POSLOVNE NOVINE - PRAVNE INFORMACIJE - FINANCIJE - KREDITI

# Nova ponuda za poduzetnike # Internet usluge za poduzetnike # Korisni poslovni programi # Besplatne poslovne usluge # Korisni linkovi

PREGLED PRAVNIH PROPISA U REPUBLICI HRVATSKOJ

Na temelju prava i ovlaštenja utvrđenih Ustavom, Hrvatski sabor odlučuje o donošenju i promjeni Ustava, donosi zakone, državni proračun, donosi akte kojima izražava politiku Hrvatskoga sabora, obavlja izbore, imenovanja i razrješenja, u skladu s Ustavom i zakonom... Vlada donosi poslovnike, razne odluke, rješenja i zaključke. Zakonom je predviđeno da ministri i ravnatelji pojedinih upravnih tijela donose pravilnike i naputke za provedbu zakona u okviru svoje nadležnosti. Određene ovlasti imaju i jedinice lokalne i regionalne samouprave. Njihova predstavnička tijela na temelju Zakona o lokalnoj i regionalnoj samoupravi donose, razne odluke i akte. Pored njih opće akte, autonomnog značenja, donose i strukture izvan državnih tijela. Tim aktima donose se statuti i uređuje se unutarnje ustrojstvo...

Propisi iz 1997. godine - Propisi - arhiva - javne odluke - uputa o izmjenama - dopuna tarifnog sustava ...


PREGLED I PRETRAŽIVANJE SVIH ZAKONA I DRUGIH PROPISA - SVE OBJAVE

IZ ARHIVE: SADRŽAJ ODABRANOG PROPISA / AKTA:

