POSLOVNE NOVINE - PRAVNE INFORMACIJE - PROGRAMI

# Nova ponuda za poduzetnike # Internet usluge za poduzetnike # Korisni poslovni programi # Besplatne poslovne usluge # Korisni linkovi

PREGLED PRAVNIH PROPISA U REPUBLICI HRVATSKOJ

Na temelju prava i ovlaštenja utvrđenih Ustavom, Hrvatski sabor odlučuje o donošenju i promjeni Ustava, donosi zakone, državni proračun, donosi akte kojima izražava politiku Hrvatskoga sabora, obavlja izbore, imenovanja i razrješenja, u skladu s Ustavom i zakonom... Vlada donosi poslovnike, razne odluke, rješenja i zaključke. Zakonom je predviđeno da ministri i ravnatelji pojedinih upravnih tijela donose pravilnike i naputke za provedbu zakona u okviru svoje nadležnosti. Određene ovlasti imaju i jedinice lokalne i regionalne samouprave. Njihova predstavnička tijela na temelju Zakona o lokalnoj i regionalnoj samoupravi donose, razne odluke i akte. Pored njih opće akte, autonomnog značenja, donose i strukture izvan državnih tijela. Tim aktima donose se statuti i uređuje se unutarnje ustrojstvo...

Propisi iz 2000. godine - Arhiva - izvori prava - ispravak rješenja članci - pravilnik o smještaju ...


PREGLED I PRETRAŽIVANJE SVIH ZAKONA I DRUGIH PROPISA - SVE OBJAVE

IZ ARHIVE: SADRŽAJ ODABRANOG PROPISA / AKTA:

DRŽAVNI ZAVOD ZA NORMIZACIJU I MJERITELJSTVO

260
Na temelju članka 22. Zakona o mjeriteljskoj djelatnosti (»Narodne novine« broj 11/94) ravnatelj Državnog zavoda za normizaciju i mjeriteljstvo donosi
PRAVILNIK
O MJERITELJSKIM ZAHTJEVIMA ZA
VODOMJERE ZA TOPLU VODU
I. OPĆE ODREDBE
Članak 1.
Ovim se pravilnikom propisuju mjeriteljski zahtjevi koje moraju zadovoljavati vodomjeri za toplu vodu (u daljnjemu tekstu vodomjeri), tipno ispitivanje vodomjera i ovjeravanje vodomjera.
Odredbe ovoga pravilnika ne primjenjuju se na vodomjere koji imaju pokazivanje u jedinicama topline.
Članak 2.
Vodomjeri su ukupnosna mjerila koja neprekidno mjere i pokazuju obujam protekle tople vode, ali ne i drugih tekućina.
Vodomjeri se sastoje od mjernog i pokaznog uređaja, koji su međusobno spojeni u jednu cjelinu.
Vodomjeri rade na izravnome mehaničkom načelu volumetrijskih komora i pokretnih stijenki ili brzinskome načelu djelovanja vode na kretanje rotacijskih elemenata (turbina, kola s krilcima i slično).
Članak 3.
Vodomjeri se razvrstavaju u ove osnovne tipove:

  1. tip 1 - vodomjer za toplu vodu
  2. tip 2 - vodomjer za toplu vodu kao dio mjerila toplinske energije
  3. tip 3 - vodomjer za toplu vodu koji ima izlaz u atmosferu (npr. kad mjeri kondenzate).

Članak 4.
U smislu ovoga pravilnika smatra se da je:

  1. protok vode (Q) - odnos obujma protekle vode kroz vodomjer i vremena potrebnog za protjecanje; obujam se izražava u kubnim metrima ili litrama, a vrijeme u satima, minutama ili sekundama;
  2. obujam protekle vode (V) - ukupni obujam vode protekle kroz vodomjer u određenome vremenu;
  3. najveći protok (Qmax) - najveća vrijednost protoka vode pri kojoj vodomjer može raditi u ograničenome razdoblju, a da su mu mjerne pogreške i vrijednosti pada tlaka u granicama dopuštenim ovim pravilnikom;
  4. nazivni protok (Qn) - vrijednost protoka vode koja je jednaka polovini najvećega protoka vode (Qmax), a izražava se u kubnim metrima na sat (m3/h) i najvažnija je značajka vodomjera. Pri nazivnome protoku vodomjer mora pouzdano raditi u normalnim uvjetima uporabe (neprekidno ili s prekidima), a mjerne pogreške vodomjera moraju biti u granicama dopuštenim ovim pravilnikom;
  5. najmanji protok (Qmin) - najmanja vrijednost protoka vode pri kojoj vodomjer može raditi, a da su mu mjerne pogreške u granicama dopuštenim ovim pravilnikom, a određuje se kao funkcija od (Qn) ;
  6. radno područje vodomjera - raspon vrijednosti protoka vode ograničen najvećim i najmanjim protokom, a dijeli se u gornje i donje mjerno područje;
  7. prijelazni protok (Qt) - vrijednost protoka vode koja dijeli radno područje vodomjera u gornje i donje mjerno područje. U gornjemu i donjemu mjernom području dopuštene su ovim pravilnikom različite najveće mjerne pogreške;
  8. najveća dopuštena mjerna pogreška - granična vrijednost pogreške vodomjera dopuštena ovim pravilnikom;
  9. pad tlaka vode u vodomjeru (Dp) - razlika tlaka vode na ulazu i izlazu iz vodomjera pri nekome protoku;
  10. radni tlak (p) - tlak vode u cijevi neposredno na ulazu u vodomjer;
  11. radna temperatura vode (t) - temperatura vode u cijevi neposredno na ulazu u vodomjer.

