POSLOVNE NOVINE - PRAVNE INFORMACIJE - FINANCIJE - KREDITI

# Nova ponuda za poduzetnike # Internet usluge za poduzetnike # Korisni poslovni programi # Besplatne poslovne usluge # Korisni linkovi

PREGLED PRAVNIH PROPISA U REPUBLICI HRVATSKOJ

Na temelju prava i ovlaštenja utvrđenih Ustavom, Hrvatski sabor odlučuje o donošenju i promjeni Ustava, donosi zakone, državni proračun, donosi akte kojima izražava politiku Hrvatskoga sabora, obavlja izbore, imenovanja i razrješenja, u skladu s Ustavom i zakonom... Vlada donosi poslovnike, razne odluke, rješenja i zaključke. Zakonom je predviđeno da ministri i ravnatelji pojedinih upravnih tijela donose pravilnike i naputke za provedbu zakona u okviru svoje nadležnosti. Određene ovlasti imaju i jedinice lokalne i regionalne samouprave. Njihova predstavnička tijela na temelju Zakona o lokalnoj i regionalnoj samoupravi donose, razne odluke i akte. Pored njih opće akte, autonomnog značenja, donose i strukture izvan državnih tijela. Tim aktima donose se statuti i uređuje se unutarnje ustrojstvo...

Propisi iz 1997. godine - Propisi - arhiva - pravne okolnosti - pravilnik o mikrobiološkim - pravilnik o rekreacijskom ...


PREGLED I PRETRAŽIVANJE SVIH ZAKONA I DRUGIH PROPISA - SVE OBJAVE

IZ ARHIVE: SADRŽAJ ODABRANOG PROPISA / AKTA:

ZASTUPNIČKI DOM SABORA REPUBLIKE HRVATSKE
Na osnovi članka 89. Ustava Republike Hrvatske, donosim
ODLUKU
O PROGLAŠENJU ZAKONA O ŠPORTU
Proglašavam Zakon o športu, koji je donio Zastupnički dom Sabora Republike Hrvatske na sjednici 3. listopada 1997.
Broj: 081-97-1631/1
Zagreb, 13. listopada 1997.
Predsjednik
Republike Hrvatske
dr. Franjo Tuđman, v. r.



ZAKON O ŠPORTU

I. OPĆE ODREDBE
Članak 1.
Šport, u smislu ovoga Zakona, jesu:

  1. tjelesne aktivnosti i igre organizirane radi postizanja športskih dostignuća koja se ostvaruju prema utvrđenim natjecateljskim pravilima (športska natjecanja).
  2. tjelesne aktivnosti i igre koje se organizirano izvode radi unapređivanja zdravlja ili rekreacije,
  3. poslovi osoba koje obučavaju (pripremaju) druge osobe za sudjelovanje u športskim natjecanjima ili športskim priredbama ili planiraju, organiziraju i vode aktivnosti i igre iz točke 1. i 2. ovoga članka (treneri, instruktori, učitelji, voditelji rekreacije i sl.),
  4. poslovi osoba koje sudjeluju u organiziranju i vođenju športskih natjecanja i športskih priredbi (suci, mjernici vremena, organizatori, voditelji programa i sl.).

Članak 2.
(1) Športske djelatnosti, u smislu ovoga Zakona jesu:

  1. sudjelovanje u športskim natjecanjima,
  2. športska rekreacija,
  3. športska obuka,
  4. upravljanje športskim objektima.

