POSLOVNE NOVINE - PRAVNE INFORMACIJE - PROGRAMI

# Nova ponuda za poduzetnike # Internet usluge za poduzetnike # Korisni poslovni programi # Besplatne poslovne usluge # Korisni linkovi

PREGLED PRAVNIH PROPISA U REPUBLICI HRVATSKOJ

Na temelju prava i ovlaštenja utvrđenih Ustavom, Hrvatski sabor odlučuje o donošenju i promjeni Ustava, donosi zakone, državni proračun, donosi akte kojima izražava politiku Hrvatskoga sabora, obavlja izbore, imenovanja i razrješenja, u skladu s Ustavom i zakonom... Vlada donosi poslovnike, razne odluke, rješenja i zaključke. Zakonom je predviđeno da ministri i ravnatelji pojedinih upravnih tijela donose pravilnike i naputke za provedbu zakona u okviru svoje nadležnosti. Određene ovlasti imaju i jedinice lokalne i regionalne samouprave. Njihova predstavnička tijela na temelju Zakona o lokalnoj i regionalnoj samoupravi donose, razne odluke i akte. Pored njih opće akte, autonomnog značenja, donose i strukture izvan državnih tijela. Tim aktima donose se statuti i uređuje se unutarnje ustrojstvo...

Propisi iz 2000. godine - Arhiva - izdanja zakona - odluka o razrjepšenju - kolektivni ugovor pravilnici ...


PREGLED I PRETRAŽIVANJE SVIH ZAKONA I DRUGIH PROPISA - SVE OBJAVE

IZ ARHIVE: SADRŽAJ ODABRANOG PROPISA / AKTA:

DRŽAVNA GEODETSKA UPRAVA

1627

Na temelju članka 72. Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina (“Narodne novine” br. 128/99) i članka 48.stavka 3. Zakona o sustavu državne uprave (“Narodne novine” br. 75/93, 92/96,48/99 i 15/00) ravnatelj Državne geodetske uprave u suglasnosti s ravnateljem Državnog zavoda za statistiku, donosi


PRAVILNIK

O REGISTRU PROSTORNIH JEDINICA


I. OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Ovim pravilnikom uređuje se sadržaj registra prostornih jedinica (u daljnjem tekstu : registar), način osnivanja i vođenja registra, te sadržaj, oblik i način dostavljanja podataka registra Državnom zavodu za statistiku.

Članak 2.

Registar se osniva u svrhu stvaranja službene osnove za prikupljanje, evidentiranje, iskazivanje, razmjenjivanje i povezivanje različitih vrsta podataka o prostoru.

Podaci registra su osnova i čine sastavni dio informacijskog sustava koji se osniva u svrhu izvršenja poslova određenih Zakonom o državnoj izmjeri i katastru nekretnina.

Podaci registra osnova su za izvorne evidencije naselja, ulica i kućnih brojeva u upravnim tijelima jedinica lokalne samouprave nadležnim za geodetske poslove.

Članak 3.

Registar se sastoji od središnjeg i područnih registara prostornih jedinica.

Središnji registar prostornih jedinica (u daljnjem tekstu: središnji registar) osniva se za područje cijele države.

Područni registri prostornih jedinica (u dalnjem tekstu: područni registri) osnivaju se kao županijski, gradski i općinski registri.

Članak 4.

Središnji registar osniva se i vodi u središnjem uredu Državne geodetske uprave (udaljnjem tekstu: središnji ured) , a županijski, gradski i općinski registri u područnim uredima za katastar Državne geodetske uprave i njihovim ispostavama, te u nadležnom tijelu za poslove katastra Grada Zagreba (u daljnjem tekstu: ured Grada Zagreba).


II. SADRŽAJ REGISTRA

1. Sastavni dijelovi registra

Članak 5.

Sastavni dijelovi registra jesu:

  1. grafički dio registra
  2. popisi prostornih jedinica
  3. zbirka isprava


Članak 6.

Grafički dio registra sastoji se od grafičkih osnova, grafičkih podataka registra i podataka iz popisa prostornih jedinica koji se, kao grafički podaci, prikazuju na kartografskim prikazima.

U grafičkom dijelu registra vode se podaci prema zadnjem stanju upisanom u popise prostornih jedinica.

Grafički dio registra se vodi sredstvima automatske obrade podataka.

