POSLOVNE NOVINE - PRAVNE INFORMACIJE - FINANCIJE - KREDITI

# Nova ponuda za poduzetnike # Internet usluge za poduzetnike # Korisni poslovni programi # Besplatne poslovne usluge # Korisni linkovi

PREGLED PRAVNIH PROPISA U REPUBLICI HRVATSKOJ

Na temelju prava i ovlaštenja utvrđenih Ustavom, Hrvatski sabor odlučuje o donošenju i promjeni Ustava, donosi zakone, državni proračun, donosi akte kojima izražava politiku Hrvatskoga sabora, obavlja izbore, imenovanja i razrješenja, u skladu s Ustavom i zakonom... Vlada donosi poslovnike, razne odluke, rješenja i zaključke. Zakonom je predviđeno da ministri i ravnatelji pojedinih upravnih tijela donose pravilnike i naputke za provedbu zakona u okviru svoje nadležnosti. Određene ovlasti imaju i jedinice lokalne i regionalne samouprave. Njihova predstavnička tijela na temelju Zakona o lokalnoj i regionalnoj samoupravi donose, razne odluke i akte. Pored njih opće akte, autonomnog značenja, donose i strukture izvan državnih tijela. Tim aktima donose se statuti i uređuje se unutarnje ustrojstvo...

Propisi iz 1997. godine - Propisi - arhiva - pravni nameti - zakon o stručnim - uredba o iznosu ...


PREGLED I PRETRAŽIVANJE SVIH ZAKONA I DRUGIH PROPISA - SVE OBJAVE

IZ ARHIVE: SADRŽAJ ODABRANOG PROPISA / AKTA:

MINISTARSTVO FINANCIJA
Na temelju članka 27. Zakona o porezu na dodanu vrijednost ("Narodne novine", broj 47/95) ministar financija donosi
PRAVILNIK
O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O POREZU NA DODANU VRIJEDNOST
Članak 1.
U Pravilniku o porezu na dodanu vrijednost ("Narodne novine", broj 60/96) u članku 6. dodaje se novi stavak 3. koji glasi:
"(3) Kod popravaka dobara za razgraničenje radi li se o isporuci dobra ili usluge, bitan je u ukupnoj naknadi udio materijala koji je nabavio poduzetnik koji obavlja popravak. Ako udio naknade koja se odnosi na materijal iznosi više od 50% od ukupnog iznosa naknade koja se odnosi na popravak, radi se o isporuci dobra, a ne o obavljenoj usluzi."
Dosadašnji stavak 3. postaje stavak 4.
Članak 2.
Članak 9. mijenja se i glasi:
"Članak 9.
(1) Novosagrađenim nekretninama smatraju se nekretnine (građevine i njihovi dijelovi) koje su sagrađene, isporučene ili plaćene nakon 31. prosinca 1997. godine.
(2) Nekretnine koje će na dan 31. prosinca 1997. godine biti sagrađene (gotove-dovršene), a neisporučene kao i nekretnine koje su plaćene do dana 31. prosinca 1997. godine u dijelu u kojem su plaćene i na koje se obračunava porez na promet nekretnina u smislu odredbe članka 25. Zakona o porezu na promet nekretnina, ne smatraju se novosagrađenim nekretninama u smislu Zakona o porezu na dodanu vrijednost i ovoga Pravilnika.
(3) U slučaju nastanka porezne obveze u svezi s člankom 14. Zakona o porezu na promet nekretnina, primjenjuju se odredbe stavka 2. ovoga članka."
Članak 3.
U članku 18. stavak 1. mijenja se i glasi:
"(1) Prijenos imovinskih prava sa ostavitelja na jednog ili više nasljednika u slučaju nastavka poduzetničke djelatnosti ne podliježe oporezivanju".
U istom članku u stavku 3. iza riječi "dobara" dodaju se riječi "i prava".
Članak 4.
Članak 23. mijenja se i glasi:
"(1) Vlastitom potrošnjom na koju se plaća porez na dodanu vrijednost prema članku 2. stavku 1. točke 2a, 2b i 2c Zakona, smatra se izuzimanje dobara ili korištenja usluga iz svoje gospodarske ili druge djelatnosti za privatne potrebe te stvaranje rashoda po osnovi reprezentacije i korištenja osobnih automobila i drugih sredstava za osobni prijevoz, koji se ne mogu odbiti pri oporezivanju dohotka odnosno dobiti.
(2) Vlastita potrošnja obuhvaća izuzimanja dobara ili korištenje usluga iz stavka 1. ovoga članka za privatne potrebe poduzetnika-fizičke osobe i članova njihove obitelji kao i za potrebe trećih osoba kojima ih ustupa u neposlovne svrhe.
(3) Izdaci iz stavka 1. ovoga članka podliježu porezu na dodanu vrijednost kao vlastita potrošnja kod poduzetnika koji su pri nabavi dobara i usluga za ove namjene, ostvarili pravo na odbitak pretporeza.
(4) O vlastitoj potrošnji (izuzimanjima) moraju se sastavljati odgovarajuće isprave u skladu s propisima koji uređuju vođenje poslovnih knjiga poduzetnika i ovim Pravilnikom."
Članak 5.
Članak 25. mijenja se i glasi:
"Članak 25.
(1) Vlastita potrošnja utvrđuje se na temelju računa, obračuna, knjigovodstvenih i drugih vjerodostojnih isprava, a za porezne obveznike - fizičke osobe koje obavljaju određene obrtničke djelatnosti i porez na dodanu vrijednost plaćaju prema naplaćenim naknadama ne može biti iskazana (obračunana) niže od iznosa iz stavka 2. ovoga članka.
(2) Najniži iznosi vlastite potrošnje za poduzetnike - fizičke osobe iz stavka 1. ovoga članka utvrđuju se za obračunsko razdoblje u postotku od iznosa mjesečnog osobnog odbitka utvrđenog prema Zakonu o porezu na dohodak, kako slijedi:
(3) Za utvrđivanje visine vlastite potrošnje osobnim odbitkom u smislu odredbe stavka 2. ovoga članka razumijeva se propisani osobni odbitak za poreznog obveznika poreza na dohodak i uzdržavane članove njegove obitelji bez osobnog odbitka za njihovu invalidnost te bez uvećanja osobnog odbitka za porezne obveznike - umirovljenike kao i bez uvećanja osobnih odbitaka po posebnim propisima.
(4) Najniži iznos vlastite potrošnje za poduzetnike-fizičke osobe iz stavka 1. ovoga članka koji porez na dodanu vrijednost utvrđuje u obračunskom razdoblju prema odredbi članka 82. stavak 4. ovoga Pravilnika, je šesterostruki iznos utvrđen prema stavku 2. ovoga članka.
(5) Iznosi vlastite potrošnje utvrđeni na način iz stavka 2., 3. i 4. ovoga članka u sebi ne sadrže porez na dodanu vrijednost.
(6) Kod poduzetnika koji porez na dodanu vrijednost utvrđuju prema fakturiranim naknadama, manjkovi proizvoda za koje se ne tereti odgovorna osoba smatraju se vlastitom potrošnjom poduzetnika i podliježu oporezivanju, osim tehnološkog manjka i manjka nastalog djelovanjem više sile, kala, rastepa, kvara i loma utvrđenog odlukom poduzetnika, a najviše do visine utvrđene odlukom Gospodarske komore. Manjkovima uslijed više sile u smislu ovoga Pravilnika, razumijevaju se manjkovi (štete) od elementarnih nepogoda (poplava, požar, potres i dr.), ratnih razaranja i provalnih krađa, a do visine utvrđene temeljem očevidnika nadležnog tijela za procjenu šteta.
(7) Kod poduzetnika koji porez na dodanu vrijednost utvrđuje prema naplaćenim naknadama mora postojati međuovisnost između izdataka i primitaka, uzimajući u obzir zalihe kao i neplaćene obveze i nenaplaćena potraživanja. Međuovisnost između izdataka i primitaka utvrđuje se putem normativa utroška materijala, energije, rada ili drugih proizvodnih čimbenika vodeći pri tome računa o posebnostima djelatnosti. Ako se u postupku nadzora utvrdi manjak primitaka u odnosu na iskazane izdatke, taj se manjak smatra vlastitom potrošnjom, a utvrđuje ga Porezna uprava procjenom.
(8) Tehnološki manjak, kalo, rastep, kvar i lom kod poduzetnika iz stavka 7, ovoga članka može se priznati najviše do visine utvrđene odlukom Obrtničke komore.
(9) Ako komore iz stavka 6. i 8. ovoga članka ne donesu odgovarajuće odluke, visina tehnološkog manjka, kala, rastepa, kvara i loma provjeravat će se i utvrđivati u postupku nadzora temeljem vjerodostojnih isprava i procjene polazeći od posebnosti djelatnosti."
(10) Manjak proizvoda zbog neodgovarajuće kvalitete, proteka roka trajanja, kala, rastepa, loma i kvara iznad visine utvrđene prema stavcima 6. i 8. ovoga članka, može se priznati, ako je pri utvrđivanju činjeničnog stanja prisutan ovlašteni djelatnik Porezne uprave.
Članak 6.
U članku 26. briše se stavak (6).
Članak 7.
Članak 33. mijenja se i glasi:
"Članak 33.
Prema članku 5. Zakona, porez na dodanu vrijednost plaća se prema mjestu isporuke, pri čemu se tuzemstvo smatra jednim mjestom isporuke dobara odnosno obavljanja usluga, što znači da je utvrđivanje mjesta isporuke bitno samo kod oporezivanja u poslovanju s inozemstvom."
Članak 8.
Iza članka 33. dodaje se novi podnaslov koji glasi:
"4.1. Mjesto oporezivanja kod isporuke dobara" i novi članak 33 a koji glasi:
"Članak 33a
(1) Kod isporuke dobara, mjestom isporuke smatra se mjesto gdje se dobro nalazilo u trenutku isporuke. Ako je dobro otpremljeno, tada se smatra, da je mjesto isporuke ono mjesto na kojemu se ono nalazilo na početku otpreme.
(2) Ako se radi o dobrima koja se montiraju, instaliraju ili izgrađuju, mjestom isporuke smatra se mjesto gdje dobro postavlja isporučitelj ili netko u njegovo ime."
Članak 9.
Iza članka 33a dodaje se novi podnaslov koji glasi:
"4.2. Mjesto oporezivanja kod obavljanja usluga" i novi članak 33b koji glasi:
"Članak 33b
(1) Kod utvrđivanja mjesta obavljanja usluga vrijedi opće načelo da je mjesto obavljanja usluge tamo gdje je sjedište odnosno stalno boravište ili prebivalište poduzetnika koji obavlja usluge ako Zakonom ili ovim Pravilnikom nije drugačije određeno (načelo zemlje porijekla). Ako uslugu obavlja poslovna jedinica poduzetnika onda se mjestom obavljanja usluge smatra sjedište poslovne jedinice.
(2) U članku 5. stavci 4. do 6. Zakona, propisani su izuzeci od općeg načela pri utvrđivanju mjesta oporezivanja kod obavljanja usluga.
(3) Kod usluga u svezi s nekretninama, uključujući i najam ili zakup, mjestom obavljanja usluga smatra se mjesto gdje se nekretnina nalazi. Usluge u svezi s nekretninom obuhvaćaju slijedeće skupine usluga:

  1. usluge koje se obavljaju pomoću nekretnina (npr. iznajmljivanje kuća, stanova, soba, hotelskih soba, apartmana, zemljišta - npr. parkirnih mjesta, vezova za brodove, iznajmljivanje teniskih igrališta, kuglana, održavanje grijanja i dizala, održavanje zelenih površina, čišćenje zgrada, iznajmljivanje izložbenih površina na sajmovima, postavljanje izložbenih mjesta),
  2. usluge koje se obavljaju na nekretnini obuhvaćaju usluge koje služe neposredno uređivanju nekretnine (npr. geodetski radovi), usluge koje služe za pripremu građevinskih radova (npr. usluge arhitekata, građevinskih inženjera, statičara), obavljanje građevinskih radova, vještačenja na nekretninama, inženjering usluge,
  3. usluge koje se obavljaju u svezi s kupovinom i prodajom nekretnina (npr. usluge odvjetnika, bilježnika i posrednika pri kupoprodaji nekretnina).

(4) Uslugama u neposrednoj vezi s nekretninama ne smatraju se npr. usluge objavljivanja oglasa u svezi s kupoprodajom ili najmom nekretnine, financiranje nekretnina, pravno i porezno savjetovanje glede nekretnina, ustupanje osoblja građevinskim poduzetnicima.
(5) Kod usluga prijevoza, mjestom obavljanja usluge, smatra se čitava dionica puta na kojoj se prijevoz obavlja. Navedeno se odnosi na sve vrste prijevoza uključujući zračni i pomorski prijevoz. Ako se usluga prijevoza ne obavlja samo u tuzemstvu, onda dio puta koji otpada na tuzemstvo podliježe porezu, a dio puta koji se odnosi na inozemstvo ne podliježe porezu prema odredbama Zakona. U tom slučaju uslugu prijevoza treba podijeliti razmjerno broju kilometara na dio koji otpada na tuzemstvo i koji se oporezuje i dio koji otpada na inozemstvo i ne podliježe porezu. Ako se radi o prijevozu dobara koja se izvoze u inozemstvo tada je prema odredbi članka 13. stavak 1. točka 1. Zakona, oslobođena poreza i dionica puta koja otpada na tuzemstvo.
(6) Mjestom obavljanja usluga, smatra se mjesto gdje je usluga stvarno obavljena:

  1. kod umjetničkih (npr. opernih, glumačkih, pjevačkih), znanstvenih (npr. znanstvena predavanja i davanja mišljenja, ali ne i savjetovanja naručitelja), nastavnih (npr. usluge poduke, organiziranje tečajeva), športskih (npr. tenis, ronjenje), zabavnih ili sličnih usluga (npr. filmske predstave, plesne priredbe) i usluga njihovog organiziranja;
  2. kod pomoćnih usluga u prijevozu, kao što su: utovar, istovar, uskladištenje i drugih usluga u svezi s prijevozom;
  3. kod usluga koje se obavljaju na pokretnim dobrima, uključujući usluge stručnog mišljenja, procjene i ocjene tih dobara.