DRŽAVNI ZAVOD ZA STATISTIKU
Na temelju članka 12. Zakona o državnoj statistici ("Narodne novine" broj 52/94) Državni zavod za statistiku određuje:
METODOLOŠKE OSNOVE
ZA MJESEČNI IZVJEŠTAJ INDUSTRIJE (IND - 1)
I. OPĆI DIO (definicije)
POJAM INDUSTRIJE
Pojam industrije u statistici raznih zemalja nema isto značenje, a najčešće označava svaki ljudski rad, djelatnost materijalne proizvodnje, sve stečevinske djelatnosti ili tvorničku proizvodnju.
Do 1996. pojam industrija u ovom je istraživanju označavao rudarstvo, tvorničku proizvodnju i proizvodnju, prijenos i distribuciju električne energije, a bio je definiran Jedinstvenom klasifikacijom djelatnosti (JKD), područjem djelatnosti 01 - Industrija i rudarstvo. Od početka godine 1997. Mjesečni izvještaj industrije provodit će se prema Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti (NKD), a pokrivat će tri područja NKD-a, i to: C - Rudarstvo i vađenje, D - Prerađivačku industriju i E - Opskrbu električnom energijom, plinom i vodom, pa će se pod pojmom industrije od početka godine 1997. u ovom statističkom istraživanju podrazumijevati djelatnosti NKD-a, odnosno djelatnosti od 10. do 41. odjeljka te klasifikacije.
CILJ I PREDMET ISTRAŽIVANJA
Podaci Mjesečnog izvještaja industrije služe za izračunavanje dinamičkih pokazatelja industrije za Republiku Hrvatsku ukupno, zatim prema područjima, potpodručjima, odjeljcima NKD-a i prema ekonomskoj namjeni proizvoda. Dinamički pokazatelji koji se izračunavaju temeljem ovog istraživanja indeksi su fizičkog obujma, i to: industrijske proizvodnje, zaliha gotovih vlastitih proizvoda pri proizvođačima, utroška i zaliha reprodukcijskog materijala, utroška i zaliha energije, te indeksi zaposlenih djelatnika i proizvodnosti rada.
Predmet su istraživanja: ostvarena proizvodnja u izvještajnom mjesecu, ostvarena proizvodnja od početka godine do kraja izvještajnog mjeseca (kumulativ), zalihe vlastitih proizvoda namijenjenih prodaji, stanje zadnjeg radnog dana u izvještajnom mjesecu i prodaja od početka godine do kraja izvještajnog mjeseca (kumulativ); nabavljeni reprodukcijski materijali u izvještajnom mjesecu, utrošeni reprodukcijski materijali u izvještajnom mjesecu, utrošeni reprodukcijski materijali od početka godine do kraja izvještajnog mjeseca (kumulativ) i zalihe reprodukcijskog materijala, stanje zadnjeg radnog dana izvještajnog mjeseca; nabava energije u izvještajnom mjesecu, potrošnja energije u izvještajnom mjesecu, potrošnja energije od početka godine do kraja izvještajnog mjeseca (kumulativ) i zalihe energije; broj zaposlenih djelatnika u statističkoj jedinici ukupno i po skupinama NKD-a za područja djelatnosti C, D i E i broj djelatnika koji ne obavljaju industrijsku djelatnost.
STATISTIČKA JEDINICA MJESEČNOG IZVJEŠTAJA INDUSTRIJE (IND - 1)
Statističke su jedinice trgovačka društva ili obrtnici koji su prema Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti u Registru poslovnih subjekata razvrstani u područja djelatnosti: Rudarstvo i vađenje, Prerađivačku industriju i Opskrbu električnom energijom, plinom i vodom. Statističke su jedinice i dijelovi svih pravnih osoba ili obrtnika, kad pravna osoba ili obrtnik nije razvrstan u jedno od navedenih područja, ali ima dijelove koji obavljaju djelatnosti iz tih područja (C, D ili E).
Ukoliko trgovačko društvo ili obrtnik obavlja djelatnost u različitim županijama, takvo trgovačko društvo ili obrtnik obvezno se dijeli na onoliko statističkih jedinica u koliko županija obavlja industrijsku djelatnost. Statističke jedinice za koje se podnosi Mjesečni izvještaj industrije, neposredno određuje Državni zavod za statistiku RH adresarom statističkih jedinica za navedeni izvještaja.
IZVJEŠTAJNE JEDINICE
Izvještajne su jedinice: trgovačka društva, druge pravne osobe i obrtnici u cijelosti, ako su razvrstani u industrijsku djelatnost, a ako nisu, za svoje dijelove koji se bave industrijskom djelatnosti bez obzira na to jesu li ti dijelovi pravno konstituirani ili nisu.
OBUHVAT
Obuhvat svih trgovačkih društava, drugih pravnih osoba ili obrtnika koji se bave industrijskom djelatnošću, nije potpun. Mjesečnim se izvještajem industrije za svaki odjeljak Nacionalne klasifikacije djelatnosti zasebno (od 10 do 41) treba osigurati dovoljan broj izvještajnih jedinica tako da te jedinice sudjeluju s oko 90 % u dodanoj vrijednosti tog odjeljka.
VRIJEME I METODA ISTRAŽIVANJA
Mjesečni izvještaj industrije izvještajne jedinice dostavljaju nadležnom statističkom tijelu u roku koji im ono odredi, a na temelju Programa statističkih istraživanja Republike Hrvatske. Za ovo istraživanje koristi se izvještajna metoda. Izvještajne jedinice daju odgovarajuće podatke na obrascu IND-1, i to na temelju knjigovodstvenih podloga.