Do prevođenja grafičkog dijela registra u digitalni oblik, ovaj se dio može voditi i na grafičkim osnovama izrađenim u analognom obliku (na kartama i planovima izrađenim na papiru, foliji i sl.).

Članak 7.

Popisi prostornih jedinica vode se za svaku vrstu prostorne jedinice.

Popisi prostornih jedinica vode se sredstvima automatske obrade podataka.

Do prevođenja popisa prostornih jedinica u digitalni oblik, ovaj se dio registra može voditi u obliku analognih popisa.

Članak 8.

Zbirka isprava sastoji se od zbirke elaborata promjena i zbirke rješenja o određivanju, mijenjanu ili ukidanju kućnih brojeva.

Uz zbirku isprava vodi se dnevnik promjena koji se sastoji od dnevnika promjena na prostornim jedinicama i dnevnika promjena na kućnim brojevima.



2. Vrste prostornih jedinica

Članak 9.

U registru vode se podaci za sljedeće vrste prostornih jedinica: država, županija, Grad Zagreb, grad, općina, naselje, dostavno područje poštanskog ureda, jedinice mjesne samoprave (gradski kotar, gradska četvrt, područje mjesnog odbora), katastarska općina, katastarsko područje na moru, statistički krug, popisni krug, ulica, trg i zgrada s pripadajućim kućnim brojevima.

U registru vode se i podaci o područjima mjesne nadležnosti područnih ureda za katastar Državne geodetske uprave i njihovih ispostava, te ureda Grada Zagreba (u daljnjem tekstu: područja mjesne nadležnosti katastarskih ureda), kao i podaci o područjima mjesne nadležnosti općinskih sudova.

U registru vode se podaci i o drugim vrstama prostornih jedinicama kada je to određeno posebnim propisima.

Prostorne jedinice koje se vode u registru detaljno su opisane u dodatku koji je sastavni dio ovog Pravilnika (Prilog 1.).

Članak 10.

U gradskim i općinskim registrima vode se podaci o svim prostornim jedinicama iz stavka 1. članka 9. ovog Pravilnika, za područje grada ili općine.

U gradskim i općinskim registrima ne vode se podaci o katastarskim područjima na moru.

Članak 11.

U županijskim registrima vode se podaci, koji po sadržaju odgovaraju podacima središnjeg registra, za područje županije, te podaci o katastarskim područjima na moru.

Članak 12.

U središnjem registru vode se podaci o svim prostornim jedinicama iz članka 9. ovog Pravilnika, za područje cijele države, osim podataka o zgradama i pripadajućim kućnim brojevima.

Za popisne krugove, te ulice i trgove, u središnjem registru vode se popisi prostornih jedinica.





3. Vrste podataka

Članak 13.

U registru vode se podaci kojima se prikazuje područje i granice prostorne jedinice, izvornici podataka o granicama, podaci o vrsti, imenu i identifikatorima prostorne jedinice, podaci o vezama među prostornim jedinicama, te posebni podaci (status, sjedište i dr.).

Podaci o promjenama prostornih jedinica sadrže redni broj i godinu promjene, podatke o vrsti promjene, datumima njenog nastanka, te podatke o tijelu i aktu tijela kojim je promjena nastala (izvor promjene).

U registru vode se i drugi podaci koji omogućuju vođenje registra sredstvima automatske obrade podataka.

4. Grafičke osnove registra

Članak 14.

Grafičke osnove registra izrađuju se u državnom koordinatnom sustavu.

Grafičke osnove registra su državni zemljovidi (karte) ili topografsko-kartografske baze podataka, te analogni ili digitalni katastarski plan i pregledne katastarske karte.


5. Grafički podaci registra

Članak 15.

Grafičke podatke registra čine podaci o granicama prostornih jedinica, identifikatori prostornih jedinica, slovčane šifre vrsta prostornih jedinica, imena prostornih jedinica, podaci koji omogućuju prikazivanje posebnih podataka o sjedištu i statusu prostorne jedinice, te podaci o kućnim brojevima.

Kada je grafička osnova registra digitalni katastarski plan izrađen po propisima o katastru nekretnina, grafički podaci registra se vode prema strukturama određenim propisima koji uređuju katastar nekretnina.

Članak 16.

