POSLOVNE NOVINE - PRAVNE INFORMACIJE - PROGRAMI

# Nova ponuda za poduzetnike # Internet usluge za poduzetnike # Korisni poslovni programi # Besplatne poslovne usluge # Korisni linkovi

PREGLED PRAVNIH PROPISA U REPUBLICI HRVATSKOJ

Na temelju prava i ovlaštenja utvrđenih Ustavom, Hrvatski sabor odlučuje o donošenju i promjeni Ustava, donosi zakone, državni proračun, donosi akte kojima izražava politiku Hrvatskoga sabora, obavlja izbore, imenovanja i razrješenja, u skladu s Ustavom i zakonom... Vlada donosi poslovnike, razne odluke, rješenja i zaključke. Zakonom je predviđeno da ministri i ravnatelji pojedinih upravnih tijela donose pravilnike i naputke za provedbu zakona u okviru svoje nadležnosti. Određene ovlasti imaju i jedinice lokalne i regionalne samouprave. Njihova predstavnička tijela na temelju Zakona o lokalnoj i regionalnoj samoupravi donose, razne odluke i akte. Pored njih opće akte, autonomnog značenja, donose i strukture izvan državnih tijela. Tim aktima donose se statuti i uređuje se unutarnje ustrojstvo...

Propisi iz 2000. godine - Arhiva - hrvatske uredbe - ustavni zakon pretplata - program podizanja novih ...


PREGLED I PRETRAŽIVANJE SVIH ZAKONA I DRUGIH PROPISA - SVE OBJAVE

IZ ARHIVE: SADRŽAJ ODABRANOG PROPISA / AKTA:

USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Ustavni sud Republike Hrvatske u sastavu dr. sc. Smiljko Sokol, predsjednik Suda te suci: dr. sc. Velimir Belajec, Marijan Hranjski dr. iur., dr. sc. Petar Klarić, Jurica Malčić, mr. sc. Ivan Matija, Ivan Mrkonjić, dr. iur., dr. sc. Jasna Omejec, Emilija Rajić, Vice Vukojević dr. iur. i Milan Vuković dr. iur., odlučujući o prijedlogu Vere Miloš, odvjetnice iz Pule, za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti s Ustavom, na sjednici održanoj dana 12. siječnja 2000. godine, donio je
ODLUKU
I. Pokreće se postupak za ocjenu suglasnosti s Ustavom odredbe članka 55. stavka 2. Zakona o šumama (»Narodne novine«, br. 52/90 - pročišćeni tekst, 5/91, 9/91, 61/91, 26/93 i 76/93) i ta se odredba ukida.
II. Ova odluka objavit će se u »Narodnim novinama«.
Obrazloženje
Vera Miloš, odvjetnica iz Pule, podnijela je prijedlog za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti s Ustavom članka 55. stavka 2. Zakona o šumama (»Narodne novine«, br. 52/90, 5/91, 9/91, 61/91, 26/93 i 76/93).
Podnositeljica smatra da je osporena odredba u suprotnosti s odredbom članka 5. Ustava, koja određuje da u Republici Hrvatskoj zakoni moraju biti u suglasnosti s Ustavom, a ostali propisi i s Ustavom i sa zakonom i da je svatko dužan pridržavati se Ustava i zakona i poštivati pravni poredak Republike Hrvatske. Također smatra da osporena odredba nije u suglasju s odredbom članka 48. Ustava, kojom se jamči pravo vlasništva i odredbom članka 50. Ustava, kojom je propisano da se vlasništvo može ograničiti ili oduzeti zakonom, ako je to u interesu Republike Hrvatske, ali uz naknadu tržišne vrijednosti.
Podnositeljica iznosi da se radi o odredbi koja je donijeta prije donošenja Ustava Republike Hrvatske i kao takva da je ostatak pravnog sistema koji je napušten.
Tijekom postupka Ustavni je sud prijedlog dostavio na odgovor Hrvatskom državnom saboru i na očitovanje Ministarstvu poljoprivrede i šumarstva.
Hrvatski državni sabor izvijestio je Sud da je prijedlog upućen Odboru za Ustav, Poslovnik i politički sustav Zastupničkog doma Sabora, međutim, odgovor na prijedlog Sudu nije dostavljen.
Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva dostavilo je mišljenje kojim osporava osnovanost podnesenog prijedloga i predlaže da se odbije.
Prijedlog je osnovan.
Osporena odredba glasi:
»Na šumama i šumskom zemljištu u državnom vlasništvu ne može se steći pravo vlasništva dosjelošću.«
Odredbom članka 48. stavka 1. Ustava jamči se pravo vlasništva, dok odredba stavka 2. tog članka propisuje da vlasništvo obvezuje i da su nositelji vlasničkog prava i njihovi korisnici dužni pridonositi općem dobru.
Nositelji prava vlasništva na šumama i šumskom zemljištu mogu biti fizičke i pravne osobe. Odredbom članka 16. stavka 1. Zakona o šumama, utvrđena je zakonska presumpcija, temeljem koje je Republika Hrvatska vlasnik svih šuma i šumskog zemljišta na području Republike, koja nisu u privatnom vlasništvu. O načinu stjecanja vlasništva na šumama i šumskom zemljištu, koje nije u vlasništvu države, Zakon o šumama, kao lex specialis, ne sadrži posebne odredbe, već se primjenjuju odredbe Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (»Narodne novine«, br. 91/96). Dosjelost, kao jedan od načina stjecanja vlasništva, uređena je odredbama članka 159. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima.
Izvršavanje prava vlasništva na šumama i šumskom zemljištu predmet je posebnog uređenja Zakona o šumama. Naime, prema odredbi članka 1. tog Zakona, šume i šumska zemljišta dobra su od interesa za Republiku Hrvatsku i imaju njezinu osobitu zaštitu, te se zaštićuju i iskorišćuju na način određen tim Zakonom.
Vlasnici i drugi stvarnopravni ovlaštenici, mogu šume i šumska zemljišta iskorištavati na način određen zakonom, zadovoljavajući i interes Republike Hrvatske, pri čemu je postupanje u skladu s odredbama Zakona pod nadzorom upravne vlasti - općinskih tijela uprave nadležnih za poslove šumarstva i Ministarstva poljoprivrede i šumarstva, tj. Republičkog šumarskog inspektorata, a podliježe i kaznenoj odgovornosti za privredne prijestupe i prekršaje. Pravo vlasništva na šumama zakonom je ograničeno time što je propisano jedinstveno i trajno upravljanje šumama i šumskim zemljištem na području države, a ogleda se u tome što se na šumskogospodarskom području gospodari na temelju šumskogospodarske osnove koju donosi poduzeće u vlasništvu Republike, a odobrava resorno Ministarstvo (čl. 29.-31.). Na temelju ove osnove donosi se program gospodarenja, koji je osnov za izradu razvojnih planova (dugoročnih i srednjoročnih), a i godišnjeg plana gospodarenja u kojem se treba odvijati gospodarenje šumama i šumskim zemljištem (čl. 32-36.).
