POSLOVNE NOVINE - PRAVNE INFORMACIJE - PODUZETNIČKI CENTAR

# Nova ponuda za poduzetnike # Internet usluge za poduzetnike # Korisni poslovni programi # Besplatne poslovne usluge # Korisni linkovi

PREGLED PRAVNIH PROPISA U REPUBLICI HRVATSKOJ

Na temelju prava i ovlaštenja utvrđenih Ustavom, Hrvatski sabor odlučuje o donošenju i promjeni Ustava, donosi zakone, državni proračun, donosi akte kojima izražava politiku Hrvatskoga sabora, obavlja izbore, imenovanja i razrješenja, u skladu s Ustavom i zakonom... Vlada donosi poslovnike, razne odluke, rješenja i zaključke. Zakonom je predviđeno da ministri i ravnatelji pojedinih upravnih tijela donose pravilnike i naputke za provedbu zakona u okviru svoje nadležnosti. Određene ovlasti imaju i jedinice lokalne i regionalne samouprave. Njihova predstavnička tijela na temelju Zakona o lokalnoj i regionalnoj samoupravi donose, razne odluke i akte. Pored njih opće akte, autonomnog značenja, donose i strukture izvan državnih tijela. Tim aktima donose se statuti i uređuje se unutarnje ustrojstvo...

Propisi iz 1994. godine - Propisi - arhiva - pravne deklaracije - poslovnik državnoga sudbenog - opći kolektivni ugovor ...


PREGLED I PRETRAŽIVANJE SVIH ZAKONA I DRUGIH PROPISA - SVE GODINE

IZ ARHIVE: SADRŽAJ ODABRANOG PROPISA / AKTA:

USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Ustavni sud Republike Hrvatske u sastavu Jadranko Crnić, predsjednik Suda i suci Zdravko Bartovčak, dr. Velimir Belajec, Ante Jelavić Mitrović, mr. Vojislav Kučeković, Jurica Malčić, mr. Hrvoje Momčinović, Ivan Marijan Severinac i Mladen Žuvela, odlučujući o ustavnosti Zakona, na sjednici održanoj 30. studenoga 1994. godine donio je ovu
ODLUKU

  1. U odredbi stavka 1. članka 12. Zakona o osnovnim vlasničkopravnim odnosima ("Narodne novine", broj 53/1991) ukida se dio koji glasi: "dok ona postoji".
  2. Odluka će se objaviti u "Narodnim novinama"