Granice prostornih jedinica prikazuju se njihovim lomnim točkama i povezujućim linijama.

Granicama prostornih jedinica definiraju se položaj, oblik i površina prostornih jedinica.

Granice prostornih jedinica u pravilu idu granicama katastarskih čestica, a iznimno i sredinom prirodnih ili izgrađenih stalnih objekata (vodotoci, prometnice i sl.).

U registru vode se podaci o granicama države, županija, Grada Zagreba, gradova i općina, naselja, jedinica mjesne samouprave, katastarskih općina, katastarskih područja na moru, statističkih i popisnih krugova.

Uz granice prostornih jedinica u registru se vodi podatak o izvorniku iz kojeg su granice preuzete (npr. karta mjerila 1: 5000, katastarski plan i sl.).

U svrhu iskazivanja pripadnosti otoka, otočića i hridi jedinicama lokalne samouprave u grafičkom dijelu registra prikazuju se linije iz kojih ova pripadnost postaje očevidna.

Pripadnost otoka, otočića i hridi ostalim prostornim jedinicama prikazuje se pridruživanjem slovčane šifre vrste i jedinstvenog identifikatora poligonima koje tvore obalna linija i granice prostornih jedinica.

Linije iz stavka 6. ovog članka nisu granice jedinica lokalne samouprave na moru.

Članak 17.

Identifikatori prostornih jedinica jesu koordinatni identifikatori i jedinstveni identifikatori koji se preuzimaju iz popisa prostornih jedinica.

Jedinstveni identifikatori se na kartografskim prikazima prikazuju zajedno sa slovčanom šifrom vrste prostorne jedinice.

Članak 18.

Imena prostornih jedinica preuzimaju se iz popisa prostornih jedinica, a na kartografskim prikazima prikazuju u punom obliku.

Članak 19.

Granice prostornih jedinica i koordinatni identifikatori vode se u državnom koordinatnom sustavu.

Način prikazivanja granica i drugih linija grafičkog dijela registra, kada grafička osnova registra nije digitalni katastarski plan izrađen po propisima o katastru nekretnina, kao i opis granica i drugih podataka koji se vode u grafičkom dijelu registra detaljno su prikazani u dodatku koji je sastavni dio ovog Pravilnika (Prilog 2.).





6. Kartografski prikazi prostornih jedinica

Članak 20.

Kartografski prikazi prostornih jedinica sastoje se iz grafičkih osnova i grafičkih podataka registra.

Članak 21.

Kartografski prikazi prostornih jedinica jesu osnovni, pregledni i skupni.

Kartografski prikazi prostornih jedinica izrađuju se za državu, te po županijama, za Grad Zagreb, i po gradovima i općinama.

Iznimno, u slučaju nepostojanja primjerenih grafičkih osnova ili kada je grafička osnova digitalni katastarski plan izrađen po propisima o katastru nekretnina, osnovni kartografski prikazi se mogu izrađivati i po naseljima.

Članak 22.

Osnovni kartografski prikazi izrađuju se u mjerilu 1 :5000 (grafička osnova je Hrvatska osnovna karta ili pregledna katastarska karta), te u krupnijim mjerilima (grafička osnova je u digitalnom obliku ili analogni katastarski plan).

Kada se osnovni kartografski prikazi izrađuju na osnovi aerofotogrametrijskih snimaka, izrađuju se u mjerilima iz stavka 1. ovog članka, i u državnom koordinatnom sustavu.

Članak 23.

Pregledni kartografski prikazi izrađuju se u mjerilu 1 :25000 ili u mjerilu 1 :50000.

Članak 24.

Skupni kartografski prikazi izrađuju se u mjerilima pogodnim za prikazivanje cijele države ili pojedinih jedinica lokalne samouprave (mjerilo 1 : 100000 i krupnije).

Članak 25.

Osnovni kartografski prikazi izrađuju se za gradske i općinske registre.

Pregledni i skupni prikazi izrađuju se za područne i središnji registar.

Izgled osnovnih, preglednih i skupnih kartografskih prikaza, kao i vanjske opise kartografskih prikaza odobrava, u okviru provođenja programa osnivanja registra, ravnatelj Državne geodetske uprave, ovisno o grafičkim osnovama na kojima se kartografski prikazi izrađuju.

7. Popisi prostornih jedinica

Članak 26.

