POSLOVNE NOVINE - PRAVNE INFORMACIJE - PROGRAMI

# Nova ponuda za poduzetnike # Internet usluge za poduzetnike # Korisni poslovni programi # Besplatne poslovne usluge # Korisni linkovi

PREGLED PRAVNIH PROPISA U REPUBLICI HRVATSKOJ

Na temelju prava i ovlaštenja utvrđenih Ustavom, Hrvatski sabor odlučuje o donošenju i promjeni Ustava, donosi zakone, državni proračun, donosi akte kojima izražava politiku Hrvatskoga sabora, obavlja izbore, imenovanja i razrješenja, u skladu s Ustavom i zakonom... Vlada donosi poslovnike, razne odluke, rješenja i zaključke. Zakonom je predviđeno da ministri i ravnatelji pojedinih upravnih tijela donose pravilnike i naputke za provedbu zakona u okviru svoje nadležnosti. Određene ovlasti imaju i jedinice lokalne i regionalne samouprave. Njihova predstavnička tijela na temelju Zakona o lokalnoj i regionalnoj samoupravi donose, razne odluke i akte. Pored njih opće akte, autonomnog značenja, donose i strukture izvan državnih tijela. Tim aktima donose se statuti i uređuje se unutarnje ustrojstvo...

Propisi iz 2000. godine - Arhiva - propisnici - program državne izmjere - popis veterinarskih lijekova ...


PREGLED I PRETRAŽIVANJE SVIH ZAKONA I DRUGIH PROPISA - SVE OBJAVE

IZ ARHIVE: SADRŽAJ ODABRANOG PROPISA / AKTA:

ZASTUPNIČKI DOM HRVATSKOGA SABORA

2384
Na temelju članka 89. Ustava Republike Hrvatske, donosim
ODLUKU
O PROGLAŠENJU ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SUDOVIMA
Proglašavam Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima koji je donio Zastupnički dom Hrvatskoga sabora na sjednici 15. prosinca 2000.
Broj: 01-081-00-4345/2
Zagreb, 19. prosinca 2000.
Predsjednik
Republike Hrvatske
Stjepan Mesić, v. r.
ZAKON
O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA
O SUDOVIMA
Članak 1.
U Zakonu o sudovima (»Narodne novine«, br. 3/94., 100/96. i 131/97.) članak 1. mijenja se i glasi:
“Ovim se Zakonom uređuje ustrojstvo, djelokrug i nadležnost sudova, unutarnje ustrojstvo sudova, uvjeti za imenovanje i razrješenje sudaca, sudaca porotnika i predsjednika sudova, njihova prava i dužnosti, posebne odredbe o Vrhovnom sudu Republike Hrvatske, zaštita osoba i imovine pravosudnih tijela, uvjeti i postupak za imenovanje sudskih tumača, vještaka i procjenitelja, sudska i pravosudna uprava, uvjeti za prijam službenika i namještenika, čuvanje službene tajne, i osiguranje sredstava za rad sudova.”
Članak 2.
U članku 3. stavku 2. iza riječi: “kaznenih djela” dodaju se riječi: “prijestupa i prekršaja”.
Članak 3.
U članku 4. stavak 1. mijenja se i glasi:
“Svatko ima pravo da o njegovim pravima i obvezama građanske naravi ili o njegovoj kaznenoj odgovornosti pravično i javno u razumnom roku raspravlja i odluči zakonom ustanovljeni neovisni i nepristrani sud.”
Članak 4.
U članku 8. riječi: “Predsjednik suda i” te riječi: “(u daljnjem tekstu: suci)” brišu se.
Članak 5.
U članku 9. stavak 5. mijenja se i glasi:
“Kada Državno sudbeno vijeće nije na okupu odobrenje za lišenje slobode suca ili za vođenje kaznenog postupka protiv njega daje i o njegovom imunitetu odlučuje predsjednik Državnoga sudbenog vijeća. Odluku predsjednika u roku od osam dana mora potvrditi Državno sudbeno vijeće.”
Članak 6.
U članku 10. stavak 2. mijenja se i glasi:
“Predsjednik Vrhovnog suda Republike Hrvatske može uz prethodno pribavljeno mišljenje Opće sjednice Vrhovnog suda Republike Hrvatske odrediti da u pojedinoj vrsti predmeta, odnosno u pojedinoj vrsti pravnih stvari postupa drugi mjesno i stvarno nadležni sud s područja neposredno višeg suda, ako sud koji je po zakonu mjesno i stvarno nadležan zbog broja predmeta o kojima mora odlučivati, ne može u razumnom roku raspraviti te predmete i donijeti odluku.”
Iza stavka 2. dodaju se stavci 3. i 4. koji glase:
“Predsjednik Vrhovnog suda Republike Hrvatske će rješenjem odrediti koji se predmeti ustupaju drugom mjesno nadlženom sudu na suđenje, imajući na umu da to ponajprije budu predmeti u kojima još nisu određena prva ročišta ili u kojima su primjerice tek podneseni odgovori na tužbu ili uzeta obrana okrivljenika i slično.
Sud koji ustupa predmet o tome će dopisom obavijestiti stranke odnosno njihove punomoćnike ili zastupnike.”
Članak 7.
U članku 13. stavak 1. mijenja se i glasi:
“U Republici Hrvatskoj sudbenu vlast obavljaju:
- prekršajni sudovi,
- općinski sudovi,
- županijski sudovi,
- trgovački sudovi,
- Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske,
- Visoki trgovački sud Republike Hrvatske,
- Upravni sud Republike Hrvatske i
- Vrhovni sud Republike Hrvatske.”
Članak 8.
U članku 14. stavci 1. i 2. mijenjaju se i glase:
“Prekršajni, općinski i trgovački kao prvostupanjski sudovi ustanovljuju se za područje jedne ili više općina, jednog ili više gradova ili dijela gradskog područja.
Županijski se sud ustanovljuje za područje više općinskih sudova.”
Stavak 3. briše se.
U dosadašnjem stavku 4. koji postaje stavak 3. ispred riječi: “Visoki trgovački sud Republike Hrvatske” stavlja se zarez i dodaju riječi: “Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske”.
Dosadašnji stavak 5. postaje stavak 4.
Članak 9.
U članku 15. stavak 2. mijenja se i glasi:
“Prekršajni, općinski i trgovački sudovi mogu iznimno obavljati sudbenu vlast i izvan sjedišta suda u određene sudbene dane ili osnivanjem stalnih službi ili odjela.”
Članak 10.
U Glavi “II. USTROJSTVO, DJELOKRUG I NADLEŽNOST” u odjeljku “2. DJELOKRUG I NADLEŽNOST SUDOVA” iza članka 15. dodaje se članak 15.a koji glasi:
“Članak 15.a
Prekršajni sudovi:

