POSLOVNE NOVINE - PRAVNE INFORMACIJE - PROGRAMI

# Nova ponuda za poduzetnike # Internet usluge za poduzetnike # Korisni poslovni programi # Besplatne poslovne usluge # Korisni linkovi

PREGLED PRAVNIH PROPISA U REPUBLICI HRVATSKOJ

Na temelju prava i ovlaštenja utvrđenih Ustavom, Hrvatski sabor odlučuje o donošenju i promjeni Ustava, donosi zakone, državni proračun, donosi akte kojima izražava politiku Hrvatskoga sabora, obavlja izbore, imenovanja i razrješenja, u skladu s Ustavom i zakonom... Vlada donosi poslovnike, razne odluke, rješenja i zaključke. Zakonom je predviđeno da ministri i ravnatelji pojedinih upravnih tijela donose pravilnike i naputke za provedbu zakona u okviru svoje nadležnosti. Određene ovlasti imaju i jedinice lokalne i regionalne samouprave. Njihova predstavnička tijela na temelju Zakona o lokalnoj i regionalnoj samoupravi donose, razne odluke i akte. Pored njih opće akte, autonomnog značenja, donose i strukture izvan državnih tijela. Tim aktima donose se statuti i uređuje se unutarnje ustrojstvo...

Propisi iz 2000. godine - Arhiva - pravno glasilo - rješenje o rezrješenju - pravlnik o načinu ...


PREGLED I PRETRAŽIVANJE SVIH ZAKONA I DRUGIH PROPISA - SVE OBJAVE

IZ ARHIVE: SADRŽAJ ODABRANOG PROPISA / AKTA:

USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
897
Ustavni sud Republike Hrvatske, u sastavu dr. sc. Smiljko Sokol, predsjednik Suda te suci dr. sc. Petar Klarić, Jurica Malčić, mr. sc. Ivan Matija, Ivan Mrkonjić, dr. sc. Jasna Omejec, Emilija Rajić, Vice Vukojević i Milan Vuković, odlučujući o ustavnoj tužbi M. Š. iz S., na sjednici održanoj 5. travnja 2000. godine, donio je sljedeću
ODLUKU
I. Ustavna tužba se usvaja.
II. Ukida se odluka Državnog sudbenog vijeća o imenovanju sudaca Županijskog suda u S., broj: ID-1/1999 od 11. veljače 1999. godine u dijelu u kojem se odnosi na podnositeljicu ustavne tužbe.
III. Predmet se vraća Državnom sudbenom vijeću na ponovni postupak raspravljanja i glasovanja o kandidatu - podnositeljici ustavne tužbe i njezinu imenovanju za suca Županijskog suda u S., na temelju liste kandidata ministra pravosuđa, klasa: 700-04/95-01/587, urbroj: 514-05-03/3-98-8 od 18. studenoga 1998. godine i u okviru uvjeta propisanih oglasom Ministarstva pravosuđa Republike Hrvatske, objavljenim u »Narodnim novinama«, broj 73/1995.
Obrazloženje
M. Š. iz S. podnijela je ustavnu tužbu povodom odluke Državnog sudbenog vijeća (nastavno: DSV), broj: ID-1/1999 od 11. veljače 1999. godine, o imenovanju sudaca Županijskog suda u S., kojom ponovno nije imenovana za suca tog suda u ponovljenom postupku, prema odluci Ustavnog suda Republike Hrvatske, broj: U-III-376/1996 od 5. prosinca 1997. godine.
Podnositeljica navodi da su u ponovljenom postupku neki članovi DSV-a ponovno raspravljali o istoj presudi kao i prilikom odlučivanja o njezinu imenovanju (za suca Županijskog suda u S.) 19. travnja 1996. godine, koja odluka DSV-a je upravo radi toga i ukinuta navedenom odlukom Ustavnog suda Republike Hrvatske i predmet vraćen DSV-u na ponovni postupak.
Nadalje navodi da stručnost, uspješnost na radu, rezultati rada ni druga osobna svojstva nisu bila mjerila kojima se DSV rukovodilo prilikom donošenja odluke, već naprotiv, nakon rasprave o njezinoj ranijoj presudi i isključivo na temelju toga nisu je imenovali sucem Županijskog suda u S., te smatra da su joj time povrijeđena prava jednakosti pred zakonom (članak 14. Ustava), jednakosti pred sudovima i drugim državnim i inim tijelima koja imaju javne ovlasti (članak 26. Ustava), te pravo pod jednakim uvjetima sudjelovati u obavljanju javnih poslova i biti primljen u javne službe (članak 44. Ustava).
Tijekom postupka, sukladno tada važećim odredbama članka 55. stavka 2. i 3. Poslovnika Ustavnog suda Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 29/94) od DSV-a je zatražena dostava spisa predmeta i izjašnjenje o navodima ustavne tužbe.
U pisanom izjašnjenju Državno sudbeno vijeće je navelo kako je postupak imenovanja sudaca Županijskog suda u S. proveden u skladu sa zakonskim propisima predloživši odbijanje ustavne tužbe kao neosnovane.
U provedenom postupku razmotreni su i analizirani prijedlozi iz ustavne tužbe te je izvršen uvid u isprave spisa DSV-a u dijelu koji se odnosi na postupak imenovanja sudaca Županijskog suda u S.
Ustavna tužba je osnovana.
U okvirima ustavne ovlasti iz članka 125. alineja 3. Ustava da štiti ustavne slobode i prava čovjeka i građanina (ustavna prava), Ustavni sud, temeljem članka 59. stavka 1. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 99/99 - nastavno: Ustavni zakon), o povredi tih prava odlučuje povodom ustavne tužbe svakoga tko smatra da mu je odlukom sudbene ili upravne vlasti, kao i drugih tijela koja imaju javne ovlasti, povrijeđeno neko od tih ustavnih prava.
DSV je državno tijelo čije su ovlasti o djelokrugu sudbene vlasti određene Ustavom i zakonom. Stoga je i odluka DSV-a o imenovanju sudaca, a protiv koje nije propisana druga pravna zaštita, odluka tijela državne vlasti o kojoj ovaj Sud odlučuje u postupku ustavnosudske zaštite ustavnih prava. Iako odluka DSV-a pripada u krug tzv. akata vladanja, ona je istodobno i pravno vezani akt državnog tijela koje je u postupku imenovanja vezano postupovnim pravilima, te kao i svi ostali akti vladanja bilo kojeg državnog tijela podliježe ocjeni ustavnosti i zakonitosti sa stajališta ustavnosti i zakonitosti postupka i načina donošenja.