II. MJERITELJSKE ZNAČAJKE
Članak 5.
Mjerna pogreška vodomjera izražava se u postocima i utvrđuje ovim izrazom:
(Vi-Vc)x100/Vc, gdje je:
Vc - obujam vode protekle kroz vodomjer; izmjeren etalonskim uređajem za ispitivanje vodomjera, u m3/h
Vi - obujam vode protekle kroz vodomjer, očitan na pokaznome uređaju vodomjera, u m3/h.
Članak 6.
Najveća dopuštena mjerna pogreška vodomjera pri tipnome ispitivanju i ovjeravanju:

  1. ± 5% u donjemu mjernom području protoka vode (QminŁ Q < Qt)
  2. ± 3% u gornjemu mjernom području protoka vode (QtŁQŁ Qmax).

Najveća dopuštena mjerna pogreška vodomjera tijekom nadzora nad mjerilom u upotrebi smije biti dvostruko veća od vrijednosti najveće dopuštene pogreške iz stavka 1. ovog članka.
Članak 7.
Vodomjeri se razvrstavaju u mjeriteljski razred A, B, C i D ovisno o vrijednosti najmanjega protoka (Qmin) i prijelaznoga protoka (Qt) prema tablici 1.
Tablica 1: Mjeriteljski razred u koji je vodomjer
razvrstan, ovisno o vrijednosti najmanjega protoka (Qmin) i prijelaznoga protoka (Qt)
_ _     
Mjeriteljski razred     Nazivni protok (Qn), u m3/h
_______________________________          
                <15            ł15
_ _     
Razred A
Vrijednost (Qmin)     0,04xQn          0,08xQn
Vrijednost (Qt)          0,10xQn          0,20xQn
_ _
Razred B
Vrijednost (Qmin)     0,02xQn          0,04xQn
Vrijednost (Qt)          0,08xQn          0,15xQn
_ _
Razred C
Vrijednost (Qmin)     0,01xQn          0,02xQn
Vrijednost (Qt)          0,06xQn          0,10xQn
_ _
Razred D
Vrijednost (Qmin)     0,01xQn
Vrijednost (Qt)          0,015xQn
_ _

III. KONSTRUKCIJSKA SVOJSTVA I IZRADBA VODOMJERA
Članak 8.
Vodomjer mora biti konstruiran i izrađen tako:

  1. da ima dugi radni vijek i osigurano mjesto za stavljanje propisanih znakova ovjere
  2. da u normalnim uvjetima rada radi u skladu s odredbama ovoga pravilnika.

