pr-244/94 od 3. ožujka 1995. godine, Općinski sud u O. je utvrdio nezakonitim presude disciplinskog suda kojima je podnositelj oglašen krivim za teže povrede radne discipline i kojima mu je izrečena mjera prestanka radnog odnosa.
Obrazlažući svoju odluku, prvostupanjski sud navodi da je u odnosu na povrede radne dužnosti, počinjene u razdoblju između 1991. i 1993. godine, nastupila zastara vođenja disciplinskog postupka. Povredu radne dužnosti, glede duga od 1.800 DEM na poker aparatu, sud smatra spornom budući da saslušana svjedokinja nije predočila nikakav dokaz radi li se o iznosu od 1.800 DEM ili 1.800 kn. Njezin iskaz sud smatra neuvjerljivim budući da nije predočila knjige koje navodno vodi, a disciplinski sud nije tražio da ih predoči, čime je počinjena bitna povreda disciplinskog postupka.
Županijski sud u O. potvrdio je prvostupanjsku presudu, a Vrhovni sud Republike Hrvatske je prihvatio reviziju tuženika te preinačio prvostupanjsku i drugostupanjsku presudu odbijajući podnositeljev zahtjev za utvrđenje da su nezakonite presude disciplinskog suda prvog i drugog stupnja.
U svojoj odluci Vrhovni sud navodi da je prvostupanjski sud, pored ostalog, utvrdio da je podnositelj igrajući na poker aparatu ostao dužan iznos od 1.800 DEM ili 1.800.00 HRD (1.800 kn), koji do zaključenja glavne rasprave nije vratio. U odnosu na ocjenu nižestupanjskih sudova da je ostalo sporno da li je tužitelj ostao dužan iznos od 1.800 DEM ili 1.800 kn, Vrhovni sud ističe da je svjedokinja J. Ž. u disciplinskom postupku decidirano izjavila da se radilo o iznosu od 1.800 DEM pa iz toga izvodi zaključak da je u »dosadašnjem postupku utvrđeno da je tužitelj na spomenuti način ostao dužan najmanje 1.800 kn«.
Takvo ponašanje je, po mišljenju Vrhovnog suda, nedolično jer igranje na sreću za iznose koje podnositelj nije mogao odmah podmiriti nije spojivo s dužnošću policajca i predstavlja težu povredu radne discipline, utvrđenu odredbom članka 82. stavka 1. točke 13. Zakona o unutarnjim poslovima (»Narodne novine«, br. 29/91, 73/91, 19/92, 33/92, 76/94). Stoga je disciplinski sud, po mišljenju Vrhovnog suda, za takvu povredu mogao izreći disciplinsku mjeru prestanka radnog odnosa u smislu članka 56. Pravilnika o radnim odnosima Ministarstva unutarnjih poslova.
Ustavna tužba je osnovana.
Na temelju analize osporene odluke Vrhovnog suda, postupaka i odluka koji su joj prethodili, kao i relevantnih propisa, Ustavni sud je utvrdio da su osporenom revizijskom presudom podnositelju povrijeđena tzv. postupovna ustavna prava. Povrijeđeno je, u postupovnom smislu, načelo jednakosti pred zakonom (stavak 2. članka 14. Ustava), načelo jednakopravnosti pred sudovima (i drugim državnim i inim tijelima javnih ovlasti - članak 26. Ustava), a povrede su takve da se njima značajno zadire u prava podnositelja. Konačno, povrijeđeno je i ustavno pravo na žalbu (članak 18. stavak 1. Ustava).
Stajalište ovog Suda da je u konkretnom slučaju Vrhovni sud, postupajući suprotno relevantnim odredbama Zakona o parničnom postupku (»Narodne novine«, br. 53/91, 91/92, 112/99), povrijedio neka temeljna načela parničnog postupka, a time i podnositeljeva ustavna prava, utemeljeno je na sljedećem:
Odredbom članka 385. stavka 3. Zakona o parničnom postupku (nastavno: ZPP), propisano je da se revizija ne može izjaviti zbog pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, a iz odredbe članka 385. stavka 2. ZPP-a proizlazi da Vrhovni sud ne može preinačiti pobijanu presudu ako ustanovi da je zbog pogrešne primjene materijalnog prava činjenično stanje nepotpuno utvrđeno, nego predmet vraća na ponovno suđenje.