(7) Kod usluga posredovanja, mjestom obavljanja usluga smatra se mjesto isporuke dobara ili obavljene usluge za koju je izvršeno posredovanje. O uslugama posredovanja radi se kada poduzetnik djeluje u ime i za račun naručitelja. Ovdje ne potpadaju usluge posredovanja u prometu i korištenju nekretnina, kao i posredovanje kod usluga iz članka 5. stavak 6. Zakona.
(8) Kod usluga:

  1. prijenosa, ustupanja i korištenja autorskih prava, patenata, licencija, zaštitnog znakovlja i sličnih prava (npr. davanje licence, prijenos autorskih prava umjetnika i pisaca);
  2. promidžbenih usluga, uključujući i usluge posredovanja u tim uslugama (npr. usluge oglašavanja u novinama);
  3. usluga: inženjera, odvjetnika, revizora, računovođa, tumača, prevoditelja i drugih usluga savjetovanja;
  4. usluga elektronske obrade podataka;
  5. ustupanja informacija (npr. rezultata ispitivanja javnog mnijenja, ustupanje softvera koji je izrađen specijalno za naručitelja), uključujući i informacije o poslovnim postupcima i iskustvu (know-how);
  6. usluga banaka, osiguranja i reosiguranja;
  7. ustupanja osoblja;
  8. iznajmljivanja pokretnih dobara (npr. jaružala, građevinske dizalice, ploveće dizalice), osim prijevoznih sredstava;
  9. odustajanja od obavljanja poslovne djelatnosti,
  10. svih usluga posredovanja u svezi s uslugama iz ovoga stavka, mjesto obavljanja usluge utvrđuje se prema stavku 9. ovoga članka.

(9) Ako je primatelj usluga iz stavka 8. ovoga članka poduzetnik, mjestom obavljanja usluga smatra se mjesto sjedišta poduzetnika - primatelja. Ako se navedene usluge obavljaju poslovnoj jedinici, mjestom obavljanja usluga smatra se mjesto poslovne jedinice primatelja. Ako primatelj neke od usluga iz stavka 8. ovoga članka nije poduzetnik a ima prebivalište u inozemstvu, tada se mjestom obavljanja usluge smatra mjesto njegovog prebivališta."
Članak 10.
Članak 36. mijenja se i glasi:
"Članak 36.
Porezni obveznik, prema članku 6. stavku 1. točka 3. Zakona, je i izvoznik u slučaju ako izvozne isporuke dobara i oplemenjenih dobara, ne naplati u skladu s propisima o deviznom i vanjskotrgovačkom poslovanju."
Članak 11.
U članku 38. iza riječi "poduzetnika" dodaje se nova rečenica koja glasi:
"Domaći poduzetnik koji koristi usluge stranog poduzetnika obveznik je poreza na dodanu vrijednost, u slučaju kada je prema odredbi članka 5. Zakona, mjesto oporezivanja sjedište poduzeća primatelja usluge-domaćeg poduzetnika."
Članak 12.
U članku 40. stavak 4. mijenja se i glasi:
"(4) Postojeći poduzetnici - obveznici poreza na promet, pravne i fizičke osobe koje postaju obveznici poreza na dodanu vrijednost po Zakonu, kao i pravne i fizičke osobe koje hoće biti obveznici poreza za dodanu vrijednost, obvezni su podnijeti obrazac P-PDV Poreznoj upravi, iznimno pri početku primjene Zakona, najkasnije do 1.prosinca 1997. godine."
Iza stavka 4. dodaju se novi stavci 5., 6. i 7., a dosadašnji stavci 5. i 6., postaju stavci 8. i 9.
"(5) Odredba stavka 4. ovoga članka odnosi se i na pravne i fizičke osobe koje nisu bili obveznici poreza na promet, a u 1997. godini su ostvarili oporezive isporuke (svedene na godišnju razinu) veće od 50.000,00 kuna.
(6) Poduzetnici koji su u protekloj godini računajući od godine početka primjene Zakona, obavili oporezive isporuke iznad propisanog iznosa i postali porezni obveznici, podnose prijavu na obrascu P-PDV najkasnije do 15. siječnja tekuće godine.
(7) Prijiavu ne podnose poduzetnici koji obavljaju isključivo oslobođene promete bez prava na odbitak pretporeza."
Članak 13.
Iza članka 40. dodaje se novi članak 40a koji glasi:
"Članak 40a
U obrascu P-PDV podaci se popunjavaju kako slijedi:

  1. U redni broj I. prijave upisuju se opći podaci o poreznom obvezniku.
  2. U redni broj II. prijave unose se podaci o obliku vlasništva. Porezni obveznik će na poziciji pod brojem 1. unijeti podatak o tome da li je registriran kao trgovac pojedinac, obrtnik ili obavlja samostalnu djelatnost, odnosno na poziciji pod brojem 2. podatke o obliku trgovačkog društva npr. dioničko društvo, društvo s ograničenom odgovornošću.
  3. U redni broj III. upisuju se opći podaci o podružnicama ili poslovnim jedinicama, koji se ukoliko se radi o većem broju poslovnih jedinica mogu dati i kao prilog uz prijavu.
  4. U rednom broju IV. iznimno se u prijavi pri početku primjene Zakona ne popunjava se podatak pod brojem 1.
  5. U rednom broju IV. na poziciju pod brojem 2. unosi se podatak o isporukama dobara i usluga koje podliježu oporezivanju. Budući da u trenutku podnošenja prijave neće biti poznata vrijednost isporuka za cijelu 1997. godinu, raspoložive podatke o isporukama treba svesti na godišnju razinu.
  6. U redni broj IV. na poziciju pod brojem 3. unosi se podatak o očekivanim oporezivim isporukama u idućoj godini."