Vodomjer koji je konstruiran samo za mjerenje obujma vode protekle u normalnome smjeru mora bez pogoršanja mjeriteljskih značajka izdržati slučajni obrnuti protok i mora ga zabilježiti.
Ako je vodomjer konstruiran za mjerenje obujma vode protekle u normalnome smjeru i u obrnutome smjeru od normalnoga smjera, proizvođač to mora posebno naznačiti. Obujam vode protekle u obrnutome smjeru mora se ili oduzeti od ukupnog obujma protekle vode ili mora biti posebno zabilježen, a najveća dopuštena pogreška mjerenja utvrđena je u članku 6. ovoga pravilnika.
Članak 9.
Vodomjer mora biti izrađen od gradiva odgovarajuće čvrstoće i stabilnosti da zadovolji svrhu za koju je namijenjen.
Sva gradiva od kojih se vodomjer izrađuje moraju biti otporna na normalnu unutrašnju i vanjsku koroziju, a prema potrebi mogu biti zaštićena i kojom površinskom zaštitom.
Dijelovi vodomjera kroz koje protječe voda moraju biti izrađeni od gradiva koja ne utječu na kakvoću pitke vode.
Promjena temperature vode unutar radnoga temperaturnog područja i kratkotrajan porast temperature za 20oC iznad najviše radne temperature, ne smije štetno utjecati na gradiva od kojih je vodomjer izrađen.
Članak 10.
Pokazni uređaj vodomjera mora biti zaštićen prozirnim staklom (prozorčićem) ili prikladnim poklopcem.
Obujam spremnika vodomjera tipa 3 mora biti 1x10n L, 2x10n L ili 5x10n L, gdje n može biti cijeli pozitivni broj, odnosno cijeli negativni broj ili ništica.
Vodomjer iz stavka 2. ovog članka mora biti opskrbljen uređajem za niveliranje.
Članak 11.
Vodomjer mora ispravno raditi, bez pogoršanja mjeriteljskih značajka pri radnoj temperaturi od 30°C do najmanje 90 °C.
Članak 12.
Vodomjer mora ispravno raditi, bez pogoršanja mjeriteljskih značajka pri radnom tlaku od 0,01 MPa (0,1 bar) do najmanje 1 MPa (10 bar).
Članak 13.
Pad tlaka vode u vodomjeru, uključujući i cjedilo ili filtar ako ga vodomjer ima ne smije prijeći 0,1 MPa (1 bar) pri najvećem protoku vode.
Članak 14.
Elektronički vodomjer može imati uređaj za otkrivanje mjerne pogreške vodomjera veće od najveće dopuštene mjerne pogreške tako da:

  1. zaustavi rad neispravnog uređaja
  2. pokreće vidljivi ili zvučni alarm.

Ako je vodomjer ugrađen kod korisnika, alarm je dopušten samo ako je spojen sa stanicom za održavanje.
Članak 15.
Vodomjer koji se napaja iz vanjskog izvora električne energije (izmjenične ili istosmjerne električne struje) mora imati uređaj koji osigurava da se u slučaju prekida napajanja pokazivanje vodomjera neposredno prije toga prekida sačuva najmanje godinu dana.
Vodomjer koji se napaja iz unutarnjeg izvora električne energije (ima npr. ugrađenu bateriju) proizvođač mora osigurati tako da je vijek trajanja baterije godinu dana dulji nego što je to naznačeno na vodomjeru te mora dati upute za zamjenu baterije.
Prekid napajanja električnom energijom vodomjera iz stavaka 1. i 2. ovog članka ne smije utjecati na mjeriteljske značajke vodomjera.
IV. NAMJEŠTANJE
Članak 16.
Vodomjer može imati uređaj za namještanje kojim se može izmijeniti odnos između pokazanog obujma i obujma vode koja je stvarno protekla kroz vodomjer.
Uređaj iz stavka 1. ovog članka obvezatan je za vodomjer koji se u svojemu radu koristi brzinskim načelom djelovanja vode na kretanje rotacijskih elemenata.
Ako se uređaj iz stavka 1. ovog članka nalazi na vanjskoj strani vodomjera, mora biti omogućeno njegovo posebno žigosanje.
V. UVJETI UGRADBE
Članak 17.
Vodomjeri tipa 1 i tipa 2 moraju biti ugrađeni tako da se potpuno pune vodom pri normalnim uvjetima rada.
Neposredno na ulazu u vodomjer nazivnoga protoka Qn < 15 m3/h treba biti ugrađen filtar za uklanjanje mehaničkih nečistoća koje mogu utjecati na točnost mjerenja obujma vode protekle vodomjerom.
Ispred ulaza u vodomjer i na izlazu iz vodomjera treba ugraditi ravnu cijev duljine koju određuje proizvođač ovisno o tipu i nazivnome promjeru vodomjera da se otklone poremećaji uzrokovani prisutnošću ventila, pumpi ili savinućem cijevi, koji mogu utjecati na točnost mjerenja obujma vode protekle vodomjerom.
VI. OKOLIŠNI UVJETI RADA
Članak 18.
S obzirom na okolišne uvjete (temperaturu i relativnu vlažnost okolišnog zraka) u kojima moraju ispravno raditi, vodomjeri se razvrstavaju u okolišni razred E1 i E2 i E3 prema tablici 2.
Tablica 2: Okolišni razred u koji je vodomjer razvrstan, ovisno o
vrijednosti temperature okolišnog zraka (t) i relativne vlažnosti
okolišnog zraka (r)
_ _________     
Okolišni     Temperatura          Relativna vlažnost
razred          okolišnog zraka (t),      okolišnog zraka (r),
           u °C                u %
_ _________     
E1          -25 do 55               -
E2          -10 do 55          do 93 % kod 40 °C
E3           5 do 55          do 93 % kod 55 °C
_ _________     