NAČIN PROVEDBE MJESEČNOG IZVJEŠTAJA INDUSTRIJE
U provođenju istraživanja sudjeluju Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, županijski uredi za statistiku i njihove ispostave.
Državni zavod za statistiku izrađuje metodologiju, obavlja obradu za Republiku Hrvatsku i županije, kontinuirano osigurava stručnu pomoć područnoj statistici, sastavlja adresar statističkih jedinica, tiska i distribuira obrasce i druge materijale potrebne županijskim statističkim uredima za provedbu istraživanja, koncentrira materijal, kontrolira potpunost podataka, unosi podatke na magnetni medij, računski i logički kontrolira podatke, analizira prve rezultate i objavljuje podatke.
Državni zavod za statistiku po potrebi održava instruktaže po pojedinim županijskim središtima i zajedno s područnim statističarima neposredno obilazi statističke jedinice, a o značajnijim metodološkim problemima direktno razgovara sa statističkom jedinicom.
Županijski uredi za statistiku i njihove ispostave distribuiraju materijal statističkim jedinicama prema adresaru, brinu se da u roku dobiju ispunjene izvještaje, kontroliraju potpunost i točnost podataka, pregledan materijal šalju u Državni zavod za statistiku i tijekom kontrole u Državnom zavodu za statistiku, na njegov zahtjev, provjeravaju iskazane podatke u izvještaju.
OBRADA, ANALIZA I REZULTATI ISTRAŽIVANJA
Svi podaci iz Mjesečnog izvještaja industrije obrađuju se do razine odjeljka Nacionalne klasifikacije djelatnosti (NKD), a podaci o proizvodnji i niže. Za Republiku Hrvatsku do razine županije obrada se vrši za proizvodnju i zaposlene djelatnike u industriji do razine odjeljka NKD-a. Državni zavod za statistiku nastojati će izvršiti obradu svih podataka do razine odjeljka NKD-a i za županije. Pokazatelji izračunati na temelju istraživanja IND-1 objavljuju se u Priopćenjima Državnog zavoda za statistiku, i to: pokazatelji o proizvodnji u Priopćenju broj 01.01. - Indeksi industrijske proizvodnje; pokazatelji o zalihama gotovih proizvoda u Priopćenju broj 01.07. - Indeksi zaliha gotovih proizvoda u industriji i rudarstvu; pokazatelji o zaposlenim djelatnicima u Priopćenju broj 01.02. - Zaposleni djelatnici i proizvodnost rada u industriji i rudarstvu; pokazatelji o potrošnji i zalihama reprodukcijskih materijala u Priopćenju broj 01.03. - Indeksi potrošnje i zaliha reprodukcijskih materijala u industriji i rudarstvu, prema porijeklu; pokazatelji o potrošnji i zalihama energije i goriva u Priopćenju 01. 04. - Indeksi potrošnje i zaliha energije i goriva u pogonske i tehnološke svrhe u industriji i rudarstvu.
Cjelovita obrada ovog istraživanja objavljuje se u dokumentaciji INDUSTRIJA - Mjesečni izvještaj, a pojedine tabele u Ljetopisu DZS, posebnim publikacijama Državnog zavoda za statistiku i Internetu.
Osim navedenih izdanja Državnog zavoda za statistiku podaci iz ovog istraživanja objavljuju se u preko dvadeset publikacija OUN, EU, OECD i drugih asocijacija. Primjenom Nomenklature industrijskih proizvoda i usluga za Mjesečni izvještaj industrije - NIPUM osigurana je direktna usporedivost srodnih pokazatelja do razine razreda Nacionalne klasifikacije djelatnosti s podacima EU i zemljama članicama EU, te s podacima OUN i drugih razvijenih zemalja direktno do razine odjeljka, a preko tablice veza i niže. Nomenklatura industrijskih proizvoda i usluga za Mjesečni izvještaj industrije - NIPUM sukladna je Klasifikaciji proizvoda po djelatnostima (CPA) EU. 1
II. UPUTE ZA ISPUNJAVANJE IZVJEŠTAJA IND-1 I OBRASCI
IDENTIFIKACIJSKI PODACI STATISTIČKE JEDINICE
U zaglavlju izvještaja IND-1 daju se podaci o jedinici za koju se podnosi izvještaj. Redni broj statističke jedinice prepisuje se iz adresara za Mjesečni izvještaj industrije (IND-1).
a) NAZIV (tvrtka). Trgovačka društva ili obrtnik razvrstani u industrijsku djelatnost upisuju tvrtku u potpunom obliku, onako kako je navedena u sudskom registru. Trgovačka društva, obrtnici ili ostale jedinice razvrstane u neindustrijsku djelatnost upisuju skraćeni naziv (tvtku) iz sudskog registra i naziv dijela poslovnog subjekta koji upućuje na industrijsku djelatnost koju taj dio poslovnog subjekta obavlja kao npr. kamenolom, mješaonica stočne hrane, pilana, radionica za popravak lokomotiva i vagona itd.
b) MATIČNI BROJ IZ REGISTRA POSLOVNIH SUBJEKATA. Upisuje se matični broj poslovnog subjekta, a za dio poslovnog subjekta i redni broj poslovnog subjekta iz Obavijesti o razvrstavanju Državnog zavoda za statistiku odnosno iz adresara za Mjesečni izvještaj industrije.