Obrazloženje:
Predlagatelj Bruno Ružićka iz Zagreba u prijedlogu ističe da se odredba stavka 1. članka 12. Zakona o osnovnim vlasničkopravnim odnosima izmijenjena odredbom članka 9. Zakona o preuzimanju Zakona o vlasničkopravnim odnosima (.Narodne novine, broj 53/1991) u dijelu, kojim uvjetuje vlasništvo na zemljištu postojanjem zgrade izgrađene na tom zemljištu, nije u skladu odnosno da je u suprotnosti s odredbama članka 48. stavak 1., članka 49. stavak 1. i 3. i članka 50. stavak 1. Ustava Republike Hrvatske ("Narodne novine", broj 56/1990). Nesporno je, ističe predlagatelj, da je osporenom zakonskom odredbom ukinuto društveno vlasništvo nad svekolikim zemljištem na kojem su građani sagradili stambene zgrade u skladu sa zakonom, što znači da su imali ostvareno pravo korištenja građevinske čestice radi izgradnje zgrade. Osporenom zakonskom odredbom stekli su pravo vlasništva na gradevinskoj parceli ali je stečeno pravo vlasništva uvjetovano postojanjem zgrade pa to pravo vlasništva prestaje postojati u slučaju rušenja zgrade bez naknade tržne vrijednosti zemljišta. Smatra da dio odredbe "dok ona postoji" iz navedenog članka zakona u sebi sadrži izvlaštenje koje je protivno članku 50. Ustava Republike Hrvatske a i prikrivenu nacionalizaciju. Stoga predlaže da se osporeni dio navedene zakonske odredbe ukine.
Sud je prijedlog prihvatio i pokrenuo postupak (rješenje objavljeno u "Narodnim novinama", broj 57/1994). Sabor Republike Hrvatske, pozvan da se izjasni o pokretanju postupka, nije se izjasnio U nastavku postupka Sud je ocijenio da je osporena odredba u neskladu s Ustavom Republike Hrvatske i to iz slijedećih razloga:
Odredba članka 12. Zakona o osnovnim vlasničkopravnim odnosima (dalje: ZOVO) prije izmjene glasila je: "Kad je zgrada na kojoj postoji pravo vlasništva izgrađena u skladu sa zakonom, na zemljištu u društvenom vlasništvu, vlasnik zgrade ima pravo korištenja zemljišta na kojem je zgrada izgrađena i zemljište što služi za redovnu upotrebu te zgrade dok ona postoji. Pravo korištenja iz stava 1. ovog člana može se prenositi samo s prijenosom prava vlasništva na zgradu". Zakonom o preuzimanju Zakona o osnovnim vlasničkopravnim odnosima (članak 9) (dalje: ZPZOVO) koji je stupio na snagu 8. listopada 1991. godine riječ "korištenja" zamjenjena je s riječju "vlasništva". Time je izvršena (re)privatizacija izgrađenog građevinskog zemljišta u društvenom vlasništvu, ako je na njemu izgrađena zgrada u skladu sa zakonom. Društveno vlasništvo zemljišta pretvorilo se u pravo vlasništva vlasnika zgrade. Naime, Ustav Republike Hrvatske koji je stupio na snagu 22. prosinca 1990. godine ukinuo je dualizam vlasničkopravnih odnosa i više ne poznaje društveno vlasništvo, a u najviše vrednote ustavnog uređenja ubraja i nepovredivost vlasništva (članak 3). Ustavnim jamstvom (članak 48. stavak 1 ) štiti se vlasnik od izvlaštenja. Moguće je, ipak, oduzimanje i ograničenje vlasništva ali: a) samo zakonom, b) samo ako se za to utvrdi interes Republike i c) uz naknadu tržišne vrijednosti (članak 50. stavak 1.) Ograničenje (ne i oduzimanje) je iznimno moguće, i to samo zakonom radi zaštite: a) interesa i sigurnosti Republike, b) prirode, c) ljudskog okoliša i d) zdravlja ljudi (članak 50. stavak 2). Zakonodavac je, međutim, osporenim dijelom članka 9. ZPZOVO propisao još jedan slučaj prestanka prava vlasništva na zemijištu: fizičkim prestankom zgrade iz bilo kojih razloga. Pri tome zakonodavac ništa nije rekao, pored ostalog, ni o tome koja je sudbina tog zemljišta, odnosno uspostavlja li se i čije vlasništvo nad tim zemljištem, te ima li vlasnik zgrade pravo na naknadu za izgubljeno vlasništvo nad tim zemljištem i od koga. Zakonodavac je propisao prestanak prava vlasništva na zemljištu bez naknade čak i za slučaj kada je do rušenja zgrade došlo: - iz uzroka koji se nalazi izvan stvari, a čije se djelovanje nije moglo predvidjeti, ni izbjeći, ni otkloniti (viša sila); - iz razloga koji se ne može pripisati vlasniku; - krivnjom trećega; - uslijed akata terora, nasilja, rata i sl. Zakonodavac je propisao prestanak prava vlasništva zemljišta bez naknade i za slučaj kada su vlasnici tog zemljišta bili prijašnji vlasnici nacionaliziranog ili na drugi način oduzetog zemljišta koje im je dano na korištenje u svrhu izgradnje obiteljske zgrade. Dakle, sagradili su zgradu na zemljištu koje je bilo njihovo vlasništvo, a sada kada je zgrada prestala postojati gube i pravo vlasništva svog zemljišta Nekim prijašnjim vlasnicima je vraćeno nacionalizirano (podruštvovljeno) neizgrađeno građevinsko zemljište (članak 4a. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o građevinskom zemljištu - "Narodne novine", broj 53/1990), a drugim prijašnjim vlasnicima se, kao u slučaju rečene odredbe članka 9. ZPZOVO, oduzima u času kada ono postaje neizgradeno (kada zgrada prestane postojati). Ovaj gubitak prava vlasništva odnosi se, prema slovu zakona, i na pravo vlasništva pravnih osoba (ustanove, trgovačka društva) te na (i) daleke pravne sljednike bilo fizičkih ili pravnih osoba i očito može dovesti do nepredvidivih pa i apsurdnih situacija. Tako dotrajalu zgradu nije moguće srušiti da bi se sagradila nova jer vlasniku prijeti opasnost gubitka prava vlasništva na zemljištu. Nadalje, nadležno državno tijelo graditeljstva (građevinski inspektor) ovlašteno je narediti (članak 58. Zakona o građenju - "Narodne novine", broj 77/1992, 82/1992, 76/1993) i rušenje građevine koja predstavlja opasnost za okolinu a posljedica je opet gubitak vlasništva na zemljištu.
Sve to upućuje na zaključak da ustavnu normu o jamčenju prava vlasništva (članak 48. stavak 1. Ustava) valja tumačiti šire od jamstva pojedinačnog prava vlasništva na nekoj stvari i protegnuti je na jamčenje vlasništva kao pravnog instituta u pravnom poretku. Sud naime smatra da je ovakvim (nejasnim) normiranjem zakonodavac ugrozio i sam pravni institut vlasništva, načelo o nepovredivosti vlasništva i o vladavini prava kao najviše vrednote ustavnog poretka Republike Hrvatske (članak 3 Ustava). Pravo i propisi moraju biti tako koncipirani da ne narušavaju temeljne principe na kojima su pravo i njegove ustanove sazdane. Jedan od principa je i da je norma jasna i određena i da vlasnik redovito ne gubi vlasništvo bez svoje volje. Ako netko, pod određenim pretpostavkama gubi vlasništvo svoje stvari, redovito se može zaključiti tko postaje vlasnik. U konkretnom slućaju, očito je, s prestankom prava vlasništva, ne oživljava se društveno vlasništvo (Ustav ga i ne poznaje) na građevinskoj čestici, već, valjda orla postaje vlasništvo nekog drugog subjekta bivšeg vlasnika odnosno njegovog nasljednika ili sljednika u slučaju eventualne denacionalizacije, Republike Hrvatske, županije, grada, općine, eventualno osobe od koje je vlasnik zgrade stekao vlasništvo zgrade. Zakonodavac se ne izjašnjava kojeg, a tih potencijalnih vlasnika može biti, pokraj neograničenog pravnog prometa, bezbroj. Doduše, ne može se isključiti da se u propise o pretvorbi, (re)privatizaciji, ugrađuju i određene norme o ograničenjima prava vlasništva, ali to treba jasno i nedvosmisleno reći, postaviti pravila u skladu s pravnim sustavom. Kada bi i otpali svi drugi razlozi ostaje ustavna norma članka 50. stavka 1. Ustava prema kojoj se zakonom može propisati oduzimanje vlasništva samo kada je to u interesu Republike i uz naknadu tržišne vrijednosti. Sve da se nekom širokom interpretacijom i prihvati da je interes Republike da pri uređivanju (re)privatizacije (građevinskog zemljišta) propiše i ovakva ograničenje, odnosno gubitak prava vlasništva, nikako se ne može ustavnopravno opravdati beziznimno propisivanje gubitka vlasništva bez naknade (tržišne vrijednosti), zavisno (i) od nekih slučajnih pravno neodređenih činjenica i okolnosti. Odlučeno je zato kao u izreci pod 1. Izreka pod 2. temelji se na odredbi članka 20 stavka 1. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske ("Narodne novine", broj 13/1991).
Broj : U-I-46/1994.
Zagreb, 30. studenoga 1994.
USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Predsjednik
Jadranko Crnić, v r



Portal Poslovnenovine.com sadržaje objavljuje u dobroj namjeri. Sve sadržaje portala koristite na vlastitu odgovornost. Iako činimo sve napore kako bi osigurali točnost i pravovremenost informacija na ovim stranicama, nismo odgovorni za eventualnu netočnost informacija ili štetu nastalu korištenjem takvih informacija.


POSEBNA PREPORUKA:

PREGLED KORISNIH SAVJETA I IZBOR POSLOVNIH USLUGA ZA PODUZETNIKE

POSLOVNE INFORMACIJE ZA VLASNIKE TVRTKI, OBRTNIKE I UDRUGE

Primjeri ugovora - šprance

Investicijski projekti