VII. POREMEĆAJI UVJETA RADA
Članak 19.
Električni i elektromagnetski poremećaji uvjeta rada ne smiju uzrokovati promjenu u pokazivanju vodomjera veću od:
a) dvostruke vrijednosti najmanje podjele na prvome pokaznom elementu uvećane za 1/3 vrijednosti najveće dopuštene mjerne pogreške vodomjera propisane ovim pravilnikom ili
b) peterostruke vrijednosti najmanje podjele na prvome pokaznom elementu.
Najveće dopušteno djelovanje električnih i elektromagnetskih poremećaja uvjeta rada utvrđeno je u tablici 3.
Tablica 3: Dopušteni električni i elektromagnetski poremećaji
uvjeta rada, ovisno o okolišnome razredu u koji je
vodomjer razvrstan
_ ____     
Poremećaj uvjeta rada          Okolišni razred
                    ________________________
                    E1     E2     E3
_ ____     
Kratkotrajni prekid napona     100 % za pola perioda
mreže                     50 % za period
_ ____     
Niz udara na glavnome vodu      2 kV          4 kV
Niz udara na signalima i
DC linijama               1 kV          2 kV
_ ____
Dodir elektrostatskoga
pražnjenja               6 kV          8 kV
Atmosfersko elektrostatsko
pražnjenje               8 kV          15 kV
_ ____
Elektromagnetska polja,
26 MHz do 1000 MHz          1 V/m     3 V/m     10 V/m
_ ____
Statičko magnetsko polje      100 kA/m
_ ____
Udarni napon               Na AC napajanju:
                     zajednički mod 2 kV
                     posebni mod 0,5 kV
                    Na signalu i DC linijama:
                      0,5 kV
_ ____


Članak 20.
Poremećaj protoka u vodovodnoj mreži ne smije uzrokovati pogrešku u pokazivanju vodomjera veću od najveće dopuštene mjerne pogreške vodomjera propisane ovim pravilnikom.
VIII. POKAZNI URE?AJ VODOMJERA
Članak 21.
Pokazni uređaj vodomjera mora omogućiti, uz jednostavno nizanje njegovih različitih pokaznih elemenata, lako, jasno, pouzdano i nedvojbeno očitavanje obujma protekle vode izraženo u kubnim metrima (m3).
Obujam protekle vode očitava se iz ovih pokaznih elemenata:

  1. položaja pokrenutih kazaljka ispred nepokretnih kružnih ljestvica
  2. niza brojaka na pokretnim kotačićima
  3. kombinacije pokaznih elemenata iz točaka 1. i 2. ovog stavka.

Brojevi i oznake na pokaznim elementima moraju biti označeni jasno kontrastnim bojama (npr. crvenom i crnom) radi lakšeg razlikovanja višekratnika i nižekratnika kubnog metra.
Članak 22.
Kod pokaznih elemenata s obrojčenim pokretnim kotačićima, pri normalnom smjeru protoka vode, kotačići se moraju okretati prema gore.
Kod pokaznih elemenata s pokretnim kazaljkama ispred nepokretnih kružnih ljestvica, pri normalnom smjeru protoka vode, kretanje kazaljka mora biti u smjeru kretanja satne kazaljke.
Ako pokazni uređaj uključuje kombinaciju pokaznih elemenata iz članka 21. stavka 2. točaka 1. i 2., očitovanje obujma protekle vode mora biti omogućeno jednostavnim nizanjem pokazivanja tih pokaznih elemenata.
Pokazni element koji nakon jednoga potpunog okretaja pokazuje najmanju vrijednost obujma protekle vode prvi je pokazni element i mora se okretati neprekidno.
Članak 23.
Vrijednost najmanje podjele na prvome pokaznom elementu mora se temeljiti na formuli 1x10n ili 2x10n ili 5x10n.
Vrijednost iz stavka 1. ovog članka mora omogućiti određivanje netočnosti od 0,5 % (prihvaćajući da je moguća pogreška očitavanja manja od polovine najmanjeg podjeljka) i uz uvjet da kod najmanjega protoka ispitivanje ne traje duže od 90 minuta.
Svaki se pokazni element, osim prvoga pokaznog elementa, mora pomaknuti za jedan broj naprijed kada pokazni element nižeg decimalnog mjesta prijeđe 1/10 svojega potpunog okretaja.
Stvarna ili optički uvećana visina brojaka na pokaznome elementu u obliku obrojčenoga pokretnog kotačića ne smije biti manja od 4 mm.
Ako je prvi pokazni element podijeljen na 10 jednakih dijelova, stvarna ili optički uvećana duljina podjeljka ne smije biti manja od 4 mm ni veća od 5 mm, gdje je duljina podjeljka razmak između dviju uzastopnih oznaka ljestvice mjeren duž iste crte kao i duljina ljestvice.
Stvarna ili optički uvećana duljina podjeljka (d) na prvome pokaznom elementu, ovisno o broju podjeljaka ljestvice, mora biti u granicama utvrđenim u tablici 4.
Tablica 4. Stvarna ili optički uvećana duljina podjeljka (d)
na prvome pokaznom elementu, ovisno o broju podje-
ljaka ljestvice
_ _______
Broj podjeljaka      Stvarna ili optički uvećana duljina
ljestvice               podjeljka (d), u mm
_ _______
     10               4 Ł d Ł 5
     20               2 Ł d Ł 5
     50               1 Ł d Ł 4
     100               0,8 Ł d Ł 2
     200               0,8 Ł d Ł 2
_ _______