  1. Sude u prvom stupnju o prijestupima i prekršajima, osim ako za vođenje prekršajnog postupka zakonom nije propisana stvarna nadležnost drugog tijela.
  2. Obavljaju i druge poslove određene zakonom.

Zakonom se može odrediti jedan prekršajni sud koji će odlučivati u određenoj vrsti predmeta iz djelokruga prekršajnog suda s područja više prekršajnih sudova.”
Članak 11.
U članku 16. stavku 1. točka 2. b) mijenja se i glasi:
“b) o postojanju ili nepostojanju braka, o poništenju braka i rastavi braka”.
Točka 2.c) mijenja se i glasi:
“c) o utvrđivanju i osporavanju očinstva ili materinstva”.
U točki 2. d) iza riječi: “djece” dodaju se riječi: “ako se istovremeno odlučuje o rastavi braka, postojanju ili nepostojanju braka i poništenju braka”.
U točki 2. g) iza riječi: “stambenih odnosa” stavlja se zarez i dodaju riječi: “osim sporova iz članka 19. točke 1. a) ovoga Zakona”.
Iza točke 2. i) dodaje se nova točka j) koja glasi:
“j) o zaštiti od nezakonitih radnji”.
U točki 2. j) koja postaje točka 2. k) iza riječi: “trgovačkog suda” dodaju se riječi: “ili drugog tijela”.
Stavak 5. mijenja se i glasi:
“Na području županijskog suda u kojemu je ustanovljeno više općinskih sudova zakonom se može odrediti da u određenoj vrsti predmeta iz djelokruga općinskog suda na području istoga županijskog suda sudi jedan od općinskih sudova.”
Članak 12.
U članku 19. točki 1. a) riječ: “trgovačku” zamjenjuje se riječju: “gospodarsku”.
Točka 2. mijenja se i glasi:
“2. sude u sporovima povodom osnivanja, rada i prestanka trgovačkog društva kao i raspolaganja članstvom i članskim pravima u tom društvu, te provode postupak stečaja pravnih osoba i sude u svim sporovima u kojima se kao stranke pojave pravne osobe nad kojima je otvoren postupak stečaja, bez obzira na svojstvo druge stranke i vrijeme pokretanja sporova te svih sporova povodom stečaja ako zakonom za pojedinu vrstu predmeta nije drukčije određeno,”.
Iza točke 6. dodaje se nova točka 7. koja glasi:
“7. određuje mjere osiguranja u predmetima u kojima su nadležni suditi”.
Dosadašnja točka 7. postaje točka 8.
Članak 13.
Iza članka 19. dodaje se članak 19.a koji glasi:
“Članak 19.a
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske:

  1. odlučuje o žalbama protiv odluka prekršajnih sudova donesenih u prvom stupnju te drugih odluka prekršajnih sudova kada je to predviđeno zakonom,
  2. odlučuje o sukobu nadležnosti između prekršajnih sudova,
  3. obavlja i druge poslove određene zakonom.”