Članak 14.
U članku 51. stavak 5. mijenja se i glasi:
"(5) Tržišnom cijenom u smislu odredbe članka 8. stavak 6. Zakona, kod isporuka dobara smatra se cijena nove nabave odnosno neto nabavna cijena uvećana za zavisne troškove nove nabave kada se radi o izuzimanju odnosno isporuci dobara koja su kupljena. Pri izuzimanju odnosno isporuci dobara proizvedenih u poduzeću tržišnom cijenom smatraju se vlastiti troškovi utvrđeni prema računovodstvenim propisima. Kod korištenja odnosno obavljanja usluga tržišnom cijenom smatra se tržišna cijena utvrđena prema odredbama Pravilnika o porezu na dohodak."
U istom članku 8. prva rečenica mijenja se i glasi:
"(8) Ako se kupcu pri oporezivoj ispruci dobra zaračunava i kaucija za ambalažu tada ona (kaucija) predstavlja dio naknade za isporuku dobra."
U istom članku iza stavka (15) dodaju se novi stavci (16 i 17) koji glase:
"(16) Pri isporuci rabljenih osobnih vozila porezna osnovica u smislu odredbe članka 8. stavak 7. Zakona, utvrđuje se kao razlika između prodajne i nabavne cijene ako pri nabavi nije mogao biti odbijen pretporez. Za ostvarenu negativnu razliku ne može se umanjivati porezna osnovica.
(17) Ostvarena razlika između prodajne i nabavne cijene predstavlja bruto naknadu iz koje će preračunanom stopom iz članka 57. ovoga Pravilnika izračuna iznos poreza."
Članak 15.
U članku 54. u stavku 3. briše se zadnja rečenica.
Članak 16.
U članku 56. stavak 2. mijenja se i glasi:
"(2) Privremeni izvoz dobara radi dorade ili oplemenjivanja ne smatra se izvoznom isporukom prema članku 13. Zakona. Ako se neko dobro privremeno izvozi radi dorade ili oplemenjivanja pri čemu se ne prenosi mogućnost raspolaganja dobrom na inozemnog poduzetnika i nakon dorade odnosno oplemenjivanja se to dobro vraća tuzemnom naručitelju, porezna se osnovica utvrđuje prema carinskim propisima."
Članak 17.
U članku 58. stavak 4. mijenja se i glasi:
"(4) Sve prateće usluge i isporuke dobara u svezi sa stanovanjem, koje ulaze u naknadu za najam stana, kao što su npr. isporuke vode, struje, plina, grijanja, odvoz smeća, oslobođene su plaćanja poreza na dodanu vrijednost."
Članak 18.
U članku 59. stavak 2. mijenja se i glasi:
"(2) Ako usluge iz stavka 1. ovoga članka, osim usluga plasmana financijskih sredstava ovim osobama, obavlja poduzetnik koji nije banka, štedionica, štedno-kreditna organizacija ili društvo osiguranja i reosiguranja, te su usluge oporezive."
Članak 19.
Iza članka 59. dodaje se novi podnaslov koji glasi:
"1.3. USLUGE DOKTORA MEDICINE I STOMATOLOGIJE, TE MEDICINSKIH SESTARA I FIZIOTERAPEUTSKIH TEHNIČARA", a članak 60. mijenja se i glasi:
"Članak 60.
(1) Usluge doktora medicine i stomatologije, medicinskih sestara i fizioterapeutskih tehničara oslobođene su plaćanja poreza na dodanu vrijednost ako te usluge pružaju u privatnoj praksi.
(2) Pod uslugama iz stavka 1. ovoga članka smatraju se sve one usluge koje poduzetnici iz stavka 1. ovoga članka mogu obavljati u okviru privatne prakse prema posebnim propisima.
Članak 20.
Iza članka 60. dodaje se novi podnaslov koji glasi:
"1.4. USLUGE LIJEČENJA U ZDRAVSTVENIM USTANOVAMA", a članak 61. mijenja se i glasi:
"Članak 61.
Porez na dodanu vrijednost ne plaća se na usluge liječenja u zdravstvenim ustanovama: domovima zdravlja, hitnoj medicinskoj pomoći, poliklinikama, općim i specijaliziranim bolnicama i klinikama kao i na usluge liječenja koje pruža zdravstvena ustanova za njegu u kući."
Članak 21.
Iza članka 61. dodaje se novi podnaslov koji glasi:
"1.5. USLUGE I ISPORUKE DOBARA KOJE OBAVLJAJU USTANOVE SOCIJALNE SKRBI", a članak 62. mijenja se i glasi:
"Članak 62.
Usluge i isporuke dobara što ih obavljaju ustanove socijalne skrbi kao i usluge i isporuke dobara ustanova za dječju skrb i skrb za mladež oslobođene su plaćanja poreza na dodanu vrijednost, ako obavljaju djelatnost u skladu s posebnim propisima koji uređuju rad tih ustanova."
Članak 22.
Iza članka 62. dodaje se novi podnaslov koji glasi:
"1.6. USLUGE I ISPORUKE DOBARA ŠKOLSKIH USTANOVA", a članak 63. mijenja se i glasi:
"Članak 63.
Usluge i isporuke dobara predškolskih, osnovnih, srednjih i visokoškolskih ustanova te ustanova učeničkog i studentskog standarda oslobođene su plaćanja poreza na dodanu vrijednost uz uvjet da djelatnost obavljaju u skladu s posebnim propisima koji određuju djelokrug rada tih ustanova."
Članak 23.
Iza članka 63. dodaje se novi podnaslov koji glasi:
"1.7. USLUGE I ISPORUKE DOBARA VJERSKIH ZAJEDNICA I USTANOVA", a članak 64. mijenja se i glasi:
"Članak 64.
(1) Usluge i isporuke dobara vjerskih zajednica i ustanova oslobođene su plaćanja poreza na dodanu vrijednost ako se obavljaju radi zadovoljavanja vjerskih potreba uz uvjet da se obavljaju u skladu s posebnim propisima koji uređuju rad tih zajednica i ustanova."
Članak 24.
Iza članka 64. dodaje se novi podnaslov koji glasi:
"1.8. USLUGE I ISPORUKE DOBARA JAVNIH USTANOVA U KULTURI", a članak 65. mijenja se i glasi:
"Članak 65.
Usluge i isporuke dobara javnih ustanova u kulturi osoblođene su plaćanja poreza na dodanu vrijednost i to: muzeja, galerija, arhiva, knjižnica, kazališta, orkestara i drugih glazbeno scenskih te konzervatorskih i restauratorskih ustanova i ustanova za zaštitu spomenika kulture, uz uvjet da djelatnost obavljaju u skladu s posebnim propisima koji uređuju rad tih ustanova."
Članak 25.
Članak 66. mijenja se i glasi:
"Članak 66.
Uslugama iz članka 59. stavka 1., te članaka 60., 61., 62., 63., 64. i 65. ovoga Pravilnika smatraju se sve usluge odnosno isporuke dobara koje obave poduzetnici iz navedenih članaka, uz uvjet da djelatnost obavljaju u skladu s posebnim propisima koji određuju djelokrug rada tih ustanova i zajednica."
Članak 26.
Iza članka 66. dodaje se novi podnaslov koji glasi:
"1.9. OSTALA OSLOBOĐENJA", a članak 67. mijenja se i glasi:
"Članak 67.
(1) Porez na dodanu vrijednost ne plaća se na promet udjela u poduzećima. Pod udjelima u poduzećima razumijevaju se udjeli u društvima kapitala i u društvima osoba.
(2) Porez na dodanu vrijednost ne plaća se na isporuke nekretnina (zgrada, dijelova zgrada, stanova i drugih građevina ili dijelova građevina) osim na novoizgrađene nekretnine iz članka 9. ovoga Pravilnika.
(3) Porez na dodanu vrijednost ne plaća se na isporuke zemljišta (poljoprivrednog, građevinskog, izgrađenog ili neizgrađenog).
(4) Isporukom u smislu stavka 3. ovoga članka ne smatra se najam zemljišta."
Članak 27.
Članak 68. mijenja se i glasi:
"Članak 68.
(1) Promet novca kao zakonskog sredstva plaćanja u obliku kovanica i novčanica u svome nominalnom iznosu, oslobođen je plaćanja poreza na dodanu vrijednost kao i posredničke usluge u svezi s prometom novca kao zakonskog sredstva plaćanja.
(2) Ako se kovanice i novčanice kupuju ili prodaju po većoj vrijednosti od njihove nominalne vrijednosti, onda te isporuke podliježu oporezivanju."
Članak 28.
Članak 69. mijenja se i glasi:
"Članak 69.
(1) Isporuke vrijednosnica ne podliježu oporezivanju.
(2) Vrijednosnicama iz stavka 1. ovoga članka smatraju se vrijednosni papiri iz Zakona o izdavanju i prometu vrijednosnim papirima, državne obveznice i državni biljezi.
(3) Isporukama iz stavka 1. ovoga članka smatraju se i usluge čuvanja i upravljanja vrijednosnim papirima, poslovi uvođenja vrijednosnih papira na burzu, usluge preuzimanja i plasiranja novih emisija vrijednosnih papira kao i posredničke usluge u svezi s ovim poslovima."
Članak 29.
U članku 70. briše se točka 6.
Članak 30.
Članak 72. mijenja se i glasi:
"Isporuke dobara slobodnim carinskim prodavaonicama i specijaliziranim skladištima strane robe i robe domaće proizvodnje kao i isporuke iz ovih objekata čije je poslovanje uređeno posebnim propisima oslobođene su plaćanja poreza na dodanu vrijednost."
Članak 31.
U članku 74. stavak 6. mijenja se i glasi:
"(6) Pod tržnicama i otvorenim prostorima u smislu Zakona i ovoga Pravilnika, razumijevaju se mjesta koja su određena od strane mjerodavnih tijela kao tržnice ili mjesta gdje se može prigodno trgovati odnosno obavljati usluge. Prodajom na otvorenim prostorima u smislu ovoga Pravilnika razumijeva se i prodaja karata u sredstvima javnog prijevoza. S prodajom na otvorenim prostorima izjednačena je i prodaja putem automata."
Članak 32.
U članku 75. stavak 3. mijenja se i glasi:
"(3) Porezni obveznik koji porez plaća prema izdanim računima, mora izdavati račune s posebnom oznakom R-1 čiji je sadržaj propisan odredbom članka 15. stavak 3. Zakona i stavkom 1. ovoga članka. Porezni obveznik koji porez plaća prema primljenim (naplaćenim) naknadama obvezan je izdavati račun istovjetnog sadržaja ali s posebnom oznakom R-2."
U istom članku briše se stavak 5.
Članak 33.
U članku 76. dodaju se novi stavci 2., 3. i 4. koji glase:
"(2) Porezni obveznik koji isporučuje dobra ili obavlja usluge koje prema odredbi članka 2. u svezi s odredbama članka 5. i članka 8. stavak 8. Zakona, ne podliježu oporezivanju, obvezni su na računu navesti da isporuka dobara odnosno usluga ne podliježe oporezivanju i da porez nije obračunan te navesti članak Zakona, kojim je to propisano. U tom slučaju na računu ne mogu biti iskazani podaci iz članka 15. stavak 3. točke 7. i 8. Zakona već samo zbrojni iznos naknade.
(3) U tom slučaju ako se radi o isporukama dobara odnosno obavljenim uslugama koje djelomično podliježu oporezivanju, a djelomično ne npr. usluge prijevoza prema odredbi članka 5. stavka 4. točka 2. Zakona, porezni obveznik na računu mora iskazati poreznu osnovicu za obračun poreza za dio koji se oporezuje i odredbu Zakona prema kojoj dio isporuke odnosno usluge ne podliježe oporezivanju.
(4) U slučaju isporuka novosagrađenih nekretnina i rabljenih automobila za koje pri nabavi nije mogao biti odbijen pretporez, gdje je kao porezna osnovica propisan iznos manji od naknade za ova dobra, u računu je obvezno posebno navesti poreznu osnovicu te posebno dio naknade koji ne ulazi u poreznu osnovicu."
Članak 34.
U članku 78. stavak 1. mijenja se i glasi:
"(1) Za primljene predujmove, odnosno uplate koje su izvršene prije isporuke dobra ili obavljene usluge mora se ispostaviti račun u smislu članka 15. stavka 3. Zakona. Ispostavljeni račun za predujam je isprava u smislu i za potrebe Zakona o porezu na dodanu vrijednost. Pri isporuci dobra odnosno obavljanju usluge ispostavlja se račun u kojem se zaračunava cjelokupna isporuka odnosno obavljena usluga, a račun za predujam se poništava (stornira). Primljeni predujam predstavlja bruto naknadu iz koje preračunanom stopom iz članka 57. ovoga Pravilnika treba izračunati iznos poreza na dodanu vrijednost."
Članak 35.
U članku 80. dodaju se novi stavci 2. i 3. koji glase:
"(2) Računom u smislu odredbi Zakona i ovoga Pravilnika smatraju se i isprave u kojima isporuke dobara ili usluga zaračunava primatelj isporuke dobra ili usluge ako su obje strane suglasne da se obračun napravi na taj način. Ako izdavatelj računa nije i isporučitelj dobra ili usluge suodgovoran je za izdavanje računa.
(3) Računi poslani telekomunikacijskim uređajem ne smatraju se računima u smislu odredbe članka 15. Zakona i članka 75. ovoga Pravilnika."
Članak 36.
U članku 81. u stavku 1. briše se točka na kraju rečenice i stavlja zarez te dodaju riječi "a na računu su obvezni naznačiti da nisu u sustavu poreza na dodanu vrijednost."
Članak 37.
U članku 82. stavak 3. briše se.
U istom članku dodaju se novi stavci 3. i 4. koji glase:
"(3) Iznimno od odredbe stavka 2. ovoga članka, za poduzetnike koji obavljaju kontinuirane isporuke električne energije, plina, vode, hlađenja, grijanja, telekomunikacijske i komunalne usluge, obračunsko razdoblje je od 1. do posljednjeg dana u mjesecu."
"(4) Iznimno od stavka 2. ovoga članka za poduzetnike čija je vrijednost isporučenih dobara i obavljenih usluga uključujući i porez na dodanu vrijednost manja od 50.000,00 kuna u prethodnom tromjesečju, obračunska razdoblja su od 1. do posljednjeg dana u tromjesečju, dok tromjesečna vrijednost isporučenih dobara i obavljenih usluga ne prijeđe navedeni iznos. O činjenici da je ostvaren promet manji odnosno veći od 50.000,00 kuna u pojedinom tromjesečju, porezni obveznik mora pisano izvijestiti nadležnu ispostavu Porezne uprave. Ovi poduzetnici mogu se odlučiti za podnošenje prijava za razdoblja iz stavka 2. ovoga članka. U tom slučaju obvezni su o tome pisano izvijestiti nadležnu ispostavu Porezne uprave u roku od 15 dana prije prijelaza na petnaestodnevni obračun poreza na dodanu vrijednost."
Članak 38.
Članak 87. mijenja se i glasi:
"Članak 87.
U prijavi poreza - obrascu PDV iskazuju se podaci o:

