POSLOVNE NOVINE - PRAVNE INFORMACIJE - FINANCIJE - KREDITI

# Nova ponuda za poduzetnike # Internet usluge za poduzetnike # Korisni poslovni programi # Besplatne poslovne usluge # Korisni linkovi

PREGLED PRAVNIH PROPISA U REPUBLICI HRVATSKOJ

Na temelju prava i ovlaštenja utvrđenih Ustavom, Hrvatski sabor odlučuje o donošenju i promjeni Ustava, donosi zakone, državni proračun, donosi akte kojima izražava politiku Hrvatskoga sabora, obavlja izbore, imenovanja i razrješenja, u skladu s Ustavom i zakonom... Vlada donosi poslovnike, razne odluke, rješenja i zaključke. Zakonom je predviđeno da ministri i ravnatelji pojedinih upravnih tijela donose pravilnike i naputke za provedbu zakona u okviru svoje nadležnosti. Određene ovlasti imaju i jedinice lokalne i regionalne samouprave. Njihova predstavnička tijela na temelju Zakona o lokalnoj i regionalnoj samoupravi donose, razne odluke i akte. Pored njih opće akte, autonomnog značenja, donose i strukture izvan državnih tijela. Tim aktima donose se statuti i uređuje se unutarnje ustrojstvo...

Propisi iz 1997. godine - Propisi - arhiva - procesna prava - ispravak odluke izbori - pravilnik o prenosivosti ...


PREGLED I PRETRAŽIVANJE SVIH ZAKONA I DRUGIH PROPISA - SVE OBJAVE

IZ ARHIVE: SADRŽAJ ODABRANOG PROPISA / AKTA:

NARODNA BANKA HRVATSKE
Ustavni sud Republike Hrvatske u sastavu Jadranko Crnić, predsjednik Suda te suci Zdravko Bartovčak, dr. Velimir Belajec, dr. Nikola Filipović, Ante Jelavić Mitrović, mr. Vojislav Kučeković, Jurica Malčić, mr. Hrvoje Momčinović, Ivan Marijan Severinac i Mladen Žuvela, odlučujući o ustavnoj tužbi A. L. iz P., na sjednici održanoj 30. travnja 1997. godine, donio je slijedeću
ODLUKU