Osim toga, kroz ustroj posebnog državnog tijela u okviru sudbene vlasti i sastavljenog od istaknutih pravnika s ovlaštenjem da imenuje i razrješava suce i državne odvjetnike te da odlučuje o njihovoj disciplinskoj odgovornosti (članak 121. stavak 1. Ustava, članak 12. Zakona o Državnom sudbenom vijeću), naglašeno je kako načelo neovisnosti sudbene vlasti u okviru trodiobe vlasti tako i ideja da istaknuti pravosudni djelatnici i drugi pripadnici pravničke struke, kompetentno i neovisno o drugim državnim tijelima i na temelju pravila struke, odlučuju o imenovanju i razrješenju pravosudnih djelatnika.
Odlučivanje uz uvjete i po postupku u kojem se osigurava stručnost, neovisnost i dostojnost za obnašanje sudačke dužnosti (članak 8. Zakona o sudovima - »Narodne novine«, broj 3/94, 110/96, 115/97 i 131/97), a prema stručnim kriterijima imanentno je u radu DSV-a. Kada DSV postupa mimo tih kriterija, on postupa protivno cilju i svrsi zbog koje je osnovano i čini grubu povredu pravila postupka.
U konkretnom slučaju, podnositeljica ustavne tužbe je zajedno s još jednim kandidatom bila sudionik u ponovljenom postupku imenovanja sudaca Županijskog suda u S.
Uvidom u predmet Sud je utvrdio da je pisano i usmeno mišljenje predsjednika Županijskog suda u S. o podnositeljici ustavne tužbe bilo pozitivno, dok je pisano mišljenje (tada novog) predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske bilo negativno, za razliku od ranijeg pozitivnog očitovanja.
Tijekom rasprave o kandidatu, primjedbe su se svele na analizu jedne ranije presude (potvrđene od Vrhovnog suda Republike Hrvatske) u kojoj je podnositeljica sudjelovala, a kojom je izrečena kazna maloljetničkog zatvora u trajanju od dvije godine.
Ovaj Sud već je zauzeo stajalište (u odlukama U-III-520/95, U-III-530/95, U-III-534/95, U-III-537/95, U-III-540/95 te U-III-404/96) da se na presudi donesenoj u zakonito provedenom postupku ne može temeljiti prosudba o radu suca. Presuda koju je donijelo vijeće nadležnog suda nije odluka pojedinca iz sastava tog vijeća, te se ne može takvom ni smatrati. Na njoj se ne može temeljiti prosudba o radu pojedinog člana odnosnog vijeća. Naime, nitko izvan tog vijeća i nadležnog višeg suda, ali i tada samo u postupku u povodu pravnog lijeka, ne može zakonito saznati tko je od članova glasovao za ili protiv takve odluke. Iznošenje pretpostavki o glasu pojedinog člana vijeća ili pak onih o izdvajanju mišljenja (a to pravo svakog suca utemeljeno je u osnovi na odredbama o samostalnosti i neovisnosti suda, dakle i svakog suca) kakve su dane u pojedinim mišljenjima o radu kandidata, suprotno je zakonu. U svakom konačnom rezultatu takva prosudba stavlja dotičnog, izrijekom navedenog kandidata, u nejednak položaj u postupku imenovanja u odnosu na druge kandidate o čijem se sudjelovanju i glasovanju u pojedinim predmetima nije (što je u skladu sa zakonom i Ustavom) iznosilo niz pretpostavki.
Ovo se posebno odnosi na slučajeve u kojima se odlučuje o imenovanju (odnosno neimenovanju) kandidata koji već obnašaju sudačku dužnost - kao u ovom predmetu - jer odluka kojom sudac nije ponovno imenovan povlači za sobom pravnu posljedicu prestanka sudačke dužnosti po sili zakona, a to znači i prestanak radnog odnosa (arg. iz članka 101. i 102. Zakona o sudovima).
Utvrdivši da se rasprava o podnositeljici ustavne tužbe na sjednici DSV-a, prije glasovanja o imenovanju, svela (jedino) na komentar ranije presude u kojoj je podnositeljica sudjelovala, bez ocjene stručnosti, postignutih rezultata u radu i drugih osobnih svojstava podnositeljice, ovaj Sud utvrđuje da su, osporenom odlukom, podnositeljici povrijeđena ustavna prava na koja ukazuje u ustavnoj tužbi.
Slijedom iznijetoga Sud je, temeljem odredbi članka 72. Ustavnog zakona, odlučio kao u izreci.
Broj: U-III-237/1999
Zagreb, 5. travnja 2000.
USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Predsjednik
dr. sc. Smiljko Sokol, v. r.


Portal Poslovnenovine.com sadržaje objavljuje u dobroj namjeri. Sve sadržaje portala koristite na vlastitu odgovornost. Iako činimo sve napore kako bi osigurali točnost i pravovremenost informacija na ovim stranicama, nismo odgovorni za eventualnu netočnost informacija ili štetu nastalu korištenjem takvih informacija.


POSEBNA PREPORUKA:

PREGLED KORISNIH SAVJETA I IZBOR POSLOVNIH USLUGA ZA PODUZETNIKE

POSLOVNE INFORMACIJE ZA VLASNIKE TVRTKI, OBRTNIKE I UDRUGE

Primjeri ugovora - šprance

Investicijski projekti