Članak 14.
U članku 22. iza točke 6. dodaje se nova točka 7. koja glasi:
“7. skrbi o stručnom usavršavanju sudaca”.
Dosadašnja točka 7. postaje točka 8.
Članak 15.
U članku 27. stavku 2. riječi: “Ministar pravosuđa” zamjenjuju se riječima: “Ministar nadležan za poslove pravosuđa”.
Članak 16.
U članku 28. stavku 2. iza riječi: “županijskog suda” stavlja se zarez i dodaju riječi: “Visokoga prekršajnog suda Republike Hrvatske”.
Članak 17.
U članku 29. stavak 3. mijenja se i glasi:
“Odluka na sjednici sudaca suda, odnosno sudskog odjela donosi se većinom glasova svih sudaca, odnosno sudskog odjela.”
Članak 18.
U članku 30. stavak 3. mijenja se i glasi:
“Pravno shvaćanje prihvaćeno na sjednici sudskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske i Upravnog suda Republike Hrvatske obvezatno je za sva vijeća tog odjela.”.
Članak 19.
Iza članka 31. dodaje se novi odjeljak “3. SUDAČKO VIJEĆE” i članci 31.a do 31.n koji glase:
“3. SUDAČKO VIJEĆE
Članak 31.a
Sudačko vijeće ustanovljuje se pri županijskom sudu za županijske sudove i općinske sudove s područja toga županijskoga suda.
Za trgovačke sudove ustanovljuje se sudačko vijeće pri Visokom trgovačkom sudu Republike Hrvatske, a za prekršajne sudove pri Visokom prekršajnom sudu.
Poslove sudačkog vijeća za Upravni sud i Vrhovni sud Republike Hrvatske obavlja sjednica svih sudaca svakog od tih sudova.
Članak 31.b
Sudačko vijeće:
- daje ocjenu obnašanja sudačke dužnosti,
- daje mišljenje o kandidatima za suce u sudovima iz svoga djelokruga,
- predlaže kandidate za predsjednike sudova,
- obavlja druge poslove određene ovim zakonom i Sudskim poslovnikom.
Sudačka vijeća dužna su podnositi izvješća o svome radu sucima sudova koji su ih izabrali najmanje jednom godišnje, a po potrebi ih i na druge načine obavještavati o obavljanju poslova iz svoje nadležnosti.
Članak 31.c
Sudačko vijeće županijskog suda ima 15 članova, od kojih je 9 članova iz reda sudaca županijskog suda, a 6 iz reda sudaca područnih općinskih sudova.
Ako županijski sud, zajedno s područnim općinskim sudovima ima manje od 50 sudaca, sudačko vijeće ima 9 članova, od kojih je 6 članova iz reda sudaca županijskog suda, a 3 iz reda sudaca područnih općinskih sudova.
Ako na županijskom sudu radi manje od 6 sudaca svi suci županijskog suda su članovi sudačkog vijeća, a 3 suca su članovi s područnih općinskih sudova.
Sudačko vijeće trgovačkih sudova ima 15 članova, od kojih je 9 članova iz reda sudaca Visokoga trgovačkog suda Republike Hrvatske, a 6 iz reda sudaca trgovačkih sudova.
Sudačko vijeće prekršajnih sudova ima 15 članova, od kojih je 9 članova iz reda sudaca Visokoga prekršajnog suda Republike Hrvatske, a 6 iz reda sudaca prekršajnih sudova.
Prvostupanjski sudovi s više od 50 sudaca iz reda svojih sudaca biraju 6 članova sudačkog vijeća, koji zajedno s članovima sudačkog vijeća izabranog u višem sudu čine sudačko vijeće za taj sud.
Članak 31.d
Članovi sudačkih vijeća biraju se na rok od 4 godine tajnim glasovanjem.
Članak 31.e
Članove sudačkih vijeća iz reda sudaca županijskog suda biraju suci županijskog suda, a članove sudačkih vijeća iz reda sudaca općinskog suda svi suci općinskih sudova s područja županijskog suda.
Članove sudačkog vijeća iz reda sudaca Visokoga trgovačkog suda Republike Hrvatske odnosno Visokoga prekršajnog suda Republike Hrvatske biraju suci tog suda, a članove iz reda sudaca trgovačkih sudova odnosno prekršajnih sudova suci tih sudova.
Članak 31.f
Sudjelovanje u radu sudačkog vijeća pravo je i dužnost svakoga suca.
Ako ovim zakonom nije drugačije propisano, kandidati za članove sudačkih vijeća mogu biti svi suci u sudovima koji ih biraju, a koji dužnost suca obnašaju na dan izbora za sudačka vijeća.
Član sudačkog vijeća ne može biti sudac protiv koga je u prethodne četiri godine izrečena stegovna mjera.
Predsjednici sudova ne mogu obnašati dužnost člana ili predsjednika sudačkog vijeća, ali sudjeluju bez prava glasa u radu sudačkog vijeća kod davanja ocjene obnašanja sudačke dužnosti i davanja mišljenja o kandidatima za suce sudova u kojima obnašaju dužnost predsjednika.
Članak 31.g