Popisi prostornih jedinica jesu: popis jedinica lokalne samouprave i uprave, popis gradova i općina, popis jedinica mjesne samouprave, popis naselja, popis dostavnih područja poštanskih ureda, popis područja mjesne nadležnosti katastarskih ureda, popis područja mjesne nadležnosti općinskih sudova, popis katastarskih općina i katastarskih područja na moru, popis statističkih krugova, popis popisnih krugova, popis ulica i trgova i popis zgrada.

U registru vode se i podaci popisnog kruga –obrazac PK.

Članak 27.

U popisima prostornih jedinica, vođenim sredstvima automatske obrade podataka, vode se podaci o vrsti, jedinstvenom identifikatoru, imenu, površini, koordinatnom identifikatoru, sjedištu i statusu, vezama među prostornim jedinincama kao i podaci o brojevima promjena na prostornim jedinicama.

Članak 28.

Podaci o imenima vode se za one prostorne jedinica za koje je posebnim propisima određeno da imaju ime.

Podaci o sjedištu vode se za županije, gradove i općine, te za jedinice mjesne samouprave.

Pod sjedištem se podrazumjeva naselje u kojem se nalazi sjedište jedinice lokalne samouprave, odnosno jedinice mjesne samouprave.

Pod sjedištem se, za jedinice mjesne samouprave, može voditi i dio naselja s posebnim imenom.

Podaci o statusu vode se za gradove i općine, jedinice mjesne samouprave, katastarske urede i njihove ispostave, katastarske općine i katastarske područa na moru, te za službene odnosno privremene kućne brojeve.

Popisi prostornih jedinica i obrazac PK detaljno su opisani u dodatku koji je sastavni dio ovog Pravilnika (Prilog 3.).





8. Vrste promjena

Članak 29.

Promjene na prostornim jedinicama mogu biti promjene područja i granica, promjene ostalih podataka o prostornim jedinicama, te tehnički ispravci.

Promjene mogu biti posljedica odluka nadležnih tijela, te promjene nastale usklađivanjem upisanog stanja sa stanjem na terenu.

Članak 30.

Promjene kod kojih dolazi do promjene područja i granica su pripajanje, izdvajanje, dijeljenje, spajanje, pripajanje dijela i korekcija granica.

Promjena područja uvijek ima za posljedicu promjenu granice i obrnuto.

Promjene ostalih podataka o prostornim jedinicama su imenovanje, promjena imena, određivanje, ukidanje, promjena pripadnosti i promjena posebnih podataka.

U registru se osim navedenih promjena mogu provoditi tehnički ispravci pogrešno unesenih podataka o granicama, kao i ispravci pogrešno objavljenih i pogrešno upisanih podataka.

Promjene prostornih jedinica, datumi koji se odnose na promjene, šifarnik vrsta promjena i šifarnik izvora promjena na prostornim jedinicama detaljno su opisani u dodatku koji je sastavni dio ovog Pravilnika (Prilog 4.).


9. Zbirka isprava

Članak 31.

Zbirka isprava u središnjem i županijskim registrima sastoji se od zbirke elaborata promjena.

Zbirka isprava u gradskim i općinskim registrima sastoji se od zbirke elaborata promjena i zbirke rješenja o određivanju, mijenjanju ili ukidanju kućnih brojeva.

Članak 32.

Zbirka elaborata promjena u središnjem registru vodi se po jedinicama lokalne samouprave i uprave, po gradovima i općinama, te po rednom broju i godini promjene.

Zbirka elaborata promjena u županijskim registrima vodi se po gradovima i općinama, te po rednom broju i godini promjene.

Zbirka elaborata promjena u gradskim i općinskim registrima vodi se po rednom broju i godini promjene.

Zbirka rješenja o određivanju, mijenjanju ili ukidanju kućnog broja vodi se za grad ili općinu po rednom broju i godini.

Članak 33.

Dnevnici promjena vode se za područje mjesne nadležnosti katastarskog ureda, za županijski i za središnji registar.

Dnevnici promjena vode se na način koji omogućava praćenje i izvještavanje o promjenama prema datumu njihovog stupanja na snagu kao i prema datumu evidentiranja promjena u registru.

Članak 34.

