POSLOVNE NOVINE - PRAVNE INFORMACIJE - PROGRAMI

# Nova ponuda za poduzetnike # Internet usluge za poduzetnike # Korisni poslovni programi # Besplatne poslovne usluge # Korisni linkovi

PREGLED PRAVNIH PROPISA U REPUBLICI HRVATSKOJ

Na temelju prava i ovlaštenja utvrđenih Ustavom, Hrvatski sabor odlučuje o donošenju i promjeni Ustava, donosi zakone, državni proračun, donosi akte kojima izražava politiku Hrvatskoga sabora, obavlja izbore, imenovanja i razrješenja, u skladu s Ustavom i zakonom... Vlada donosi poslovnike, razne odluke, rješenja i zaključke. Zakonom je predviđeno da ministri i ravnatelji pojedinih upravnih tijela donose pravilnike i naputke za provedbu zakona u okviru svoje nadležnosti. Određene ovlasti imaju i jedinice lokalne i regionalne samouprave. Njihova predstavnička tijela na temelju Zakona o lokalnoj i regionalnoj samoupravi donose, razne odluke i akte. Pored njih opće akte, autonomnog značenja, donose i strukture izvan državnih tijela. Tim aktima donose se statuti i uređuje se unutarnje ustrojstvo...

Propisi iz 2000. godine - Arhiva - pravni portal - ispravak zaključka ministarstvo - osnovni krivični zakon ...


PREGLED I PRETRAŽIVANJE SVIH ZAKONA I DRUGIH PROPISA - SVE OBJAVE

IZ ARHIVE: SADRŽAJ ODABRANOG PROPISA / AKTA:

USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
872
Ustavni sud Republike Hrvatske u Vijeću petorice za odlučivanje o ustavnim tužbama, u sastavu sudac dr. sc. Velimir Belajec, kao predsjednik Vijeća te suci Marijan Hranjski dr. iur., Ivan Mrkonjić dr. iur., dr. sc. Jasna Omejec i Vice Vukojević dr. iur., kao čanovi Vijeća, odlučujući o ustavnoj tužbi S. K. iz O., zastupane od punomoćnice D. V. odvjetnice iz Z., na sjednici održanoj dana 13. ožujka 2000. godine, donio je jednoglasno
ODLUKU
Ustavna tužba se odbija.
Pravo istaknuto u ustavnoj tužbi nije predmet ustavnosudske zaštite.
Obrazloženje

  1. Uvodno označena tužiteljica osporava rješenje Vrhovnog suda Republike Hrvatske, broj: Rev-3064/98 od 10. ožujka 1999. godine kojim je prihvaćena revizija protustranke - tuženika (S. »J.J.S.« - S.c.O.) te ukinuta presuda Županijskog suda u O., broj: Gž-623/98 od 9. srpnja 1998. godine i presuda Općinskog suda u O., broj: Pr-783/97 od 2. veljače 1998. godine, te je tužba odbačena.
  2. Revizijskim rješenjem ukinute presude sudova prvog i drugog stupnja donijete su u sporu radi otkaza ugovora o radu. Prvostupanjskom je presudom otkaz ugovora o radu utvrđen nevažećim, poništena je odluka o prestanku radnog odnosa tužiteljici, a poslodavac je obvezan vratiti tužiteljicu na rad, priznati joj kontinuitet radnog odnosa te sklopiti novi ugovor o radu. U žalbenom je postupku ovakva presuda potvrđena drugostupanjskom presudom.
  3. Osporeno revizijsko rješenje donijeto je nakon utvrđenja od strane Vrhovnog suda da su sudovi nižeg stupnja pogrešno primijenili materijalno pravo kada su meritorno odlučili o tužbenom zahtjevu tužiteljice.
  4. Vrhovni sud takvo utvrđenje temelji na odredbama stavka 1. i 2. članka 126. Zakona o radu (»Narodne novine«, broj 38/95, 54/95 i 65/95) navodeći da navedenu zakonsku odredbu valja tumačiti na način da zaštitu pred nadležnim sudom ne može tražiti zaposlenik koji nije prethodno tražio zaštitu svog prava pred nadležnim tijelom poslodavca.

