POSLOVNE NOVINE - PRAVNE INFORMACIJE - FINANCIJE - KREDITI

# Nova ponuda za poduzetnike # Internet usluge za poduzetnike # Korisni poslovni programi # Besplatne poslovne usluge # Korisni linkovi

PREGLED PRAVNIH PROPISA U REPUBLICI HRVATSKOJ

Na temelju prava i ovlaštenja utvrđenih Ustavom, Hrvatski sabor odlučuje o donošenju i promjeni Ustava, donosi zakone, državni proračun, donosi akte kojima izražava politiku Hrvatskoga sabora, obavlja izbore, imenovanja i razrješenja, u skladu s Ustavom i zakonom... Vlada donosi poslovnike, razne odluke, rješenja i zaključke. Zakonom je predviđeno da ministri i ravnatelji pojedinih upravnih tijela donose pravilnike i naputke za provedbu zakona u okviru svoje nadležnosti. Određene ovlasti imaju i jedinice lokalne i regionalne samouprave. Njihova predstavnička tijela na temelju Zakona o lokalnoj i regionalnoj samoupravi donose, razne odluke i akte. Pored njih opće akte, autonomnog značenja, donose i strukture izvan državnih tijela. Tim aktima donose se statuti i uređuje se unutarnje ustrojstvo...

Propisi iz 1997. godine - Propisi - arhiva - odabrani pregledi - ispravak izmjena pravnica - zakon o isplati ...


PREGLED I PRETRAŽIVANJE SVIH ZAKONA I DRUGIH PROPISA - SVE OBJAVE

IZ ARHIVE: SADRŽAJ ODABRANOG PROPISA / AKTA:

USTAVNI SUD REPUBLIKE
HRVATSKE
Ustavni sud Republike Hrvatske u sastavu predsjednik Suda Jadranko Crnić, te suci Zdravko Bartovčak, dr. Velimir Belajec, Ante Jelavić Mitrović, mr. Vojislav Kučeković, Jurica Malčić, mr. Hrvoje Momčinović, Ivan Marijan Severinac i Mladen Žuvela, odlučjući o prijedlogu za pokretanje postupka za ocjenu ustavnosti zakona, na sjednici održanoj dana 9. srpnja 1997. godine, donio je slijedeću
ODLUKU

  1. Pokreće se postupak i ukida se Zakon o studentskom zboru ("Narodne novine", broj 57/96), time da prestaje važiti 31. prosinca 1997. godine.
  2. Ova će se odluka objaviti u "Narodnim novinama".