Elaborati promjena sastoje se, ovisno o vrsti promjene, od odluke nadležnog tijela, kopije objave odluke, kartografskih prikaza na kojima je vidljivo stanje prije i nakon promjene, obrasca za iskazivnje promjene (obrazac RPJ-PROM), promjenjenih popisa prostornih jedinica, skica statističkih i popisnih krugova i obrazaca PK.

Elaborati promjena, obrazac za iskazivanje promjene i obrasci za vođenje dnevnika promjena detaljno su opisani u dodatku koji je sastavni dio ovog Pravilnika (Prilog 5.).




Članak 35.

Na rješenja o kućnim brojevima se, prije provođenja promjena u registru, upisuje službena zabilježba iz koje je vidljiva pripadnost kućnog broja statističkom i popisnom krugu, te eventualni do tada upisani kućni broj koji se zamjenjuje.

Iz rješenja o kućnim brojevima mora biti vidljiva i pripadnost kućnog broja ulici, trgu, naselju, katastarskoj općini i katastarskoj čestici.

Ukoliko iz rješenja o kućnim brojevima nisu vidljive činjenice navedene u stavku 2. ovog članka, službena zabilježba iz stavka 1. ovog članka će se dopuniti tim činjenicama.






10. Sustav identifikatora prostornih jedinica

Članak 36.

Jedinstveni identifikatori prostornih jedinica jesu redni, matični i kombinirani brojevi.

Jedinstveni identifikatori prostornih jedinica, samostalno ili u kombinaciji sa brojčanom šifrom vrste prostorne jedinice, jednoznačno, stalno i neponovljivo identificiraju prostornu jedinicu.

Članak 37.

Matični brojevi unose se u registar prema sustavu matičnih brojeva propisanom ovim pravilnikom.

Matični broj jednom dodijeljen prostornoj jedinici po njezinom prestanku ne može se više dodjeljivati, a njegova se točnost kontrolira po modulu 11.

1. Matični broj jedinice lokalne samouprave (grada i općine) peteroznamenkasti je broj i sastoji se:
- od rednog broja grada odnosno općine u okviru države (prve četiri znamenke)
- od kontrolnog broja po modulu 11 (peta znamenka).

2. Matični broj jedinice mjesne samouprave peteroznamenkasti je broj i sastoji se:
- od rednog broja jedinice mjesne samouprave u okviru države (prve četiri znamenke)
- od kontrolnog broja po moduli 11 (peta znamenka).

3. Matični broj naselja šesteroznamenkasti je broj i sastoji se:
- od rednog broja naselja u okviru države (prvih pet znamenaka)
- od kontrolnog broja po modulu 11 (šesta znamenka).

4. Matični broj katastarske općine i katastarskog područja na moru šesteroznamenkasti je broj i sastoji se:
- od broja 3 (tri) kao broja koji označava da je riječ o katastarskoj općini ili katastarskom području na moru (prva znamenka);
- od rednog broja katastarske općine ili katastarskog područja na moru u okviru države (druga do peta znamenka)
- od kontrolnog broja po modulu 11 (šesta znamenka).

5. Matični broj statističkoga kruga sedmeroznamenkasti je broj i sastoji se:
- od rednog broja statističkoga kruga u okviru države (prvih šest znamenaka);
- od kontrolnog broja po modulu 11 (sedma znamenka).

6. Matični broj područja mjesne nadležnosti općinskog suda četveroznamenkasti je broj i sastoji se:
- od rednog broja općinskog suda u državi (prve tri znamenke);
- od kontrolnog broja po modulu 11 (četvrta znamenka).

7. Matični broj područja mjesne nadležnosti katastarskih ureda četveroznamenkasti je broj i sastoji se:
- od rednog broja područnog ureda i njegovih ispostava (prve tri znamenke);
- od kontrolnog broja po modulu 11 (četvrta znamenka).

Primjer određivanja kontrolnog broja, zajedno sa primjerom određivanja matičnog broja
detaljno je opisan u dodatku koji je sastavni dio ovog Pravilnika (Prilog 6.).

Članak 38.

Redni broj prostorne jedinice određuje se u okviru više prostorne jedinice u skladu s ovim pravilnikom.

Redni brojevi samostalno, odnosno zajedno s matičnim brojevima više prostorne jedinice predstavljaju potpunu identifikaciju jedinice.