Predsjednik sudačkog vijeća najkasnije do 1. prosinca godine u kojoj sudačkom vijeću istječe mandat, posebno za svaku vrstu sudova utvrđuje liste kandidata. Podatke potrebne za utvrđivanje liste daje ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa i predsjednici sudova u kojima se sudačka vijeća biraju. Lista kandidata utvrđuje se abecednim redom, a sadrži redni broj, prezime i ime kandidata i puni ili skraćeni naziv suda u kome obnaša sudačku dužnost.
Lista kandidata objavljuje se na oglasnoj ploči sudova za koje se sudačko vijeće bira najkasnije osam dana prije održavanja izbora.
Na listu kandidata može se u roku od tri dana od objavljivanja izjaviti prigovor izbornom povjerenstvu.
Članak 31.h
O provođenju izbora, nadzoru nad kandidiranjem i glasovanjem i utvrđivanju rezultata izbora skrbi se izborno povjerenstvo.
Izborno povjerenstvo imenuje sudačko vijeće najkasnije do dana utvrđivanja liste kandidata, a čine ga predsjednik povjerenstva i dva člana koje odredi sudačko vijeće.
Članovi sudačkog vijeća i kandidati s utvrđene liste kandidata ne mogu biti istovremeno i članovi izbornog povjerenstva na sudu na kojem se provode izbori.
Članak 31.i
Izbori se moraju održati najkasnije 15 dana prije isteka mandata sudačkog vijeća. Dan izbora utvrđuje sudačko vijeće.
O mjestu i načinu održavanja izbora odlučuje sudačko vijeće, pri čemu je dužno voditi računa o tome da se svim sucima omogući nesmetano biranje.
Izbori se provode na način da na dan izbora svaki sudc na listi kandidata koju mu je dostavilo izborno povjerenstvo zaokruži najviše onoliko kandidata koliko se članova sudačkog vijeća bira.
Na temelju provedenih izbora izborno će povjerenstvo u roku od dva dana utvrditi redoslijed kandidata po broju glasova koje su dobili te objaviti imena kandidata koji su izabrani za članove sudačkih vijeća. Rezultati se objavljuju na oglasnoj ploči sudova za koje se sudačko vijeće bira.
Za članove sudačkog vijeća izabrani su kandidati koji su dobili najveći broj glasova. Kandidati koji su po broju glasova iza izabranih članova vijeća smatraju se njihovim zamjenicima.
U slučaju da dva ili više kandidata imaju jednak broj glasova, izabran je kandidat koji je dulje obnašao sudačku dužnost u sudu za koji se izbori provode, a ako su oba kandidata jednako dugo obnašala tu dužnost, izabran je stariji kandidat.
Članak 31.j
Protiv objavljene liste kandidata, provođenja izbora i objavljenih rezultata glasovanja može se u roku od tri dana od objavljivanja izjaviti prigovor o kome u prvom stupnju odlučuje izborno povjerenstvo. Protiv odluke izbornog povjerenstva može se u roku od dva dana izjaviti žalba o kojoj odlučuje sudačko vijeće.
Konačne rezultate izbora za sudačka vijeća utvrđuje, najkasnije 10 dana nakon održavanja izbora, sudačko vijeće. O rezultatima izbora sudačko vijeće dužno je bez odgode obavijestiti predsjednike područnih sudova i ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa.
Članak 31.k
Sudačko vijeće ima predsjednika i zamjenika koje biraju većinom glasova članovi sudačkog vijeća.
Članak 31.l
Sudačko vijeće odlučuje na sjednici većinom glasova svih članova.
U odlučivanju o poslovima sudačkog vijeća koji se odnose na suce županijskih sudova, Visokoga prekršajnog suda Republike Hrvatske i Visokoga trgovačkog suda Republike Hrvatske sudjeluju samo članovi sudačkog vijeća iz reda sudaca tih sudova.
Sjednicu sudačkog vijeća saziva predsjednik sudačkog vijeća pisanim pozivom koji se članovima dostavlja najmanje 8 dana prije održavanja sjednice.
O radu sudačkog vijeća vodi se zapisnik.
Članak 31.m
Predsjednici sudova dužni su na zahtjev sudačkog vijeća pružiti podatke ili obaviti pojedinu radnju iz djelokruga sudačkog vijeća te osigurati prostor i uvjete za rad sudačkog vijeća.
Članak 31.n
Član sudačkog vijeća prestaje obnašati svoju dužnost prije isteka mandata:
- ako sam zatraži,
- ako prestane obnašati dužnost suca ili bude imenovan za suca suda izvan područja nadležnosti sudačkog vijeća ili predsjednika suda,
- ako bude izabran za člana Državnoga sudbenog vijeća,
- ako je pravomoćno utvrđena njegova stegovna odgovornost.
Ako član sudačkog vijeća prestane obnašati dužnost prije isteka mandata, sudačko će vijeće na njegovo mjesto imenovati zamjenika, poštujući redoslijed ostvaren na izborima za članove sudačkoga vijeća.
Mandat imenovanog zamjenika kao člana sudačkog vijeća traje do isteka mandata sudačkog vijeća.”
Članak 20.
