POSLOVNE NOVINE - PRAVNE INFORMACIJE - PODUZETNIČKI CENTAR

# Nova ponuda za poduzetnike # Internet usluge za poduzetnike # Korisni poslovni programi # Besplatne poslovne usluge # Korisni linkovi

PREGLED PRAVNIH PROPISA U REPUBLICI HRVATSKOJ

Na temelju prava i ovlaštenja utvrđenih Ustavom, Hrvatski sabor odlučuje o donošenju i promjeni Ustava, donosi zakone, državni proračun, donosi akte kojima izražava politiku Hrvatskoga sabora, obavlja izbore, imenovanja i razrješenja, u skladu s Ustavom i zakonom... Vlada donosi poslovnike, razne odluke, rješenja i zaključke. Zakonom je predviđeno da ministri i ravnatelji pojedinih upravnih tijela donose pravilnike i naputke za provedbu zakona u okviru svoje nadležnosti. Određene ovlasti imaju i jedinice lokalne i regionalne samouprave. Njihova predstavnička tijela na temelju Zakona o lokalnoj i regionalnoj samoupravi donose, razne odluke i akte. Pored njih opće akte, autonomnog značenja, donose i strukture izvan državnih tijela. Tim aktima donose se statuti i uređuje se unutarnje ustrojstvo...

Propisi iz 1994. godine - Propisi - arhiva - usvojene odredbe - odluka o posmrtnoj - obavijest tajništva hrvatskoga ...


PREGLED I PRETRAŽIVANJE SVIH ZAKONA I DRUGIH PROPISA - SVE GODINE

IZ ARHIVE: SADRŽAJ ODABRANOG PROPISA / AKTA:

USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Ustavni sud Republike Hrvatske u sastavu Jadranko Crnić, predsjednik Suda, te suci Zdravko Bartovčak, dr. Nikola Filipović, Ante Jelavić, mr. Vojislav Kučeković, mr Hrvoje Momčinović, Ivan Marijan Severinac i Mladen Žuvela, rješavajući o prijedlogu Srpske narodne stranke za određivanje zastupnika u županijski dom Sabora Republike Hrvatske, Skupštinu grada Zagreba i predstavnička tijela općina, gradova i županija te kotara s posebnim samoupravnim položajem s kandidatima s liste Srpske narodne stranke, na sjednici održanoj dana 7. lipnja 1994. godine donio je
ODLUKU

  1. Odbija se prijedlog Srpske narodne stranke za popunu Županijskog doma Sabora Republike Hrvatske i Skupštine grada Zagreba predstavnicima etničke i nacionalne zajednice ili manjine kandidatima s liste Srpske narodne stranke, te raspisivanje dodatnih izbora za druga županijska i kotarska vijeća i skupštine općina.
  2. Ova će se odluka objaviti u "Narodnim novinama".