Članak 24.
Na svakome pokaznom elementu u obliku pokretne kazaljke ispred nepokretne kružne ljestvice mora biti označena vrijednost podjeljka u obliku 1 x 10n m, gdje je n pozitivan ili negativan cijeli broj ili ništica, tako da se uspostavi sustav neprekidnih dekada.
Na pokaznome elementu iz stavka 1. ovog članka udaljenost kazaljke od ljestvice ne smije biti veća od 1 mm.
Širina vrha kazaljke na pokaznome elementu iz stavka 1. ovog članka ne smije biti veća od 0,5 mm ili od Ž duljine podjeljka ljestvice (ovisno o tome koja je od tih dviju vrijednosti manja).
Širina oznaka ljestvice na pokaznome elementu iz stavka 1. ovog članka ne smije biti veća od Ž duljine podjeljka te ljestvice.
Članak 25.
Pokazni uređaj vodomjera mora imati toliko pokaznih elemenata, odnosno znamenki za cijele m, da isti pokazuje obujam vode koja protekne za najmanje 1999 radnih sati, bez povratka na nulu.
Članak 26.
Vodomjer može imati pokazni uređaj za daljinsko očitovanje obujma vode protekle vodomjerom koji radi na načelu emitiranja električnih impulsa, a broj tih impulsa ovisi o obujmu vode protekle vodomjerom.
Vodomjer s pokaznim uređajem iz stavka 1. ovog članka može također imati i pokazne elemente u obliku obrojčenih pokretnih kotačića i pokretnih kazaljki ispred nepokretnih kružnih ljestvica.
IX. NATPISI I OZNAKE
Članak 27.
Natpisi i oznake na vodomjeru moraju biti ispisani na hrvatskome jeziku i latiničnim pismom.
Članak 28.
Vodomjeri moraju imati ove natpise i oznake jasno vidljive, čitljive i neizbrisive pri normalnim uvjetima rada:

  1. ime i naslov ili znak proizvođača
  2. tvornički broj i godinu proizvodnje
  3. mjeriteljski razred i nazivni protok izražen u m3/h
  4. jednu ili dvije strelice koje označuju smjer protoka vode
  5. službenu oznaku vodomjera iz tipnog odobrenja
  6. najveći radni tlak izražen u barima, ako je on različit od 10 bara
  7. najveću radnu temperaturu vode izraženu u °C
  8. slovo »V« kad je vodomjer namijenjen za rad u uspravnome položaju (os je priključnih cijevi uspravna), slovo »H« kad je vodomjer namijenjen za rad u vodoravnome položaju (os je priključnih cijevi vodoravna), a slova »V-H« kad je vodomjer namijenjen za rad u uspravnome i u vodoravnome položaju (os je priključnih cijevi uspravna ili vodoravna).

Natpisi i oznake iz stavka 1. ovoga članka mogu biti na posebnoj natpisnoj pločici ili razvrstani u nekoliko skupina i dani na kućištu vodomjera, pločici brojčanika ili posebnoj natpisnoj pločici.
Članak 29.
Znakovi ovjere (plomba s ovjerenim žigom za utiskivanje ili ovjerni žig u obliku naljepnice) stavljaju se na vodomjer tako da se mogu vidjeti i bez skidanja vodomjera iz vodovodne mreže te da bilo kakvi slučajni ili namjerni zahvati koji mogu utjecati na točnost mjerenja budu nemogući bez uništavanja ili oštećivanja znakova ovjere.
Članak 30.
Vodomjer mora ima zaštitni pribor (obično je to posebna žica »cerber« i olovna plomba s utisnutim žigom) za zaštitu od mijenjanja:

  1. mjeriteljskih značajka vodomjera - ovjerni žig za utiskivanje utiskuje se nakon ispitivanja vodomjera
  2. smjera protoka vode kroz vodomjer - žig se utiskuje nakon ugradnje vodomjera u vodovodnu mrežu.

