POSLOVNE NOVINE - PRAVNE INFORMACIJE - FINANCIJE - KREDITI

# Nova ponuda za poduzetnike # Internet usluge za poduzetnike # Korisni poslovni programi # Besplatne poslovne usluge # Korisni linkovi

PREGLED PRAVNIH PROPISA U REPUBLICI HRVATSKOJ

Na temelju prava i ovlaštenja utvrđenih Ustavom, Hrvatski sabor odlučuje o donošenju i promjeni Ustava, donosi zakone, državni proračun, donosi akte kojima izražava politiku Hrvatskoga sabora, obavlja izbore, imenovanja i razrješenja, u skladu s Ustavom i zakonom... Vlada donosi poslovnike, razne odluke, rješenja i zaključke. Zakonom je predviđeno da ministri i ravnatelji pojedinih upravnih tijela donose pravilnike i naputke za provedbu zakona u okviru svoje nadležnosti. Određene ovlasti imaju i jedinice lokalne i regionalne samouprave. Njihova predstavnička tijela na temelju Zakona o lokalnoj i regionalnoj samoupravi donose, razne odluke i akte. Pored njih opće akte, autonomnog značenja, donose i strukture izvan državnih tijela. Tim aktima donose se statuti i uređuje se unutarnje ustrojstvo...

Propisi iz 1997. godine - Propisi - arhiva - razrada zakona - pravilnik o iznosu - pravilnik o državnom ...


PREGLED I PRETRAŽIVANJE SVIH ZAKONA I DRUGIH PROPISA - SVE OBJAVE

IZ ARHIVE: SADRŽAJ ODABRANOG PROPISA / AKTA:

MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE I ŠUMARSTVA
Na temelju članka 100. Zakona o šumama ("Narodne novine", broj 52/90 - pročišćeni tekst 5/91, 9/91, 61/91, 26/93 i 76/93) ministar poljoprivrede i šumarstva donosi
PRAVILNIK
O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O UREĐIVANJU ŠUMA
Članak 1.
U Pravilniku o uređivanju šuma ("Narodne novine", broj 11/97) u članku 1. briše se točka i dodaju se riječi: "te način utvrđivanja naknade za prenesena i ograničena prava na šumi i šumskom zemljištu".
Članak 2.
Iza članka 77. dodaje se novo poglavlje koje glasi:
"VIII. UTVRĐIVANJE NAKNADE ZA PRENESENA I OGRANIČENA PRAVA NA ŠUMI I ŠUMSKOM ZEMLJIŠTU
Članak 78.
Radi provedbe članka 58. Zakona o šumama ("Narodne novine", broj 52/90, 5/91, 9/91, 61/91 i 76/93) i članka 19. ovoga Pravilnika propisuje se način utvrđivanja naknade za prenesena i ograničena prava na šumi i šumskom zemljištu.
Članak 79.
Naknada za prenesena ili ograničena prava na šumi i šumskom zemljištu (u daljnjem tekstu naknada) utvrđuje se prema ovoj metodi kad se:

  1. pojedina šuma i šumsko zemljište izdvoje iz šumskogospodarskog područja ako to zahtijeva opći interes,
  2. ograničavaju prava u slučajevima proglašenja šume zaštitnom šumom, odnosno šumom s posebnom namjenom,
  3. ograničavaju prava u slučaju ustanovljavanja prava služnosti u šumi ili na šumskom zemljištu.

Poduzeće za šume i druge pravne osobe koje gospodare šumama imaju pravo na naknadu i obvezu da je ostvare u slučaju iz stavka 1. ovoga članka.
Utvrđivanje naknada za prenesena prava na šumi
Članak 80.
Naknade se utvrđuju prema ovim grupama sastojina:

  1. plantaže, kulture i sastojine prvoga dobnog razreda
  2. dozrijevajuće sastojine
  3. približno zrele i zrele sastojine
  4. preborne sastojine
  5. panjače i šikare.

U grupu približno zrelih i zrelih sastojina ulaze sastojine mlađe za dobni razred od ophodnje propisane u gospodarskoj osnovi. Ako gospodarskom osnovom nije za određenu vrstu drveća propisana ophodnja, odnosno sječiva zrelost, ona se određuje prema članku 20. ovog Pravilnika.
Članak 81.
I. Naknada za plantaže, kulture i sastojine prvoga dobnog razreda utvrđuje se prema formuli:
(1)
gdje je:
- Vm - vrijednost sastojine
- c - trošak podizanja sastojine
- p - postotak prirasta vrijednosti
- m - starost sastojine, u koju se ne uračunava starost posađenih sadnica, reznica i sl. do vremena sadnje.