Iz presude prvostupanjskog suda jasno proizlazi da je po njegovoj ocjeni ostalo sporno da li je podnositelj igrajući na poker aparatu ostao dužan iznos od 1.800 DEM ili 1.800 kn. Tu činjenicu u svojoj presudi izričito navodi i Vrhovni sud.
Međutim, osporena presuda Vrhovnog suda sadrži i tvrdnju da je u disciplinskom postupku svjedokinja J. Ž. decidirano izjavila da se radilo o iznosu od 1.800 DEM pa iz stoga taj sud izvodi zaključak da je u »dosadašnjem postupku utvrđeno da je tužitelj na spomenuti način ostao dužan najmanje 1.800 kn«.
Imajući u vidu navedeno, nameće se zaključak da je Vrhovni sud, na temelju iskaza svjedoka, danog u disciplinskom postupku, uzeo kao utvrđenu činjenicu koja je za nižestupanjske sudove ostala sporna i na njoj utemeljio svoju presudu kojom je na štetu podnositelja preinačio nižestupanjske odluke.
Zbog ocjene sudova prvog i drugog stupnja da nije dokazano radi li se o dugu od 1.800 DEM ili 1.800 kn, podnositeljev tužbeni zahtjev bio je usvojen te on nije imao pravnog interesa za pobijanje tih presuda u postupku povodom pravnih lijekova. U takvoj pravnoj situaciji, Vrhovni sud u postupku povodom revizije po prvi put utvrđuje činjenice koje u postupku koji je prethodio revizijskom postupku nisu bile utvrđene i na koje se podnositelj nije očitovao. Kako protiv presude Vrhovnog suda ne postoji mogućnost podnošenja pravnog lijeka, podnositelju je uskraćeno pravo na Ustavom zajamčen učinkovit pravni lijek kojim bi mogao osporavati pravilnost utvrđenog činjeničnog stanja te primjene materijalnog prava.
Osporenom presudom Vrhovnog suda povrijeđena je Ustavom zajamčena jednakost pred zakonom (članak 14. stavak 2. Ustava), odnosno pred sudom (članak 26. Ustava), koja se očituje u tome da svakoj stranci treba biti omogućeno poduzimanje svih onih procesnih radnji koje može poduzeti i druga parnična stranka. To se ponajprije odnosi na procesne radnje kojima se stranke izjašnjavaju o činjeničnim navodima i drugim relevantnim pitanjima, dakle i na podnošenje žalbe. Onemogućivši podnositelja da se izjasni o činjenicama na kojima je utemeljena presuda Vrhovnog suda, te da u postupku povodom pravnog lijeka podvrgne preispitivanju ta utvrđenja, povrijeđeno je njegovo ustavno pravo na jednakost, kao i ustavno pravo na žalbu.
Povredu ustavnog prava na rad i slobodu rada iz članka 54. Ustava na koju podnositelj ukazuje, Sud nije našao.
Slijedom iznijetog, na temelju odredaba članaka 69. i 72. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske (»Narodne novine«, br. 99/99), odlučeno je kao u izreci.
Broj: U-III-716/1996
Zagreb, 19. travnja 2000.
USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Predsjednik Vijeća
dr. sc. Velimir Belajec, v. r.


Portal Poslovnenovine.com sadržaje objavljuje u dobroj namjeri. Sve sadržaje portala koristite na vlastitu odgovornost. Iako činimo sve napore kako bi osigurali točnost i pravovremenost informacija na ovim stranicama, nismo odgovorni za eventualnu netočnost informacija ili štetu nastalu korištenjem takvih informacija.


POSEBNA PREPORUKA:

PREGLED KORISNIH SAVJETA I IZBOR POSLOVNIH USLUGA ZA PODUZETNIKE

POSLOVNE INFORMACIJE ZA VLASNIKE TVRTKI, OBRTNIKE I UDRUGE

Primjeri ugovora - šprance

Investicijski projekti