Obrazloženje:
Prijedlogom od 12. veljače 1993. godine Srpska narodna stranka se obratila Ustavnom sudu Republike Hrvatske s prijedlogom koji glasi: "1. Županijski dom Sabora Republike Hrvatske, poštujući izrijekom Ustavni zakon u vezi s odredbom članka 18. stavka 1. popuniti predstavnicima etničke i nacionalne zajednice ili manjine kandidatima s liste Srpske narodne stranke; 2. Za Skupštinu Grada Zagreba primijeniti isti princip, a u skladu sa razmjernom zastupljenošću etničke i nacionalne zajednice Srba u Republici Hrvatskoj; 3. Za druga županijska i kotarska vijeća, kao i za skupštine općina (osim općine Podgorač) i gradova, naknadno, po konstituiranju predstavničkih tijela i zakonodavnom uređenju raspisati dodatne izbore."
Podnositelj prijedloga smatra da je objavljivanjem konačnih rezultata izbora za županijski dom Sabora te predstavnička tijela jedinica lokalne samouprave bitno narušena odredba članka 18. stavka 1. Ustavnog zakona o ljudskim pravima i slobodama etničkih i nacionalnih zajednicaili manjina. Ova se tvrdnja dokazuje navodima da je Srpska narodna stranka za Županijski dom Sabora Republike Hrvatske istaknula liste za Osječko-baranjsku, Požeško-slavonsku, Riječko-goransku i Županiju Grad Zagreb, te listu za Skupštinu Grada Zagreba i općinu Podgorač. Brojčani pokazatelji o zastupljenosti Srba i izborni rezultati pokazuju da Srpska narodna stranka ima apsolutnu i relativnu većinu ukupno mogućih osvojenih glasova građana - birača srpske nacionalnosti pa slijedi da jedino Srpska narodna stranka ima nacionalnu i građansku artikulaciju u odnosu na svoje biračko tijelo. Prijedlog konstatira da Srbi u Republici Hrvatskoj nisu narod kao konstitutivni subjekt, već im je pravo političkog, time i parlamentarnog predstavništva utvrđeno kriterijem etničke i nacionalne zajednice ili manjine. Zato se kriteriji koji se primjenjuju na narod (tzv. prohibitivna klauzula) ne mogu primijeniti i na Srbe. Ustavni sud Republike Hrvatske je u skladu s odredbom članka 38. u svezi članka 41. Ustavnog zakona u Ustavnom sudu Republike Hrvatske ("Narodne novine", broj 13/91) utvrdio da je prijedlog pravodoban i dopušten. Prijedlog nije osnovan. Odredbom članka 18. stavka 1. Ustavnog zakona o ljudskim pravima i slobodama i o pravima etničkih i nacionalnih zajednica ili manjina u Republici Hrvatskoj ("Narodne novine", broj 34/92; dalje - Ustavni zakon) određeno je da pripadnici etničkih i nacionalnih zajednica ili manjina koje sudjeluju u stanovništvu Republike Hrvatske s više od 8% imaju pravo na zastupljenost razmjerno svom udjelu u ukupnom stanovništvu u Saboru i Vladi Republike Hrvatske te tijelima vrhovne sudbene vlasti. Stavkom 4. istog članka određeno je da će se način izbora zastupnika (u Sabor) urediti zakonom i drugim propisima kojima se uređuju izbori u Republici Hrvatskoj. Člankom 19. Ustavnog zakona regulirano je da pripadnici etničkih i nacionalnih zajednica ili manjina imaju pravo na zastupljenost u tijelima lokalne samouprave razmjerno svom udjelu u ukupnom stanovništvu određene jedinice lokalne samouprave, što će se urediti zakonom kojim se uređuje lokalna samouprava i statutom jedinice lokalne uprave. Sabor Republike Hrvatske se na osnovi odredaba članka 70. stavka 2. Ustava Republike Hrvatske sastoji od Zastupničkog doma i Županijskog doma, iz čega proizlazi da pravo iz članka 18. stavka 1. Ustavnog zakona treba realizirati kako u Zastupničkom tako i u Županijskom domu. Pravo na odgovarajuću zastupljenost u Saboru Republike Hrvatske, te u predstavničkim tijelima jedinica lokalne samouprave i uprave razrađeno je u izbornim zakonima: Zakonu o izborima zastupnika u Sabor Republike Hrvatske ("Narodne novine", broj 22/92; 1/93; 11/94) i Zakonu o izboru članova predstavničkih tijela jedinica lokalne samouprave i uprave ("Narodne novine", broj 90/92). Zakon o izborima zastupnika u Sabor Republike Hrvatske u odredbi članka 10. stavka 1. regulira način ostvarivanja prava na zastupljenost pripadnika etničkih i nacionalnih zajednica ili manjina, ali na način koji rješava samo zastupljenost u Zastupničkom domu, dok za Županijski dom nema odgovarajuće odredbe. Zakon o izborima zastupnika u Sabor Republike Hrvatske, dakle, regulira da pripadnici etničkih i nacionalnih zajednica ili manjina koji sudjeluju u stanovništvu Republike Hrvatske s više od 8% na temelju popisa stanovništva iz 198I. godine, imaju pravo na zastupljenost u Saboru razmjerno svom udjelu u ukupnom stanovništvu na način utvrđen tim Zakonom. Temelj za izračunavanje njihove razmjerne zastupljenosti u Zastupničkom domu jest broj od 120 zastupnika tog doma. Zakon o izborima zastupnika u Sabor Republike Hrvatske u prvoj rečenici članka 10. stavak 1. govori o pravu "na zastupljenost u Saboru", a u drugoj rečenici određuje temelj za izračunavanje te zastupljenosti samo za Zastupnički dom. I u članku 26. stavku 1. Zakona govori se isključivo o načinu postizanja zastupljenosti u Zastupničkom domu