  1. Troškovi podizanja sastojina c (neposredni i posredni) utvrđuju se na temelju kalkulacija iz redovnoga godišnjeg plana pravne osobe koja gospodari šumom.
  2. Troškovi podizanja sastojina c za panjače treba umanjiti za 50 % zbog kraćeg razdoblja regeneracije.
  3. Postotak prirasta vrijednosti p utvrđuje se na temelju vrijednosti sastojine zrele za sječu Vn (na panju) i troškova podizanja sastojina c prema formuli:

(2)
gdje je:
- Vn - vrijednost na panju sastojine zrele za sječu
- c - trošak podizanja sastojine
- p - postotak prirasta vrijednosti
- n - ophodnja sastojine zrele za sječu.
4. Vrijednost na panju sastojine zrele za sječu Vn utvrđuje se na temelju tzv. modelne sastojine iz osnove gospodarenja ili na temelju prirasno-prihodnih tablica, pri čemu se za određenu vrstu drveća, propisanu ophodnju, obrast i omjer smjese odredi količina drva, procijeni postotni udio sortimenata, obračuna količina sortimenata i njihova vrijednost te od nje odbiju troškovi iskorištavanja šuma (sječe i izrade, privlačenja odnosno iznosa na pomoćno stovarište te za utovar u prijevozno sredstvo).
5. Tzv. modelna sastojina iz točke 4 stavka 1. ovoga članka odabire se tako da se u osnovi gospodarenja ili prirasno prihodnim tablicama (stvarna količina drva za tu godinu starosti) odabere takva sastojina kojoj bi bila slična u vrijeme njezine zrelosti za koju se izračunava naknada. Svi ostali elementi i troškovi uzimaju se prema prosjeku redovnoga godišnjeg plana odnosno rebalansa plana.
6. Postotak prirasta vrijednosti p utvrđuje se prema ophodnji tzv. modelne sastojine iz tablica za produljenje iz ove jednadžbe:
(3)
7. Postotak prirasta vrijednosti p za plantaže i kulture ophodnje do 20 godina jednak je kamatnoj stopi uz koju bi se mogao dobiti kredit za njihovo podizanje.
II. Naknada za dozrijevajuće sastojine, ako se predaju budućem korisniku s drvnom zalihom, jednaka je vrijednosti predmetne sastojine Vm prema formuli (1), gdje je:
- m - starost sastojine, u
- c - trošak podizanja sastojine
- p - postotak prirasta vrijednosti
- m - starost sastojine.

  1. Elementi c i p utvrđuju se kako je propisano u stavku I.
  2. Za šume sa smanjenim obrastom utvrđenu naknadu treba umanjiti za ove postotke:

- za šume obrasta 0,7 - 1,0 ne smanjuje se
- za šume obrasta 0,6 10 %
- za šume obrasta 0,5 20 %.
3. Za sastojine obrasta manjeg od 0,5 ne računa se vrijednost na navedeni način jer se takve šume, bez obzira na starost, smatraju zrelim za sječu.
4. Obrast se utvrđuje osnovom gospodarenja ili procjenom s pomoću prirasno-prihodnih tablica.
5. Ako je korisnik prethodno posjekao i iskoristio postojeće drvo, naknada se obračuna tako da se vrijednosti Vm dodaju troškovi iskorištavanja te šume i odbije vrijednost izrađenih sortimenata. Troškovima iskorištavanja treba osim troškova sječe i izrade, privlačenja odnosno iznosa na pomoćno stovarište te za utovar u prijevozno sredstvo pribrojiti i troškove izgradnje prometnica za predmetno gravitacijsko područje u zadnjih 10 godina, tako da se njihovi troškovi podijele s otvorenom ploštinom te dobiju troškovi po 1 ha, a oni se zatim pomnože s izuzetom površinom.
III. Utvrđivanje naknade za približno zrele i zrele sastojine