  1. isporukama u obračunskom razdoblju koje ne podliježe oporezivanju kao i o isporukama koje su oslobođene poreza (pod I.);
  2. oporezivim isporukama i poreznoj obvezi (pod II.);
  3. obračunanom pretporezu u primljenim isporukama dobara i usluga (pod III.);
  4. obvezi poreza za uplatu ili povrat (pod IV.)".
  5. neuplaćenom porezu ili poreznom kreditu po prethodnom obračunu (V.) i
  6. ukupnoj razlici za uplatu ili povrat (VI.)."

Članak 39.
Članak 88. mijenja se i glasi:
"Članak 88.
U obrascu PDV, pod točkom I., iskazuju se podaci o obavljenim isporukama dobara i usluga koje ne podliježu oporezivanju kao i isporukama koje su oslobođene, kako slijedi:

  1. pod točkom 1., o svim obavljenim isporukama dobara i usluga u obračunskom razdoblju koje ne podliježu oporezivanju,
  2. pod točkom 2., o ukupnim isporukama koje su oslobođene poreza i to o isporukama u tuzemstvu koje su oslobođene poreza (točka 2.1) i izvoznim isporukama (točka 2.2.); Podaci o izvoznim isporukama moraju se temeljiti na izvoznim carinskim deklaracijama i drugim izvoznim ispravama."