Sabora, pa se i odredba stavka 2. članka 26. odnosi isključivo na Zastupnički dom. Na temelju odredbe članka 71. stavka 2. i 3. Ustava Republike Hrvatske u Županijski dom građani svake županije biraju neposrednim glasovanjem tri zastupnika. Predsjednik Republike po isteku mandata postaje, ako se izričito ne odrekne te dužnosti, doživotni član Županijskog doma. Broj zastupnika u Županijskom domu određen je člankom 27. Zakona o izborima zastupnika u Sabor Republike Hrvatske tako da se u svakoj županiji biraju tri zastupnika. O tome kako se postiže proporcionalna zastupljenost nacionalnih zajednica ili manjina u Županijskom domu Zakon ne govori. Na temelju odredbe članka 71. stavka 4. Ustava Republike Hrvatske predsjednik Republike može imenovati iz reda za Republiku osobito zaslužnih građana do pet zastupnika u Županijski dom. Dakle, Županijski dom na temelju Zakona ima 63 zastupnika, ali može imati 68 zastupnika, što je daljnje pitanje vezano na proporcionalnost zastupnika. Zakonodavac do danas nije riješio pitanje zastupljenosti etničkih i nacionalnih zajednica, za slučaj da u Županijski dom Sabora nije izabran odgovarajući broj pripadnika etničkih i nacionalnih zajednica ili manjina koje sudjeluju u stanovništvu Republike Hrvatske s više od osam posto. U ovom slučaju, Srba. To pitanje ima se, dakle, riješiti na osnovi članka 72. stavka 3. Ustava Republike Hrvatske te članka 18. stavka 4. Ustavnog zakona o ljudskim pravima i slobodama i o pravima etničkih i nacionalnih zajednica ili manjina u Republici Hrvatskoj posebnim zakonom. To što u Zakonu o izborima zastupnika u Sabor Republike Hrvatske nije izrijekom navedeno da će se pitanje razmjerne zastupljenosti etničkih i nacionalnih zajednica i manjina u Županijski dom riješiti zakonom, ako takva zastupljenost ne bude ostvarena (kao u članku 65. Zakona o izboru članova predstavničkih tijela jedinica lokalne samouprave i uprave) samo po sebi nema pravnog značaja jer to pitanje treba riješiti zakonom, bez obzira da li na to upućuje izborni zakon ili ne. Iz navedenoga proizlazi da se Županijski dom Sabora ne može popuniti Srbima razmjerno njihovoj zastupljenosti u ukupnom stanovništvu Republike Hrvatske na osnovi izbornih rezultata već isključivo u skladu sa zakonom koji Sabor Republike Hrvatske mora donijeti. Članak 10. stavak 1. Zakona o izboru članova predstavničkih tijela jedinica lokalne samouprave i uprave određuje da pripadnici etničkih i nacionalnih zajednica ili manji na koji sudjeluju u pučanstvu općine, grada, odnosno županije s više od 8% imaju pravo na zastupljenost u predstavničkom tijelu općine, grada, odnosno, županije, razmjerno svom udjelu u ukupnom pučanstvu općine, grada, odnosno županije. Ako se ne postigne zastupljenost u smislu članka 10. stavka 1. Zakona o izboru članova predstavničkih tijela jedinica lokalne samouprave i uprave, na osnovi odredbe članka 28. stavka 1. broj članova općinskog i gradskog vijeća odnosno Županijske skupštine povećat će se do broja koji je potreban da bi tražena zastupljenost bila ostvarena. Izabranima će se smatrati oni pripadnici odredene manjine koji su bili kandidirani na općinskim, gradskim, odnosno županijskim listama, a nisu izabrani po redu prema razmjernom uspjehu svake liste na izborima.
Ako se tražena razmjernost ni na navedeni način ne može postići na temelju članka 65. stavka 1. navedenoga Zakona posebnim će se zakonom za tu jedinicu lokalne samouprave ili uprave utvrditi broj članova njenog predstavničkog tijela, kojima se osigurava razmjernost, a koje će izabrati na dopunskim izborima pripadnici dotične manjine u posebnoj izbornoj jedinici.
lz navedenoga slijedi da je potrebno službeno utvrditi zastupljenost Srba (više od 8%) za svaku jedinicu lokalne samouprave ili uprave, a Sabor Republike Hrvatske mora posebnim zakonom urediti pitanja odlučna za ostvarenje prava etničkih i nacionalnih zajednica ili manjina u skladu s odredbama članka 18. i 19. Ustavnog zakona o Ijudskim pravima i slobodama i o pravima etničkih i nacionalnih zajednica ili manjina u Republici Hrvatskoj.
Na temelju izloženoga odlučeno je kao u izreci.
Odluka o objavljivanju ove odluke u "Narodnim novinama", službenom glasilu Republike Hrvatske zasniva se na odredbi članka 20. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske
Broj : U-VII-54/1993.
Zagreb, 7. lipnja 1994.
USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Predsjednik
Jadranko Crnić, v. r.


Portal Poslovnenovine.com sadržaje objavljuje u dobroj namjeri. Sve sadržaje portala koristite na vlastitu odgovornost. Iako činimo sve napore kako bi osigurali točnost i pravovremenost informacija na ovim stranicama, nismo odgovorni za eventualnu netočnost informacija ili štetu nastalu korištenjem takvih informacija.


POSEBNA PREPORUKA:

PREGLED KORISNIH SAVJETA I IZBOR POSLOVNIH USLUGA ZA PODUZETNIKE

POSLOVNE INFORMACIJE ZA VLASNIKE TVRTKI, OBRTNIKE I UDRUGE

Primjeri ugovora - šprance

Investicijski projekti