  1. Ako se šuma predaje budućem korisniku u dubećem stanju, naknada je jednaka stvarnoj vrijednosti drva predmetne sastojine na panju Vn.
  2. Stvarna se vrijednost Vm utvrđuje ovako:

- obračuna se ukupna količina drva koja se utvrđuje gospodarskom osnovom metodom uzorka (primjernim površinama) klupiranjem, a iznimno s pomoću prirasno-prihodnih tablica,
- procjeni se postotni udjel sortimenata,
- obračuna njihova količina drva i vrijednost,
- odbiju se troškovi iskorištavanja šuma faze I. (sječa i izradba), faze II. (privlačenje na pomoćno stovarište) te troškovi utovara u prijevozno sredstvo.
Navedeni elementi utvrđuju se iz redovnoga godišnjeg plana pravne osobe koja gospodari šumom.
3. Korisnik koji prethodno posječe i iskoristi drvo ima pravo na naknadu povećanih troškova iskorištavanja šuma faze I. i faze II. s troškovima utovara u prijevozno sredstvo.
Posebno se nadoknađuje vrijednost postojećeg pomlatka.
IV. Utvrđivanje naknade za preborne šume
1. Visina naknada E jednaka je zbroju vrijednosti te sastojine Vm na panju (drvo iznad taksacijske granice) i vrijednosti pomlatka u toj sastojini. Izračunava se prema formuli:
(4)
gdje je:
- E visina naknade za raznodobne sastojine
- V1 vrijednost na panju sastojine I. debljinskog razreda
- V2 vrijednost na panju sastojine II. debljinskog razreda
- V3 vrijednost na panju sastojine III. debljinskog razreda
- p pripadajući postotak prosječnoga tečajnoga godišnjeg
prirasta
- l duljina je ophodnjice 10 godina
- Vm ukupna vrijednost na panju sastojine (V1 + V2 + V3)
- pv postotak vrijednosti pomlatka od Vm
2. Vrijednost se drva sastojine na panju utvrđuje tako da se nakon obavljenoga klupiranja ili polaganja primjernih ploha dobiveni podaci razvrstaju na debljinske razrede:
I. - mladi dio sastojine 10 - 30 cm
II. - dozrijevajući dio sastojine 31 - 50 cm
III. - zreli dio sastojine > 51 cm
a zatim se obračuna količina drveta po debljinskim razredima, utvrdi njegova vrijednost, odbiju troškovi iskorištavanja šuma faze I. i faze II. s troškovima utovara u prijevozno sredstvo. Elementi se utvrđuju prema godišnjem planu poslovanja Poduzeća za šume.
3. Vrijednost na panju drva sastojine Vm jednaka je zbroju vrijednosti drva navedenih debljinskih razreda:
Vm = V1 + V2 + V3 (5)
Vrijednost ponika, pomlatka i mladika izražena u postotku pv od ukupne vrijednosti raznodobne sastojine Vm iznosi za:
- vrlo dobro pomlađenje 20 - 25 %
- dobro pomlađenje 10 - 15 %
- slabo pomlađenje 1 - 5 %
Stanje se pomlađivanja utvrđuje na temelju osnove gospodarenja ili očevida na terenu.
4. Ako korisnik prethodno posječe i iskoristi postojeće drvo, visina se naknade utvrđuje na način opisan u prethodnom stavku.
V. Utvrđivanje naknada za sastojine panjača i šikara

  1. Za sastojine iz panja s kojima se gospodari prema načelima oplodne sječe, naknada se utvrđuje kao za visoke regularne šume, uz smanjenje troškova osnivanja mladih sastojina.
  2. Za mlade degradirane panjače koje su prikladne za melioraciju naknada se utvrđuje kao za mlade nedegradirane sastojine, a od njezine se vrijednosti na panju odbiju troškovi potrebni za melioracijske radove. Procjeni vrijednosti prethodi utvrđivanje postotka prirasta vrijednosti p na temelju troškova podizanja c analogne nedegradirane sastojine i vrednovanje drvaVn takve nedegradirane sastojine zrele za sječu. S pomoću navedenih elemenata utvrđuje se vrijednost Vm analogne nedegradirane sastojine koju treba umanjiti za troškove potrebnih melioracijskih radova V.