Obrazloženje
Zakon o studentskom zboru (nastavno: Zakon) donio je Zastupnički dom Sabora Republike Hrvatske na sjednici 28. lipnja 1996. godine. Objavljen je u "Narodnim novinama", broj 57/96 od 12. srpnja 1996. godine, a stupio je na snagu osmog dana od dana objave, tj. 20. srpnja 1996. godine.
Prijedlog za pokretanje postupka za ocjenu ustavnosti postupka donošenja Zakona podnijelo je Društvo studenata Pravnog fakulteta u Zagrebu "Iuridicum" Zagreb, Trg m. Tita 3.
U prijedlogu se tvrdi da osporeni Zakon nije donesen većinom glasova zastupnika zbog sumnje da sjednici nije bila nazočna većina zastupnika. U prijedlogu se obrazlaže:
Uvidom u preslik dijela zapisnika sjednice Zastupničkog doma Sabora Republike Hrvatske, održane 28. lipnja 1996. godine, proizlazi da u zapisnik nije unesen rezultat glasovanja pri donošenju osporenog zakona, kako propisuje odredba članka 240. stavak 3. Poslovnika Zastupničkog doma Sabora Republike Hrvatske. Iz zapisnika se ne može utvrditi koliko je glasova bilo za zakon, a to se prema odredbi stavka 1. članka 225. Poslovnika moralo evidentirati. Prema ovoj odredbi Poslovnika predsjedatelj utvrđuje je li pojedina odluka dobila potrebitu većinu i objavljuje rezultat glasovanja. Kod glasovanja o donošenju osporenog Zakona u zapisniku nije utvrđen broj glasova kojim je Zakon donesen. Ustavnost Zakona je sumnjiva, jer nije donesen većinom glasova prisutnih zastupnika, te se ne zna je li na sjednici bila nazočna većina zastupnika, a kako je propisano odredbom stavka 1. članka 82. Ustava Republike Hrvatske.
U dopuni prijedloga izneseno je mišljenje predlagatelja da je Zakon trebao biti donesen većinom glasova svih zastupnika Zastupničkog doma, kako je to propisano odredbom stavka 2. članka 83. Ustava, jer se zakonom uređuje pravo udruživanja koje spada u temeljna prava i slobode čovjeka i građanina. Pravo na slobodno udruživanje radi zaštite probitaka građana jamči odredba stavka 1. članka 43. Ustava. Dopunom prijedloga osporena je i materijalna ustavnost odredaba stavka 2. članka 2, stavka 1. članka 15, članka 16, članka 34. i članka 38. Zakona. Te odredbe, naime, propisuju obvezatnost članstva u Studentskom zboru, što da nije u skladu s odredbom stavka 1. članka 43. Ustava Republike Hrvatske, kojom se jamči pravo na slobodno udruživanje građana radi zaštite njihovih probitaka.
Ministarstvo znanosti i tehnologije u dostavljenom stručnom mišljenju od 3. lipnja 1997. godine osporava osnovanost navoda prijedloga za ocjenu ustavnosti zakona.
Prijedlog je osnovan.
Odredbom članka 82. Ustava Republike Hrvatske propisano je da Zastupnički i Županijski dom Sabora Republike Hrvatske donose odluke većinom glasova ako je na sjednici nazočna većina zastupnika, ukoliko Ustavom nije drugačije određeno.
Odredbom članka 83. stavak 2. Ustava određeno je da Zastupnički dom Sabora Republike Hrvatske donosi zakone kojima se razrađuju Ustavom utvrđene slobode i prava čovjeka i građanina većinom glasova svih zastupnika.
Postupak odlučivanja i glasovanja u Zastupničkom domu Sabora Republike Hrvatske propisan je odredbama Poslovnika Zastupničkog doma Sabora Republike Hrvatske ("Narodne novine", broj 99/95 i 8/96 i nastavno: Poslovnik).
Prema odredbi stavka 1. članka 219. Poslovnika, za donošenje odluka na sjednici je potrebita nazočnost većine zastupnika, osim u slučajevima kada je Ustavom odnosno Poslovnikom drugačije određeno. Prema stavku 2. iste odredbe Poslovnika, pri svakom odlučivanju predsjedatelj utvrđuje broj nazočnih te imena opravdano i neopravdano otsutnih zastupnika.
Prema odredbi stavka 1. članka 220., Poslovnika, Zastupnički dom donosi zakone, odredbe, rezolucije i druge akte većinom glasova ukoliko je na sjednici nazočna većina zastupnika. Prema stavku 2. istog članka Poslovnika, većinom glasova svih zastupnika Zastupnički dom donosi, između ostalog, i zakone kojima se razrađuju Ustavom utvrđene slobode i prava čovjeka i građanina i time je odredba članka 83. stavak 2. Ustava pretočena u ovu odredbu Poslovnika, a razrađena ostalim odredbama Poslovnika.
Prema odredbi stavka 1. članka 225. Poslovnika kada se na sjednici pojedine odluke donose većinom glasova nazočnih zastupnika ili većinom glasova svih zastupnika predsjedatelj utvrđuje je li pojedina odluka dobila potrebitu većinu i objavljuje rezultat glasovanja.
Prema članku 240. stavak 1. Poslovnika, o radu na sjednici vodi se zapisnik. Prema stavku 2. istog članka, zapisnik sadrži osnovne podatke o radu sjednice, o prijedlozima iznijetim na sjednici, sudjelovanju u raspravi te o donesenim odlukama. Stavak 3. tog članka propisuje da se u zapisnik unosi i rezultat o glasovanju o pojedinom predmetu.
Navedene odredbe članka 219, 220, 225. i 240. Poslovnika, dovode do zaključka da se prije glasovanja mora utvrditi i u zapisnik unijeti broj nazočnih zastupnika, a kod glasovanja broj glasova "za", broj glasova "protiv" i broj "uzdržanih" glasova. Samo na taj način može se utvrditi je li prijedlog zakona dobio potrebitu većinu glasova i samo se na taj način utvrđuje rezultat glasovanja.
U odgovoru na upit upućen Saboru Republike Hrvatske da se izjasni o navodima predlagatelja i o načinu postupanja i glasovanja pri donošenju osporenog Zakona primljen je samo Izvod iz fonografskog zapisnika 10. sjednice Zastupničkog doma od 28. lipnja 1996. godine.