Redni broj jednom dodijeljen prostornoj jedinici po njezinom prestanku ne može se više dodjeljivati.

1. Redni broj županija i Grada Zagreba unosi se u registar onakav kakav je obljavljen u Zakonu o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj i ima dvije znamenke.

2. Redni broj popisnoga kruga određuje se unutar statističkoga kruga. Matični
broj statističkoga kruga zajedno s rednim brojem popisnoga kruga u statističkom
krugu čini jedinstveni identifikator za popisni krug. Redni broj popisnoga kruga ima
tri znamenke.

3. Redni broj ulice odnosno trga određuje se unutar naselja. Matični broj naselja,
zajedno s rednim brojem ulice odnosno trga unutar naselja čini jedinstveni
identifikator za ulicu odnosno trg. Redni broj ulice odnosno trga ima četiri
znamenke.

4. Redni broj zgrade određuje se unutar naselja. Matični broj naselja zajedno s
rednim brojem zgrade u naselju čini jedinstveni identifikator za zgradu. Redni broj
zgrade u naselju ima šest znamenaka.

5. Broj zgrade (kućni broj) određuje se unutar naselja ili ulice odnosno trga. Broj zgrade ima četiri znamenke za broj zgrade, jedno mjesto za slovčani dodatak broju zgrade i tri znamenke za brojčani dodatak broju zgrade. Dodaci broju zgrade odjeljuju se međusobno i od broja zgrade kosom razmaknicom. Potpunu identifikaciju kućnog broja čini matični broj naselja, redni broj ulice ili trga u okviru naselja te sam kućni broj.

Članak 39.

Identifikatore dostavnih područja poštanskih ureda određuju Hrvatske pošte.

Članak 40.

Šifre vrsta prostornih jedinica jesu slovčane i brojčane.

Slovčane šifre vrsta koriste se u grafičkom dijelu registra.

Brojčane šifre vrsta koriste se prilikom vođenje popisa prostornih jedinica sredstvima automatske obrade podataka.

Slovčane i brojčane šifre vrsta prostornih jedinica opisane su u šifarniku vrsta prostornih jedinica u dodatku koji je sastavni dio ovog Pravilnika (Prilog 7.).


III. OSNIVANJE REGISTRA

Članak 41.

Registar se osniva na temelju podataka sadržanih u jedinstvenoj evidenciji prostornih jedinica i registru prostornih jedinica Državnog zavoda za statistiku vođenim po dosadašnjim propisima, te podataka tehničke dokumentacije o prostornim jedinicama izrađene za potrebe popisa i anketnih istraživanja.

Podaci o granicama države na kopnu i na moru, kao i o granici epikontinentalnog pojasa preuzimaju se iz evidencije o državnoj granici koja se vodi u središnjem uredu.

Članak 42.

Registar se osniva sukladno programima Državne geodetske uprave te planovima njenih područnih ureda za katastar i ureda Grada Zagreba.

Programi i planovi iz stavka 1. ovog članka su programi i planovi osnivanja središnjeg registra, osnivanja područnih registara, kao i programi podizanja navedenih registara na višu tehnološku razinu.


IV. VOĐENJE REGISTRA

Članak 43.

Podaci o prostornim jedinicama unose se u registar na temelju službenih dokumenata tijela koja o prostornim jedinicama donose odluke i druge akte.

Članak 44.

Tijela nadležna za donošenje odluka i drugih akata o prostornim jedinicama dužna su o tim odlukama i aktima obavijestiti tijela nadležna za vođenje registra.

Donošenje odluka i drugih akata, tijela nadležna za vođenje registra prate uvidom u službene glasnike tijela koje donose odluke i na drugi način.

Članak 45.

Na temelju dostavljenih odluka i drugih akata uredi nadležni za vođenje općinskih i gradskih registara izrađuju elaborat promjene.

Elaborati promjena obavezno se izrađuju u slučajevima u kojima je došlo do promjene područja i granica prostornih jedinica, kao i u slučajevima uvođenja uličnog sustava u naselje.

Elaborati promjena izrađuju se u svim slučajevim kada promjena iz odluke ili drugog akta ima za posljedicu promjene na prostornim jedinicama niže razine.

Kada je za izradu elaborata promjena potrebno odrediti matične brojeve prostornim jedinicama, dodjeljivanje ovih brojeva zatražiti će se od središnjeg ureda.