Visina naknade E za takvu mladu degradiranu panjaču prikladnu za melioraciju obračunat će se prema formuli:
(6)
gdje je:
- E - naknada za mladu degradiranu panjaču prikladnu za
melioraciju
- Vm - vrijednost slične nedegradirane sastojine
- c - troškovi podizanja slične nedegradirane sastojine
- p - postotak prirasta vrijednosti slične nedegradirane
sastojine
- m - starost predmetne mlade sastojine prikladne za
melioraciju
- V1, V2, V3 - troškovi potrebnih melioracijskih radova u
pojedinim godinama.
3. Za mlade degradirane panjače u kojima stabla kakvoćom i svojstvima ne opravdavaju daljnju ophodnju pa se stoga smatraju zrelima za sječu, te za degradirane panjače približno ili potpuno zrele za sječu, visina se naknade E utvrđuje u visini cijene III. razreda ogrjeva koja bi se postigla prodajom lokalnom stanovništvu na panju.
4. Visina naknade E za šikare i makije utvrđuje se tako da se visina naknade za mladu degradiranu panjaču prikladnu za melioraciju (formula 6) umanji s faktorom 0,2 do 0,5.
Utvrđivanje naknada za ograničena prava iskorištavanja etata
(Zaštitne šume i šume s posebnom namjenom)
Članak 82.
Vlasnik šume koja je proglašena zaštitnom šumom odnosno šumom s posebnom namjenom ima pravo na naknadu u iznosu za koji su umanjeni prihodi iz šume, odnosno povećani troškovi njezina održavanja jer je materijalno oštećen:

  1. zbog djelomičnog ograničenja korištenja zaštićenog objekta
  2. odnosno zbog potpunoga ograničenja (zabrane) korištenja tog objekta.