Uz navedene odredbe, zaštita šuma ogleda se i kroz zabranu pustošenja, krčenja i čiste sječe šuma. Naime, Zakonom je također propisano da se stabla u šumi mogu sjeći tek nakon njihovog odabiranja i obilježavanja, koje se provodi sukladno s godišnjim gospodarskim planom (čl. 41./1.). Zakon ograničava vlasnika šume i u drugim aktivnostima kroz koje bi inače mogao rabiti šumu, odnosno šumsko zemljište (odsijecanje grana, dijelova grana, paša, brst, žirenje, iskorištavanje pijeska, humusa, gline, skupljanje i odvožnja mahovine, šumskih plodova i drugo - čl. 44.). Vlasnik u načelu ne smije promijeniti namjenu nekretnine, a mogućnost da zemljište koje faktično više nije pod šumom namijeni za što drugo također mu je uskraćena propisanom obvezom pošumljavanja i pomlađivanja (čl. 11.).
Ustavni sud razmotrio je navedene odredbe Zakona o šumama, kroz prizmu odredbe članka 52. Ustava, koja propisuje da more, morska obala, otoci, vode, zračni prostor, rudno blago i druga prirodna bogatstva, ali i zemljište, šume, biljni i životinjski svijet, drugi dijelovi prirode, nekretnine i stvari od osobitog kulturnog, povijesnog, gospodarskog i ekološkog značenja, za koje je zakonom izričito određeno da su od interesa za Republiku Hrvatsku, imaju njezinu osobitu zaštitu.
Razmatrajući osporenu odredbu, Ustavni sud je imao u vidu da je odredbom članka 159. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima propisano dvostruko vrijeme trajanja posjeda za stjecanje vlasništva dosjelošću na stvari (između ostalih) u vlasništvu Republike Hrvatske. Prema toj odredbi u pravo vlasništva može se dosjelošću pretvoriti samo samostalan posjed nekretnine u vlasništvu Republike Hrvatske koji je zakonit, istinit i pošten i koji je neprekidno trajao dvadeset godina. Ukoliko je samostalan posjed takve nekretnine bio barem pošten, tada će se pretvoriti u pravo vlasništva dosjelošću, neprekidnim trajanjem kroz četrdeset godina.
Dosjelost, kao institut koji pretvara faktičnu vlast u pravnu, djeluje stabilizirajuće na socijalne odnose koji već dulje vrijeme postoje. Posjedovanjem stvari kroz zakonom propisano razdoblje, u situaciji koja je pružala mogućnost da se takav posjed suzbije, ako je zaista protivan pravu, dosjelost legalizira postojeće stanje. Institut dosjelosti u pravu vezan je uz potrebu da se određena faktična stanja, faktična vlast, nakon izvjesnog vremena uskladi s pravom, pretvori u subjektivno pravo. To nalaže kako načelo pravičnosti tako i načelo sigurnosti u pravnom prometu jer treba omogućiti onom tko je neku stvar ili pravo stekao u posjed na način koji zaslužuje zaštitu, da nakon proteka određenog vremena postane i pravno nositeljem stečenog prava.
Imajući u vidu da je gospodarenje šumama od interesa za Republiku Hrvatsku (zbog čega su propisana faktična ograničenja vlasništva, koja se realiziraju kroz uvjete i načine gospodarenja šumama i šumskim zemljištem), Ustavni sud je utvrdio da je protivno temeljnim ustavnim načelima demokratske države, apsolutno isključivanje mogućnosti stjecanja prava vlasništva dosjelošću, posjedniku propisane kakvoće koji šumom, odnosno šumskim zemljištem u vlasništvu Republike Hrvatske, gospodari na način uređen zakonom i kroz zakonom propisano vremensko razdoblje.
Ustav Republike Hrvatske ukinuo je dualizam vlasništava. Stoga je Ustavni sud utvrdio da osporena odredba nije u suglasju s načelom ustavnosti i zakonitosti, koje je utvrđeno odredbom članka 5. Ustava, a također i s odredbom članka 3. Ustava, koja nepovredivost vlasništva, a time i mogućnost stjecanja vlasništva, svrstava u najviše vrednote ustavnog poretka Republike Hrvatske. Ustavni sud je također utvrdio da osporena odredba nije u suglasju s odredbom članka 48. Ustava, napose odredbom stavka 2. tog članka, koja propisuje da vlasništvo obvezuje, iz razloga što se štiti vlasništvo države u slučaju kada je očigledno da država kao vlasnik šumom, odnosno šumskim zemljištem ne gospodari kroz značajno vremensko razdoblje, unatoč izričitim odredbama Zakona o šumama.
Slijedom izloženog, sukladno odredbi članka 53. stavka 1. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske (»Narodne novine«, br. 99/99), Ustavni sud je osporenu odredbu ukinuo.
Odluka o objavi temelji se na odredbi članka 28. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske.
Broj: U-I-374/1998
Zagreb, 12. siječnja 2000.
USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Predsjednik
dr. sc. Smiljko Sokol, v. r.


Portal Poslovnenovine.com sadržaje objavljuje u dobroj namjeri. Sve sadržaje portala koristite na vlastitu odgovornost. Iako činimo sve napore kako bi osigurali točnost i pravovremenost informacija na ovim stranicama, nismo odgovorni za eventualnu netočnost informacija ili štetu nastalu korištenjem takvih informacija.


POSEBNA PREPORUKA:

PREGLED KORISNIH SAVJETA I IZBOR POSLOVNIH USLUGA ZA PODUZETNIKE

POSLOVNE INFORMACIJE ZA VLASNIKE TVRTKI, OBRTNIKE I UDRUGE

Primjeri ugovora - šprance

Investicijski projekti