POSLOVNE NOVINE - PRAVNE INFORMACIJE - PROGRAMI

# Nova ponuda za poduzetnike # Internet usluge za poduzetnike # Korisni poslovni programi # Besplatne poslovne usluge # Korisni linkovi

PREGLED PRAVNIH PROPISA U REPUBLICI HRVATSKOJ

Na temelju prava i ovlaštenja utvrđenih Ustavom, Hrvatski sabor odlučuje o donošenju i promjeni Ustava, donosi zakone, državni proračun, donosi akte kojima izražava politiku Hrvatskoga sabora, obavlja izbore, imenovanja i razrješenja, u skladu s Ustavom i zakonom... Vlada donosi poslovnike, razne odluke, rješenja i zaključke. Zakonom je predviđeno da ministri i ravnatelji pojedinih upravnih tijela donose pravilnike i naputke za provedbu zakona u okviru svoje nadležnosti. Određene ovlasti imaju i jedinice lokalne i regionalne samouprave. Njihova predstavnička tijela na temelju Zakona o lokalnoj i regionalnoj samoupravi donose, razne odluke i akte. Pored njih opće akte, autonomnog značenja, donose i strukture izvan državnih tijela. Tim aktima donose se statuti i uređuje se unutarnje ustrojstvo...

Propisi iz 2000. godine - Arhiva - pravnik - pravilnik o normi - pravilnik o statusu ...


PREGLED I PRETRAŽIVANJE SVIH ZAKONA I DRUGIH PROPISA - SVE OBJAVE

IZ ARHIVE: SADRŽAJ ODABRANOG PROPISA / AKTA:

USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
896
Ustavni sud Republike Hrvatske, u sastavu dr. sc. Smiljko Sokol, predsjednik Suda, te suci Marijan Hranjski, dr. sc. Petar Klarić, Jurica Malčić, mr. sc. Ivan Matija, Ivan Mrkonjić, dr. sc. Jasna Omejec, Emilija Rajić, Vice Vukojević i Milan Vuković, povodom ustavne tužbe V. B. Š. iz Z., zastupane po N. V., dipl. pravniku iz Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika Republike Hrvatske, na sjednici Suda održanoj 5. travnja 2000. godine, donio je sljedeću
ODLUKU
1. Ustavna tužba se usvaja, te se ukida
- presuda Vrhovnog suda Republike Hrvatske broj: Rev-851/1998 od 2. srpnja 1999.
II. Predmet se vraća Vrhovnom sudu Republike Hrvatske na ponovni postupak.
Obrazloženje
V. B. Š. iz Z. podnijela je po punomoćniku pravodobnu i dopuštenu ustavnu tužbu u povodu presude Vrhovnog suda Republike Hrvatske broj: Rev-851/1998 od 2. srpnja 1999., kojom se prihvaća revizija tuženika iz parničnog postupka, te se preinačuju nižestupanjske presude na način da se tužbeni zahtjev tužiteljice, podnositeljice ustavne tužbe, odbija.
Revizija tuženika podnesena je protiv presude Županijskog suda u Gradu Z. broj: Gž-1388/94-2 od 29. ožujka 1994., kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Z. broj: Pr-3430/91 od 18. svibnja 1993. Pravomoćnom je presudom prvog stupnja u cijelosti usvojen podnositeljičin tužbeni zahtjev u sporu radi poništenja rješenja o prestanku radnog odnosa i vraćanja na rad.
U predmetnom radnom sporu već je ranije, povodom revizije tuženika - Grada Z., bila donesena presuda Vrhovnog suda Republike Hrvatske broj: Rev-1491/1995-2 od 19. lipnja 1996., kojom su također preinačene navedene nižestupanjske presude i odbijen tužbeni zahtjev.
Povodom te presude Vrhovnog suda podnositeljica je ovom Sudu također podnijela ustavnu tužbu u svezi s kojom je na sjednici Suda održanoj 11. ožujka 1998. donesena odluka pod brojem: U-III-959/1996 (»Narodne novine«, broj 50/98), a kojom je ustavna tužba usvojena i predmet vraćen Vrhovnom sudu Republike Hrvatske na ponovni postupak.
Vrhovni sud je u ponovljenom postupku donio ovdje osporavanu presudu Rev-851/1998 od 2. srpnja 1999., sadržaja gotovo istovjetnog sadržaju prethodno donesene i po ovom Sudu ukinute revizijske presude Rev-1491/1995, ponovo prihvatio reviziju tuženika, te odbio tužbeni zahtjev tužiteljice.
U ustavnoj tužbi podnesenoj u povodu te presude Vrhovnog suda podnositeljica navodi i obrazlaže istovjetno kao i u prethodno podnesenoj ustavnoj tužbi, u cijelosti se pozivajući na njezin sadržaj i sadržaj odluke ovog Suda koja je tim povodom donesena.
Podnositeljica, naime, smatra da je osporavana presuda nezakonita i da se njome vrijeđaju temeljne vrednote ustavnog poretka Republike Hrvatske iz čl. 3. Ustava Republike Hrvatske, osobito vladavina prava, zatim ustavna prava iz čl. 14. stavka 2. (jednakost pred zakonom), iz čl. 19. (utemeljenost pojedinačnih upravnih akata na zakonu i sudska kontrola zakonitosti tih akata), iz čl. 54. (pravo na rad i slobodu rada, dostupnost svakog radnog mjesta pod jednakim uvjetima), te načelo iz čl. 115. stavka 3. Ustava Republike Hrvatske (suđenje na temelju Ustava i zakona).
Predlaže ukinuti osporavanu presudu.
Ustavna tužba je osnovana.
Vrhovni sud Republike Hrvatske je donošenjem presude Rev-851/1998, kojom preinačuje nižestupanjske presude i odbija tužbeni zahtjev podnositeljice ustavne tužbe, postupio suprotno odluci Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: U-III-959/1996. odnosno suprotno obvezi propisanoj odredbom čl. 25. stavka 1. tada važećeg Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 13/91, nastavno: Ustavni zakon). Prema toj odredbi odluke i rješenja Ustavnog suda obvezatne su i izvršne.
S obzirom na to da je Vrhovni sud Republike Hrvatske u osporavanoj odluci i dodatno obrazložio svoja stajališta iz prethodno ukinute odluke, u tijeku postupka pred Ustavnim sudom ponovo je izvršen uvid i analizirana dokumentacija u spisu predmeta Općinskog suda u Z., osporavana odluka, ukinuta odluka Rev-1491/1995 od 19. lipnja 1996, nižestupanjske odluke, te navodi i razlozi podnesene ustavne tužbe.
Temeljem navedenog Ustavni sud Republike Hrvatske smatra da je, glede činjenične osnove predmetnog radnog spora i podnesene ustavne tužbe, koja je cjelovito izložena u dijelu obrazloženja odluke ovog Suda broj: U-III-959/1996 od 11. ožujka 1998., dostatno pozvati se na tu odluku.
Jednako tako, ovaj Sud ostaje pri pravnoj argumentaciji svojih stajališta također izloženoj u obrazloženju navedene odluke, time da se osobito ističe izraženo stajalište o upitnoj provedivosti sudske odluke kojom bi se nakon prestanka postojanja tuženika koji, prema stajalištu donositelja osporavane presude, jedini jest pasivno legitimiran u predmetnom sporu, nalagalo tom tuženiku da podnositeljicu vrati na rad.
Pored toga, ističe se i stajalište da bi i prije prestanka postojanja pasivno legitimiranog tuženika, koji je, sukladno stajalištu iz osporavane presude, trebao biti u tužbi nominiran kao četrnaest poimence nabrojanih mjesnih zajednica - sudionika Društvenog dogovora o osnivanju Radne zajednice zajedničke stručne službe mjesnih zajednica Općine T., odluka o vraćanju podnositeljice na rad bila neprovediva, s obzirom na to da nije moguće odrediti na koju od njih bi se rečena obveza odnosila.