c) ŽUPANIJA, GRAD/OPĆINA, NASELJE, ULICA I BROJ. Upisuju se adresni podaci statističke jedinice.
d) DJELATNOST (podrazred). Upisuje se brojčana oznaka djelatnosti statističke jedinice prema Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti (NN br. 3/97), iz Obavijesti o razvrstavanju Državnog zavoda za statistiku odnosno adresara za Mjesečni izvještaj industrije.
Ostala identifikacijska obilježja ne snimamo izvještajem jer ih preuzimamo iz Registra poslovnih subjekata, kao npr. vrstu trgovačkog društva, vrstu kapitala, porijeklo kapitala itd. kao i šifre za županiju, grad, općinu i naselje. Za ovo istraživanje traži se minimum identifikacijskih podataka da bi se jednoznačno odredila statistička jedinica.
1. TABELA 1. GOTOVA PROIZVODNJA, ZALIHE I PRODAJA (REALIZACIJA) PROIZVODNJE
Tabelu 1 ispunjavaju statističke jedinica prema Nomenklaturi industrijskih proizvoda i usluga za Mjesečni izvještaj industrije - NIPUM. Svaka statistička jedinica treba iskazati svoju proizvodnju u ovoj tabeli, a samo izuzetno rijetke statističke jedinice neće moći ispuniti ovu tabelu o čemu će se dogovoriti s Državnim zavodom za statistiku (npr. ako se proizvodni pogoni nalaze u jednoj, a pomoćne službe u drugoj županiji i sl.).
Stupci 1, 2 i 3
U stupac 1 upisuje se šifra proizvoda ili usluga, u stupac 2 naziv proizvoda ili usluga, a u stupac 3 jedinica mjere u kojoj se iskazuju proizvedene količine proizvoda ili usluga, zaliha i prodane (realizirane) količine. šifra, naziv proizvoda ili usluge i jedinica mjere prepisuju se iz Nomenklature industrijskih proizvoda i usluga za Mjesečni izvještaj industrije - NIPUM.
Šifra proizvoda i usluga sastoji se od 10 brojčanih oznaka; prvih šest preuzeto je iz Klasifikacije proizvoda i usluga po djelatnostima Republike Hrvatske - KPD koja je sukladna Klasifikaciji proizvoda po djelatnostima (CPA) EU, sljedeće dvije označavaju razradu KPD-a zbog potreba izračunavanja indeksa fizičkog obujma ili međunarodnih obveza, a zadnje dvije brojčane oznake omogućuju obradu proizvoda ili usluga prema ekonomskoj namjeni.
Šifarski sustav KPD-a označava: prve dvije brojčane oznake označavaju odjeljak, treća skupinu i četvrta razred Nacionalne klasifikacije djelatnosti Republike Hrvatske - NKD, a peta i šesta brojčana oznaka kategoriju i potkategoriju u KPD-u.
U Nomenklaturi proizvoda i usluga za Mjesečni izvještaj industrije - NIPUM na lijevoj strani dane su sve razine NIPUM-a i u obliku kako će se publicirati podaci, a na desnoj je šifarski sustav za ispunjavanje Mjesečnog izvještaja industrije (IND-1).
Šifru mjerne jedinice sastavljatelj izvještaja IND-1 upisuje na temelju redosljeda mjernih jedinica i NIPUM-a, tako prva navedena mjerna jedinica ima šifru "1", druga "2" i treća "3".
Kada se proizvod ili usluga iskazuju u više mjernih jedinica, podatke o svakoj mjernoj jedinici treba upisati u poseban red s tim što u stupcu 2 treba samo na prvoj mjernoj jedinici upisati naziv proizvoda ili usluga.
Stupci 4 i 5
U stupcima 4 i 5 iskazuje se samo gotova proizvodnja. Pod gotovim proizvodom smatra se svaki proizvod koji je u procesu proizvodnje dostigao odgovarajući stupanj prerade ili dorade, tako da je u Nomenklaturi industrijskih proizvoda i usluga za Mjesečni izvještaj industrije - NIPUM naveden pod posebnom šifrom i nazivom. Pojam tako definiranog gotovog proizvoda obuhvaća i sve radove dovršavanja proizvoda u koje spadaju čišćenje, pakiranje, ispitivanje kvalitete, klasiranje i sl. Količine neispravnih proizvoda (škart) ne uračunavaju se u gotovu proizvodnju. Podaci o proizvedenim količinama pojedinih proizvoda uzimaju se iz knjiga koje vode skladišta gotove robe i poluproizvoda odnosno knjigovodstva. Izuzetno, ako se radi o poluproizvodima s gledišta statističke jedinice, a proizvodima po NIPUM-u i ako ne prolaze ni kroz kakvo skladište, podatke treba uzeti iz evidencije odjela ili pogona koji taj poluproizvod proizvodi. Kada poslovni subjekti ne evidentiraju svoju proizvodnju u nekoj propisanoj mjernoj jedinici, dužne su izvršiti potrebno preračunavanje. Te koeficijente treba sačuvati i stalno koristiti prilikom sastavljanja statističkih izvještaja. Kada nastupi promjena asortimana artikla unutar proizvoda definiranog NIPUM-om, tada treba izračunati novi koeficijent i naznačiti do kada je stari koeficijent vrijedio, odnosno od kada vrijedi novi koeficijent.
Ukoliko jedan proizvod iz NIPUM-a sadrži više artikala koje poslovni subjekt proizvodi ili ako su velike promjene u količini i asortimanu tih proizvoda ili su im različiti koeficijenti pretvorbe, tada treba odrediti koeficijente pretvorbe za svaki artikl i svaki artikl zasebno preračunati, pa preračunati zbroj upisati za svaku mjernu jedinicu.