Članak 40.
Članak 89. mijenja se i glasi:
"Članak 89.
Pod točkom II., iskazuju se podaci o oporezivim isporukama te poreznoj obvezi, kako slijedi:

  1. pod točkom 1. o svim izdanim računima, osim izdanih računa za vlastitu potrošnju (izuzimanja dobara i usluga), bez obzira na to jesu li isporuke obavljene ili ne, što znači da se tu unose podaci o obavljenim i zaračunanim isporukama kao i podaci o izdanim računima bez obavljenih isporuka. Podaci koji se ovdje upisuju predstavljaju zbroj iznosa za dotično razdoblje iz stupaca 10 i 12 odnosno za porez stupaca 11 i 13 Knjige izdanih (izlaznih) računa za redovne isporuke i Knjige izdanih računa za predujmove;
  2. pod točkom 2., o obavljenim ali nezaračunanim isporukama. Podatke o tim isporukama i pripadajućem porezu porezni obveznik osigurava, na temelju urednih i vjerodostojnih knjigovodstvenih isprava (obračuna), u svome knjigovodstvu ili izvanknjigovodstveno. Kad se ove isporuke, u dijelu ili u cijelosti naknadno zaračunaju, ranije provedena knjiženja se poništavaju. Ovo naknadno zaračunavanje obavljenih isporuka ne utječe na oporezivanje jer se za isti iznos smanjuje podatak pod točkom 2., a povećava pod točkom 1.;
  3. pod točkom 3., o računima izdanim za izuzimanja dobara i usluga koja predstavljaju vlastitu potrošnju kao i podatke o rashodima po osnovi reprezentacije i korištenja osobnih automobila i drugih sredstava za osobni prijevoz koji se ne mogu odbiti pri oporezivanju dohotka odnosno dobiti. Podaci se uzimaju iz Knjige izdanih (izlaznih) računa za vlastitu potrošnju i drugih odgovarajućih evidencija;
  4. pod točkom 4., o izvoznim isporukama koje nisu naplaćene u skladu s propisima o deviznom i vanjskotrgovačkom poslovanju (članak 13. stavak 2. Zakona i članak 36. i 71. stavak 6. i 7. ovoga Pravilnika). Podaci se uzimaju iz knjigovodstva inozemnih kupaca ili drugih evidencija o tim potraživanjima i njihovoj naplati;
  5. pod točkom 5., o naknadnim oslobođenjima izvoza u okviru osobnog putničkog prometa (članak 21. stavak 3. Zakona). Podaci se uzimaju iz evidencije PDV-F."

Članak 41.
Članak 90. mijenja se i glasi:
"Članak 90.
U obrascu PDV, pod točkom III., iskazuju se podaci o obračunanom pretporezu u primljenim isporukama dobara i usluga kako slijedi:

  1. pod točkom 1., o pretporezu u primljenim računima od drugih poreznih obveznika za koje su isporučitelji ispostavili račune prema članku 15. stavku 3. Zakona, po kojima se može odbiti pretporez. Podaci se uzimaju iz Knjige primljenih (ulaznih) računa za redovne isporuke, dane predujmove i vlastitu potrošnju) iz stupca 6 (osnovica) i stupca 9 (pretporez), za dotično obračunsko razdoblje;
  2. pod točkom 2., o pretporezu plaćenom pri uvozu. Podaci o pretporezu plaćenom pri uvozu moraju se temeljiti na uvoznim carinskim deklaracijama i ispravama o uplati poreza. Pri primitku prijave poreza, uplata poreza pri uvozu obvezno se provjerava putem informacijskih sustava Carinske uprave i Porezne uprave;
  3. pod točkom 3., o uslugama koje je tuzemnom poduzetniku obavio poduzetnik sa sjedištem u inozemstvu - iznos pretporeza plaćen na predmetne usluge;
  4. pod točkom 4., ispravci pretporeza prema članku 20. stavku 5. Zakona. Ako porezni obveznik ima podatak na ovom rednom broju uz poreznu prijavu mora priložiti obračun iz kojega treba biti vidljiv ukupan pretporez, iskorišteno (neiskorišteno) pravo na odbitak pretporeza i iznos smanjenja (povećanja) pretporeza. Ako porezni obveznik prema obračunu iskaže obvezu poreza u obrascu na ovom rednom broju iskazuje podatak s predznakom minus (-). Kad se radi o pravu na povrat dijela pretporeza tada se u obrascu na ovom rednom broju iskazuje podatak s predznakom plus (+)."

Članak 42.
Članak 91. mijenja se i glasi:
"Članak 91.
(1) U obrascu PDV, pod točkom IV., iskazuje se podatak o poreznoj obvezi obračunskog razdoblja za uplatu ili za povrat. Ako je porez po obavljenim isporukama pod II. veći od iznosa pretporeza u primljenim isporukama iz točke III. ovoga obrasca iskazuje se obveza za uplatu i obrnuto, ako je iznos pretporeza pod III. veći od iznosa obveze pod II. iskazuje se pravo na povrat poreza.
(2) U obrascu PDV, pod točkom V., iskazuju se podaci o neuplaćenom porezu do dana podnošenja porezne prijave po prethodnom obračunu odnosno o pretplati poreza (poreznom kreditu) iz ranijeg obračunskog razdoblja.
(2) U obrascu PDV, pod točkom VI., iskazuju se podaci o ukupnoj razlici poreza za uplatu odnosno povrat. Ova razlika rezultat je obračuna poreza za obračunsko razdoblje i prenesene obveze odnosno preplate (kredita) iz predhodne prijave."
Članak 43.
Članak 92. mijenja se i glasi:
"Članak 92.
U konačnoj prijavi poreza - obrascu PDV-K iskazuju se podaci o:

  1. isporukama u obračunskom razdoblju koji ne podliježu oporezivanju kao i o isporukama koje su oslobođene poreza (pod I.);
  2. oporezivim isporukama i poreznoj obvezi (pod II.);
  3. obračunanom pretporezu u primljenim isporukama dobara i usluga (pod III.);
  4. obvezi poreza za uplatu ili povrat (pod IV.);
  5. uplaćenom iznosu poreza do dana podnošenja prijave (pod V.);
  6. ukupnoj razlici za uplatu ili povrat po poreznoj prijavi (pod VI:);
  7. ostali podaci (pod VII.).

Članak 44.
Članak 93. mijenja se i glasi:
"Članak 93.
U obrascu PDV-K, pod točkom I., iskazuju se podaci o obavljenim isporukama dobara i usluga u poreznom razdoblju koje ne podliježu oporezivanju kao i isporuka koje su oslobođene, kako slijedi:

  1. pod točkom 1., o svim obavljenim isporukama dobara i usluga u poreznom razdoblju koje ne podliježu oporezivanju;
  2. pod točkom 2., o ukupnim isporukama koje su oslobođene poreza i to o isporukama u tuzemstvu koje su oslobođene poreza (točka 2.1) i izvoznim isporukama (točka 2.2.)."