(2) Športskom djelatnošću smatraju se i organizirane izvannastavne ili izvanškolske učeničke i studentske tjelesne aktivnosti i igre, te tjelesne aktivnosti i igre invalida.
(3) Športska djelatnost sudjelovanja u športskim natjecanjima uključuje i poslove organiziranja i vođenja natjecanja te obuke (pripreme) za natjecanje (trening).
(4) Športske djelatnosti obavljaju, pod uvjetima propisanim ovim Zakonom i propisima za njegovo provođenje, domaće i strane pravne i fizičke osobe.
(5) Da li je neka djelatnost športska djelatnost u smislu ovoga Zakona, u slučaju sumnje, utvrđuje, po pribavljenom mišljenju Hrvatskog olimpijskog odbora, Ministarstvo prosvjete i športa.
Članak 3.
Od osobitog su interesa za Republiku Hrvatsku tjelesne aktivnosti i igre koje se organiziraju i provode radi unapređivanja zdravlja djece i mladeži, ili radi unapređivanja zdravlja i rekreacije invalidnih osoba, te radi postizanja vrhunskih športskih dostignuća.
Članak 4.
Stručnim se poslovima u športu smatraju poslovi organiziranja i vođenja športskih natjecanja i športskih priredbi, vođenje udruga (športskih klubova, klubova športske rekreacije i sl.) i drugih pravnih osoba koje obavljaju športsku djelatnost, te ostali poslovi iz članka 1. točke 3. i 4. ovoga Zakona.
Članak 5.
(1) Športaš, u smislu ovoga Zakona, je osoba koja sudjeluje u športskim natjecanjima ili športskim priredbama kao član športskog kluba ili ustanove ili trgovačkog društva koja obavlja natjecateljsku športsku djelatnost ili kao osoba koja samostalnim radom obavlja športsku natjecateljsku djelatnost.
(2) Vrhunski športaš, u smislu ovoga Zakona, je športaš kome je takav status odredio Hrvatski olimpijski odbor, na temelju kriterija i mjerila utvrđenih svojim pravilima.
II. OBAVLJANJE ŠPORTSKIH DJELATNOSTI
Članak 6.
(1) Športske djelatnosti, pod uvjetima propisanim ovim Zakonom, obavljaju udruge (športski klubovi, društva športske rekreacije i sl.), ustanove, trgovačka društva i fizičke osobe samostalnim radom.
(2) Tijela državne vlasti koja vode registre pravnih i fizičkih osoba koje samostalnim radom obavljaju gospodarske ili profesionalne djelatnosti dužne su o svakom upisu pravne ili fizičke osobe osnovane radi obavljanja športske djelatnosti, promjeni upisa ili brisanju iz registra obavijestiti Ministarstvo prosvjete i športa i Hrvatski olimpijski odbor.
Članak 7.
(1) Športski klubovi, ustanove, trgovačka društva i fizičke osobe registrirane za obavljanje športske djelatnosti sudjelovanja u natjecanjima moraju imati odgovarajuće športske objekte, športsku opremu i moraju ispunjavati i druge uvjete (osobe stručno osposobljene za obavljanje djelatnosti i dr.) koje odredi nacionalni športski savez koji uređuje sustav športskog natjecanja. Za različite razine natjecanja (općinsko, odnosno gradsko, županijsko, državno) mogu se propisati različiti uvjeti.
(2) Ministar prosvjete i športa propisuje koje športske objekte i športsku opremu moraju imati i koje druge uvjete moraju ispunjavati pravne i fizičke osobe registrirane za obavljanje športskih djelatnosti športske rekreacije, športske obuke i upravljanja športskim objektima.
(3) Ministar prosvjete i športa zajedno s drugim ministrima nadležnim za odgovarajuća područja propisuje kojim tehničkim, sanitarnim, sigurnosnim i drugim uvjetima moraju udovoljavati športski objekti iz stavka 1. i 2. ovoga članka.
(4) Smatra se da športski klub, ustanova, trgovačko društvo ili fizička osoba registrirana za obavljanje športske djelatnosti ima športske objekte ili športsku opremu, ako ima dokaz o vlasništvu, dokaz o upravljanju na temelju odobrenja vlasnika ili ugovor o zakupu za razdoblje u kojem obavlja športsku djelatnost.
(5) Športski klub, ustanova, trgovačko društvo i fizička osoba, registrirani za obavljanje športskih djelatnosti, mogu započeti obavljati djelatnost nakon što Ministarstvo prosvjete i športa utvrdi da imaju propisane športske objekte i športsku opremu i ispunjavaju druge propisane uvjete.
Članak 8.
(1) Sudjelovanje u športskim natjecanjima obavlja se amaterski, a pod uvjetima propisanim ovim Zakonom može se obavljati i profesionalno.
(2) Profesionalno sudjelovanje u športskim natjecanjima znači da osobe koje kao natjecatelji sudjeluju u športskim natjecanjima imaju profesionalni ugovor sa športskim klubom ili ustanovom ili trgovačkim društvom za koje sudjeluju u športskom natjecanju ili da u individualnom športu sudjeluju kao osobe koje obavljaju samostalnu športsku djelatnost.
(3) Profesionalno sudjelovanje u športskim natjecanjima dozvoljeno je samo u natjecanju na državnoj razini i u međunarodnim natjecanjima.
(4) Izuzetno od odredbe stavka 3. ovoga članka, ako športski klub ili ustanova ili trgovačko društvo ili fizička osoba iz stavka 2. ovoga članka izgubi pravo natjecanja na državnoj razini može profesionalno sudjelovati u nižem krugu natjecanja u slijedećoj natjecateljskoj sezoni.
(5) Ako športski klub ili ustanova ili trgovačko društvo ili osoba koja obavlja samostalnu športsku djelatnost u individualnom športu izgube pravo sudjelovanja u športskom natjecanju sukladno odredbama stavka 3. i 4. ovoga članka, prestaje važiti ugovor o profesionalnom igranju zaključen s osobom koja sudjeluje u športskim natjecanjima na temelju profesionalnog ugovora iz stavka 2. ovoga članka, prvog dana u mjesecu nakon što je izgubljeno pravo profesionalnog sudjelovanja u športskim natjecanjima.
Članak 9.
(1) Udruge, ustanove, trgovačka društva i fizičke osobe koje samostalnim radom obavljaju športsku djelatnost mogu u obavljanju djelatnosti športske obuke osobama koje su obučile za poznavanje određenih tjelesnih aktivnosti i igara izdavati potvrde o postignutom stupnju obučenosti.
(2) Sadržaj i oblik potvrde iz stavka 1. ovoga članka propisati će ministar prosvjete i športa.
Članak 10.
Ne može sudjelovati u športskim natjecanjima niti zasnovati radni odnos radi obavljanja stručnih poslova u športu niti obavljati športsku djelatnost samostalnim radom, tri godine nakon izdržane, oproštene ili zastarjele kazne osoba pravomoćno osuđena za kazneno djelo protiv Republike Hrvatske, za kazneno djelo protiv vrijednosti zaštićenih međunarodnim pravom, za kazneno djelo protiv spolne slobode i spolnog ćudoređa, za kazneno djelo protiv života i tijela osim ako je učinjeno na mah ili iz nehaja, za kazneno djelo protiv braka, obitelji i mladeži, za kaznena djela krađe, teške krađe, razbojništva i razbojničke krađe, za teška kaznena djela protiv zdravlja i ljudi.
1. Udruge (športski klubovi, društva športske rekreacije i sl.)
Članak 11.
(1) Radi obavljanja športskih djelatnosti sudjelovanja u športskim natjecanjima, športske rekreacije, športske obuke i upravljanja športskim objektima domaće pravne i fizičke osobe mogu osnivati udruge na čije se osnivanje, ustroj, pravni položaj, egzistenciju i prestanak primjenjuju odredbe Zakona o udrugama, ako neka od tih pitanja ovim Zakonom nisu drukčije uređena.
(2) Udruge iz stavka 1. ovoga članka neprofitne su pravne osobe.
Članak 12.
(1) Udruge koje obavljaju djelatnost sudjelovanja u športskim natjecanjima jednog športa osnivaju se pod nazivom športski klub, a više športova osnivaju se pod nazivom športsko društvo (u daljnjem tekstu za obje vrste udruga rabi se naziv: športski klub) i temeljne su pravne osobe u ustroju športa, a natjecateljsku športsku djelatnost obavljaju amaterski (amaterski športski klub) ili profesionalno (profesionalni športski klub).
(2) Športski klubovi uz natjecateljsku športsku djelatnost mogu obavljati i druge djelatnosti iz članka 11. ovoga Zakona.
(3) Športski klubovi iz stavka 1. ovoga članka različitih športova mogu se udruživati u športska društva.
Članak 13.
(1) Amaterski športski klubovi mogu svojim članovima koji amaterski sudjeluju u športskim natjecanjima ili športskim priredbama ili u športskoj obuci ili u športskoj rekreaciji i drugim svojim članovima koji amaterski obavljaju poslove obučavanja (pripremanja) za natjecanja i druge poslove u svezi s organiziranjem i vođenjem natjecanja ili športskih priredbi športske obuke i športske rekreacije osigurati besplatno korištenje objekata i opreme, namiriti putne troškove, troškove smještaja i prehrane, te nadoknaditi izgubljenu zaradu u svezi s natjecanjem ili športskom priredbom. Amaterski športski klubovi mogu svojim članovima koji amaterski sudjeluju u natjecanjima ili športskim priredbama, te stranim osobama dati nagradu za postignute rezultate, davati im potporu u novcu (stipendije, naknade za troškove pojačane prehrane i sl.) i opremi, upućivati ih na stručno usavršavanje i natjecanje (otvorena prvenstva, turniri i sl.).
(2) Amaterski športski klubovi mogu i drugim svojim članovima osigurati besplatno korištenje objekata i opreme.
(3) Amaterski športski klubovi mogu zapošljavati osobe koje obučavaju (pripremaju) njihove članove za sudjelovanje u športskim natjecanjima.
(4) Amaterski športski klubovi prava iz stavka 1. i 2. ovoga članka uređuju svojim općim aktom.
Članak 14.
(1) U natjecanjima na razini države ili međunarodnim natjecanjima mogu sudjelovati športski klubovi s profesionalnim statusom (profesionalni klubovi). Profesionalni klubovi neprofitne su pravne osobe.
(2) Nacionalni športski savez, pri utvrđivanju sustava natjecanja utvrđuje broj klubova s profesionalnim statusom, te uvjete koje klubovi moraju ispunjavati za stjecanje profesionalnog statusa.
(3) Profesionalni klubovi s osobama koje profesionalno obavljaju poslove sudjelovanja u športskim natjecanjima (športaši profesionalci) zaključuju ugovore o profesionalnom igranju, kojim uređuju pitanja naknada za igranje, i drugih primanja za sudjelovanje u športskom natjecanju, te opseg drugih prava i obveza.
(4) Status profesionalnog športaša, kao i prava i obveze u svezi njihovog rada, osiguranja i dr., uređuju se aktima profesionalnog kluba. Aktima profesionalnog kluba odgovarajuće se uređuju i prava iz članka 13. stavka 4. ovoga Zakona.
(5) Profesionalni klub u strukovnim pitanjima iz svoje djelatnosti djeluje sukladno propisima nacionalnog športskog saveza čiji je član i sukladno propisima pojedinog europskog i svjetskog saveza u koji je učlanjen taj nacionalni športski savez.
2. Ustanove i trgovačka društva
Članak 15.
Radi obavljanja športskih djelatnosti sudjelovanja u športskim natjecanjima, športske rekreacije, športske obuke i upravljanja športskim objektima domaće pravne i fizičke osobe i jedinice lokalne uprave i samouprave mogu osnovati ustanove i trgovačka društva.
Članak 16.
Trgovačka društva koja obavljaju športsku djelatnost sudjelovanja u športskim natjecanjima dobit ostvarenu obavljanjem ove djelatnosti ne mogu dijeliti, već je smiju upotrijebiti isključivo za obavljanje i razvoj športske djelatnosti društva.
Članak 17.
(1) Jedna pravna ili fizička osoba može u trgovačkom društvu osnovanom radi obavljanja djelatnosti sudjelovanja u športskim natjecanjima sudjelovati sa najviše 25% vrijednosti dionica odnosno udjela.
(2) Jedinice lokalne samouprave i jedinice lokalne uprave i samouprave mogu biti jedini članovi trgovačkog društva koje obavlja djelatnost sudjelovanja u športskim natjecanjima.
3. Fizičke osobe
Članak 18.
(1) Fizičke osobe mogu samostalnim radom obavljati športske djelatnosti sudjelovanja u športskim natjecanjima, športske rekreacije i športske obuke.
(2) Športsku djelatnost sudjelovanja u športskim natjecanjima fizičke osobe mogu samostalnim radom (športska djelatnost samostalnih športaša) obavljati samo u individualnim športovima i samo u natjecanjima na razini države ili međunarodnim natjecanjima.
Članak 19.
Obavljanje športskih djelatnosti samostalnih športaša, organiziranja športske rekreacije, te športske obuke, upisuje se u registar športskih djelatnosti koje se obavljaju samostalnim radom kod Ministarstva prosvjete i športa.
Članak 20.
(1) Ministar prosvjete i športa propisat će, nakon pribavljenog mišljenja odgovarajuće nacionalne udruge osoba koje obavljaju stručne djelatnosti športske obuke, potrebnu stručnu osposobljenost za obavljanje športskih djelatnosti iz članka 18. stavka 1. ovoga Zakona. Smatra se da je stručno osposobljena za obavljanje športskih djelatnosti iz članka 18. stavak 1. ovoga Zakona osoba koja je stekla status vrhunskog športaša.
(2) Ministar prosvjete i športa u suglasnosti s ministrom zdravstva propisat će da li je i koja je posebna zdravstvena sposobnost potrebna za obavljanje športskih djelatnosti iz članka 18. stavka 1. ovoga Zakona.
Članak 21.
Upisati u registar športskih djelatnosti koje se obavljaju samostalnim radom može se osoba koja ispunjava ove uvjete:

  1. da je hrvatski državljanin,
  2. da je potpuno poslovno sposobna,
  3. da je zdravstveno sposobna,
  4. da je stručno osposobljena za obavljanje određene športske djelatnosti,
  5. da nije u radnom odnosu ili da ne obavlja neku drugu djelatnost samostalnim osobnim radom, osim u slučaju iz članka 23. ovoga Zakona,
  6. da je dostojna za obavljanje športske djelatnosti.

Članak 22.
(1) Osobi upisanoj u registar športskih djelatnosti koje se obavljaju samostalnim radom prestaje pravo obavljati djelatnost:

  1. ako izgubi hrvatsko državljanstvo, od dana pravomoćnosti odluke kojom je utvrđen gubitak državljanstva,
  2. ako izgubi potpunu poslovnu sposobnost, od dana pravomoćnosti odluke o lišenju poslovne sposobnosti,
  3. ako postane trajno zdravstveno nesposobna za obavljanje športske djelatnosti,
  4. ako stupi u radni odnos ili započne s obavljanjem druge djelatnosti samostalnim osobnim radom, osim u slučaju iz članka 23. ovoga Zakona, od dana stupanja na rad, odnosno dana upisa u registar druge djelatnosti koja se obavlja samostalnim radom,
  5. ako je osuđena na bezuvjetnu kaznu zatvora od šest mjeseci, od dana pravomoćnosti presude.