U stupcu 4 iskazuje se sva ostvarena proizvodnja u izvještajnom mjesecu, a u stupcu 5 sva ostvarena proizvodnja od početka godine do kraja izvještajnog mjeseca (kumulativ). Brodovi su izuzetak jer se ne iskazuje gotova proizvodnja već nedovršena prema izvršenom dijelu proizvodnje u izvještajnom mjesecu i izvještajnom razdoblju. Statističke jedinice koje obavljaju brodograđevnu djelatnost, dužne su ispunjavati i dodatni izvještaj IND-1/35.11 na čijoj je drugoj stranici dana uputa za popunjavanje.
Stupac 6
U ovom stupcu iskazuje se količina zaliha u propisanim mjernim jedinicama, stanje zadnjeg dana u izvještajnom mjesecu. Ovdje se iskazuju samo zalihe gotovih industrijskih proizvoda definiranih NIPUM-om. Nedovršena proizvodnja, odnosno proizvodi koji nisu dosegli određeni stupanj prerade ili dorade definirani NIPUM-om ne smiju se iskazati, kao ni zalihe gotovih proizvoda ili dijela proizvoda namijenjene trošenju za daljnju proizvodnju u izvještajnoj jedinici. Ovdje će se iskazati samo zalihe vlastitih gotovih proizvoda izvještajne jedinice namijenjene tržištu.
Stupac 7
U ovom stupcu iskazuju se prodane količine proizvodnje u propisanim mjernim jedinicama od početka godine do kraja izvještajnog mjeseca (kumulativ). Ako dođe do povrata realizirane robe, statistička će jednica ispraviti ovaj kumulativ bez ikakvih ispravaka podataka za prethodne mjesece. Međutim, značajnije odstupanje objasnit će tekstualno u primjedbama uz izvještaj, a ukoliko bude potrebno, Državni zavod za statistiku zatražit će ispravke po mjesecima.
Pod prodanim (realiziranim) količinama proizvoda treba iskazati i iznajmljene proizvode ili proizvode dane u zakup (npr. računalna oprema, telefonske instalacije, strojevi za pranje rublja i sl.), proizvedene strojeve, opremu i hale za vlastite potrebe odnosno proizvode za vlastitu investicijsku izgradnju, davanje djelatnicima u naturi i proizvode koji služe reprodukcijskoj potrošnji u izvještajnoj jedinici, ali ne za industrijsku proizvodnju (npr. stočna hrana, svježi beton koji se troši na gradilištu odnosno direktno ugrađuje u građevinske objekte i sl.).
TABELA 2. NABAVA, UTROŠAK I ZALIHE REPRODUKCIJSKOG MATERIJALA
U ovoj tabeli iskazuju se podaci o reprodukcijskim materijalima koji se troše za proizvodnju proizvoda iskazanih u tabeli 1, tj. u ovoj se tabeli ne može iskazati sirovina koja se nije potrošila za proizvodnju proizvoda iskazanog u tabeli 1 na istom izvještaju IND-1. Iznimno, ako izvještajna jedinica ima pogone u dvije županije, odnosno ima dvije statističke jedinice, tada u izvještaju prve statističke jedinice može biti ispunjena tabela 1, a u izvještaju kod druge ispunjena samo tabela 2 (npr. izvještajna jedinica proizvodi strojeve za obradu metala i u županiji "x" proizvodi samo dijelove, a u županiji "y" sastavlja te dijelove odnosno proizvodi strojeve - u ovom slučaju za statističku jedinicu iz županije "x" u izvještaju IND-1 bit će ispunjena tabela 2, a neće biti ispunjena tabela 1, a za statističku jedinicu iz županije "y" bit će ispunjena tabela 1, a neće biti ispunjena tabela 2 u izvještaju IND-1).
Stupci 1, 2 i 3
U stupac 1 upisuje se šifra reprodukcijskog materijala, u stupac 2 naziv reprodukcijskog materijala, a u stupac 3 mjerna jedinica u kojoj se iskazuju količine reprodukcijskog materijala. Svi ti podaci prepisuju se iz Nomenklature reprodukcijskih materijala za Mjesečni izvještaj industrije (IND-1). Nomenklatura reprodukcijskih materijala za Mjesečni izvještaj industrije (IND-1) izrađena je za svaki odjeljak u cjelini Nacionalne klasifikacije djelatnosti i prve dvije brojčane oznake označavaju odjeljak u kojem se može trošiti taj reprodukcijski materijal. Sljedećih je 6 brojčanih oznaka šifra proizvoda iz Klasifikacije proizvoda i usluga po djelatnostima Republike Hrvatske - KPD. Deveta šifarska oznaka označava razradu KPD-a pa ako je na devetom mjestu "0", ona označava da reprodukcijski materijal obuhvaća sve artikle nekog proizvoda iz KPD-a, a ako je na devetom mjestu oznaka različita od "0", tada šifra reprodukcijskog materijala sadrži samo dio artikala proizvoda iz KPD-a.
Iz gore navedenog vidimo da se šifra u Nomenkalturi reprodukcijskih materijala za Mjesečni izvještaj industrije sastoji od devet brojčanih oznaka, a desetu brojčanu oznaku odredit će i upisati u izvještaj IND-1 izvještajna jedinica, i to: ako je reprodukcijski materijal proizveden na području Republike Hrvatske (domaći), treba ga označiti šifrom "8", a ako je proizveden izvan područja Republike Hrvatske (uvozni), treba ga označiti šifrom "9".