Članak 45.
Članak 94. mijenja se i glasi:
"Članak 94.
U obrascu PDV-K, pod točkom II., iskazuju se podaci o oporezivim isporukama te poreznoj obvezi, kako slijedi:

  1. pod točkom 1. o svim izdanim računima, osim izdanih računa za vlastitu potrošnju (izuzimanja dobara i usluga). Podaci koji se ovdje upisuju predstavljaju zbroj iznosa za porezno razdoblje iz stupaca 11 i 13 Knjige izdanih (izlaznih) računa za redovne isporuke i Knjige izdanih (izlaznih) računa za predujmove;
  2. pod točkom 2., o obavljenim ali nezaračunanim isporukama. Podatke o tim isporukama i pripadajućem porezu porezni obveznik osigurava, na temelju urednih i vjerodostojnih knjigovodstvenih isprava (obračuna), u svome knjigovodstvu ili izvanknjigovodstveno;
  3. pod točkom 3., o računima izdanim za izuzimanja dobara i usluga koja predstavljaju vlastitu potrošnju kao i podatke o rashodima po osnovi reprezentacije i korištenja osobnih automobila i drugih sredstava za osobni prijevoz koji se ne mogu odbiti pri oporezivanju dohotka odnosno dobiti. Podaci se uzimaju iz Knjige izdanih (izlaznih) računa za vlastitu potrošnju ili odgovarajućih evidencija;
  4. pod točkom 4., o izvoznim isporukama koje nisu naplaćene u skladu s propisima o deviznom i vanjskotrgovinskom poslovanju (članak 13. stavak 2. Zakona i članak 36. i 71. stavak 6. i 7. ovoga Pravilnika). Podaci se uzimaju uz knjigovodstva inozemnih kupaca ili drugih evidencija o tim potraživanjima i njihovoj naplati;
  5. pod točkom 5., o naknadnim oslobođenjima izvoza u okviru osobnog putničkog prometa (članak 21. stavak 3. Zakona). Podaci se uzimaju iz evidencije PDV-F."

Članak 46.
Članak 95. mijenja se i glasi:
"Članak 95.
U obrascu PDV, pod točkom III., iskazuju se podaci o obračunanom pretporezu u primljenim isporukama dobara i usluga kako slijedi:

  1. pod točkom 1., o pretporezu u primljenim računima od drugih poreznih obveznika za koje su isporučitelji ispostavili račune prema članku 15. stavku 3. Zakona, po kojima se može odbiti pretporez. Podaci se uzimaju iz Knjige primljenih (ulaznih) računa (obrazac U-RA za redovne isporuke, za predujmove i vlastitu potrošnju) iz stupca 6 (osnovica) i stupca 9 (pretporez), za porezno razdoblje;
  2. pod točkom 2., o pretporezu plaćenom pri uvozu. Podaci o pretporezu plaćenom pri uvozu moraju se temeljiti na uvoznim carinskim deklaracijama i ispravama o uplati poreza;
  3. pod točkom 3., o uslugama koje je tuzemnom poduzetniku obavio poduzetnik sa sjedištem u inozemstvu - iznos pretporeza plaćen na predmetne usluge.
  4. pod točkom 5., ispravci pretporeza prema članku 20. stavku 5. Zakona."

Članak 47.
Članak 96. mijenja se i glasi:
"Članak 96.
U obrascu PDV-K, pod točkom IV. iskazuju se podaci o ukupnoj poreznoj obvezi za porezno razdoblje, a pod točkom V., iskazuju se podaci o ukupno plaćenom porezu za porezno razdoblje do dana podnošenja prijave te pod točkom VI. razlika po konačnom obračunu poreza za uplatu odnosno povrat."
Članak 48.
Članak 97. mijenja se i glasi:
"Članak 97.
U obrascu PDV-K pod točkom VII. iskazuju se ostali podaci o promjenama značajnim za utvrđivanje konačne porezne obveze. O ovim promjenama u obrazac se unose samo vrijednosni podaci (neto vrijednost)."
Članak 49.
U članku 98. iza broja "88". briše se veznik "i" i stavlja se zarez, a iza broja "89." dodaju se riječi "i 90.".
Članak 50.
U članku 103. iza stavka 3. dodaje se novi stavak 4. koji glasi:
"(4) Bezgotovinskim plaćanjem u smislu odredbe ovoga članka razumijevaju se svi oblici plaćanja između poduzetnika, osim plaćanja izravnom predajom novčanica i kovanica "kuna" i "lipa".
Članak 51.
U članku 111. u stavku 5. broj "2" zamjenjuje se brojem "1".
Članak 52.
U članku 114. u stavku 4. riječ "Pravilnika" zamjenjuje se riječju "članka".
Članak 53.
U članku 120. u stavku 2. u točki 3. dodaju se rečenice:
"Pri kupnji plovila i proizvoda koji se u njih ugrađuju, a ostaju na vezu u Republici Hrvatskoj kupac-strani državljanin ima pravo na povrat plaćenog poreza bez njihovog iznošenja iz zemlje pod uvjetom da je obavljeno izvozno-uvozno carinjenje u smislu odredbi Zakona o trgovini."
Članak 54.
U članku 123. u stavku 1. riječi "u roku od jedne godine" zamjenjuju se riječima "u roku od šest mjeseci".
Članak 55.
U članku 129. dodaju se novi stavci 4. i 5. koji glase:
"(4) Radi osiguravanja podataka o računima izdanim za primljene predujmove odnosno računima primljenim za dane predujmove, porezni obveznici moraju voditi posebne evidencije - Knjigu izdanih (izlaznih) računa i Knjigu primljenih (ulaznih) računa istovjetnog sadržaja za knjige propisane u članku 130. i 131. ovoga Pravilnika.
(5) Porezni obveznici moraju voditi posebnu Knjigu primljenih (ulaznih) računa i Knjigu izdanih (izlaznih) računa istovjetnog sadržaja propisanog u članku 130. i 131. ovoga Pravilnika, za isporuke dobara i usluga koji se u smislu odredbe članka 2. stavak 1. točke 2a., 2b. i 2c. smatraju vlastitom potrošnjom."
Dosadašnji stavci 4. i 5. postaju stavci 6. i 7.
Članak 56.
U članku 130. stavak 1. u točki 6. iza riječi "(stupac 12 i 13)" stavlja se točka i dodaju se rečenice:
"Izdani računi u kojima su zaračunane usluge (npr. prijevoz iz članka 5. stavak 4. točka 2. Zakona), koje se dijelom oporezuju, a dijelom ne, zatim računi za isporuke novosagrađenih nekretnina kao i rabljenih osobnih automobila gdje je osnovica za obračun poreza na dodanu vrijednost manja od iznosa naknade za isporučena dobra, u knjizi će biti evidentirani na slijedeći način: u stupcu 6 ukupan iznos računa s porezom; u stupcu 7 dio naknade za obavljenu isporuku odnosno uslugu koja ne podliježe oporezivanju te podaci o oporezivom dijelu u stupcima 10, 11, 12 i 13 knjige."
U istom članku u stavku 2. u točki 3. brišu se riječi: "računi za isporuke za vlastitu potrošnju kao i" te točka 4. a dosadašnja točka 5. postaje točka 4."
U istom članku dodaje se novi stavak 3. koji glasi:
"(3) Nakon ispostavljanja računa za isporuke dobra odnosno usluge za koju je primljen predujam i izdan račun u smislu odredbe članka 7. točka 4. Zakona i članka 78. stavak 1. ovoga Pravilnika, u Knjizi izdanih računa za predujmove poništava (stornira) se račun za predujam, a račun za isporučena dobra odnosno obavljene usluge upisuje se u Knjigu izlaznih računa za isporučena dobra i usluge."
Članak 57.
U članku 131. u stavku 1. dodaje se nova točka 6. koja glasi:
"6. iznos računa bez poreza (stupac 6),"
a dosadašnje točke 6., 7., 8. i 9. postaju točke 7., 8., 9. i 10. i glase:
7. ukupni iznos računa s porezom (stupac 7),
8. ukupni iznos pretporeza sadržanog u računima iz stupca 7 (stupac 8),
9. pretporez koji se može odbiti (stupac 9),
10. pretporez koji se ne može odbiti (stupac 10).
U istom članku dodaju se novi stavci 2. i 3. koji glase:
"(2) Po primitku računa za isporučena dobra i usluge za koje je plaćen predujam, u knjizi primljenih računa za predujmove poništava (stornira) se račun za dani predujam sa svim podacima, a račun za isporučena dobra i usluge unosi se na odgovarajući način u Knjigu ulaznih računa za primljena dobra i usluge."
(3) U knjigu primljenih računa unose se i podaci o naknadnim ispravcima pretporeza u smislu odredbe članka 8. stavak 3. Zakona."
Članak 58.
Članak 135. mijenja se i glasi:
"Članak 135.
(1) Porezni obveznici poreza na promet proizvoda i usluga na dan 31. prosinca 1997. godine moraju:

  1. popisati izdane i nenaplaćene račune u kojima je obračunan porez na promet za isporučene proizvode i obavljene usluge. Ova obveza odnosi se na izdane, a nenaplaćene račune u kojima je obračunan porez na promet za isporučene proizvode i obavljene usluge po kojima na dan 31. prosinca 1997. godine porez nije plaćen,
  2. u trgovini, popisati zalihe robe koje se vode (iskazuju) po prodajnim cijenama s uračunanim porezom na promet proizvoda i usluga,
  3. u trgovini i ugostiteljstvu, popisati zalihe cigareta i drugih duhanskih prerađevina, alkohola, alkoholnih i bezalkoholnih pića, mineralnih i gaziranih voda, piva i kave po prodajnim cijenama. Ova obveza se odnosi i na veletrgovinu.

(2) Popisne liste zaliha iz stavka 1. točke 3. ovoga članka treba dostaviti nadležnoj ispostavi Porezne uprave najkasnije do 10. siječnja 1998. godine.
(3) Porezni obveznici čije su prosječne mjesečne zalihe proizvoda iz stavka 1. točke 3. ovoga članka bile tijekom 1997. godine iznad iznosa od 1.000.000,00 kuna obvezni su o tome izvijestiti nadležnu ispostavu Porezne uprave prema svome sjedištu najkasnije do 20. prosinca 1997. godine.
(4) Uračunani porez u zalihama iz stavka 1. točke 2. ovoga članka porezni obveznici moraju poništiti, utvrditi cijene bez poreza na promet te na tako utvrđene cijene obračunati porez na dodanu vrijednost po odredbama Zakona.
(5) Porez na promet proizvoda sadržan u zalihama iz stavka 1. točke 3. ovoga članka porezni obveznici će razmjerno isporukama tih proizvoda odbiti kao pretporez s tim da se po toj osnovi ne može koristiti pravo na povrat poreza po članku 21. stavak 1. Zakona. Ovo se odnosi na zatečene zalihe cigareta i drugih duhanskih prerađevina koje će se isporučivati (prodavati) po zatečenim cijenama.
(6) Porezni obveznici poreza na dodanu vrijednost koji će prodavati cigarete i druge duhanske prerađevine iz zaliha sa stanjem na dan 31. prosinca 1997. godine po zatečenim cijenama, obvezu poreza na dodanu vrijednost utvrđivati će iz ukupne vrijednosti za prodana dobra i usluge, umanjene za iznos koji se odnosi na prodane cigarete i druge duhanske prerađevine iz zaliha na dan 31. prosinca 1997. godine.
(7) Iznose poreza na promet proizvoda sadržanih u zalihama iz stavka 1. točke 3. ovoga članka porezni obveznici će utvrditi na temelju dokumenata u kojima je obračunan porez na promet proizvoda od strane proizvođača odnosno uvoznika pri nabavi ovih proizvoda.
(8) Račune koji su ispostavljani a po kojima nisu do 31. prosinca 1997. godine obavljene isporuke dobara odnosno usluga treba poništiti. Isto tako treba poništiti račune za predujmove koji do 31. prosinca 1997. godine nisu naplaćeni."
Članak 59.
Članak 136. mijenja se i glasi:
"Članak 136.
(1) Svi isporučitelji dobara i usluga obvezni su s danom 31. prosinca 1997. godine obračunati vrijednost isporučenih dobara i obavljenih usluga i zaračunati ih kupcima (naručiteljima). Ovo se odnosi i na usluge suizvoditelja glavnom izvoditelju radova.
(2) Ako se nakon početka primjene ovoga Pravilnika u slučajevima iz stavka 1. ovoga članka sastavlja obračun u kojemu se iskazuje ukupna vrijednost isporučenih dobara ili obavljenih usluga, iznimno od odredbi članka 8. Zakona, osnovicu poreza čini vrijednost zaračunana za razdoblje nakon 1. siječnja 1998. godine.
(3) Porezna osnovica iz stavka 2. ovoga članka umanjuje se za predujmove koji su naplaćeni do 31. prosinca 1997. godine, a odnose se na isporuke investicijskih dobara i usluga vezanih uz investicijska dobra koje će biti učinjene nakon početka primjene Zakona.
(4) Isporučitelji nekretnina obvezni su na dan 31. prosinca 1997. godine zaračunati vrijednost izgrađenih, a neisporučenih nekretnina kupcima kao i vrijednost nekretnina plaćenih do 31. prosinca 1997. godine na koje se plaća porez na promet nekretnina u smislu odredbe članka 25. Zakona o porezu na promet nekretnina.
(5) Ako se poslije 1. siječnja 1998. godine sastavlja obračun u kojem se iskazuje ukupna vrijednost isporučene nekretnine, osnovicu za obračun poreza na dodanu vrijednost čini vrijednost zaračunana nakon 1. siječnja 1998. godine.
(6) Za nekretnine (nedovršene i dovršene) za koje na dan 31. prosinca 1997. godine nisu poznati kupci, isporučitelji su obvezni popisati vrijednost nedovršenih i dovršenih nekretnina na dan 31. prosinca 1997. godine te na taj način osigurati podatke o visini porezne osnovice za obračun poreza na promet nekretnina odnosno poreza na dodanu vrijednost. Pri isporuci ovih nekretnina na dio koji je prema popisu izgrađen do 31. 12. 1997. godine plaćat će se porez na promet nekretnina, a osnovicu za obračun poreza na dodanu vrijednost čini vrijednost zaračunana za razdoblje nakon 1. siječnja 1998. godine u smislu odredbe članka 51. stavka 14. ovoga Pravilnika."
Članak 60.
Članak 137. mijenja se i glasi:
"Članak 137.
Ovaj Pravilnik stupa na snagu danom objave u "Narodnim novinama", a primjenjuje se od 1. siječnja 1998. godine."
Klasa: 410-19/97-01/467
Urbroj: 513-07/97-17
Zagreb, 20. listopad 1997.
Ministar financija
mr. Borislav Škegro, v. r.


Portal Poslovnenovine.com sadržaje objavljuje u dobroj namjeri. Sve sadržaje portala koristite na vlastitu odgovornost. Iako činimo sve napore kako bi osigurali točnost i pravovremenost informacija na ovim stranicama, nismo odgovorni za eventualnu netočnost informacija ili štetu nastalu korištenjem takvih informacija.


POSEBNA PREPORUKA:

PREGLED KORISNIH SAVJETA I IZBOR POSLOVNIH USLUGA ZA PODUZETNIKE

POSLOVNE INFORMACIJE ZA VLASNIKE TVRTKI, OBRTNIKE I UDRUGE

Primjeri ugovora - šprance

Investicijski projekti