(2) U slučajevima iz stavka 1. ovoga članka Ministarstvo prosvjete i športa brisat će obavljanje športskih djelatnosti iz registra športskih djelatnosti koje se obavljaju samostalnim osobnim radom, a osobi koja je bila upisana u registar, izdat će rješenje o brisanju.
(3) Iz registra športskih djelatnosti koje se obavljaju samostalnim radom brisat će se obavljanje djelatnosti u slučaju smrti osobe upisane u registar ili na njeno traženje.
Članak 23.
Osobe koje obavljaju samostalnim radom djelatnost športske rekreacije mogu ovu djelatnost obavljati uz ugostiteljsku djelatnost i turističku djelatnost.
III. UDRUŽIVANJE PRAVNIH I FIZIČKIH OSOBA KOJE OBAVLJAJU ŠPORTSKE DJELATNOSTI
Članak 24.
Radi promicanja obavljanja športskih djelatnosti i ostvarivanja drugih zajedničkih interesa, a osobito radi sudjelovanja u športskim natjecanjima osnivaju se športski savezi, zajednice športskih udruga i saveza i zajednice športskih udruga i to: na razini države nacionalni športski savezi, na razini županije i Grada Zagreba športski savezi i zajednice športskih udruga i saveza, na razini gradova i općina mogu se osnivati zajednice športskih klubova, odnosno športskih udruga.
Članak 25.
(1) Članovi športskih saveza iz članka 24. ovoga Zakona su športski klubovi iz tog športa i trgovačka društva i ustanove iz članka 15. ovoga Zakona koja obavljaju športsku djelatnost sudjelovanja u športskim natjecanjima u tom športu.
(2) Športski savezi u županiji, odnosno Gradu Zagrebu osnivaju se ako na njihovom području u različitim gradovima, odnosno općinama djeluju najmanje tri člana iz stavka 1. ovoga članka.
(3) Članovi nacionalnih športskih saveza su športske udruge i športski savezi županija, odnosno Grada Zagreba istog športa.
(4) Nacionalni športski savez osniva se ako na području Republike Hrvatske i to u različitim županijama, odnosno Gradu Zagrebu djeluju najmanje tri člana iz stavka 1. ovoga članka.
(5) U Republici Hrvatskoj za jedan šport može se osnovati samo jedan nacionalni športski savez.
(6) U slučaju dvojbe, mišljenje što se smatra istim športom u smislu ovoga Zakona, daje Hrvatski olimpijski odbor.
Članak 26.
(1) Članovi zajednica športskih udruga i saveza u županiji, odnosno Gradu Zagrebu su svi športski klubovi i trgovačka društva i ustanove iz članka 15. ovoga Zakona i športski savezi s područja županije, odnosno Grada Zagreba.
(2) Članovi zajednice športskih udruga koje se mogu osnivati u gradu, odnosno općini su svi športski klubovi i trgovačka društva i ustanove iz članka 15. ovoga Zakona na njihovu području.
(3) Članovi zajednice iz stavka 1. i 2. ovoga članka mogu biti i druge udruge (društva športske rekreacije i sl.) čija je djelatnost od značenja i interesa za šport.
Članak 27.
(1) Športski savezi, u svom djelokrugu na odgovarajućoj razini, osobito: potiču i promiču odgovarajući šport, odnosno športsku aktivnost, usklađuju aktivnosti svojih članica, organiziraju i provode sustav natjecanja, uređuju pitanja koja se tiču registracije športaša, statusa športaša i drugih športskih djelatnika, te disciplinske odgovornosti športaša i športskih djelatnika, skrbe o unapređenju stručnog rada i osposobljavanju stručnih djelatnika, te unapređenju športskih dostignuća, skrbe o vrhunskim športašima, obavljaju i druge poslove i zadaće određene zakonom, njihovim statutima i pravilima nacionalnog športskog saveza.
(2) Nacionalni športski savezi, osim zadaća iz stavka 1. ovoga članka, nadgledaju svoju športsku granu, organiziraju nacionalna športska prvenstva, skrbe o nacionalnoj športskoj ekipi, te predstavljaju svoju športsku granu pred odgovarajućim međunarodnim športskim udruženjima.
Članak 28.
(1) Zajednice športskih udruga i saveza u svom djelokrugu osobito:
- utvrđuju i ostvaruju politiku promicanja športa na svom području,
- potiču i promiču svekoliki šport osobito šport djece i mladeži,
- usklađuju aktivnosti svojih članova,
- objedinjuju i usklađuju programe športa te daju prijedloge za izradu programa javnih potreba u športu i skrbe o njegovom ostvarivanju,
- skrbe o vrhunskim športašima te sudjeluju u stvaranju uvjeta za njihovu pripremu za olimpijske igre, svjetska i europska prvenstva, te druga velika međunarodna natjecanja,
- sudjeluju u ostvarivanju programa i politike Hrvatskog olimpijskog odbora,
- sudjeluju u unapređivanju stručnog rada i skrbe o osposobljavanju stručnih djelatnika,
- obavljaju i druge poslove i zadaće određene zakonom, pravilima Hrvatskog olimpijskog odbora i njihovim pravilima.
(2) Zajednice športskih udruga koje se osnuju u gradovima i općinama obavljaju zadaće iz stavka 1. ovoga članka na svom području.
Članak 29.
(1) Kao članice nacionalnih športskih saveza mogu biti osnovane posebne udruge u koje se udružuju pravne osobe (športski klubovi, trgovačka društva) koji sudjeluju u športskim natjecanjima, udruge stručnih djelatnika u istome športu (suci, treneri, zdravstveni radnici), te udruge u koje se udružuju športaši istog športa.
(2) Profesionalni klubovi i profesionalni športaši mogu se udruživati u posebne udruge profesionalnih klubova odnosno udruge profesionalnih športaša ako je to moguće prema pravilima odgovarajućeg međunarodnog športskog udruženja. Ove posebne udruge članice su nacionalnih športskih saveza.
(3) Športski klubovi invalida i druge udruge koje se osnivaju radi tjelesnih aktivnosti i igara koje se izvode radi unapređivanja zdravlja i rekreacije invalida udružuju se u Hrvatski športski savez invalida, koji uspostavlja sustav, uvjete i organizaciju športskih natjecanja, te skrbi i sudjeluju u organiziranju paraolimpijskih igara i drugih važnih međunarodnih športskih natjecanja i priredbi u kojima sudjeluju invalidi. Hrvatski športski savez invalida udružen je u Hrvatski olimpijski odbor.
Članak 30.
Na osnivanje, ustroj, pravni položaj, registraciju i prestanak zajednica i saveza iz članka 24. i udruga iz članka 29. ovoga Zakona primjenjuju se odredbe Zakona o udrugama, ako neka od tih pitanja ovim Zakonom nisu drugačije uređena.
IV. HRVATSKI OLIMPIJSKI ODBOR
Članak 31.
(1) Hrvatski olimpijski odbor je najviše nevladino nacionalno športsko tijelo u koje se udružuju nacionalni športski savezi i druge udruge čija je djelatnost od značenja za promicanje športa, sukladno pravilima Hrvatskog olimpijskog odbora.
(2) Hrvatski olimpijski odbor osniva svoje pododbore u drugim državama u kojima žive iseljeni Hrvati, ako je to u skladu s propisima tih država.
(3) Hrvatski olimpijski odbor stvara uvjete za nesmetan razvoj športa i olimpijskog pokreta u Republici.
(4) Hrvatski olimpijski odbor je u svom djelovanju samostalan.
Članak 32.
(1) Hrvatski olimpijski odbor pravna je osoba na čije se osnivanje, ustroj, pravni položaj, registraciju i prestanak primjenjuju odredbe zakona kojim su uređene udruge, ako neka od tih pitanja ovim Zakonom nisu drukčije određena.
(2) Hrvatski olimpijski odbor ustrojava se i prema načelima olimpijskog pokreta, Olimpijske povelje Međunarodnog olimpijskog komiteta i potrebama hrvatskog športa.
(3) Hrvatski olimpijski odbor svojim pravilima određuje ustrojstvo i način rada, članstvo i način ostvarivanja prava i obveza članova, način uporabe i zaštite simbola i obilježja Međunarodnog olimpijskog komiteta i Hrvatskog olimpijskog odbora, te druga pitanja u svezi s djelokrugom i zadaćama Hrvatskog olimpijskog odbora iz članka 33. ovoga Zakona.
Članak 33.
Zadaće Hrvatskog olimpijskog odbora jesu:
- potiče, promiče, nadgleda i štiti svekoliki šport u Republici Hrvatskoj,
- sudjeluje u utvrđivanju i ostvarivanju politike promicanja športa u Republici,
- predlaže program svekolikih športskih aktivnosti i posebno program javnih potreba športa u Republici Hrvatskoj,
- skrbi i sudjeluje u organiziranju Olimpijskih igara i drugih važnih međunarodnih športskih natjecanja i priredbi,
- usklađuje aktivnosti nacionalnih športskih saveza, i zajednica športskih udruga i saveza u županijama i Gradu Zagrebu na ostvarivanju ukupnog programa športa,
- provodi i skrbi o primjeni međunarodnih športskih pravila, te donosi akte u svezi s njihovom primjenom,
- djeluje na promicanju stručnog rada u športu i skrbi o osposobljavanju stručnih djelatnika,
- skrbi o promicanju vrhunskih športskih dostignuća hrvatskih športaša i njihovom sudjelovanju u nacionalnim športskim ekipama na olimpijskim i sredozemnim igrama, svjetskim i europskim prvenstvima, te drugim velikim priredbama,
- promiče povezivanje Republike Hrvatske putem športa s drugim demokratskim državama radi većeg zbližavanja s drugim narodima, zbližavanja športaša i drugih sudionika na športskim priredbama,
- skrbi o širenju olimpijskih načela, etičkih i moralnih normi u športu,
- skrbi o zaštiti simbola i obilježja Međunarodnog olimpijskog komiteta i Hrvatskog olimpijskog odbora,
- predstavlja svekoliki hrvatski šport pred Međunarodnim olimpijskim komitetom i odgovarajućim međunarodnim športskim organizacijama i udruženjima,
- obavlja i druge zadaće koje su utvrđene ovim Zakonom, drugim propisima i pravilima Hrvatskog olimpijskog odbora.
Članak 34.
(1) Pri Hrvatskom olimpijskom odboru postoji stalno izbrano sudište (športska arbitraža).
(2) Športaši i druge fizičke osobe koje obavljaju športsku djelatnost, pravne osobe koje obavljaju športsku djelatnost, te športske udruge mogu ugovoriti nadležnost športske arbitraže za odlučivanje u sporovima nastalim u svezi s obavljanjem športske djelatnosti.
(3) Pravilima Hrvatskog olimpijskog odbora uređuje se nadležnost, sastav i ustroj športske arbitraže te pravila o postupku.
Članak 35.
(1) Športska arbitraža pri Hrvatskom olimpijskom odboru odlučuje o zahtjevu za izvanredno preispitivanje odluka športskih udruga iz članka 24. ovoga Zakona protiv kojih su iscrpljena, ili ne postoje, druga sredstva pravne zaštite, a radi se o sporu ili pitanju od značenja za izvršavanje zadaća Hrvatskog olimpijskog odbora, utvrđenih ovim Zakonom.
(2) Pravilima Hrvatskog olimpijskog odbora uređuje se nadležnost, sastav i ustroj športske arbitraže te pravila o postupku u pitanjima iz stavka 1. ovoga članka.
V. FINANCIRANJE ŠPORTA I POTICAJI OBAVLJANJA ŠPORTSKIH DJELATNOSTI
Članak 36.
Osnovu financiranja športa čine prihodi koje pravne i fizičke osobe koje obavljaju športsku djelatnost ostvare obavljanjem športske djelatnosti, članarine, dio dobiti od priređivanja igara na sreću i sredstava kojima jedinice lokalne samouprave i uprave i država pomažu obavljanje športskih djelatnosti.
Članak 37.
(1) Republika Hrvatska, županije, Grad Zagreb, gradovi i općine utvrđuju javne potrebe u športu i za njihovo ostvarivanje osiguravaju financijska sredstva iz svog proračuna u skladu s ovim Zakonom.
(2) Pri utvrđivanju programa iz stavka 1. ovoga članka polazi se od potreba i mogućnosti tržišnih odnosa i dostignuća u športu suvremenog svijeta.
Članak 38.
(1) Javne potrebe u športu na državnoj razini jesu aktivnosti, poslovi i djelatnosti u svezi s:

  1. poticanjem i promicanjem svekolikog športa, a osobito športa djece i mladeži te invalida,
  2. djelovanjem Hrvatskog olimpijskog odbora i nacionalnih športskih saveza te Hrvatskog športskog saveza invalida,
  3. organiziranjem i provođenjem nacionalnih prvenstava i međunarodnih športskih natjecanja reprezentativne razine,
  4. posebnom skrbi o vrhunskim športašima,
  5. održavanjem i izgradnjom objekata od značenja za Republiku,
  6. dodjeljivanjem Državne nagrade športa "Franjo Bučar",
  7. obavljanjem stručnog nadzora u športu,
  8. međunarodnim obvezama Republike Hrvatske u športu,
  9. istraživačko-razvojnim i stručnim radom te obrazovnom i informacijskom djelatnošću u športu, što predstavlja osnovu ili je u funkciji realizacije javnih potreba iz stavka 1. točke 1. do 8. ovoga članka.

(2) Program javnih potreba iz stavka 1. ovoga članka donosi Sabor Republike Hrvatske na prijedlog Vlade Republike Hrvatske, zajedno s državnim proračunom.
(3) Sredstva za zadovoljavanje javnih potreba iz stavka 1. ovoga članka koje se odnose na poticanje i promicanje svekolikog športa, djelovanje Hrvatskog olimpijskog odbora i nacionalnih športskih saveza te Hrvatskog športskog saveza invalida, organiziranje i provođenje nacionalnih prvenstava i međunarodnih športskih natjecanja reprezentativne razine, posebne skrbi o vrhunskim športašima, održavanja i izgradnje športskih objekata od značenja za Republiku Hrvatsku, obavljanja stručnog nadzora u športu, istraživačko-razvojnog i stručnog rada, te obrazovne i informacijske djelatnosti u športu u svezi s naprijed označenim potrebama financiraju se iz sredstava koja čini 33,3 posto dobiti Hrvatske lutrije d.o.o. ostvarene od priređivanja igara na sreću, koja Hrvatska lutrija doznačuje na račun Hrvatskog olimpijskog odbora, te iz sredstava koja se osiguravaju u državnom proračunu i izdvajaju na račun Hrvatskog olimpijskog odbora.
(4) O izvršenju programa javnih potreba i utrošku financijskih sredstava iz stavka 3. ovoga članka, Hrvatski olimpijski odbor podnosi godišnje izvješće Saboru Republike Hrvatske u rokovima propisanim za godišnje izvješće o izvršenju Državnog proračuna.
(5) Sredstva za zadovoljavanje ostalih javnih potreba iz stavka 1. ovoga članka koja se odnose na financiranje športske djelatnosti učeničkih športskih klubova, za financiranje organiziranih tjelesnih aktivnosti koje se izvode radi unapređenja zdravlja i tjelesnog stanja djece i mladeži te invalida, dodjeljivanje Državne nagrade športa "Franjo Bučar" i za međunarodne obveze Republike Hrvatske u športu osiguravaju se u državnom proračunu i izdvajaju na račun Ministarstva prosvjete i športa, a sredstva namijenjena za financiranje športske djelatnosti studentskih športskih klubova osiguravaju se u državnom proračunu, a izdvajaju na račun Ministarstva znanosti i tehnologije.
Članak 39.
(1) Javne potrebe u športu za koje se sredstva osiguravaju i iz proračuna županije, Grada Zagreba, grada i općine, jesu aktivnosti, poslovi i djelatnosti, za koje je određeno da su lokalnog značenja, u svezi s:

  1. poticanjem i promicanjem športa,
  2. provođenjem dijela programa tjelesne i zdravstvene kulture djece i mladeži,
  3. djelovanjem športskih saveza i zajednice športskih udruga i saveza u županiji i Gradu Zagrebu, odnosno zajednice športskih udruga u gradu, odnosno općini,
  4. djelovanjem općinskih, odnosno gradskih športskih saveza i udruženja športskih organizacija i saveza,
  5. treningom, organiziranjem i provođenjem sustava domaćih i međunarodnih natjecanja, te općom i posebnom zdravstvenom zaštitom športaša,
  6. športsko-rekreacijskim aktivnostima građana, kao i drugim športskim aktivnostima koje su u funkciji unapređenja i čuvanja zdravlja i postizanja psihofizičke sposobnosti pučanstva,
  7. tjelesnom kulturom i športskim aktivnostima invalida i drugih osoba oštećena zdravlja,
  8. održavanjem i izgradnjom objekata od značenja za županiju, Grad Zagreb, grad i općinu,
  9. stručnim radom u športu, te obrazovnom i informacijskom djelatnošću u športu, što predstavlja osnovu ili je u funkciji realizacije javnih potreba iz stavka 1. točke 1. do 7. ovoga članka.