Iza članka 32. dodaje se članak 32.a koji glasi:
“Članak 32.a
Za predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske može biti izabrana osoba koja ispunjava opće i posebne uvjete za suca toga Suda.
Prije stupanja na dužnost predsjednik Vrhovnog suda Republike Hrvatske polaže pred Predsjednikom Republike Hrvatske prisegu koja glasi:
“Prisežem da ću se u obnašanju svoje dužnosti pridržavati Ustava i zakona, te štititi cjelovitost, suverenitet i državno ustrojstvo Republike Hrvatske i Ustavom i zakonom utvrđene slobode i prava čovjeka i građanina.”
Predsjednik Vrhovnog suda Republike Hrvatske predstavlja Vrhovni sud Republike Hrvatske, obavlja poslove sudske uprave i druge poslove određene zakonom i Poslovnikom o radu Vrhovnog suda Republike Hrvatske.
Ako je za predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske izabrana osoba koja do izbora nije obnašala sudačku dužnost u tom Sudu Državno sudbeno vijeće imenovat će ga i sucem toga Suda.
Ako predsjednik Vrhovnog suda Republike Hrvatske odlukom Zastupničkog doma Hrvatskoga sabora ili na svoj zahtjev bude razriješen dužnosti prije isteka mandata ili ne bude ponovno izabran na tu dužnost, nastavlja obnašati sudačku dužnost u tom sudu.”
Članak 21.
U članku 34. podstavak 5. briše se.
Članak 22.
U članku 35. stavku 2. ispred riječi: “Visokoga trgovačkog suda Republike Hrvatske” dodaju se riječi: “Visokoga prekršajnog suda Republike Hrvatske,”.
U stavku 3. na kraju rečenice briše se točka i dodaju riječi: “i daje prijedlog kandidata za članove Državnoga sudbenog vijeća.”
Članak 23.
U članku 37. stavak 1. mijenja se i glasi:
“Ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa ima ovlast najvišeg tijela za obavljanje poslova pravosudne upave.”
U stavku 2. i 3. riječi: “Ministastvo pravosuđa” zamjenjuju se riječima: “ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa”.
Članak 24.
U članku 38. riječ: “privredni” briše se.
Članak 25.
U članku 39. stavku 1. riječi: “Ministarstvu pravosuđa” zamjenjuju se riječima: “ministarstvu nadležnom za poslove pravosuđa”, a riječi: “stručni suradnici ili samostalni upravni referenti” zamjenjuju se riječima: “mlađi pristav I. vrste zvanja”.
U stavku 2. iza riječi: “općinskog suda” umjesto zareza stavlja se “točka”, a riječi: “a stručni suradnik ili samostalni upravni referent – uvjete za savjetnika županijskog suda” brišu se.
Stavci 3. i 4. brišu se.
Članak 26.
Članak 48. briše se.
Članak 27.
Članak 50. mijenja se i glasi:
“Za suca prekršajnog i općinskog suda može se imenovati osoba koja je nakon položenoga pravosudnog ispita radila kao savjetnik u sudu ili drugim pravosudnim tijelima najmanje dvije godine, odnosno bila odvjetnik, javni bilježnik, javnobilježnički prisjednik ili nastavnik pravnih predmeta na pravnom fakultetu, odnosno osoba koja je radila na drugim pravnim poslovima nakon položenoga pravosudnog ispita najmanje četiri godine.
Za suca trgovačkog suda može se imenovati osoba koja je radila kao dužnosnik u pravosudnim tijelima, odnosno bila savjetnik u sudu ili drugim pravosudnim tijelima, odvjetnik, javni bilježnik ili javnobilježnički prisjednik najmanje četiri godine, odnosno osoba koja je radila na drugim pravnim poslovima nakon položenoga pravosudnog ispita najmanje šest godina.
Za suca županijskog suda, Visokoga prekršajnog suda Republike Hrvatske, Visokoga trgovačkog suda Republike Hrvatske i Upravnog suda Republike Hrvatske može se imenovati osoba koja je radila kao dužnosnik u sudu ili drugim pravosudnim tijelima najmanje osam godina, ili bila odvjetnik, javni bilježnik odnosno javnobilježnički prisjednik ili nastavnik pravnih predmeta na pravnom fakultetu najmanje deset godina, odnosno osoba koja je radila na drugim pravnim poslovima nakon položenog pravosudnog ispita najmanje dvanaest godina.
Za suca Vrhovnog suda Republike Hrvatske može se imenovati osoba koja je najmanje petnaest godina radila kao dužnosnik u sudu ili drugim pravosudnim tijelima ili isto toliko vremena bila odvjetnik ili javni bilježnik.
Za suca Vrhovnog suda Republike Hrvatske može se imenovati i sveučilišni profesor pravnih znanosti koji ima položen pravosudni ispit i najmanje 15 godina radnog iskustva.”
Članak 28.
Članak 52. mijenja se i glasi:
“Prigodom ocjene obnašanja sudačke dužnosti uzimaju se u obzir:

  1. rezultati u radu izraženi kroz kvalitetu rada, broj donesenih odluka i poštivanje rokova u vođenju postupka,
  2. stručno znanje,
  3. iskazana marljivost, ustrajnost i savjesnost u rješavanju dodijeljenih predmeta,
  4. sposobnost usmenog i pisanog izražavanja na hrvatskom jeziku i latiničnom pismu,
  5. sposobnost za uspostavljanje korektnog odnosa prema strankama i njihovim zastupnicima i sposobnost za učinkovito provođenje sudske rasprave,
  6. odnos prema drugim sucima i djelatnicima suda i ponašanje izvan službe, ako takvo ponašanje može imati utjecaj na obnašanje sudačke funkcije,
  7. sudjelovanje i rad u Državnom sudbenom vijeću i sudačkom vijeću,
  8. objavljeni znanstveni i stručni radovi, sudjelovanje i uspjeh u programima stručnog usavršavanja i drugim znanstvenim i stručnim skupovima, sudjelovanje u praktičnoj nastavi pravnih predmeta i slično.”

Članak 29.
Članak 53. mijenja se i glasi:
“Ocjenu obnašanja sudačke dužnosti daje nadležno sudačko vijeće.
Prije davanja ocjene sudačko vijeće zatražit će mišljenje o radu ocjenjivanog suca od sjednice odgovarajućeg drugostupanjskog odjela višeg suda. Mišljenje drugostupanjskog odjela izrađuje se u skladu s člankom 54. stavkom 2. i 3. ovoga Zakona.
Ocjena mora biti potpuna i sadržavati podatke u pogledu svih elemenata iz članka 52. ovoga Zakona kao i ukupnu ocjenu rada suca u skladu s člankom 54. stavkom 2. ovoga Zakona.”
Članak 30.
Članak 54. mijenja se i glasi:
“Sudac imenovan prvi puta na sudačku dužnost ocjenjuje se svake godine. Ostali suci ocjenjuju se svake treće godine.
Na temelju pribavljenih podataka i usmene rasprave o kandidatima, članovi sudačkog vijeća ocjenjuju suce prema ostvarenom uspjehu u svakom od elemenata iz članka 52. ovoga Zakona. Ocjena može biti da sudac:
- u jednom ili više elemenata ne doseže minimalni postavljeni prag znanja, sposobnosti i rezultata,
- prelazi minimalni zahtijevani prag znanja, sposobnosti i rezultata u svim elementima, ali tek neznatno,
- prosječno i korektno obnaša dužnost,
- pokazuje izvanprosječno znanje, sposobnost i rezultate.
Ocjena obnašanja sudačke dužnosti daje se na temelju tajnog glasovanja na obrascima izrađenima u skladu s odredbama prethodnog stavka.
Ocjena se dostavlja sucu na kojeg se odnosi, ministarstvu nadležnom za poslove pravosuđa i Državnom sudbenom vijeću. Sadržaj ocjene predstavlja službenu tajnu.
Sudac koji se ne složi s ocjenom ima pravo u roku od tri dana od dostave ocjene podnijeti prigovor proširenoj sjednici Vrhovnog suda Republike Hrvatske.
Proširena sjednica Vrhovnog suda Republike Hrvatske razmatrajući ocjenu povodom prigovora može je izmijeniti u cijelosti ili djelomično, ili je ukinuti i vratiti sudačkom vijeću na ponovno odlučivanje.”
Članak 31.
U članku 55. stavci 1. i 2. brišu se.
Članak 32.
U članku 62. dodaje se novi stavak 1. koji glasi:
“Sudac je dužan stalno se stručno usavršavati i sudjelovati u programima obrazovanja i usavršavanja.”
Dosadašnji stavak 1. koji postaje stavak 2. mijenja se i glasi:
“Sudac je ovlašten pisati stručne i znanstvene radove, objavljivati sadržaje otpravljenih sudskih odluka, sudjelovati u radu stručnih ili znanstvenih skupova i komisija i u pripremanju nacrta propisa.”
Članak 33.
Članak 65. mijenja se i glasi:
“U slučaju ukidanja ili preustroja suda predsjednik Vrhovnog suda Republike Hrvatske premjestit će suca na drugi sud istog stupnja.
Protiv odluke o premještaju sudac ima pravo prigovora općoj sjednici Vrhovnog suda Republike Hrvatske u roku od tri dana.
Sudac može uz svoj pristanak biti privremeno upućen na rad u drugi sud istog ili nižeg stupnja, na zahtjev predsjednika suda u koji se upućuje.
Rješenje o privremenom upućivanju na rad u drugi sud donosi predsjednik Vrhovnog suda Republike Hrvatske, uz obavijest Državnom sudbenom vijeću.
O vraćanju privremeno upućenog suca u sud u koji je imenovan odlučuje predsjednik Vrhovnog suda Republike Hrvatske, uz obavijest Državnom sudbenom vijeću.”
Članak 34.
U članku 66. stavku 3. riječi: “prethodnog stavka” zamjenjuju se riječima: “stavka 1. i 2.”.
Članak 35.