Budući da tužiteljica, a što je neprijeporno, nije od poslodavca tražila zaštitu radi otkaza ugovora o radu, već je zaštitu tražila od suda, to Vrhovni sud u revizijskom postupku utvrđuje da ne postoji zakonska procesna pretpostavka za traženje sudske zaštite te donosi osporeno rješenje, čiji je sadržaj naprijed naveden.
5. Tužiteljica navodi da je osporenim rješenjem povrijeđena odredba iz članka 115. stavka 3. Ustava, a zbog povrede Zakona o radu da su povrijeđene temeljne slobode i prava tužiteljice.
6. U obrazloženju ustavne tužbe, tužiteljica daje svoje tumačenje odredaba članka 126. stavaka 1. i 2. Zakona o radu te zaključuje da obraćanje zaposlenika poslodavcu nije, prema zakonu, pretpostavka za podnošenje tužbe sudu.
7. Kad Ustavni sud odlučuje o ustavnoj tužbi, prvo ispituje jesu li prava istaknuta u ustavnoj tužbi ustavna prava u smislu članka 59. stavak 1. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 99/99, nastavno: Ustavni zakon). Ako utvrdi da se radi o ustavnim pravima, Sud ispituje jesu li ustavna prava povrijeđena.
7.1. U ustavnoj tužbi istaknuta povreda ustavne odredbe nije predmet ustavnosudske zaštite.
8. Prema odredbi stavka 1. članka 59. Ustavnog zakona, ustavna se tužba može podnijeti ako podnositelj smatra da je osporenim aktom povrijeđeno neko od Ustavom utvrđenih sloboda i prava čovjeka i građanina (ustavno pravo).
9. Prema odredbi članka 67. Ustavnog zakona, Sud ispituje samo one povrede ustavnih prava i sloboda koje su istaknute u ustavnoj tužbi.
10. Ustavni sud ispituje i ocjenjuje je li pojedinačnim aktom osporenim ustavnom tužbom, kao i postupkom u kojem je donesen, došlo do ustavno nedopuštenog zadiranja u ustavne slobode i prava čovjeka i građanina.
11. Tužiteljica u ustavnoj tužbi nije istaknula ni jednu povredu ustavnih prava i sloboda, a od Ustavnog suda traži donošenje odluke kojom bi se ocijenilo i utvrdilo da joj je, naprijed označenim sudbenim aktom, povrijeđena odredba iz članka 115. stavak 3. Ustava. Dakle, tužiteljica ističe da joj je načelo zakonitosti iz članka 115. stavak 3. Ustava povrijeđeno kao ustavno pravo.
11.1. Odredba iz stavka 3. članka 115. Ustava propisuje načelo zakonitosti za sudbenu vlast, odnosno, propisuje temeljne smjernice i dužnost sudova da postupaju i odlučuju zakonito. Navedena ustavna odredba ne sadrži slobode i prava koja su Ustavom zajamčena fizičkoj ili pravnoj osobi (nastavno: subjektivno ustavno pravo). Stoga se iz te odredbe ne može izvesti zaključak o postojanju subjektivnog ustavnog prava na zakonitost odluka sudbene vlasti, već tom odredbom ustavotvorac, u ukupnosti članka 115. Ustava, sudbenoj vlasti povjerava da samostalno i neovisno brine o zakonitosti.
11.2. Vrhovnom sudu Republike Hrvatske kao najvišem sudu, a ne Ustavnom sudu, Ustav je odredbom članka 116. stavak 1. povjerio osiguravanje jedinstvene primjene zakona i ravnopravnosti građana.
12. Budući da se ustavnom tužbom traži zaštita prava koje se ne može podvesti pod prava i slobode čovjeka i građanina u smislu članka 125. alineja 3. Ustava, dakle, protivno odredbi članka 59. stavak 1. Ustavnog zakona traži se zaštita prava koje nije ustavno pravo, pa stoga ne može biti ni predmet ustavnosudske zaštite, to je ustavnu tužbu valjalo odbiti i odlučiti kao u izreci.
Broj: U-III-842/1999
Zagreb, 13. ožujka 2000.
USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Predsjednik Vijeća
dr. sc. Velimir Belajec, v. r.


Portal Poslovnenovine.com sadržaje objavljuje u dobroj namjeri. Sve sadržaje portala koristite na vlastitu odgovornost. Iako činimo sve napore kako bi osigurali točnost i pravovremenost informacija na ovim stranicama, nismo odgovorni za eventualnu netočnost informacija ili štetu nastalu korištenjem takvih informacija.


POSEBNA PREPORUKA:

PREGLED KORISNIH SAVJETA I IZBOR POSLOVNIH USLUGA ZA PODUZETNIKE

POSLOVNE INFORMACIJE ZA VLASNIKE TVRTKI, OBRTNIKE I UDRUGE

Primjeri ugovora - šprance

Investicijski projekti