Članak 83.
Kad se ograničenje odnosi na djelomično ograničenje intenziteta sječe odnosno na potpunu zabranu sječe, utvrđuje se naknada E i to:
1. Ako se potpuno ograničenje (zabrana) sječe odnosi na glavni prihod, tj. na drvo koje bi određena sastojina predvidivo imala na kraju ophodnje, sadašnja vrijednost drva v koju bi ta sastojina imala krajem ophodnje utvrđuje se prema formuli:
(7)
gdje je:
- v - sadašnja vrijednost drva na panju
- Vn - vrijednost drva na kraju ophodnje n
- p - postotak prirasta vrijednosti.
2. Kada se takvo ograničenje odnosi na sječu prethodnoga prihoda, potrebno je sadašnju vrijednost prethodnih prihoda V što bi ih sastojina predvidivo dala do kraja ophodnje utvrditi prema formuli:
(8)
gdje je:
- V - sadašnja vrijednost proreda što bi ih sastojina dala do kraja ophodnje
- v1, v2 - vrijednost na panju drva proreda
- d1, d2 - godine u kojima se predviđa proreda
- p - postotak prirasta vrijednosti
- m - starost sastojine
- n - ophodnja.
Članak 84.
Kada su ograničena prava korištenja, naknada se obračunava godišnje na temelju vrijednosti godišnjega etata na panju (rabe se podaci iz osnove gospodarenja).
Članak 85.
Za djelomično ograničenje intenziteta sječa, dobivene podatke treba smanjiti s odgovarajućim umanjujućim faktorom. Faktor umanjenja jest odnos između vrijednosti namjenskoga i ekonomskog etata.
Utvrđivanje naknada za šumska zemljišta
Članak 86.
Utvrđivanje naknade za šumsko zemljište određuje se tako da se od Ministarstva financija, poreznih ureda, područnih ureda ili ispostava zatraži prometna vrijednost zemljišta za dotičnu nekretninu (k. o. i kč. br.).
Članak 87.
Ako porezni uredi dostave prometnu vrijednost šumskoga zemljišta u rasponu cijena za cijelu k. o. ili područje, obračunava se ponderirana cijena.
Članak 88.
Kada se izdvaja šumsko zemljište iz šumskogospodarskog područja, obračunava se 100 % utvrđene prometne vrijednosti zemljišta.
Članak 89.
Naknada za služnost na šumskom zemljištu obračunava se od njegove prometne vrijednosti:
a) 50 % za obraslo šumsko zemljište
b) 20 % za neobraslo šumsko zemljište
c) 5 % za neplodno šumsko zemljište.
Vrednovanje općekorisnih funkcija šuma, zaštitnih šuma i šuma s posebnom namjenom
Članak 90.
Općekorisne funkcije šuma, zaštitnih šuma i šuma s posebnom namjenom vrednuju se ovim rasponom ocjena:
Raspon ocjena
- zaštita tla, prometnica i drugih objekata od
erozije, bujica i poplava 1 - 5
- utjecaj na vodni režim i hidroenergetski sustav 1 - 4
- utjecaj na plodnost tla i poljodjelsku proizvodnju 1 - 4
- utjecaj na klimu 1 - 4
- zaštita i unapređenje čovjekova okoliša 0 - 3
- stvaranje kisika i pročišćivanje atmosfere 1 - 3
- rekreativna, turistička i zdravstvena funkcija 1 - 4
- utjecaj na faunu i lov 0 - 4
- zaštitne šume i šume s posebnom namjenom 8 - 10
Zaštita tla, prometnica i drugih objekata od erozije, bujica i poplava
Članak 91.
Funkcija zaštite tla, prometnica i drugih objekata od erozije, bujica i poplava vrednuje se za sastojinu ovim ocjenama:
3 - sastojine s nagibom većim od 30o
2 - sastojine s nagibom od 16o do 29o
1 - sastojine s nagibom manjim od 15o.
Ocjenu više dobivaju sastojine na ispupčenim terenima.
Daljnju ocjenu više dobivaju sastojine koje štite prometnice te urbane i industrijske prostore od vjetra, sklizanja zemlje, zemljanih i snježnih nanosa.
Za polovicu manju ocjenu dobivaju mlade sastojine do stadija mladika.
U prebornoj šumi sklop se uvijek smatra potpunim.
Prekinutom se sklopu ocjena umanjuje za 30 %, progaljenom za 50 %.
Utjecaj na vodni režim i hidroenergetski sustav
Članak 92.
Utjecaj šume odnosno sastojine na vodni režim i hidroenergetski sustav vrednuje se ovom ocjenama:
4 - šume u području sadašnjih i budućih crpilišta pitke vode, šume unutar vododjelnica sliva akumulacija pitke vode i hidroenergetskih sustava;
3 - sve preborne šume i prirodne mješovite sastojine bjelogorice i crnogorice te degradacijski stupnjevi crnikinih i medunčevih šumskih zajednica ako potpuno pokrivaju tlo; u slučaju nepotpune obraslosti ocjena se smanjuje na postotak obraslosti;
2 - sve monokulture šumskog drveća osim bukovih šumskih zajednica;
1 - daje se novopodignutim šumskim sastojinama na bivšim poljoprivrednim tlima i šumskim sastojinama uništenim propadanjem u kojima nije uspjela obnova.
