POSLOVNE NOVINE - PRAVNE INFORMACIJE - PROGRAMI

# Nova ponuda za poduzetnike # Internet usluge za poduzetnike # Korisni poslovni programi # Besplatne poslovne usluge # Korisni linkovi

PREGLED PRAVNIH PROPISA U REPUBLICI HRVATSKOJ

Na temelju prava i ovlaštenja utvrđenih Ustavom, Hrvatski sabor odlučuje o donošenju i promjeni Ustava, donosi zakone, državni proračun, donosi akte kojima izražava politiku Hrvatskoga sabora, obavlja izbore, imenovanja i razrješenja, u skladu s Ustavom i zakonom... Vlada donosi poslovnike, razne odluke, rješenja i zaključke. Zakonom je predviđeno da ministri i ravnatelji pojedinih upravnih tijela donose pravilnike i naputke za provedbu zakona u okviru svoje nadležnosti. Određene ovlasti imaju i jedinice lokalne i regionalne samouprave. Njihova predstavnička tijela na temelju Zakona o lokalnoj i regionalnoj samoupravi donose, razne odluke i akte. Pored njih opće akte, autonomnog značenja, donose i strukture izvan državnih tijela. Tim aktima donose se statuti i uređuje se unutarnje ustrojstvo...

Propisi iz 2000. godine - Arhiva - ispravak uredbe informator - odluka o najvišoj - ispravak naredbe pravomočno ...


PREGLED I PRETRAŽIVANJE SVIH ZAKONA I DRUGIH PROPISA - SVE OBJAVE

IZ ARHIVE: SADRŽAJ ODABRANOG PROPISA / AKTA:

USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

2457
Ustavni sud Republike Hrvatske u Vijeću petorice za odlučivanje o ustavnim tužbama, u sastavu sudac Velimir Belajec, kao predsjednik Vijeća te suci Marijan Hranjski, Ivan Mrkonjić, Jasna Omejec i Vice Vukojević, kao članovi Vijeća, u postupku povodom ustavne tužbe M. Lj. iz Z., kojeg zastupa Zajednički odvjetnički ured M. & A. iz Z., na sjednici Vijeća održanoj 13. prosinca 2000. godine, jednoglasno je donio
ODLUKU
1. Ustavna tužba se usvaja i ukida se:
– rješenje Upravnog suda Republike Hrvatske, broj: Us-10795/1998 od 13. travnja 2000. i
– zapovijed Ministarstva obrane Republike Hrvatske – Personalne uprave, klasa: Pov. 805-01/98-03/35, urbroj: 512-20-07/1-98-111 od 1. listopada 1998.
II. Predmet se vraća Ministarstvu obrane Republike Hrvatske – Personalna uprava na ponovni postupak.
Obrazloženje
1. Ustavna tužba podnijeta je u svezi s odlukama navedenim u izreci.
Osporenom zapovijedi podnositelj je zbog potrebe službe, temeljem odredbe članka 47. Zakona o obrani (»Narodne novine«, br. 74/93 i 57/96), u svezi s odredbom članka 159. Zakona o službi u oružanim snagama Republike Hrvatske (»Narodne novine«, br. 23/95 i 33/95), premješten iz ustrojbene cjeline: Središnjica obavještajna Z., s dužnosti savjetnika za obav.- oper. rad RZ i PZO u ustrojbenu cjelinu: II. zborno područje OSRH Đ. Zapovjedništvo II. zbornog područja OSRH Đ., Odsjek za domobranstvo, na dužnost pomoćnika zap. za domobranstvo.
Tužba, kojom je podnositelj pokrenuo upravni spor protiv navedene zapovijedi, osporenim rješenjem je odbačena, pri čemu je Upravni sud izrazio stajalište da zapovijed o premještaju nije upravni akt u smislu odredbe članka 6. Zakona o upravnim sporovima (»Narodne novine«, br. 53/91, 9/92 i 77/92).
Podnositelj ustavne tužbe smatra da su tim aktima povrijeđene odredbe članaka 3., 5. st. 2., 19., 29. st. 1. al. 1. i 54. Ustava.
U obrazloženju ustavne tužbe podnositelj ističe da su osporene odluke donijete protivno mjerodavnom propisu (Zakonu o službi u oružanim snagama) te da mu nije omogućeno izjašnjenje o predstojećem premještaju.
Predlaže da Ustavni sud ukine osporeno rješenje i zapovijed te da odgodi ovrhu zapovijedi o premještaju.
Ustavna tužba je osnovana.
2. Članak 10. Zakona o službi u oružanim snagama Republike Hrvatske u stavku 1. određuje da su akti, kojima se regulira status djelatnih vojnih osoba, službenika i namještenika u službi, upravni akti. Stavak 3. istog članka propisuje da se u postupku donošenja tih upravnih akata primjenjuje Zakon o općem upravnom postupku, ako tim Zakonom nije drugačije određeno, a stavak 4. određuje da će se na djelatničke odnose, prava i obveze u službi te odgovornost vojnih osoba, službenika i namještenika primjenjivati, ako tim zakonom nije drugačije određeno, propisi o državnim službenicima i namještenicima, a u pitanjima koja tim propisima nisu uređena primijenit će se opći propisi o radu.
Zakon o oružanim snagama, u okviru Glave VIII. – Raspoređivanje na dužnost, premještaji, stavljanje na raspolaganje i druga pitanja o obnašanju dužnosti, sadrži odjeljak Premještaji, koji odredbama članaka 71. do 82. uređuje premještaj djelatnih vojnih osoba. Odredbom članka 75. tog Zakona propisano je da će se djelatnoj vojnoj osobi, prije donošenja akta, omogućiti da se izjasni o predstojećem premještaju, rasporedu ili imenovanju.
Prema odredbi članka 7. Zakona o općem upravnom postupku, načelo materijalne istine utvrđeno je kao jedno od temeljnih načela upravnog postupka. Radi ostvarivanja ovog načela, tijela koja vode upravni postupak obavezna su da u postupku moraju utvrditi pravo stanje stvari i u tom cilju moraju utvrditi sve činjenice koje su od važnosti za donošenje zakonitog i pravilnog rješenja.
Odredbom članka 8. stavka 1. istog Zakona propisano je da se prije donošenja rješenja stranci mora pružiti mogućnost da se izjasni o činjenicama i okolnostima koje su od važnosti za donošenje rješenja, čime je u upravnom postupku utvrđeno načelo saslušanja stranaka. Stavak 2. istog članka određuje da se rješenje bez prethodnog izjašnjenja stranke može donijeti samo iznimno i to u slučajevima kada je to zakonom određeno.
3. Polazeći od temeljnih načela upravnog postupka i navedenih odredaba Zakona o službi u oružanim snagama Republike Hrvatske, Ustavni sud je utvrdio da osporena zapovijed Ministarstva obrane Republike Hrvatske nije donijeta u postupku propisanom Zakonom o općem upravnom postupku i u skladu s temeljnim načelima tog Zakona.
Osporenim rješenjem Upravni sud je utvrdio da predmetna zapovijed nije upravni akt, čime je otklonio meritorno odlučivanje po tužbi u upravnom sporu, umjesto da otkloni izričite propuste koji su u provedenom postupku učinjeni na štetu podnositelja.
4. Stoga je Ustavni sud utvrdio da su osporenim odlukama povrijeđene odredbe članaka 26., 29. i 54. Ustava.
Odredbom članka 26. Ustava zajamčena je jednakost svih pred sudovima, drugim državnim i inim tijelima koja imaju javne ovlasti. Navedeno ustavno jamstvo razrada je i primjena općeg načela jednakosti (članak 14. st. 1. Ustava) na područje sudske i druge pravne zaštite, kako bi svima bila zajamčena jednaka zaštita prava u postupku pred sudovima i drugim državnim tijelima i tijelima koja imaju javne ovlasti. Navedeno načelo povrijeđeno je ako stranci u postupku nije bila dana mogućnost da bude saslušana i da u okviru zakona sudjeluje u postupku na način da iznosi činjenice i predlaže dokaze, ako se nadležno tijelo nije izjasnilo o navodima stranke važnim za odlučivanje, ako pojedinačni akt, protivno zakonu, nije obrazložen ili ako je na drugi način onemogućeno pravično suđenje pred nadležnim tijelom ustanovljenim zakonom. Naime, odredbom članka 29. st. 1. al. 1. Ustava zajamčeno pravo na pravično suđenje odnosi se ne samo na pravo osumnjičenih ili optuženih za kaznena dijela, već predstavlja ustavno jamstvo građana na pravičan postupak pred sudovima i pred tijelima državne uprave, odnosno tijelima koja imaju javne ovlasti. Povrijedivši ustavno pravo na pravično suđenje u postupku u kojem se odlučivalo o pitanjima u svezi djelatne vojne službe u oružanim snagama, podnositelju je povrijeđeno i pravo na rad i slobodu rada zajamčeno odredbom članka 54. Ustava.
5. Podnositelj u tužbi ukazuje i na povredu odredaba članaka 3., 5. st. 2. i 19. Ustava. Odredbom članka 3. Ustava Republike Hrvatske, vladavina prava istaknuta je kao temeljno načelo pravnog poretka Republike Hrvatske. Vladavina prava podrazumijeva obvezu svih da se u svom radu pridržavaju Ustava i zakona. Ta obveza proizlazi i iz članka 5. st. 2. Ustava. Odredba članka 19. Ustava, posebno utvrđuje načelo zakonitosti u postupanju tijela državne uprave i tijela koja imaju javne ovlasti. Navedene ustavne odredbe, sadrže dakle temeljna načela državnog ustroja i kao takve nisu usmjerene neposrednoj zaštiti ustavnih prava i sloboda čovjeka i građanina pa ne mogu biti povrijeđene pojedinačnim odlukama sudbene ili upravne vlasti, odnosno odlukama tijela koja imaju javne ovlasti.
6. Budući da je ustavni sud ukinuo osporene odluke, o prijedlogu podnositelja za odgodu ovrhe osporene zapovijedi nije posebno odlučivano.
7. Temeljem odredbe članaka 69. i 72. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske (»Narodne novine«, br. 99/99), odlučeno je kao u izreci.
Broj: U-III-1055/2000
Zagreb, 13. prosinca 2000.
USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Predsjednik Vijeća
dr. sc. Velimir Belajec, v. r.


Portal Poslovnenovine.com sadržaje objavljuje u dobroj namjeri. Sve sadržaje portala koristite na vlastitu odgovornost. Iako činimo sve napore kako bi osigurali točnost i pravovremenost informacija na ovim stranicama, nismo odgovorni za eventualnu netočnost informacija ili štetu nastalu korištenjem takvih informacija.


POSEBNA PREPORUKA:

PREGLED KORISNIH SAVJETA I IZBOR POSLOVNIH USLUGA ZA PODUZETNIKE

POSLOVNE INFORMACIJE ZA VLASNIKE TVRTKI, OBRTNIKE I UDRUGE

Primjeri ugovora - šprance

Investicijski projekti