  1. Ustavna tužba se usvaja.
  2. Ukida se:

- presuda Upravnog suda Republike Hrvatske od 21. rujna 1995. godine, broj: Us-1118/95;
- rješenje Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske od 2. studenog 1994. godine, broj: 511-01-42-UP/I-2/10699/1-94.
3. Predmet se vraća na ponovni postupak Ministarstvu unutarnjih poslova.
4. Ova odluka će se objaviti u "Narodnim novinama".
Obrazloženje
A. L. iz P., sada na radu u Nj., zastupana po punomoćniku B. K., odvjetniku iz K., podnijela je pravodobnu i dopuštenu ustavnu tužbu u povodu presude Upravnog suda Republike Hrvatske, broj: Us-1118/95 od 21. rujna 1995. godine, kojom je odbijena tužba podnositeljice protiv rješenja Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, broj: 511-01-42-UP/I-2/10699/1-94 od 2. studenoga 1994. godine, u postupku radi primitka u hrvatsko državljanstvo.
Tim rješenjem odbijen je zahtjev podnositeljice za primitak u hrvatsko državljanstvo jer da podnositeljica ne ispunjava uvjete za primitak u hrvatsko državljanstvo iz članka 8. stavka 1. točke 3., članka 10. te drugih zakonskih odredbi Zakona o hrvatskom državljanstvu ("Narodne novine", br. 53/91, 70/91, 28/92 i 113/93), koje se odnose na stjecanje hrvatskog državljanstva prirođenjem.
Podnositeljica smatra da joj je navedenim odlukama povrijeđeno ustavno pravo iz članka 14. stavka 2. Ustava Republike Hrvatske kojim je zajamčena jednakost svih pred zakonom.
Ustavna tužba je osnovana.
Prema članku 28. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske ("Narodne novine", br. 13/91 - u nastavku: Ustavni zakon), svatko može podnijeti Ustavnom sudu ustavnu tužbu ako smatra da mu je odlukom sudbene, upravne vlasti ili drugih tijela koja imaju javne ovlasti povrijeđeno jedno od Ustavom utvrđenih sloboda i prava čovjeka i građanina (nastavno: ustavna prava).
Uvidom u spis upravnog tijela i Upravnog suda te analizom navoda ustavne tužbe, Ustavni sud je utvrdio da su osporenim odlukama, donijetim na štetu podnositeljice ustavne tužbe, povrijeđena ustavna prava koja proizlaze iz članka 14. stavka 2. i članka 19. Ustava Republike Hrvatske.
Presudom Upravnog suda Republike Hrvatske, podnositeljica ustavne tužbe odbijena je s tužbom protiv navedenog rješenja Ministarstva jer da ne ispunjava uvjete iz članka 8. stavka 1. točke 3., članka 10., ali također niti iz članka 16. Zakona o hrvatskom državljanstvu, iako je prvostupanjsko tijelo raspravljalo i donijelo rješenje temeljem članka 8. stavka 1. točke 3. i članka 10. Zakona o hrvatskom državljanstvu.
Kao što je već naprijed navedeno, prvostupanjsko tijelo je odbilo podnositeljicu ustavne tužbe za primitak u hrvatsko državljanstvo iz razloga što podnositeljica ustavne tužbe u momentu podnošenja zahtjeva nije imala prijavljen boravak na području Republike Hrvatske u trajanju od 5 godina te da nema niti status trajno nastanjenog stranca u Republici Hrvatskoj, a da ne ispunjava niti uvjete predviđene drugim zakonskim odredbama koje se odnose na stjecanje hrvatskog državljanstva prirođenjem.
Međutim, podnositeljica u svom zahtjevu za primitak u hrvatsko državljanstvo dokazuje i svoju pripadnost hrvatskom narodu u skladu s člankom 16. Zakona o hrvatskom državljanstvu, priloživši vjenčani list Matice vjenčanih rimokatoličke župe Sv. I. K. u G. J. od 20. travnja 1981., kao i krsni list svog djeteta krštenog u Hrvatskoj katoličkoj misiji u H. 19. studenoga 1981. godine.
Prema tome, odbivši zahtjev za primitak u hrvatsko državljanstvo temeljem članka 8. stavka 1. točke 3. i članka 10. Zakona o hrvatskom državljanstvu, nadležno tijelo povrijedilo je Zakon na štetu podnositeljice ustavne tužbe jer se o njezinom zahtjevu nije odlučivalo u skladu sa zakonskom odredbom na temelju koje je zahtjev postavljen.
Nesporno je da je Ustavni sud Republike Hrvatske pokušao otkloniti te nedostatke i u osporenoj presudi raspravio i o zahtjevu podnositeljice ustavne tužbe temeljenom na članku 16. Zakona o hrvatskom državljanstvu, ali je na taj način povrijedio i načelo zakonitosti.
Naime, na temelju članka 39. stavka 1. Zakona o upravnim sporovima ("Narodne novine", br. 53/91, 9/92), Upravni sud Republike Hrvatske je trebao riješiti spor na podlozi činjenica koje su utvrđene u upravnom postupku, a u konkretnom slučaju Upravni sud je rješavao o činjenicama koje nisu raspravljene u prvostupanjskom postupku.
Upravni sud Republike Hrvatske može, doduše i sam, utvrditi činjenično stanje, ali samo pod pretpostavkom i u postupku predviđenom u članku 39. stavka 3. i 4. Zakona o upravnim sporovima, ali što u konkretnom slučaju nije učinio.
Povrijedivši navedena prava stranke, nadležno tijelo i sud čine povredu temeljnog načela postupka, načela zakonitosti, a to dovodi i do povrede ustavne odredbe iz članka 19. stavka 1. Ustava, tj. da pojedinačni akti državne uprave i tijela koja imaju javne ovlasti moraju biti utemeljeni na zakonu.
Povrijedivši načelo legaliteta povrijeđeno je i temeljno pravo građanina iz odredbe članka 14. stavka 2. Ustava da su svi pred zakonom jednaki.
Stoga je, na temelju članka 19. Ustavnog zakona, a u svezi s člankom 59. i člankom 60. Poslovnika Ustavnog suda Republike Hrvatske ("Narodne novine", br. 29/94), odlučeno kao u izreci.
Objava ove odluke temelji se na odredbi članka 20. stavka 1. Ustavnog zakona.
Broj: U-III-12/1996.
Zagreb, 30. travnja 1997.
USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Predsjednik
Jadranko Crnić, v. r.


Portal Poslovnenovine.com sadržaje objavljuje u dobroj namjeri. Sve sadržaje portala koristite na vlastitu odgovornost. Iako činimo sve napore kako bi osigurali točnost i pravovremenost informacija na ovim stranicama, nismo odgovorni za eventualnu netočnost informacija ili štetu nastalu korištenjem takvih informacija.


POSEBNA PREPORUKA:

PREGLED KORISNIH SAVJETA I IZBOR POSLOVNIH USLUGA ZA PODUZETNIKE

POSLOVNE INFORMACIJE ZA VLASNIKE TVRTKI, OBRTNIKE I UDRUGE

Primjeri ugovora - šprance

Investicijski projekti