Redne brojeve određuje ured nadležan za vođenje gradskog odnosno općinskog registra.

Članak 46.

Promjena se u registru provodi na temelju elaborata promjene.

Promjene vezane uz kućne brojeve provode se temeljem odgovarajućeg rješenja o kućnom broju, a rješenja se ulažu u zbiku rješenja o određivanju, mijenjanju ili ukidanju kućnog broja .

Promjene nastale usklađivanjem upisanog stanja kućnih brojeva sa stanjem na terenu, provode se po utvrđivanju tog stanja, a na temelju promjenjenih i ispravljenih skica i obrazaca PK.

Promjenjene i ispravljene skice i obrasci PK ulažu se u zbirku rješenja o određivanju, mijenjanju ili ukidanju kućnog broja sa službenom zabilježbom da je na osnovi njih promjenjeno stanje kućnih brojeva u registru.

Članak 47.

Promjene se na odgovarajući način provode u grafičkom dijelu registra i popisima prostornih jedinica.

Provođenje promjena o granicama u grafičkom dijelu registra obavlja se uz naznačavanje izvornika grafičkih podataka koji su uneseni.

Članak 48.

Kada su odluke i akti iz članak 43. ovog Pravilnika manjkavi, odnosno takvi da njihovo provođenje u registru nije moguće, ured nadležan za vođenje registra pismeno će obavijetiti tijelo nadležno za donošenje odluke ili drugog akta o manjkavosti i nemogućnosti provedbe u registru.

Ukoliko tijelo nadležno za donošenje odluke ili drugog akta ne zamjeni svoju odluku ili drugi akt službenim dokumentom na osnovi kojeg je provođenje promjene u registru moguće, u roku od 60 dana od primitka obavijesti iz stavka 1. ovog članaka, ured nadležan za vođenje registra će pismeno obavijestiti tijelo nadležno za donošenje odluke ili drugog akta da isti nije proveden u registru, te da se podaci iz odluke ili drugog akta ne mogu koristiti za evidentiranje, prikupljanje, iskazivanje, razmjenjivanje i povezivanje podataka o prostoru.

Članak 49.

O promjenama provedenim u općinskim i gradskim registrima obaviještavaju se županijski i središnji registar, te Državni zavod za statisitiku.

Obavještavanje se provodi dostavom elaborata promjena, dostavom kopija rješenja o kućnim brojevima i dostavom listi dodjeljenih kućnih brojeva.

U obaviještavanju iz stavka 2. ovog članka vodi se računa o sadržaju podataka županijskog i središnjeg registra.


V. IZDAVANJE PODATAKA

Članak 50.

Podaci registra su javni, i svatko ima pravo uvida u podatke sadržane u registru.


Članak 51.

Podaci se izdaju na zahtjev zainteresirane stranke.

Podaci o promjenama koji imaju utjecaj na sadržaj izvornih evidencija naselja, ulica i kućnih brojeva u upravnim tijelima jedinica lokalne samouprave nadležnim za geodetske poslove, izdaju se ovim tijelima po službenoj dužnosti.

Članak 52.

Iz registra se izdaju podaci o prostornim jedinicama upisanim u registru, popisi prostornih jedinica, kartografski prikazi, kao i podaci o promjenama na prostornim jedinicama.

Članak 53.

Podaci se izdaju uz plaćanje upravne pristojbe i u skladu sa propisom iz članka 84. Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina (“Narodne novine” br. 128/99).


VI. SADRŽAJ, OBLIK I NAČIN DOSTAVLJANJA PODATAKA DRŽAVNOM ZAVODU ZA STATISTIKU

Članak 54.

Državna geodetska uprava dostavlja Državnom zavodu za statistiku podatke o promjenama na prostornim jedinicama po službenoj dužnosti.

Članak 55.

Podaci iz članka 54. ovog Pravilnika se dostavljaju sredstvima automatske obrade podataka.

Oblik zapisa, medij i učestalost dostave podataka Državna geodetska uprava i Državni zavod za statistiku određuju dogovorno.

Za vrijeme dok ne postanu raspoloživa sredstva automatske obrade podataka, tijela nadležna za vođenje registra dostavljaju Državnom zavodu za statistiku podatke o promjenama prostornih jedinica u obliku elaborata promjena.