(2) Program javnih potreba iz stavka 1. ovoga članka na prijedlog poglavarstva donosi predstavničko tijelo županije, Grada Zagreba, grada i općine, zajedno s godišnjim proračunom.
(3) Sredstva za zadovoljavanje javnih potreba iz stavka 1. ovoga članka izdvajaju se iz proračuna županije, Grada Zagreba, grada i općine na račun zajednice športskih udruga i saveza u županiji, Gradu Zagrebu i gradu, odnosno športskih udruga u općini.
(4) O izvršenju programa javnih potreba iz stavka 2. ovoga članka i utrošku financijskih sredstava iz stavka 3. ovoga članka, zajednice športskih udruga i saveza u županiji, Gradu Zagrebu i gradu, odnosno športskih udruga u općini, podnose godišnje izvješće predstavničkom tijelu županije, Grada Zagreba, grada i općine u rokovima propisanim za godišnje izvješće o izvršenju proračuna županije, Grada Zagreba, grada i općine.
Članak 40.
Ministar financija propisat će neoporezivi dio naknada i drugih davanja iz članka 13. ovoga Zakona.
Članak 41.
(1) Kod fizičkih i pravnih osoba koje su porezni obveznici poreza na dohodak odnosno poreza na dobit, u izdatke koji umanjuju poreznu osnovicu spadaju svi odljevi dobara s novčanom vrijednošću (novac, stvari i usluge) izvršeni bez naknade udrugama, ustanovama i trgovačkim društvima, koji obavljaju športsku djelatnost.
(2) Izdaci iz stavka 1. ovoga članka priznaju se obveznicima poreza na dohodak godišnje do iznosa od 50.000,00 kuna, a obveznicima poreza na dobit godišnje do iznosa od 500.000,00 kuna. Na prijedlog ministra prosvjete i športa, ministar financija može odobriti sponzoriranje i preko ovih iznosa, samo za sponzoriranje nacionalnih reprezentacija.
VI. ŠPORTSKA NATJECANJA I ŠPORTSKE PRIREDBE
Članak 42.
(1) Načela i osnovne uvjete sustava športskih natjecanja u Republici Hrvatskoj utvrđuje Hrvatski olimpijski odbor.
(2) Sustav, uvjete i organizaciju športskih natjecanja u pojedinoj športskoj grani utvrđuje nacionalni športski savez u skladu s odredbama ovoga Zakona, s načelima i osnovnim uvjetima iz stavka 1. ovoga članka, te pravilima športa i normama međunarodnih športskih udruženja.
(3) Odluku o organizaciji športskih natjecanja za područje jedne ili više općina, odnosno Grada Zagreba, u skladu s aktom iz stavka 2. ovoga članka, donose i organiziraju natjecanja športski savezi osnovani za ta područja, a za područje Republike nacionalni športski savez.
Članak 43.
(1) Natjecanje u pojedinom športu organizira i vodi nacionalni športski savez.
(2) Nacionalni športski savez može povjeriti vođenje natjecanja pojedinoj udrugi iz članka 29. ovoga Zakona ili za pojedina natjecanja županijskim športskim savezima.
(3) Nacionalni športski savez može uspostaviti poseban sustav športskog natjecanja u kolektivnim športovima u kojem sudjeluju samo profesionalni klubovi, trgovačka društva i ustanove koji ispunjavaju posebno određene uvjete u pogledu količine (kapaciteta) športskih objekata i financijskog statusa (minimalni kapital).
(4) Udruga profesionalnih klubova, trgovačka društva i ustanove utvrđuje prijedlog sustava natjecanja u kojem sudjeluju samo profesionalni klubovi i dostavlja ga radi donošenja nacionalnom športskom savezu uz prethodno pribavljeno mišljenje udruge profesionalnih športaša.
(5) Pravilima kojima se uređuje sustav športskih natjecanja mora se propisati da se novi sustav športskog natjecanja kao i promjena postojećeg sustava športskog natjecanja ne može početi primjenjivati prije nego prođe najmanje godina dana od dana donošenja odluke o novom sustavu odnosno promjeni sustava športskog natjecanja.
Članak 44.
U sustav kup natjecanja mogu, izuzetno od odredbe članka 8. stavka 3. ovoga Zakona, na svim razinama natjecanja, zajedno sa športskim klubovima koji športsku djelatnost obavljaju amaterski sudjelovati i športski klubovi koji športsku djelatnost obavljaju profesionalno te ustanove i trgovačka društva koje obavljaju natjecateljsku športsku djelatnost.
Članak 45.
(1) Za športske klubove te ustanove i trgovačka društva koja obavljaju športsku djelatnost mogu u međunarodnim športskim natjecanjima nastupati strani državljani shodno propisima međunarodnih športskih udruga i Povelje Međunarodnog olimpijskog odbora.
(2) Strani državljani mogu nastupati za športske klubove te ustanove i trgovačka društva koja obavljaju natjecateljsku športsku djelatnost i na športskim natjecanjima na razini države, ako je to određeno aktom nacionalnog športskog saveza.
Članak 46.
(1) Športska priredba (festival, smotra, susret, igre i sl.) je organizirana tjelesna aktivnost ili igra, koja se ne izvodi kao službeno natjecanje prema određenim pravilima, već se izvodi u cilju popularizacije športa ili u svezi s obilježavanjem nekog događaja.
(2) Športske priredbe organiziraju se u skladu s pravilima koja određuje nacionalni športski savez. Na organiziranje športske priredbe odgovarajuće se primjenjuju odredbe članka 42. do 45. ovoga Zakona.
Članak 47.
(1) Športski klubovi, ustanove i trgovačka društva i fizičke osobe koje obavljaju športsku djelatnost mogu sudjelovati u međunarodnim športskim natjecanjima i na međunarodnim športskim priredbama samo uz prethodnu suglasnost nacionalne športske udruge.
(2) Prijedlog za održavanje Olimpijskih igara, svjetskih i europskih prvenstava, Sredozemnih igara i Svjetskih studentskih igara daje Hrvatski olimpijski odbor.
(3) Za održavanje Olimpijskih igara, svjetskih, europskih i regionalnih športskih natjecanja i međunarodnih športskih priredaba na teritoriju Republike Hrvatske potrebna je suglasnost Vlade Republike Hrvatske.
(4) Međunarodna športska natjecanja i međunarodne športske priredbe organiziraju se u skladu s ovim Zakonom i u skladu s uvjetima koje propisuju međunarodna športska udruženja.
Članak 48.
(1) Organizatori športskog natjecanja i športske priredbe dužni su organizirati njihovo održavanje sukladno propisima o mirnom okupljanju građana.
(2) Organizatori športskog natjecanja i športske priredbe dužni su osigurati pružanje hitne medicinske pomoći za vrijeme trajanja športskog natjecanja, odnosno športske priredbe. U vrijeme trajanja športskog natjecanja, odnosno športske priredbe uračunava se i najmanje 30 minuta prije početka, odnosno nakon završetka natjecanja športskog natjecanja, odnosno športske priredbe.
Članak 49.
(1) U športskom natjecanju ili športskoj priredbi ne može sudjelovati osoba za koju nije najmanje šest mjeseci prije športskog natjecanja ili priredbe utvrđena opća zdravstvena sposobnost, a kada je to propisano i posebna zdravstvena sposobnost.
(2) Opću i posebnu zdravstvenu sposobnost utvrdit će liječnik s odgovarajućom edukacijom iz športske medicine, kojeg odredi predsjedništvo športskog saveza županije, općine ili grada. Iznimno, u slučaju da takvog profila liječnika nema, utvrđivanje posebne zdravstvene sposobnosti određuje specijalist medicine rada.
(3) Troškove utvrđivanja zdravstvene sposobnosti športaša snosit će odgovarajuća športska udruga ili športaš koji obavlja samostalnu djelatnost.
Članak 50.
(1) Športaš i drugi sudionik u obavljanju športske djelatnosti ne može se obvezivati na obuku (pripremu), športsko natjecanje ili športsku priredbu, ako nadležni liječnik utvrdi zdravstvenu nesposobnost ili opasnost od pogoršanja zdravstvenog stanja.
(2) Športašima i drugim sudionicima u športskim aktivnostima ne smiju se davati, niti oni smiju uzimati nedopuštena stimulativna sredstva, niti primjenjivati postupke koji su u suprotnosti s pravilima Hrvatskog olimpijskog odbora i Međunarodnog olimpijskog komiteta. Športaši i drugi sudionici u športskim aktivnostima obavezni su dozvoliti obavljanje dopinške kontrole.
VII. ŠPORTSKI OBJEKTI
Članak 51.