Ako se reprodukcijski materijal pod istom šifrom troši i kao domaći i kao uvozni, treba ga u tabelu 2 unijeti dva puta s odgovarajućim podacima o količinama i šifrom "8" odnosno "9" uz šifru reprodukcijskog materijala iz nomenklature i s istim nazivom uz napomenu domaći odnosno uvozni.
Stupac 4
U stupcu 4 izvještajna jedinica iskazuje količine reprodukcijskih materijala nabavljene od drugih poslovnih subjekata, tuzemnih ili inozemnih koji služe daljnjoj industrijskoj proizvodnji.
Stupac 5 i 6
U stupcu 5 izvještajna jedinica iskazuje utrošene količine reprodukcijskog materijala u izvještajnom mjesecu bez obzira na to je li taj reprodukcijski materijal nabavljen od drugih poslovnih subjekata ili je proizveden u statističkoj jedinici koja podnosi izvještaj, a u stupcu 6 izvještajna jedinica iskazuje utrošene količine reprodukcijskog materijala od početka godine do kraja izvještajnog mjeseca (kumulativ).
Stupac 7
U ovom stupcu izvještajna jedinica iskazuje zalihe reprodukcijskog materijala, stanje zadnjeg radnog dana u mjesecu, namijenjenog daljnjoj proizvodnji u izvještajnoj jedinici. Reprodukcijski materijali koji se proizvode i troše za daljnju proizvodnju u istoj izvještajnoj jedinici i prodaju drugim poslovnim subjektima, kao zalihe reprodukcijskog materijala u tabeli 2 treba iskazati samo one količine koje su namijenjene daljnjoj proizvodnji u toj izvještajnoj jedinici, dok zalihe namijenjene prodaji treba iskazati u stupcu 6 tabele 1.
Nomenkaltura reprodukcijskih materijala za Mjesečni izvještaj industrije izbor je najznačajnijih, glede odjeljka NKD-a, a ne glede statističke jedinice. Međutim, ukoliko neka izvještajna jedinica smatra da je neki značajni reprodukcijski materijal izostavljen, može iza propisanih reprodukcijskih materijala sama odrediti naziv i mjernu jedinicu te upisati količine u odgovarajuće stupce bez šifre. Ove informacije koristit ćemo prilikom prve revizije Nomenkature reprodukcijskih materijala za Mjesečni izvještaj industrije.
3. POSEBNA OBJAŠNJENJA ZA USLUŽNU PROIZVODNJU
Prilikom ispunjavanja ovog izvještaja treba voditi računa da postoje dvije vrste uslužne proizvodnje. Prva je vrsta uslužne proizvodnje kad poslovni subjekt na osnovi ugovora od sirovina kojima je vlasnik naručitelj, izrađuje određeni proizvod definiran nomenklaturom; te proizvode zvat ćemo uslužna proizvodnja industrijskih proizvoda. Uslužnu proizvodnju industrijskih proizvoda treba iskazati kod proizvođača na isti način kao i redovitu proizvodnju, ali u zasebnom retku sa šiframa mjernih jedinica "4", "5" i "6" umjesto "1", "2" i "3". Naručitelj proizvoda nije predmet promatranja ovog istraživanja. Ni u jednom slučaju prerade na osnovi ugovora, naručitelj i prerađivač ne mogu pripadati istoj tvrtki. Općim industrijskim uslugama zvat ćemo doradu industrijskih proizvoda (bojanje, finiširanje, tiskanje tekstila, pozlaćivanje, radiranje, lakiranje i sl.), popravke, održavanje i instaliranje strojeva i opreme, te montažu građevinskih konstrukcija samo ako ju je proizvela izvještajna jedinica. Opće industrijske usluge neće se iskazivati u ovom istraživanju ukoliko se radi o dovršenju vlastitih proizvoda, a ako se dorada obavlja za druge poslovne subjekte, tada uslugu treba iskazati potpuno isto kao i proizvode, jer su te usluge u NIPUM-u navedene pod zasebnom šifrom.
Iznimka su od ovog pravila za iskazivanje općih industrijskih usluga dorade u tekstilnoj industriji (odjeljak 17 NKD-a) koje treba iskazati i kad se radi o vlastitoj doradi, kao vlastitu proizvodnju proizvoda, a kada se radi o doradi za druge poslovne subjekte kao uslužnu proizvodnju industrijskih proizvoda.
Reprodukcijski materijal koji se koristi za izradu uslužne proizvodnje treba iskazati u zasebnom retku a način iskazivanja je po svim stupcima isti kao i za iskazivanje reprodukcijskih materijala za redovnu proizvodnju osim stupca 3 gdje treba mjernu jedinicu šifrirati šifrom "2" umjesto "1".
Iskazivanje podataka u tabeli 3 i 4 nema posljedica zbog toga što se neka statistička jedinica bavi i uslužnom proizvodnjom.
TABELA 3. NABAVA, UTROŠAK I ZALIHE ENERGIJE I GORIVA U POGONSKE SVRHE
Za iskazivanje energije i goriva u pogonske svrhe šifra, naziv vrste energije ili naziv goriva u pogonske svrhe kao i mjerne jedinice otisnuti su u tabeli 3 izvještaja IND-1. U ovoj tabeli iskazuje se potrošnja energije i goriva, a ne energenti koji se transformiraju iz jedne vrste energije u drugu ili jedne vrste goriva u drugo. Tako mazut koji se troši u ljevaonici obojenih metala za taljenje metala, iskazat će se u ovoj tabeli, ali se mazut koji se potroši za proizvodnju električne energije, pare, tople ili vrele vode ne smije iskazati u ovoj tabeli, već u tabeli 2, jer to nije potrošnja već transformacija energije. Isto tako nafta u rafineriji nije potrošena kao energent, nego je samo transformirana u drugu vrstu energenta.