Elaborati promjena koji se dostavljaju Državnom zavodu za statistiku, po svom su sadržaju identični elaboratima na temelju kojih se održavaju općinski i gradski registri.

Podaci o pojedinačnom određivanju, mijenjanju odnosno ukidanju kućnog broja dostavljaju se jednim primjerkom rješenja na kojem je, u obliku službene zabilješke, iskazana pripadnost kućnog broja statističkom i popisnom krugu, te eventualni do tada upisani kućni broj.

Podaci o kućnim brojevima mogu se dostavljati i na listama dodjeljenih kućnih brojeva.

Lista dodjeljenih kućnih brojeva opisana je u dodatku koji je sastavni dio ovog Pravilnika (Prilog 8.).

Elaborati promjena, rješenja o određivanju, mijenjanju ili ukidanju kućnih brojeva, te liste dodjeljenih kućnih brojeva dostavljaju se putem središnjeg ureda.

Članak 56.

Kartografski prikazi prostornih jedinica dostavljaju se Državnom zavodu za statistiku iz središnjeg registra.

Kartografski prikazi dostavljaju se sredstvima automatske obrade podataka.

Oblik zapisa, medij i učestalost dostave podataka Državna geodetska uprava i Državni zavod za statistiku određuju dogovorno.

Za vrijeme dok ne postanu raspoloživa sredstva automatske obrade podataka, središnji ured dostavlja Državnom zavodu za statistiku kartografske prikaze u analognom obliku.

Članak 57.

Državna geodetska uprava izrađuje, po posebnim programima koji su sastavni dio programa statističkih istraživanja, tehničku dokumentaciju za provođenje popisa i anketnih istraživanja.
Za potrebe provođenja svakog popisa stanovništva izrađuje se tehnička dokumentacija prema posebnim uputama za izradu tehničke dokumentacije koje donosi ravnatelj Državne geodetske uprave uz suglasnost ravnatelja Državnog zavoda za statistiku.

U okviru izrade tehničke dokumentacije usklađuje se stanje upisano u registar sa stanjem na terenu.

Način izrade tehničke dokumentacije opisan je u u dodatku koji je sastavni dio ovog Pravilnika (Prilog 9.).

Članak 58.

Tehničku dokumentaciju čine skice statističkih i popisnih krugova, podaci o popisnom krugu - obrazac PK i pregledni kartografski prikazi po županijama, gradovima i općinama.

Skice statističkih i popisnih krugova izrađuju se iz osnovnih kartografskih prikaza u pogodnom mjerilu ovisno o veličini i izgrađenosti kruga.

Primjer skice statističkog kruga dan je u dodatku koji je sastavni dio ovog Pravilnika (Prilog 10.).




VII. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 59.

Evidencije prostornih jedinica koje su se vodile prema ranijim propisima nastavljaju se voditi u skladu s tim propisima dok se za pojedini grad ili općinu ne osnuje područni registar.

Članak 60.

Danom stupanja na snagu ovog pravilnika prestaje važiti Metodologija za uvođenje i vođenje jedinstvene evidencije i jedinstvenog registra prostornih jedinica (“Narodne novine” br. 104/1997).

Članak 61.

Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objave u “Narodnim novinama”.

KLASA: 951-05/99-01/12
Ur.broj: 541-01/1-00-12
Zagreb, 12. srpnja 2000.

Ravnatelj
dr.sc. Željko Bačić, v.r.
PRILOG 1
PRILOG 2
PRILOG 3
PRILOG 4
PRILOG 5
PRILOG 6
PRILOG 7
PRILOG 8
PRILOG 9


Portal Poslovnenovine.com sadržaje objavljuje u dobroj namjeri. Sve sadržaje portala koristite na vlastitu odgovornost. Iako činimo sve napore kako bi osigurali točnost i pravovremenost informacija na ovim stranicama, nismo odgovorni za eventualnu netočnost informacija ili štetu nastalu korištenjem takvih informacija.


POSEBNA PREPORUKA:

PREGLED KORISNIH SAVJETA I IZBOR POSLOVNIH USLUGA ZA PODUZETNIKE

POSLOVNE INFORMACIJE ZA VLASNIKE TVRTKI, OBRTNIKE I UDRUGE

Primjeri ugovora - šprance

Investicijski projekti