U osporavanoj se presudi Vrhovnog suda, međutim, za razliku od one prethodno ukinute, ne osporava postojanje pravnog slijeda između mjesnih zajednica i Grada Z. Naprotiv, u obrazloženju ove presude izražava se stav kako je točno da taj slijed postoji, međutim da u vrijeme podnošenja tužbe još nije započeo tj. da su mjesne zajednice u to vrijeme postojale. Stoga da je tužba u konkretnom slučaju morala biti upravljena isključivo protiv njih, pa bi kasnije u tijeku parnice došlo do preinake i procesnopravne sukcesije.
Dvojbeno je, međutim, ne bi li tužba protiv tuženika - mjesnih zajednica izazvala potrebu primjene odredaba čl. 281. Zakona o parničnom postupku (»Narodne novine«, broj 53/91, 91/92 i 112/99, nastavno: ZPP), a u svezi sa odredbama čl. 83. i 109. istog Zakona.
Naime, člankom 186. stavkom 1. ZPP-a propisano je, pored ostalog, da tužba treba sadržavati određen zahtjev u pogledu glavne stvari i sporednih traženja. Određenost zahtjeva podrazumijeva i određenost pasivno legitimirane strane u sporu i to takve koja će biti legitimirana i u odnosu na provedbu odluke kojom se tužbeni zahtjev usvaja, ako takva odluka bude donesena. Pasivno legitimirana strana u sporu, dakle, mora biti na temelju objektivnih kriterija podobna i sposobna za određeno činjenje, propuštanje ili trpljenje koje joj može biti naloženo presudom.
Osim toga, člankom 281. ZPP-a propisano je da će sudac - predsjednik vijeća poduzeti mjere iz čl. 83. i 109. istog Zakona (mjere za ispravljanje, uređivanje tužbe) i kada utvrdi da tužba ima nedostataka koji se tiču sposobnosti tužitelja ili tuženika da budu stranke u postupku. Ako se nedostaci ne mogu otkloniti ili ako ostavljeni rok za otklanjanje nedostataka bezuspješno protekne, sud će rješenjem ukinuti radnje provedene u postupku zahvaćene tim nedostatkom i odbaciti tužbu ako su nedostaci takve prirode da sprečavaju daljnje vođenje parnice (čl. 83. stavak 5. ZPP-a).
Nedostatak pravne osobnosti mjesnih zajednica svakako dovodi u pitanje njihovu stranačku odnosno parničnu sposobnost, a realizacija prava suprotne strane u sporu stavlja se u ovisnost od pravne prakse priznavanja ius standi in iudicio takvim organizacijskim oblicima. Stoga neosporno postoji rizik da tužba podnesena protiv mjesne zajednice kao tuženika bude odbačena. S teorijskog aspekta, tužitelj koji bude pozvan na uređenje tužbe stoga što je kao tuženika naznačio osobu koja ne može biti stranka u postupku, a ne postoji druga osoba koja bi u konkretnoj parnici mogla biti pasivno legitimirana, nema mogućnost preinačiti tužbu i postupak završava odbačajem tužbe. To se neće dogoditi u slučaju kada se sukcesija (temeljem nekog naknadno donesenog propisa) dogodi prije pravomoćnosti rješenja o odbačaju tužbe, što pak ovisi isključivo o ažurnosti pojedinog suca.
Nije suvišno napomenuti ni to da okončanje postupka odbačajem tužbe zbog promašene pasivne legitimacije, osobito u domeni radnih sporova, u kojima je podnošenje tužbe u pravilu vezano rokovima prekluzivne prirode, ima za tužitelja značaj zatvaranja svakog daljnjeg pravnog puta.
Svrha je izlaganja naprijed opisane hipotetske situacije ukazati na neprihvatljivost stajališta donositelja osporavane presude zasnovanog isključivo na formalnopravnim kriterijima. Ne pledira se na ovaj način za ignoriranje formalnopravnih kriterija. Naprotiv, međutim uvijek treba voditi računa da za to budu kumulativno ispunjeni uvjeti - postojanje jasnih i točno određenih kriterija i nepostojanje opasnosti gubitka na zakonu utemeljenih prava stranke.
Specifičnost konkretnog slučaja sastoji se upravo u činjenici da se radi o radnom sporu protiv poslodavca čije se definiranje i identificiranje kao moguće pasivno legitimirane strane nameće kao neka vrsta prethodnog pitanja, ali pitanja koje sve do revizijskog stadija postupka nije u potpunosti riješeno. S obzirom da je u tijeku parnice došlo do zakonske i slijedom toga procesnopravne sukcesije Grada Z., koji je od početka i bio naznačen tuženikom u tom sporu, sve ako je to, kako smatra Vrhovni sud, i bilo pogrešno, tom bi činjenicom eventualni promašaj pasivne legitimacije u konkretnom slučaju bio otklonjen. Ovo osobito s obzirom na okolnost da se radilo o materijalnopravno utemeljenom tužbenom zahtjevu i da tu okolnost nitko, niti Vrhovni sud, ne osporava.
Prema tome, zbog razloga navedenih u obrazloženju odluke U-III-959/1996 i zbog razloga izloženih u obrazloženju ove odluke Ustavni sud Republike Hrvatske zauzeo je stajalište da su u konkretnom slučaju povrijeđena ustavna prava podnositeljice ustavne tužbe. Osobito se rečeno odnosi na povredu ustavnog prava na rad iz čl. 54. Ustava Republike Hrvatske.
Pored toga, kako je već navedeno, Vrhovni je sud Republike Hrvatske donošenjem osporavane presude povrijedio odredbe čl. 25. stavka 1. tada važećeg Ustavnog zakona, koje postupanje samo za sebe predstavlja povredu norme ustavnog ranga i dostatno je za ukidanje tako donesene odluke.
Slijedom izloženog, a na temelju odredaba čl. 69. i 72. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 99/99), odlučeno je kao u izreci.
Broj: U-III-956/1999
Zagreb, 5. travnja 2000.
USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Predsjednik
dr. sc. Smiljko Sokol, v. r.


Portal Poslovnenovine.com sadržaje objavljuje u dobroj namjeri. Sve sadržaje portala koristite na vlastitu odgovornost. Iako činimo sve napore kako bi osigurali točnost i pravovremenost informacija na ovim stranicama, nismo odgovorni za eventualnu netočnost informacija ili štetu nastalu korištenjem takvih informacija.


POSEBNA PREPORUKA:

PREGLED KORISNIH SAVJETA I IZBOR POSLOVNIH USLUGA ZA PODUZETNIKE

POSLOVNE INFORMACIJE ZA VLASNIKE TVRTKI, OBRTNIKE I UDRUGE

Primjeri ugovora - šprance

Investicijski projekti