U Glavi “VI. SUCI I SUCI POROTNICI” u odjeljku “2. DUŽNOSTI I PRAVA SUCA” iza naslova “e) Odgovornost za štetu” dodaje se novi naslov i članak 67.a koji glase:
“f) Prestanak sudačke dužnosti
Članak 67.a
Sucu prestaje sudačka dužnost ako ga u skladu s Ustavom i zakonom te dužnosti razriješi Državno sudbeno vijeće.
Sucu prestaje sudačka dužnost po sili zakona u sudu u koji je imenovan:
- smrću,
- kad sudac navrši 70 godina života,
- danom stupanja na službu u drugom sudu, odnosno pravosudnom ili državnom tijelu.
Rješenje kojim se utvrđuje nastupanje okolnosti iz stavka 2. ovoga članka donosi predsjednik suda u kojem je sudac obnašao dužnost i dostavlja ga Državnom sudbnom vijeću i ministarstvu nadležnom za poslove pravosuđa.”
Članak 36.
Iza Glave VI. dodaje se Glava “VIa. PREDSJEDNIK SUDA” i članci 73.a do 73.j koji glase:
“VIa. PREDSJEDNIK SUDA
Članak 73.a
Predsjednik suda je sudac koji uz tu dužnost obavlja i poslove sudske uprave.
U sudovima s više od 20 sudaca predsjednik suda može obavljati samo poslove sudske uprave.
Predsjednika suda imenuje ministar nadležan za poslove pravosuđa između kandidata koje predloži sudačko vijeće.
Predsjednik suda imenuje se na četiri godine, nakon čega može biti ponovno imenovan.
Predsjednik suda koji nije ponovno imenovan nastavlja obnašati sudačku dužnost u sudu u kome je imenovan za suca.
Članak 73.b
Postupak za imenovanje predsjednika suda pokreće ministar nadležan za poslove pravosuđa ili sudačko vijeće najkasnije tri mjeseca prije isteka mandata predsjednika suda, odnosno najkasnije 30 dana nakon prestanka dužnosti predsjednika suda iz drugih zakonom određenih razloga.
Članak 73.c
Ministar nadležan za poslove pravosuđa objavljuje oglas u »Narodnim novinama« i jednim dnevnim novinama i poziva na podnošenje prijave za slobodno mjesto predsjednika suda u roku od 30 dana.
Kandidat može biti sudac koji ispunjava uvjete za suca tog suda, a iznimno i osoba koja ne obnaša sudačku dužnost uz uvjet da je istaknuti pravnik koji ispunjava uvjete za suca tog suda.
Predsjednik suda koji nije bio sudac prije imenovanja za predsjednika suda dužan je u roku od 30 dana od dana imenovanja obavijestiti Državno sudbeno vijeće koje ga može imenovati sucem toga suda. Ukoliko ga Državno sudbeno vijeće ne imenuje, cijeli postupak imenovanja mora se ponoviti.
Predsjednik sudačkog vijeća zatražit će od ministarstva nadležnog za poslove pravosuđa ocjene obnašanja sudačke dužnosti i druge podatke iz evidencije sudaca, koji su nužni za utvrđivanje stručne sposobnosti kandidata za obavljanje dužnosti predsjednika suda.
Predsjednik sudačkog vijeća može o kandidatu zatražiti i mišljenje drugoga sudačkog vijeća.
Članak 73.d
Na temelju podataka i mišljenja iz članka 73.c ovoga Zakona sudačko vijeće utvrđuje kandidate koji ispunjavaju uvjete za predsjednika suda i predlaže ministru nadležnom za poslove pravosuđa da jednog od njih imenuje za predsjednika suda.
Prijedlog sudačkog vijeća mora biti obrazložen za svakog kandidata i sadržavati ocjenu obnašanja sudačke dužnosti iz članka 54. ovoga Zakona.
Članak 73.e
Ministar nadležan za poslove pravosuđa dužan je donijeti odluku o imenovanju u roku od 30 dana nakon primitka prijedloga.
Ako se na oglas ne javi niti jedan kandidat ili ministar ne imenuje za predsjednika suda ni jednog od kandidata koje je utvrdilo sudačko vijeće, ponavlja se postupak iz članka 73.c ovoga Zakona.
U ponovljenom postupku ministar nadležan za poslove pravosuđa će o predloženim kandidatima za predsjednika suda zatražiti mišljenje opće sjednice Vrhovnog suda Republike Hrvatske.
Ako mišljenje iz prethodnog stavka bude pozitivno za jednog ili više kandidata, ministar nadležan za poslove pravosuđa dužan je između pozitivno ocijenjenih kandidata koje je predložilo sudačko vijeće, imenovati predsjednika suda.
Članak 73.f
Zamjenika predsjednika određuje predsjednik suda godišnjim rasporedom poslova uz prethodno pribavljanje mišljenja sudačkog vijeća.
Članak 73.g
Sudac će biti razriješen dužnosti predsjednika suda kada se u postupku nadzora nad obavljanjem poslova sudske uprave utvrdi:

  1. da predsjednik suda poslove sudske uprave ne obavlja u skladu s propisima ili ih ne obavlja pravodobno,
  2. da propuštanjem nadzora ili neposredno krši propise o dodjeljivanju predmeta u rad,
  3. da je kršenjem propisa ili na drugi način povrijedio načelo neovisnosti suca u suđenju,
  4. da nije podnosio zahtjeve za pokretanje postupka zbog počinjenog stegovnog djela u zakonom predviđenim slučajevima.

Predsjednik suda može i sam zatražiti razrješenje od dužnosti predsjednika suda.
Razrješenje predsjednika suda iz razloga iz stavka 1. i 2. ovoga članka ne utječe na prava i dužnosti koja razriješeni predsjednik ima kao sudac.
Članak 73.h
Kada u vršenju prava nadzora viši sud utvrdi nezakonitost i nepravilnost u obavljanju poslova sudske uprave dužan je o tome izvijestiti ministra nadležnog za poslove pravosuđa, s prijedlogom potrebnih mjera za zakonito i pravilno obavljanje poslova sudske uprave.
Na jednak način postupa i tijelo ministarstva nadležnog za poslove pravosuđa koje vrši nadzor nad obavljanjem poslova sudske uprave.
Predsjednik suda ima pravo podnijeti prigovor na izvješće o obavljenom nadzoru i može zahtijevati ponavljanje uvida u rad sudske uprave od Vrhovnog suda Republike Hrvatske, koji je dužan sačiniti pisano izvješće o obavljenom nadzoru.
Članak 73.i
Ako na temelju izvješća o obavljenom nadzoru, a nakon pisanog izjašnjenja predsjednika suda i pribavljenog mišljenja sudačkog vijeća proizlazi da nezakonitosti i nepravilnosti u obavljanju poslova sudske uprave štete redovnom i pravilnom obavljanju poslova i funkcioniranju suda, ministar nadležan za poslove pravosuđa razriješit će predjsednika suda, koji ostaje obnašati dužnost suca.
Rješenje ministra o razrješenju predsjednika suda mora biti pisano i obrazloženo.
Članak 73.j
Ako predsjednik suda prestane obnašati svoju dužnost prije isteka mandata iz bilo kojega razloga, ministar nadležan za poslove pravosuđa ovlastit će suca istog ili drugog suda da, za vrijeme koje ne može biti dulje od šest mjeseci, obavlja poslove sudske uprave, dok novi predsjednik ne bude imenovan.
U sudovima u osnivanju ministar nadležan za poslove pravosuđa ovlastit će suca istog ili drugog suda da za vrijeme najduže do početka rada suda obavlja poslove sudske uprave.”
Članak 37.
U članku 75. stavku 2. iza riječi: “tajnika” dodaju se riječi: “Visokoga prekršajnog suda Republike Hrvatske”.
Članak 38.
U članku 76. stavak 3. mijenja se i glasi:
“Za sudskog savjetnika može se imenovati osoba koja ima završen pravni fakultet i položen pravosudni ispit.”
Stavak 4. briše se.
Dosadašnji stavak 5. koji postaje stavak 4. mijenja se i glasi:
“Sudski savjetnik u Vrhovnom sudu Republike Hrvatske može biti osoba koja ispunjava uvjete propisane za višega sudskog savjetnika.”
U dosadašnjem stavku 6. koji postaje stavak 5. riječi: “sudac prekršajnog suda” brišu se.
Članak 39.
U Glavi VII. naziv odjeljka 5. i članak 79. mijenjaju se i glase:
“5. ZAŠTITA OSOBA, IMOVINE I OBJEKATA SUDOVA
Članak 79.
Zaštita i osiguranje osoba, imovine i objekata suda te održavanje reda u sudu obavlja pravosudna policija.
Pripadnici pravosudne policije obavljaju poslove iz stavka 1. tjelesnom i tehničkom zaštitom.
Tjelesna zaštita je neposredno čuvanje i osiguravanje osoba i imovine izravnim poduzimanjem mjera sigurnosti i sredstava prisile.
Tehnička zaštita obavlja se tehničkim sredstvima i napravama radi sprječavanja protupravnih radnji usmjerenih prema osobama, objektu i imovini iz stavka 1. ovoga članka i sprječavanja unošenja oružja, oruđa, eksplozivnih naprava i drugih opasnih stvari ili tvari ili otuđenja imovine.”
Članak 40.
Iza članka 79. dodaju se članci 79.a do 79.c koji glase:
“Članak 79.a
Za vrijeme dužnosti u sudu pravosudni policajac ovlašten je:
- utvrditi identitet osoba koje ulaze i izlaze iz suda,
- zabraniti neovlaštenim osobama ulaz u sud,
- oduzeti oružje i opasno oruđe osobama koje ulaze u sud. Ovo se ne odnosi na čuvara okrivljenika i ovlaštenu osobu Ministarstva unutarnjih poslova kada obavljaju poslove prisilnog dovođenja,
- zadržati osobu koja je u sudu zatečena u počinjenju kaznenog djela. Zadržanu osobu pravosudni policajac mora odmah predati policiji,
- udaljiti iz suda osobe koje ometaju rad suda ili se ponašaju suprotno odredbama kućnog reda.
Pravosudni policajac, uz prethodno upozorenje, može primijeniti silu koja je primjerena potrebama da izvrši ovlaštenja iz stavka 1. ovoga članka.
Članak 79.b
Služba zaštite osniva se kao posebna organizacijska jedinica u ministarstvu nadležnom za poslove pravosuđa.
Opseg poslova službe zaštite, uvjete za obavljanje službe, ovlasti djelatnika službe, oprema, odora, izgled službene iskaznice, kriterije o potrebnim tehničkim sredstvima zaštite i potrebnom broju pripadnika zaštite u svakom sudu utvrđuje se posebnim pravilnikom koji donosi ministar nadležan za poslove pravosuđa.
Članak 79.c
U obavljanju poslova neposredne zaštite pravosudni policajac dužan je izvršavati naloge predsjednika suda.”
Članak 41.
U članku 92. stavku 3. iza riječi: “sudu” dodaju se riječi: “uz prethodno pribavljeno mišljenje opće sjednice Vrhovnog suda Republike Hrvatske.”
Članak 42.
U svim člancima Zakona o sudovima (»Narodne novine«, br. 3/94., 100/96. i 131/97.) riječi: “ministar pravosuđa”, odnosno “Ministarstvo pravosuđa” zamjenjuju se riječima: “ministar nadležan za poslove pravosuđa”, odnosno “ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa” u odgovarajućem padežu.
Članak 43.
Suci imenovani prema propisima koji su važili do stupanja na snagu ovoga Zakona nastavljaju obnašati sudačku dužnost u sudu u koji su imenovani.
Osobe koje su radile kao sudski ili viši sudski savjetnici do stupanja na snagu ovoga Zakona izjednačene su u pogledu godina rada u svojstvu savjetnika s dužnosnicima u pravosudnom tijelu.
Članak 44.
Izbor članova sudačkih vijeća i imenovanja predsjednika sudova po odredbama ovoga Zakona obavit će se u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
Izbore za sudačka vijeća provode sudačka vijeća županijskih sudova, odnosno Visokoga prekršajnog suda i Visokoga trgovačkog suda izabrana do stupanja na snagu ovoga Zakona, na način propisan ovim Zakonom.
Članak 45.
Ovlašćuje se Odbor za zakonodavstvo Zastupničkog doma Hrvatskoga sabora da utvrdi i izda pročišćeni tekst Zakona o sudovima.
Članak 46.
Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.
Klasa: 711-01/00-01/01
Zagreb, 15. prosinca 2000.
ZASTUPNIČKI DOM HRVATSKOGA SABORA
Predsjednik
Zastupničkog doma Hrvatskoga sabora
Zlatko Tomčić, v. r.


Portal Poslovnenovine.com sadržaje objavljuje u dobroj namjeri. Sve sadržaje portala koristite na vlastitu odgovornost. Iako činimo sve napore kako bi osigurali točnost i pravovremenost informacija na ovim stranicama, nismo odgovorni za eventualnu netočnost informacija ili štetu nastalu korištenjem takvih informacija.


POSEBNA PREPORUKA:

PREGLED KORISNIH SAVJETA I IZBOR POSLOVNIH USLUGA ZA PODUZETNIKE

POSLOVNE INFORMACIJE ZA VLASNIKE TVRTKI, OBRTNIKE I UDRUGE

Primjeri ugovora - šprance

Investicijski projekti