Primljeni ovjereni Izvod zapisnika sadrži raspravu zastupnika o konačnom prijedlogu Zakona o studentskom zboru, izjašnjavanje predstavnika Vlade o amandmanima na zakon i glasovanje o konačnom prijedlogu zakona, koje je obavljeno na sljedeći način: "Tko je za? Protiv? Dva, tri. Suzdržan? Nitko. Utvrđujem da je većinom glasova donesen Zakon o studentskom zboru u tekstu kako je predložio predlagatelj zajedno s prihvaćenim amandmanima, te prihvaćeno mišljenje Županijskog doma Sabora."
Zapisnik u dijelu o glasovanju, dakle, ne sadrži Poslovnikom propisane podatke o broju nazočnih zastupnika i broju glasalih "za" Zakon, pa se iz zapisnički utvrđenih podataka o glasovanju ne može sa sigurnošću zaključiti je li prijedlog Zakona izglasan i običnom većinom glasova zastupnika, a posebice se ne može zaključiti je li izglasan većinom glasova svih zastupnika Zastupničkog doma Sabora Republike Hrvatske, kako je to propisano u odredbi članka 83. stavak 2. Ustava. Naime, ovdje je riječ o zakonu koji razrađuje Ustavom utvrđene slobode i prava čovjeka i građanina - ustavno pravo na slobodno udruživanje radi zaštite probitaka građana, a i studenti su građani (članak 43. Ustava) i Zakon je trebao biti izglasan natpolovičnom većinom svih zastupnika.
Da je doista riječ o pomanjkanju podataka o glasovanju svjedoči i komentar zastupnika B. M. zabilježen u zapisniku nakon glasovanja: "… Mi doista ovim načinom rada postajemo loš servis vještih gospodara procedure. I na ovaj način ja se dam objesiti ako ovdje imamo kvorum sada", a na upit predsjedavajućeg traži li da se ustanovi kvorum, odgovara "tražim i ne tražim". Međutim kvorum, suprotno poslovničkim odredbama, nije utvrđivan niti prije, a niti nakon glasovanja.
Prilikom glasovanja nije, dakle postupljeno u skladu s citiranim odredbama Poslovnika jer nije utvrđen i u zapisnik unijet broj nazočnih zastupnika te imena opravdano i neopravdano otsutnih zastupnika (članak 219. stavak 2.) Poslovnika. U zapisnik nije unijet ni broj glasova "za" Zakon, a nema niti jasne, nedvojbene konstatacije kojom većinom glasova (običnom ili kvalificiranom) je Zakon izglasan. Nije, dakle, objavljen rezultat glasovanja u skladu s odredbom stavka 1. članka 225. Poslovnika. Iz zapisnika se stoga ne može pouzdano i nedvojbeno utvrditi kojim brojem glasova je Zakon usvojen. Ustavni sud je stoga utvrdio da Zakon nije izglasan potrebitom većinom glasova svih zastupnika (članak 83. stavak 2. Ustava).
Glede prigovora da je propisivanjem obvezatnosti članstva u Studentskom zboru povrijeđena odredba članka 43. Ustava (sloboda udruživanja) navodi se sljedeće:
Udruživanje jeste obvezatno, dapače automatsko, ali time se studenta na ništa ne sili. Da je tome tako slijedi iz više odredbi Zakona. Tako se u odredbi članka 2. stavak 2. navodi da se članstvo u Studentskom zboru stječe ili gubi stjecanjem ili gubitkom statusa studenta dodiplomskog studija. Ni jedna odredba Zakona ne obvezuje studenta da to svoje članstvo i ostvari. Hoće li uzeti studentsku iskaznicu o članstvu u Zboru, sudjelovati na izborima za studentske predstavnike, sudjelovati u radu tijela Zbora ili njegovim aktivnostima, ostavljeno je volji studenta. Nema, dakle, niti jedne odredbe koja bi ga na nešto obvezivala ili njegovo neprihvaćanje članstva vezivala uz neke posljedice. Može se stoga prihvatiti stajalište Ministarstva da se zapravo radi o tome da Zakon samo utvrđuje krug osoba (studenata) koji mogu biti (bolje rečeno: koji jesu) članovi Studentskog zbora, ali da nijednom svojom odredbom ne obvezuje studente na bilo kakvo činjenje ili propuštanje. Međutim, sve i kada bi se radilo o obvezatnom učlanjivanju (što ovdje suštinski nije) smatramo da bi se studente moglo, u načelu, obvezati na obvezatno udruživanje u sveučilišne studentske udruge radi promicanja njihovih zajedničkih interesa (tako i Europska komisija za ljudska prava - v. Kratki vodič kroz Europsku konvenciju o ljudskim pravima, Organizator, Zagreb, 1996., str. 105).
Kako Zakon o studentskom zboru razrađuje Ustavom utvrđene slobode i prava čovjeka i građanina (slobodno udruživanje studenata) to bi, prestankom njegovog važenja danom objave ustavnosudske odluke o ukidanju u "Narodnim novinama", nastala pravna praznina koju Sud izbjegava odgađanjem prestanka važenja ukinutog Zakona do 31. prosinca 1997. godine. Datum prestanka važenja Zakona određen je kao primjeren za donošenje Zakona o studentskom zboru u postupku predviđenom Ustavom.
Iz navedenih razloga, a temeljem odredbi članka 21. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske ("Narodne novine", broj 13/91), odlučeno je kao pod točkom 1. izreke.
Odluka o objavi pod točkom 2. izreke temelji se na odredbi stavka 1. članka 20. Ustavnog zakona o Ustavnog sudu Republike Hrvatske.
Broj: U-I-638/1996
Zagreb, 9. srpnja 1997.
USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Predsjednik
Jadranko Crnić, v. r.


Portal Poslovnenovine.com sadržaje objavljuje u dobroj namjeri. Sve sadržaje portala koristite na vlastitu odgovornost. Iako činimo sve napore kako bi osigurali točnost i pravovremenost informacija na ovim stranicama, nismo odgovorni za eventualnu netočnost informacija ili štetu nastalu korištenjem takvih informacija.


POSEBNA PREPORUKA:

PREGLED KORISNIH SAVJETA I IZBOR POSLOVNIH USLUGA ZA PODUZETNIKE

POSLOVNE INFORMACIJE ZA VLASNIKE TVRTKI, OBRTNIKE I UDRUGE

Primjeri ugovora - šprance

Investicijski projekti