Zaštitni pribor iz stavka 1. ovog članka mora biti na vodomjeru smješten tako da nije moguće mijenjati položaj uređaja za namještanje ni uklanjati vodomjer iz vodovodne mreže bez uništenja zaštitnoga pribora.
X. TIPNO ISPITIVANJE
Članak 31.
Tipno ispitivanje vodomjera provodi se u skladu s odredbama ovoga pravilnika i drugim propisima.
Broj uzoraka vodomjera koji se podnose na tipno ispitivanje ovisi o nazivnome protoku (Qn) i utvrđen je tablicom 5.
Tablica 5: Broj uzoraka vodomjera koji se podnosi na tipno ispiti-
vanje, ovisno o nazivnome protoku (Qn)
_______________________________________________     
Nazivni protokok (Qn), u m3/h      Broj uzoraka
_______________________________________________     
     Q < 1,5                    10
     1,5 Ł Q < 15                3
     Q ł 15                     2
_______________________________________________     


Članak 32.
Vodomjeri se ispituju pojedinačno ili kao serija u nizu i to tako da se mogu pokazati značajke svakog vodomjera.
Vodomjeri se mogu ispitivati gravimetrijskom ili volumetrijskom metodom.
Uređaj za ispitivanje vodomjera treba biti u granicama točnosti ± 0,3% za obujam izmjerene količine vode (uključujući sve uzroke pogrešaka toga uređaja).
Najveća dopuštena pogreška mjerenja tlaka vode smije iznositi ± 5%, a pada tlaka ± 2,5%.
Najveća je dopuštena pogreška mjerenje temperature ± 1°C.
Oscilacija protoka za vrijeme ispitivanja vodomjera tipa 1 i tipa 2 ne smije biti veća od ± 2,5% za protoke između Qmin i Qt te ± 5% za protoke između Qt i Qmax.
Oscilacija protoka za vrijeme ispitivanja vodomjera tipa 3 ne smije biti veća od ± 5% za protoke u čitavome mjernom području vodomjera.
Uređaj za ispitivanje vodomjera mora biti ispitan i imati valjanu umjernicu.
Članak 33.
Ispitivanje vodomjera sastoji se od:

  1. ispitivanja nepropusnosti
  2. određivanja krivulje mjernih pogrešaka kao funkcije protoka
  3. određivanja pada tlaka
  4. određivanja radnog vijeka (osim za vodomjer tipa 3)
  5. ispitivanja izdržljivosti vodomjera nazivnoga protoka Qt < 15 m3/h na temperaturni šok.

Članak 34.
Kod ispitivanja iz članka 33. ovoga pravilnika, tlak vode na izlazu iz vodomjera mora biti dovoljno visok kako bi se spriječilo ključanje vode i nastanak kavitacije.
Članak 35.
Pri ispitivanju nepropusnosti vodomjer mora 30 minuta izdržati bez curenja i bez oštećenja tlak 1,5 puta veći od najvećega radnog tlaka, pri temperaturi vode koja je za (10 ± 5) °C niža od najviše radne temperature ili mora izdržati tlak jednak najvećemu radnom tlaku pri temperaturi vode koja je za 5 °C viša od najviše radne temperature.
Članak 36.
Pri određivanju krivulje mjernih pogrešaka kao funkcije protoka, mjerne pogreške moraju se određivati kod ovih vrijednosti protoka (Q):

  1. Qmin < Q < 1,1 x Qmin
  2. Qt < Q < 1,1 x Qt
  3. 0,225 x Qmax < Q < 0,25 x Qmax
  4. 0,45 x Qmax < Q < 0,5 x Qmax
  5. 0,9 x Qmax < Q < Qmax.