Šumskim sastojina prekinutoga sklopa ocjene se smanjuju za 30 %, a sastojinama progaljenoga sklopa za 50 %.
Utjecaj na plodnost tla i poljodjelsku proizvodnju
Članak 94.
Utjecaj na plodnost tla i poljodjelsku proizvodnju vrednuje se za sastojinu odnosno šumu ocjenama:
4 - bukove šume i sve sklopljene šume ako se nalaze u prostoru s više od 70 % poljodjelskih površina;
3 - sve sklopljene mješovite sastojine listača, šume u prostoru s više od 50 % a manje od 70 % poljodjelskih površina, šumske sastojine u Sredozemlju i području kraških polja te u žitorodnim kopnenim područjima;
2 - sve ostale šumom obrasle površine;
1 - smrekove kulture, svi degradacijski stadiji šume kao što su blagi kamenjari, garizi, šibljaci koji pokrivaju manje od 50 % površine, obnovljene šumske sastojine do razvojnoga stadija mladika i šumske sastojine oštećene propadanjem gdje sklopljena stabla pokrivaju manje od 50 % površine.
Utjecaj na klimu
Članak 93.
Utjecaj šume na klimu vrednuje se ovim ocjenama:
4 - šume koje se nalaze u okolici naseljenih mjesta u granicama kruga dvostrukoga polumjera naselja;
3 - šume udaljene do 40 km od većih naselja i turističkih mjesta;
2 - šume koje su od većih naselja i turističkih središta udaljene više od 60 km i šumski kompleksi udaljeni od manjih naselja manje od 40 km;
1 - šikare, garizi, blagi kamenjari, šumske kulture prije postizanja normalnoga sklopa sastojine, šume koje su od manjih naselja udaljene više od 40 km.
Zaštita i unapređivanje čovjekova okoliša
Članak 96.
Zbog sveukupnoga utjecaja na okoliš i zbog očuvanja genofonda svi razvijeni i mogući šumski ekosustavi bez obzira na razvojni stadij, a koji sigurno štite i unapređuju okoliš, dobivaju ocjene:
3 - sve obrasle šumske površine,
2 - sve proizvodno i neproizvodno šumsko tlo,
0 - sve neplodne površine.
Stvaranje kisika i pročišćivanje atmosfere
Članak 95.
Stvaranje kisika i pročišćivanje atmosfere vrednuje se za šume ovim ocjenama:
4 - srednjedobne i zrele šume srednje sastojinske visine iznad 15 m koje štite naseljena mjesta od emisije štetnih kemijskih tvari uzrokovanih prometom, pojasi šume koji štite naselja i radne prostore od buke;
3 - šume u gorju i planinama;
2 - šume izvan potrebne širine zaštitnoga pojasa;
1 - udaljenije šumske sastojine između kojih se, gledajući na izvor emisije lokalnoga značenja, nalazi protuemisijski pojas, a spomenuta je sastojina udaljena od izvora najmanje 4 km.
Protuemisijske šume trebale bi prema vrsti izvora emisije zauzimati određen pojas širine:
- 300 m za ciglane, pogone keramike, umjetnog kamena, betona, krovne ljepenke, gumarske industrije, obradbe i preradbe drva te predionice;
- 500 m za kamenolom, tvornicu cementa, proizvodnju industrijskog vapna, gipsa i krede, mineralne vune, valjaonice čelika, kovačnice, prešaone za izradu čeličnih konstrukcija (bez šavljenja), tvornice firnisa i lakova, industriju stakla, papirnu industriju (bez proizvodnje celuloze), kožare, tkaonice, industriju škroba, prehrambenu industriju srednje snage, kalonice, tprijevoz i skladišta;
- 800 m za intenzivno stočarstvo i peradarstvo, ljevaonice čelika, željeza i drugih kovina, velike tvornice strojeva, tvornice automobila, životinjske farme;
- 1000 m za kovnice, čeličane s opšavljivanjem i izradom posuda, otvorene spalionice smeća;
- 1200 m za rafinerije;
- 1500 m za visoke peći i čeličane;
- 2000 m za termoelektrane, tvornice kemijske industrije (petrokemija, umjetna gnojiva, celuloza, umjetna vlakna), pogoni za proizvodnju asfalta, preše za odbačene automobile, pogoni prerade životinja.
Ako šume primaju veća opterećenja od onih koja su određena Zakonom o zraku (SO2, NOx, NH4 , O3 i dr.), kao što je slučaj u Gorskom kotaru, dobivaju ocjenu 2.
Podaci o opterećenju otrovima za Republiku Hrvatsku uzimaju se u Republičkoj hidrometeorološkoj upravi.
Rekreativna, turistička i zdravstvena funkcija
Članak 97.
Rekreativna, turistička i zdravstvena funkcija šume vrednuje se ocjenom:
4 - šume uz kupališta i hotele, duž morske obale, u kojima se nalaze kampovi, koje su od morske obale, hotela i središta turističkoga naselja udaljene do 3 km, koje istodobno služe oporavku i rekreaciji;