Ova tabela služi za dobivanje ukupne krajnje potrošnje energije za područja C, D i E iz NKD-a odnosno industriju ukupno do razine odjeljka. Zbog toga je naročito važno da se iskaže sva potrošnja energije, ali i da se ne obuhvati energija koja se transformira, jer bi se time iskazala veća potrošnja energije od stvarne potrošnje. Još treba voditi računa da se iskaže samo energija potrošena u industrijskim djelatnostima odnosno u područjima C, D i E iz NKD-a (npr. izvještajna jedinica u ovoj tabeli iskazat će potrošnju goriva za unutarnji industrijski prijevoz, ali neće iskazati količine goriva za vanjski prijevoz jer je to područje I iz NKD-a).
Izuzetak od gore navedenog pravila može biti samo električna energija, i to u slučaju kada se u električnim bojlerima proizvodi topla voda ili čak vrela voda ili para i tada će se električna energija iskazati u tabeli 3, ali se proizvodnja tople vode, vrele vode ili pare ne smije iskazati u tabeli 1, niti potrošnja tople vode, vrele vode ili pare u ovoj tabeli. Drugim rječima električnu energiju smatrat ćemo energijom koja više ne prelazi u kakvu drugu vrstu energije već se kao energija konačno potroši.
Stupac 3
U ovaj stupac upisuju se podaci o nabavljenoj energiji i gorivima za pogonske svrhe u izvještajnom mjesecu za statističku jedinicu od drugih pravnih subjekata iz tuzemstva i inozemstva.
Stupac 4 i 5
U stupce 4 i 5 upisuju se podaci o potrošenoj energiji i gorivima za pogonske svrhe bez obzira na to jesu li oni nabavljeni od drugih pravnih osoba ili proizvedeni u izvještajnoj jedinici. Statistička jedinica Šećerana koja za svoje potrebe proizvodi električnu energiju i paru, iskazat će potrošnju te energije u ovim stupcima, ali je neće iskazati u stupcu 3 pod nabavom.
U stupac 4 upisuju se količine energije i goriva za pogonske svrhe za razdoblje od početka godine do kraja izvještajnog mjeseca (kumulativ).
Stupac 6
U stupac 6 upisuju se zalihe energenata, stanje zaliha zadnjeg dana u mjesecu. Električna energija, topla i vrela voda i para u ovoj tablici ne mogu se iskazati kao zalihe.
TABELA 4. ZAPOSLENI DJELATNICI
U retku ukupno zaposleni djelatnici iskazuje se broj svih zaposlenih djelatnika za statističku jedinicu bez obzira na to obavljaju li industrijsku djelatnost ili neindustrijsku i jesu li zasnovali radni odnos s izvještajnom jedinicom na određeno ili neodređeno vrijeme. Broj djelatnika uzima se iz kadrovske evidencije sa stanjem zadnjeg radnog dana u izvještajnom mjesecu bez obzira na to jesu li tog dana bili na poslu ili su izostali s posla zbog korištenja godišnjeg dopusta, bolesti, slobodnih dana i sl.
U retku 1 iskazuje se broj zaposlenih djelatnika koji se bave industrijskom djelatnošću odnosno koji obavljaju djelatnost iz područja C, D i E iz NKD-a i djelatnici na pomoćnim poslovima glede industrijske proizvodnje npr. računovodstveni poslovi, pravni, elektronička obrada podataka i sl.)
U retcima 1.1 - 1.7 vrši se razvrstavanje djelatnika do razine skupine prema NKD-u, u pravilu sa stanjem zadnjeg radnog dana izvještajnog mjeseca prema poslovima koje su tog radnog dana obavljali. Ukoliko u izvještajnoj jedinici isti djelatnici izrađuju industrijske proizvode ili vrše industrijske usluge iz više skupina djelatnosti NKD-a, tada treba odrediti koeficijente za određivanje broja djelatnika prema skupinama djelatnosti NKD-a prema obujmu izvršenih poslova u svakom izvještajnom mjesecu s tim da broj djelatnika po skupinama NKD-a mora odgovarati broju djelatnika ukupno, C + D + E.
Broj djelatnika koji rade na pomoćnim poslovima glede industrijske proizvodnje treba također prema obujmu izvršenih poslova razvrstati prema skupinama NKD-a. Ukoliko izvještajna jedinica koristi neke druge metode, može ih primijeniti i u ovom slučaju (npr. više pogona iste izvještajne jedinice iz svojih potreba odredilo je koeficijente za to koliko svaki pogon sudjeluje u financiranju pomoćnih služba i sl.).
U zadnjem retku iskazuju se djelatnici koji su zadnjeg radnog dana radili na neindustrijskim poslovima. Osim lako prepoznatljivih neindustrijskih djelatnika prema kriterijima NKD-a ovamo spadaju i djelatnici u trgovini na malo koji prodaju proizvode proizvedene u izvještajnoj jedinici, djelatnici izvantvorničkog prijevoza, djelatnici zaposleni u tvorničkim restoranima i sl. često pomoćne službe industrijskih poslovnih subjekata ne obavljaju pomoććne poslove samo za industrijske djelatnosti (npr. elektronička obrada podataka ili računovodstveni poslovi i sl.) već i za neindustrijske djelatnosti i po ugovoru uz naplatu za treće osobe. U navedenim i sličnim slučajevima dio djelatnika pomoćnih službi treba svrstati u neindustrijske djelatnike razmjerno opsegu izvršenih poslova.