(1) Športskim objektima u smislu ovoga Zakona, smatraju se zatvoreni i otvoreni objekti kao i prirodne uređene površine koje udovoljavaju uvjetima za obavljanje športske djelatnosti. Športskim objektima ne smatraju se prostori koji služe obavljanju drugih djelatnosti, a povremeno se koriste i za obavljanje športskih djelatnosti. Da li se neki objekt smatra športskim objektom, u slučaju sumnje, određuje ministar prosvjete i športa.
(2) Radi planske izgradnje i obnove objekata te promicanja športa na određenom području, u postupku prostornog planiranja i uređivanja prostora, izrađuje se sustav športskih objekata.
(3) Ministarstvo prosvjete i športa, uz prethodno pribavljeno mišljenje Ministarstva graditeljstva, prostornog uređenja i stanovanja, propisuje prostorne uvjete, standarde i normative za izradu sustava športskih objekata.
(4) Pri planiranju izgradnje stambenih naselja, obvezno se planira izgradnja športskih objekata koji služe djeci, mladeži i građanima za športska natjecanja i športsku rekreaciju.
Članak 52.
Radi planske izgradnje, obnove i održavanja športskih objekata, kao dio dokumenata prostornog uređenja u prostornim planovima županija, Grada Zagreba, gradova, odnosno općina, kao njihov sastavni dio obvezno se u odluci o donošenju prostornog plana utvrđuje sustav športskih objekata i odredbe njegove izrade i provedbe.
Članak 53.
(1) Športski objekti projektiraju se, grade, opremaju i održavaju, pored uvjeta koje propisuje ministar graditeljstva, prostornog uređenja i stanovanja i prema uvjetima koje propisuje ministar prosvjete i športa.
(2) Zahtjevu za dobivanje građevinske dozvole za izgradnju športskog objekta investitor je dužan priložiti suglasnost o usklađenosti glavnog projekta s uvjetima iz stavka 1. ovoga članka koju izdaje Ministarstvo prosvjete i športa.
Članak 54.
Za uređena skijališta i kupališta uvjete koji se odnose na sigurnost korisnika i posjetitelja, a koji nisu uređeni drugim propisima, svojim aktom propisuje ministar prosvjete i športa.
Članak 55.
(1) Športski objekti od osobitog interesa za Republiku Hrvatsku su Hrvatski olimpijski centar "Bjelolasica" i "Automotodrom-Grobnik".
(2) Interes iz stavka 1. ovoga članka ostvaruje se osobito kroz ovlast Vlade Republike Hrvatske da zajedno s drugim pravnim osobama koje drže u vlasništvu nekretnine koje čine ove športske objekte osnuje trgovačka društva za obavljanje športske djelatnosti, pri čemu Republika Hrvatska mora imati više od polovine udjela ili dionica na temelju uloženih nekretnina ili novčanih sredstava.
Članak 56.
(1) Jedinice lokalne samouprave koje su vlasništvo športskih objekata stekle na temelju članka 88. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o športu ("Narodne novine", br. 77/95.) samostalno odlučuju o upravljanju, korištenju i održavanju tih športskih objekata.
(2) Za korištenje športskih objekata naknada komunalnih usluga plaća se u visini naknade utvrđenoj za domaćinstva.
VIII. DRŽAVNA NAGRADA ŠPORTA "FRANJO BUČAR"
Članak 57.
(1) Državna nagrada športa "Franjo Bučar" (u daljnjem tekstu: Državna nagrada) najviše je priznanje koje Republika Hrvatska dodjeljuje športašima i drugim fizičkim osobama koje sudjeluju u obavljanju športskih djelatanosti, te pravnim i fizičkim osobama koje obavljaju športsku djelatnost. Državna nagrada se može dodijeliti i drugim pravnim i fizičkim osobama zaslužnim za razvoj športa u Republici Hrvatskoj.
(2) Državna nagrada se dodjeljuje u vidu medalje s likom Franje Bučara, posebne diplome i novčane nagrade.
Članak 58.
(1) Državna nagrada se dodjeljuje kao nagrada za životno djelo i kao godišnja nagrada.
(2) Državna nagrada za životno djelo dodjeljuje se pojedincima za njihov trajni doprinos u promicanju športa.
(3) Godišnja nagrada dodjeljuje se fizičkim i pravnim osobama za športska ostvarenja postignuta tijekom godine ili za drugi osobito značajan godišnji doprinos u promicanju športa.
(4) Godišnje se mogu dodijeliti najviše dvije nagrade za životno djelo.
(5) Državna nagrada dodjeljuje se u povodu obljetnice rođenja Franje Bučara, u studenome mjesecu za tekuću godinu.
Članak 59.
(1) Odluku o dodjeli Državne nagrade donosi Odbor Državne nagrade športa "Franjo Bučar" (u daljnjem tekstu: Odbor Državne nagrade).
(2) Predsjednika i osam članova Odbora Državne nagrade imenuje, na prijedlog ministra prosvjete i športa, Sabor Republike Hrvatske iz reda uglednih športaša i drugih športskih i javnih djelatnika, na vrijeme od četiri godine.
Članak 60.
Ministar prosvjete i športa donosi Pravilnik o Državnoj nagradi športa "Franjo Bučar" kojim pobliže uređuje uvjete za dodjelu Državne nagrade, način rada Odbora Državne nagrade i druga pitanja značajna za dodjelu Državne nagrade.
Članak 61.
Dodjela Državne nagrade "Franjo Bučar" od nacionalnog je interesa i sredstva potrebna za dodjelu Državne nagrade se osiguravaju u Državnom proračunu Republike Hrvatske.
IX. UČENIČKI I STUDENTSKI ŠPORTSKI KLUBOVI TE ŠPORTSKA DJELATNOST INVALIDA
Članak 62.
(1) U osnovnim i srednjim školama osnivaju se učenički športski klubovi radi provođenja vannastavnih športskih aktivnosti učenika.
(2) Učeničke športske klubove osnivaju školski odbori.
(3) Učenički športski klubovi nisu pravne osobe i djeluju u sastavu osnovnih odnosno srednjih škola. Učenički športski klubovi svoje aktivnosti provode sukladno ovom Zakonu i propisima kojima se uređuje osnovno odnosno srednje školstvo.
(4) Aktivnost učeničkih športskih klubova financira se iz državnog proračuna, gradskog i općinskog.
(5) Radi provođenja športskih natjecanja učenički športski klubovi udružuju se u županijske saveze i saveze za područje Grada Zagreba, koji se udružuju u nacionalne udruge školskih športskih klubova.
Članak 63.
Radi utvrđivanja sustava natjecanja učeničkih športskih klubova pri Ministarstvu prosvjete i športa ustrojava se Hrvatski školski športski savez, koji ima položaj zavoda u sastavu Ministarstva i kojima rukovodi pomoćnik ministra prosvjete i športa, nadležan za šport.
Članak 64.
(1) Studenti visokih učilišta mogu se udruživati u studentske športske klubove, na čije se osnivanje, ustroj, pravni položaj, registraciju i prestanak primjenjuju odredbe zakona kojim su uređene udruge.
(2) Studentski športski klubovi mogu se udruživati u zajednice studentskih športskih klubova koje mogu uspostavljati poseban sustav športskih natjecanja studentskih športskih klubova i određivati uvjete i organizaciju ovih športskih natjecanja.
(3) Upravno vijeće visokih učilišta utvrđuje pod kojim uvjetima studentski športski klubovi mogu za obavljanje svojih aktivnosti koristiti prostor visokih učilišta.
Članak 65.
(1) U udrugama osoba s invalidnošću, centrima odgoja i obrazovanja, centrima za rehabilitaciju i resocijalizaciju osoba s invalidnošću osnivaju se športski klubovi za provođenje specifičnih športsko rekreativnih aktivnosti.
(2) Aktivnosti klubova iz stavka 1. ovoga članka financiraju se iz državnog proračuna te proračuna jedinica lokalne uprave i samouprave.
X. NADZOR I DRUGE OVLASTI MINISTARSTVA PROSVJETE I ŠPORTA
Članak 66.
(1) Inspekcijski nadzor nad pravnim i fizičkim osobama koje obavljaju športske djelatnosti vrši Ministarstvo prosvjete i športa.
(2) Upravni nadzor nad pravnim i fizičkim osobama koje u obavljanju športske djelatnosti izdaju potvrde iz članka 9. ovoga Zakona vrši Ministarstvo prosvjete i športa.
Članak 67.
Nadzor nad zakonitošću rada športskih udruga, športskih saveza i zajednice športskih udruga i saveza i drugih pravnih osoba koje se bave športskom djelatnošću, obavlja upravno tijelo nadležno za poslove športa županije, odnosno Grada Zagreba na području koje je sjedište športskih udruga, športskih saveza i zajednice športskih udruga i saveza, te drugih pravnih osoba koje obavljaju djelatnost športa.
Članak 68.
(1) Ministarstvo prosvjete i športa uspostavlja i vodi evidencije:

  1. pravnih i fizičkih osoba koje obavljaju športske djelatnosti,
  2. učeničkih športskih klubova,
  3. nakladničke djelatnosti o športu.

(2) Ministarstvo znanosti i tehnologije uspostavlja i vodi evidencije:
1. studentskih športskih klubova
(3) Hrvatski olimpijski odbor vodi evidencije:

  1. športskih udruga, zajednica športskih udruga, zajednica športskih udruga i saveza i športskih saveza,
  2. športskih objekata,
  3. športskih natjecanja i športskih priredbi,
  4. međunarodnih športskih natjecanja i međunarodnih športskih priredaba,
  5. znanstveno-istraživačkog i stručnog rada u športu,
  6. nakladničke djelatnosti u športu,
  7. financijskog poslovanja u športu.

(4) Nacionalni športski savezi i druge udruge vode evidencije:

  1. športaša i drugih sudionika u športu,
  2. natjecanja i športskih priredbi,
  3. športskih objekata
  4. financijskog poslovanja u športu.

(5) Ministar prosvjete i športa propisati će oblik i sadržaj evidencija iz ovoga članka.
XI. KAZNENE ODREDBE
Članak 69.
(1) Novčanom kaznom od 30.000,00 do 200.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna ili fizička osoba:

  1. ako započne obavljati športsku djelatnost prije nego Ministarstvo prosvjete i športa utvrdi da imaju propisane športske objekte i športsku opremu i ispunjavaju druge propisane uvjete (članak 7. stavak 5.),
  2. ako izda potvrdu o postignutom stupnju obučenosti poznavanja određenih tjelesnih aktivnosti i igara, suprotno zakonu (članak 9. stavak 1.),
  3. ako športske priredbe ne organizira u skladu s pravilima koja određuje nacionalni športski savez (članak 46. stavak 2.),
  4. ako športsko natjecanje i športske priredbe ne organizira sukladno propisima o mirnom okupljanju građana (članak 48. stavak 1.),
  5. ako ne osigura pružanje hitne medicinske pomoći za vrijeme trajanja športskog natjecanja odnosno športske priredbe (članak 48. stavak 2.),
  6. ako omogući da u športskom natjecanju ili športskoj priredbi sudjeluje osoba za koju nije najmanje šest mjeseci prije športskog natjecanja ili priredbe utvrđena opća zdravstvena sposobnost, a kada je to propisano i posebna zdravstvena sposobnost (članak 49.),
  7. ako obveže športaša ili drugog sudionika u obavljanju športske djelatnosti na obuku, športsko natjecanje ili športsku priredbu za vrijeme bolesti ili ozljede koja može utjecati na njegovo zdravstveno stanje (članak 50. stavak 1.),
  8. ako daje športašima i drugim sudionicima u športskim aktivnostima nedopuštena stimulativna sredstva (članak 50. stavak 2).

(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi novčanom kaznom od 3.000,00 do 20.000,00 kuna.
Članak 70.
(1) Novčanom kaznom od 20.000,00 do 150.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj športski klub:

  1. ako svojim članovima, te stranim osobama daje naknade, nagrade i potpore, besplatno korištenje objekata i opreme koja nisu utvrđena općim aktom športskog kluba sukladno zakonu (članak 13. stavak 4.),
  2. koji omogući profesionalno sudjelovanje u športskim natjecanjima, osim u športskim natjecanjima na državnoj razini ili međunarodnim natjecanjima, te u slučaju iz članka 8. stavka 4. ovoga Zakona (članak 8. stavak 3.).

(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba u športskom klubu novčanom kaznom od 2.000,00 do 10.000,00 kuna.
Članak 71.
Novčanom kaznom od 1.000,00 do 5.000,00 kuna kaznit će se fizička osoba koja započne obavljati športske djelatnosti prije upisa u registar športskih djelatnosti ili nastavi obavljati športsku djelatnost nakon brisanja iz registra športskih djelatnosti (članak 21., članak 22. stavak 2. i 3.).
Članak 72.
(1) Novčanom kaznom od 5.000,00 do 15.000,00 kuna kaznit će se športski klub, ustanova i trgovačko društvo:

  1. ako dopusti stranom državljaninu nastupanje na međunarodnim športskim natjecanjima suprotno propisima međunarodnih športskih udruga i Povelje Međunarodnog olimpijskog odbora (članak 45. stavak 1.),
  2. ako dopusti stranom državljaninu nastupanje na športskim natjecanjima na razini države, ako to nije određeno aktom nacionalnog športskog saveza (članak 45. stavak 2.).

(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi novčanom kaznom od 500,00 do 1.000,00 kuna.
Članak 73.
(1) Fizička osoba koja sudjeluje u športskom natjecanju ili športskoj priredbi, a nema najmanje šest mjeseci prije športskog natjecanja ili priredbe utvrđenu opću i zdravstvenu sposobnost, a kad je to propisano i posebnu zdravstvenu sposobnost (članak 49.) kaznit će se novčanom kaznom od 1.000,00 do 5.000,00 kuna.
(2) Ako športaš ili drugi sudionik u športskim aktivnostima uzima nedopuštena stimulativna sredstva ili ne dozvoljava obavljanje dopunske kontrole (članak 50. stavak 2.) kaznit će se:
a) prvi put kaznom od 5.000,00 do 10.000,00 kuna,
b) drugi i svaki sljedeći put diskvalifikacijom i zabranom bavljenja svim športskim aktivnostima u trajanju od 1 do 3 godine.
XII. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 74.
(1) Ministar prosvjete i športa dužan je propise iz članka 7. stavka 2., članka 9. stavka 2., članka 20. stavka 1., članka 51. stavka 3., članka 53. stavka 1. i članka 68. stavka 5. ovoga Zakona donijeti u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
(2) Ministar prosvjete i športa i nadležni ministri dužni su propise iz članka 7. stavka 3. i članka 20. stavka 2. ovoga Zakona donijeti u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
(3) Ministar financija donijet će propis iz članka 40. ovoga Zakona u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
Članak 75.
(1) Hrvatski olimpijski odbor će pravila iz članka 5. stavka 2., članka 32. stavka 3., članka 34. stavka 3. i članka 42. stavka 1. ovoga Zakona donijeti u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
(2) Nadležni nacionalni športski savezi dužni su opće akte iz članka 7. stavka 1. i članka 42. stavka 1. ovoga Zakona donijeti u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
(3) Športski klubovi dužni su opći akt iz članka 13. stavka 4., odnosno članka 14. stavka 5. ovoga Zakona donijeti u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
Članak 76.
Nacionalni športski savezi dužni su sustav, uvjete i organizaciju športskih natjecanja, donošenjem općih akata iz članka 42. stavka 2. ovoga Zakona, uskladiti s odredbama ovoga Zakona u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
Članak 77.
Športski klubovi i druge športske udruge dužne su svoje statute uskladiti s odredbama ovoga Zakona u rokovima u kojima su dužne svoje statute uskladiti s odredbama zakona kojim se uređuju udruge.
Članak 78.
Do donošenja podzakonskih propisa iz članka 74. i općih akata iz članka 75. i 76. ovoga Zakona primjenjuju se postojeći propisi i postojeći akti kojima su uređena pitanja koja se trebaju urediti propisima iz članka 74. i općim aktima iz članaka 75. i 76. ovoga Zakona.
Članak 79.
Danom stupanja na snagu ovoga Zakona prestaje važiti Zakon o športu ("Narodne novine", br. 60/92., 25/93., 11/94. i 77/95.).
Članak 80.
Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u "Narodnim novinama".
Klasa: 620-01/97-02/01
Zagreb, 3. listopada 1997.
ZASTUPNIČKI DOM
SABORA REPUBLIKE HRVATSKE
Predsjednik
Zastupničkog doma Sabora
akademik Vlatko Pavletić, v. r.


Portal Poslovnenovine.com sadržaje objavljuje u dobroj namjeri. Sve sadržaje portala koristite na vlastitu odgovornost. Iako činimo sve napore kako bi osigurali točnost i pravovremenost informacija na ovim stranicama, nismo odgovorni za eventualnu netočnost informacija ili štetu nastalu korištenjem takvih informacija.


POSEBNA PREPORUKA:

PREGLED KORISNIH SAVJETA I IZBOR POSLOVNIH USLUGA ZA PODUZETNIKE

POSLOVNE INFORMACIJE ZA VLASNIKE TVRTKI, OBRTNIKE I UDRUGE

Primjeri ugovora - šprance

Investicijski projekti