3 - šume na područjima tranzitnog turizma gdje se posjetitelji zadržavaju od nekoliko sati do nekoliko dana, u budućim središtima razvoja seoskoga, lovnoga i ekološkoga turizma, do 2 km udaljene od središta srednje velikih naselja ili pristupačnog ruba grada (krajnja točka gradskog prometa), šuma sa skijaškim stazama, trim-stazama, rekreacijske šume u pojasu do 30 minuta hoda od ulaza u šumu, odnosno u dubinu šume od oko 2 km;
2 - šume koje su od turističkog središta zračno udaljene do 10 km, uz turističke magistrale šume koje se, gledano s ceste, nalaze u vidokrugu krajobraza, sve šume bez obzira na udaljenost od turističkog naselja koje neposredno služe razvoju turizma toga područja, te šume udaljene do 5 km od središta manjeg naselja;
1 - šume koje su zračno udaljenije od 10 km od središta turističkoga naselja, a imaju zaštitnu zadaću koja služi razvoju turizma susjednih naselja.
Utjecaj na faunu i lov
Članak 98.
Utjecaj šume na faunu i lov ocjenjuje se prema njezinom sastojinskom obliku ovim ocjenama:
3 - mješovita sastojina koja se sastoji od vrsta drveća šumske zajednice koje pripadaju staništu te su osim glavne vrste drveća prisutne i druge vrste koje pripadaju toj šumskoj zajednici, a prema broju stabala iznad taksacijske granice sudjeluju s najmanje 40 %, te čiste bukove sastojine;
2 - mješovite sastojine u kojima se osim glavne vrste drveća nalaze i druge domaće vrste s udjelom manjim od 40 %, ali većim od 10 %;
1 - čiste sastojine autohtonih vrsta drveća s udjelom većim od 90 %;
Ocjenu više dobivaju one šumske sastojine u ekosustavu kojih se nalazi pripadajuća divljač i druge životinjske vrste. Dodatna ocjena daje se i onim šumskim sastojinama u kojima se po hektaru ostavljaju 2 trula stabla radi boljeg razvoja ornitofaune kao i šumi u kojoj je organizirana ishrana divljači.
Zaštitne šume i šume s posebnom namjenom
Članak 99.
Ocjena 10 dodjeljuje se:
- nacionalnim prakovima,
- strogim rezervatima,
- spomenicima parkovne arhitekture,
- spomenicima prirode.
Ocjena 9 dodjeljuje se:
- parkovima prirode,
- posebnim rezervatima,
- zaštićenim krajolicima,
- šumama za očuvanje genofonda,
- znanstvenim pokusnim površinama,
- arboretumima, park-šumama.
Ocjena 8 dodjeljuje se šumama s posebnom namjenom (fakultetske šume, šume za potrebe oružanih snaga, šume za vizualnu zaštitu prostora, šume zaštićene osnovom gospodarenja i dr.).
Način utvrđivanja smanjenih odnosno nepostojećih općekorisnih funkcija šuma
Članak 100.
Općekorisne funkcije ne utvrđuju se ako se zahvat u prostoru obavlja na nepolodnom šumskom tlu.
Smanjene općekorisne funkcije šuma izračunavaju se kao razlika utvrđene vrijednosti općekorisnih funkcija šuma prije zahvata u šumi i općekorisnih funkcija šuma koji za konkretnu šumsku površinu ostaju nakon obavljenog zahvata u šumi (vidljivo iz projektne dokumentacije).
Članak 101.
Vrijednost uništenih ili smanjenih općekorisnih funkcija šuma određuje se bodovima, a njihove su vrijednosti za pojedine ocjene iskazane u tablici OKFŠ-1.
Članak 102.
Vrijednosti boda iz članka 101. ovoga Pravilnika izraženu u kunskoj protuvrijednosti donosi Upravni odbor "Hrvatskih šuma", p. o. Zagreb, uz suglasnost Ministarstva poljoprivrede i šumarstva Republike Hrvatske.
Članak 103.
Obrasci OKFŠ - 1 i OKFŠ - 2 otiskani su uz ovaj pravilnik i njegov su sastavni dio."
Članak 3.
Dosadašnje poglavlje "VIII." postaje poglavlje "IX.", a članci broj "78. - 80." postaju članci broj "104. - 106."
Članak 81. briše se.
Članak 4.
Ovaj pravilnik stupa na snagu danom objave u "Narodnim novinama".
Klasa: 011-02/97-01/114
Urbroj: 525-01-97-1
Zagreb, 3. studenoga 1997.
Ministar
mr. Zlatko Dominiković, v. r.


Portal Poslovnenovine.com sadržaje objavljuje u dobroj namjeri. Sve sadržaje portala koristite na vlastitu odgovornost. Iako činimo sve napore kako bi osigurali točnost i pravovremenost informacija na ovim stranicama, nismo odgovorni za eventualnu netočnost informacija ili štetu nastalu korištenjem takvih informacija.


POSEBNA PREPORUKA:

PREGLED KORISNIH SAVJETA I IZBOR POSLOVNIH USLUGA ZA PODUZETNIKE

POSLOVNE INFORMACIJE ZA VLASNIKE TVRTKI, OBRTNIKE I UDRUGE

Primjeri ugovora - šprance

Investicijski projekti