Za statističke jedinice koje su dio neindustrijskog poslovnog subjekta, iskazuju se samo oni djelatnici koji rade na industrijskim djelatnostima, odnosno djelatnici koji obavljaju poslove u toj statističkoj jedinici, a ne za poslovni subjekt u cjelini.
UPUTE ZA ISPUNJAVANJE OBRASCA
IND - 1 / 35.11
Obrazac IND - 1 / 35.11 je dopuna uz opći obrazac IND - 1. Sva brodogradilišta i dalje podnose izvještaj na obrascu IND - 1 sa svim predviđenim pokazateljima kao i do sada, a uz svaki izvještaj prilažu i ovaj dodatak s podacima o stanju radova na izgradnji plovnih objekata. Svrha pokazatelja o tijeku radova na izgradnji brodova je u tome da pokazatelji omogućavaju da se bolje utvrde mjesečni obujam i dinamika proizvodnje pa time omogućavaju i obračun indeksa fizičkog obujma proizvodnje u brodogradnji.
Za potrebe sastavljanja ovog izvještaja svi plovni objekti trebaju se prikazati prema Nomenklaturi industrijskih proizvoda i usluga za Mjesečni izvještaj industrije - NIPUM (od 35.11.1 do 35.11.4).
Početak izgradnje brodova iskazuje se nakon polaganja kobilice na navoz, s tim da se svi utrošeni sati za pripremu iskažu u mjesecu početka izgradnje brodova.
Za svaki plovni objekt koji je u gradnji izvještajne jedinice trebaju dati posebne podatke. Nakon što se unesu i obračunaju podaci za svaki pojedini brod, zbrajanjem podataka po veličini u okviru svake vrste doći će se do ukupnih podataka o izgradnji jedne vrste brodova po NIPUM-u. Za svaki pojedini objekt unose se sljedeći podaci:
(1) Registarski broj objekta je broj pod kojim je objekt ubilježen kod samog brodogradilišta.
(2) Naturalna veličina cijelog objekta daje se na osnovi podataka iz projekta, a izražava se u propisanoj jedinici.
(3) Efektivni sati potrebni za izgradnju cijelog objekta daju se prema predračunu s kojim je izvještajna jedinica planirala izradu broda. Ukoliko izvještajna jedinica raspolaže evidencijom o stanju radova u norma-satima, i ti će podaci u potpunosti odgovarati svrsi obračuna uvjetne proizvodnje. U te sate treba uključiti samo brodogradilišne radove u užem smislu. U broj sati treba uključiti i eventualnu procjenu obujma rada onih kooperanata koji svoj dio posla obavljaju u samom brodogradilištu. U te sate treba uključiti i radove koje druga brodogradilišta obavljaju na objektu koji je privremeno prevezen u tuđe brodogradilište. Ne treba uključiti rad na izradi motora, kotlova i strojeva, koji se kao poseban proizvod prikazuju u naturalnom obliku na obrascu IND - 1 prema NIPUM-u propisanom za proizvode metalne industrije. Također se u potrebne sate ne treba uključiti ni rad onih kooperanata koji svoj dio posla obavljaju izvan brodogradilišta.
(4) Podacima o satima efektivnog rada, koji je već uložen u izgradnju plovnih objekata, treba obuhvatiti sve kategorije radova koji su prikazani i u podatku o satima potrebnima za izgradnju cijelog objekta. Taj podatak je osnova po kojoj se obračunava stupanj dovršenosti pojedinih brodova i obujam radova izvršenih u prijašnjim godinama, u izvještajnom mjesecu i u razdoblju od početka godine do kraja izvještajnog mjeseca. Podaci iz stupca 7 i stupca 9 izračunavaju se dijeljenjem sati rada uloženih u izgradnju broda s podatkom o ukupnom broju sati na izgradnji broda.
(5) Proizvodnja u uvjetno naturalnom mjerilu obračunava se na osnovi podataka o naturalnoj veličini plovnog objekta koji se gradi (stupac 3) i podatka o obujmu izvršenih radova izraženog u postocima (stupci 7 i 9). Ako je, na primjer, obujam mjesečnih radova na brodu od 2 500 GT 5%, a obujam radova od početka godine do kraja izvještajnog mjeseca 48% od svih radova potrebnih za izgradnju broda, onda obujam mjesečne proizvodnje izražen u uvjetno naturalnom mjerilu iznosi:
2500 x 5 = 125 GT,



100
a obujam proizvodnje od početka godine:
2500 x 48 = 1200 GT,



100
1 Classification of Products by Activity (CPA) in the European Union.



Tablica A
Tablica B
Tablica C
Tablica D
Tablica E


Portal Poslovnenovine.com sadržaje objavljuje u dobroj namjeri. Sve sadržaje portala koristite na vlastitu odgovornost. Iako činimo sve napore kako bi osigurali točnost i pravovremenost informacija na ovim stranicama, nismo odgovorni za eventualnu netočnost informacija ili štetu nastalu korištenjem takvih informacija.


POSEBNA PREPORUKA:

PREGLED KORISNIH SAVJETA I IZBOR POSLOVNIH USLUGA ZA PODUZETNIKE

POSLOVNE INFORMACIJE ZA VLASNIKE TVRTKI, OBRTNIKE I UDRUGE

Primjeri ugovora - šprance

Investicijski projekti