Članak 37.
Pad tlaka u vodomjeru mora se odrediti pri najvećemu protoku vode i ne smije prijeći vrijednost utvrđenu člankom 13. ovoga pravilnika.
Članak 38.
Određivanje radnog vijeka vodomjera (osim za vodomjer tipa 3) provodi se prema tablici 6.
Tablica 6: Određivanje radnog vijeka vodomjera
_ __ ______________________     
Nazivni          Ispitni protok          Način          Broj          Trajanje     Trajanje     Trajanje pokretanja
protok               (Q)          ispitivanja     prekida          prekida          rada pri          i
(Qn),          i temperatura                    protoka                    ispitnome     zaustavljanja,
u m3/h               (t)                              protoku          u s
_ __ ______________________     
Qn<15           Q=Qn          S prekidima     100 000          15 s          15 s          0,15 x (Qn)*,
           t=(50±5) °C                                                  ali ne manje od 1 s
_ __ ______________________     
           Q=Qmax          Neprekidno                         100 h
           t=(85±5) °C
_ __ ______________________     
Qnł15           Q=Qn          Neprekidno                         500 h
           t=(50±5) °C
_ __ ______________________     
           Q=Qmax          Neprekidno                         200 h
           t=(85±5) °C
_ __ ______________________     
     *(Qn) je broj jednak vrijednosti Qn izraženoj u m3/h
_ __ ______________________     


Prije prvog ispitivanja iz tablice 6 i nakon svake serije ispitivanja moraju se utvrditi mjerne pogreške vodomjera u jednakim uvjetima kao najmanji zahtjev za vrijednosti protoka (Q):

  1. Q = Qmin
  2. Q = Qt
  3. Q = 0,5xQn
  4. Q = Qmax

Članak 39.
Ispitivanje izdržljivosti vodomjera nazivnog protoka Qn < 15 na temperaturni šok provodi se u najmanje 25 ciklusa prema tablici 7.
Tablica 7. Temperatura vode, protok vode i trajanje ispitivanja
u svakom ciklusu pri ispitivanju izdržljivosti vodo-
mjera na temperaturni šok
_ _________     
Temperatura vode     Protok      Trajanje ispitivanja
_ _________     
(85±5)°C          Qmax          8 minuta
_ _________     
     -          0          (1 do 2) minute
_ _________     
(0 do 30)°C,
(hladna voda)          Qmax          8 minuta
_ _________     
     -          0          (1 do 2) minute
_ _________     

Članak 40.
Nakon ispitivanja iz članaka 38. i 39. ovoga pravilnika, ponovno treba ispitati mjerne pogreške vodomjera pri vrijednostima protoka (Q) utvrđenim u članku 36. ovoga pravilnika.
Pri svakome ispitivanju za utvrđivanje mjerne pogreške mora se propuštati dovoljan obujam vode da se prvi pokazni element okrene za potpuni okretaj ili više okretaja, kako bi se izbjegla mjerna pogreška zbog neravnomjernosti ciklusa.
Pri svakome ispitivanju za utvrđivanje mjerne pogreške vodomjera tipa 2 temperatura vode koja protječe kroz taj vodomjer ne smije se mijenjati za više od 2 K.
Članak 41.
Nakon ispitivanja iz članaka 38. i 39. ovoga pravilnika, promjena točnosti u odnosu na krivulju pri prvome ispitivanju ne smije biti veća od:

  1. 3% u donjem mjernomu području te 1,5% u gornjemu mjernom području za vodomjer tipa 1
  2. 1,5% u cijelomu mjernom području za vodomjer tipa 2
  3. 0,5% u cijelomu mjernom području za vodomjer tipa 3.

Članak 42.
Tipno odobrenje izdaje se za tip vodomjera koji zadovoljava odredbe ovoga pravilnika i druge propise.
U tipnome odobrenju može se odobriti da se postupak ispitivanja mjerne pogreške pri ovjeravanju provede hladnom vodom ako je na svim uzorcima iz članka 31. stavka 2. tablice 5. ovoga pravilnika utvrđena istovrijednost s ispitivanjima provedenim toplom vodom te su zadovoljeni zahtjevi iz članka 6. stavka 1. ovoga pravilnika.
Kad je ispitivanje mjernih pogrešaka vodomjera pri ovjeravanju dopušteno hladnom vodom, u tipnome odobrenju mora biti naveden postupak toga ispitivanja i svi bitni zahtjevi koje se mora zadovoljiti.
Članak 43.
U tipnome odobrenju za vodomjer tipa 2 mora biti naveden srednji odnos između broja emitiranih signala i obujma protekle vode pri određenoj temperaturi vode.
XI. OVJERAVANJE
Članak 44.
Ovjeravanje vodomjera provodi se u skladu s odredbama ovoga pravilnika i drugim propisima.
Vodomjeri se mogu ispitivati pojedinačno ili kao serija u nizu, osim vodomjera tipa 3 koji se mogu ispitivati samo pojedinačno.
Kod ispitivanja vodomjera moraju biti zadovoljeni zahtjevi propisani u člancima 32. i 34. ovoga pravilnika.
Uređaj za ispitivanje vodomjera može biti automatiziran s različitim mimohodnim vodovima, ventilima, ograničiteljima protoka i slično, tako da svaki ispitni krug vodomjera može biti nedvojbeno nadziran, da je etalonska posuda (etalon) jasno definirana te da je u svakome trenutku tijekom ispitivanja moguće izmjeriti, odnosno nadzirati unutrašnji gubitak tlaka.
Ako je etalonska posuda podijeljena u više komora, pregradne stijenke moraju biti dovoljno krute kako bi se osiguralo da se obujam komore ne mijenja više od 0,2% ovisno o tome jesu li susjedne komore pune ili prazne.
Članak 45.
Prvo ovjeravanje vodomjera uključuje ispitivanje točnosti za najmanje tri protoka pri temperaturi vode od (50±5)°C:

  1. između 0,9 x Qmax i Qmax
  2. između Qt i 1,1 x Qt (Q " 0,25 x Qmax za vodomjer tipa 3)
  3. između Qmin i 1,1 x Qmin.

Pri ispitivanju točnosti iz točke 1. stavka 1. ovog članka ustanovljuje se pad tlaka u vodomjeru koji mora biti manji od vrijednosti danih u tipnome odobrenju.
Ponovno ovjeravanje vodomjera uključuje ispitivanje točnosti za najmanje tri protoka pri temperaturi vode od (50±5)°C:
1. između 0,75 x Qmax i Qmax za vodomjere nazivnoga protoka Qn < 15 m3/h te
između 0,5 x Qmax i Qmax za vodomjere nazivnoga protoka Qn ł 15 m3/h
2. između Qt i 1,1 x Qt (Q " 0,25 x Qmax za vodomjer tipa 3)
3. između Qmin i 1,1 x Qmin.
Najveće dopuštene mjerne pogreške kod ispitivanja iz stavaka 1. i 3. ovoga članka propisane su u članku 6. stavku 1. ovoga pravilnika.
Pri svakome pojedinačnom ispitivanju obujam vode koja se propušta kroz vodomjer mora biti dovoljan da se prvi pokazni element okrene za jedan ili više potpunih okretaja kako bi se izbjegla pogreška zbog neravnomjernosti ciklusa.
Kad sve ustanovljene pogreške imaju isti predznak, vodomjer treba namjestiti tako da nijedna pogreška ne prijeđe jednu polovinu najveće dopuštene mjerne pogreške propisane u članku 6. stavku 1. ovoga pravilnika.
Pri svakome ispitivanju za utvrđivanje mjerne pogreške vodomjera tipa 2 temperatura vode koja protječe kroz taj vodomjer ne smije se mijenjati za više od 2 K.
Ispitivanje točnosti iz stavaka 1. i 3. ovog članka može se provesti hladnom vodom ako je tako odobreno u tipnome odobrenju i to ispitivanjem u skladu s postupkom navedenim u tome odobrenju.
XII. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 46.
Danom stupanja na snagu ovoga pravilnika prestaju vrijediti odredbe Pravilnika o metrološkim uvjetima za vodomjere (»Narodne novine«, broj 53/91) koje se odnose na mjeriteljske zahtjeve za vodomjere za toplu i vrelu vodu.
Članak 47.
Vodomjeri za toplu vodu koji su u uporabi na dan stupanja na snagu ovoga pravilnika mogu se upotrebljavati i podnositi na ispitivanje ako zadovoljavaju mjeriteljske zahtjeve propisane u članku 6., članku 7. i članku 12. ovoga pravilnika.
Članak 48.
Ovaj pravilnik stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.
Klasa: 011-02/99-04/14
Urbroj: 558-03/3-99-1
Zagreb, 31. siječnja 2000.
Ravnatelj
Državnog zavoda za normizaciju i mjeriteljstvo
dr. sc. Jakša Topić, dipl. ing., v. r.


Portal Poslovnenovine.com sadržaje objavljuje u dobroj namjeri. Sve sadržaje portala koristite na vlastitu odgovornost. Iako činimo sve napore kako bi osigurali točnost i pravovremenost informacija na ovim stranicama, nismo odgovorni za eventualnu netočnost informacija ili štetu nastalu korištenjem takvih informacija.


POSEBNA PREPORUKA:

PREGLED KORISNIH SAVJETA I IZBOR POSLOVNIH USLUGA ZA PODUZETNIKE

POSLOVNE INFORMACIJE ZA VLASNIKE TVRTKI, OBRTNIKE I UDRUGE

Primjeri ugovora - šprance

Investicijski projekti