POSLOVNE NOVINE - PRAVNE INFORMACIJE - PODUZETNIČKI CENTAR

# Nova ponuda za poduzetnike # Internet usluge za poduzetnike # Korisni poslovni programi # Besplatne poslovne usluge # Korisni linkovi

PREGLED PRAVNIH PROPISA U REPUBLICI HRVATSKOJ

Na temelju prava i ovlaštenja utvrđenih Ustavom, Hrvatski sabor odlučuje o donošenju i promjeni Ustava, donosi zakone, državni proračun, donosi akte kojima izražava politiku Hrvatskoga sabora, obavlja izbore, imenovanja i razrješenja, u skladu s Ustavom i zakonom... Vlada donosi poslovnike, razne odluke, rješenja i zaključke. Zakonom je predviđeno da ministri i ravnatelji pojedinih upravnih tijela donose pravilnike i naputke za provedbu zakona u okviru svoje nadležnosti. Određene ovlasti imaju i jedinice lokalne i regionalne samouprave. Njihova predstavnička tijela na temelju Zakona o lokalnoj i regionalnoj samoupravi donose, razne odluke i akte. Pored njih opće akte, autonomnog značenja, donose i strukture izvan državnih tijela. Tim aktima donose se statuti i uređuje se unutarnje ustrojstvo...

Propisi iz 1994. godine - Propisi - arhiva - kancelarija - odluku o načinu - program stambenog zbrinjavanja ...


PREGLED I PRETRAŽIVANJE SVIH ZAKONA I DRUGIH PROPISA - SVE GODINE

IZ ARHIVE: SADRŽAJ ODABRANOG PROPISA / AKTA:

USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Ustavni sud Republike Hrvatske u sastavu predsjednik Jadranko Crnić, te suci Zdravko Bartovčak, dr Velimir Belajec, dr. Nikola Filipović, Ante Jelavić, mr. Vojislav Kučeković, Jurica Malčić, mr. Hrvoje Momčinović, Ivan Marijan Severinac i Mladen Žuvela, u postupku ocjene suglasnosti zakona s Ustavom, na sjednici Suda održanoj 5. listopada 1994. godine, donio je ovu
ODLUKA

  1. Ukidaju se odredbe članka 5. stavak 2, te članka 7. stavak 1. i 2. Zakona o utvrđivanju ratnih i poratnih žrtava II. svjetskog rata ("Narodne novine", broj 53A/1991).
  2. Ova će se odluka objaviti u "Narodnim novinama".


Obrazloženje:
Zakon o utvrdivanju ratnih i poratnih žrtava II. svjetskog rata - kako slijedi iz njegova članka 1. - uređuje pitanja važna za ustanovljenje povijesne istine o broju osoba koje su smrtno stradale kao ratne i poratne žrtve u II. svjetskom ratu i nakon njega, o okolnostima i mjestima njihove smrti, o načinu kako ta mjesta obilježiti; Zakon, dalje, određuje tijelo mjerodavno za te poslove i način njegova rada. Tijelo kojem to Zakon povjerava je - prema članku 4. stavku 1. Zakona - Komisija za utvrđivanje ratnih i poratnih žrtava (u nastavku: Komisija).
Prijedlogom Živka Juzbašića iz Zagreba osporavaju se odredbe članka 5. stavak 2. te članka 7. stavak 1. i 2. Zakona.
Prema osporenoj odredbi članka 5. stavak 2. Zakona Komisija će, polazeći od činjenice da ratni zločini ne zastarijevaju, utvrditi i počinioce ratnih zločina gdje je to moguće.
Prema osporenoj odredbi članka 7. stavak 1. i 2. Zakona Komisija je ovlaštena pozivati građane i primati njihove izjave, a građani su dužni odazvati se pozivu Komisije i dati joj obavijesti od značenja za njezin rad.
Prijedlogom za pokretanje postupka za ocjenu ustavnosti osporenih odredaba predlaže se da se citirane odredbe ocijene sa stajališta odredaba članaka 4, 28, 29. stavak 1. alineja prva, 35. i 115. stavak 1. Ustava Republike Hrvatske.
Prema temeljnim ustavnim odredbama u Republici Hrvatskoj državna vlast ustrojena je na načelu diobe vlasti na zakonodavnu, izvršnu i sudbenu (članak 4. Ustava), s tim da sudbenu vlast obavljaju sudovi (članak 115. stavak 1. Ustava); dalje, svatko je nedužan i nitko ga ne može smatrati krivim za kazneno djelo dok mu se pravomoćnom presudom ne utvrdi krivnja (članak 28. Ustava), a svatko tko je osumnjičen ili optužen zbog kaznenog djela ima - pored ostalog - pravo na pravično suđenje pred nadležnim sudom ustanovljenim zakonom (članak 29. stavak 1. prva alineja Ustava); svakom se građaninu - dalje - jamči štovanje i pravna zaštita njegova osobnog i obiteljskog života, dostojanstva, ugleda i časti (članak 35. Ustava).

Ustavni sud Republike Hrvatske prihvatio je prijedlog za ocjenu ustavnosti zaključivši da prijedlog sadrži osnovane razloge da se ispita usuglašenost osporenih zakonskih odredaba s Ustavom Republike Hrvatske i donese odluka o njihovoj ustavnosti, te rješenje o pokretanju ustavnosudskog postupka dostavio Saboru Republike Hrvatske na odgovor.
Sabor nije odgovorio.
Provevši ustavnosudski postupak Ustavni sud Republike Hrvatske odlučio je kao u izreci imajući u vidu ove razloge:
Utvrdivanje počinitelja ratnih zločina po svojoj je prirodi sadržaj o kojem mogu odlučivati samo sudovi, držeći se pritom načela nezaobilaznih u kaznenom sudskom postupku.
Ta su načela već citirana kao ustavne odredbe za koje je prijedlogom zatraženo da se osporene odredbe Zakona ocijene u odnosu na njih, a stajalište, dosljedno izvedeno iz njih, glasi: nikog se ne može smatrati krivim za kazneno djelo dok mu se krivnja ne utvrdi sudskom presudom, i to pravomoćnom sudskom presudom, koja je takvom postala nakon što su u postupku iscrpljene mogućnosti podnošenja pravnih lijekova.
Osim ustavnih odredaba članaka 4, 28, 29. i 115. Ustava, po ocjeni ovog Suda u prilog stajališta da je riječ o sadržaju koji ulazi u nadležnost sudova govori i postojanje Konvencije o nezastarijevanju ratnih zločina i zločina protiv čovječnosti, koje je Republika Hrvatska stranka na temelju notifikacija o sukcesiji, kako to slijedi iz Odluke o objavljivanju mnogostranih međunarodnih ugovora kojih je Republika Hrvatska stranka na temelju notifikacija o sukcesiji (točka 30. Odluke u "Narodnim novinama", broj 12/1993 - Međunarodni ugovori). Tom su Konvencijom potvrđeni principi međunarodnog prava priznati na osnovi Povelje Međunarodnog vojnog suda u Nuernbergu i presude tog Suda o izvođenju ratnih zločinaca pred sudove, domaće, vojne, okupacijske ili međunarodne, no uvijek je riječ o sudovima. Također prema članku 14. točka 1. Međunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima, svatko ima pravo da zakonom određeni nadležni, nezavisni i nepristrani sud nepristrano i javno ispita njegov predmet i odluči o opravdanosti svake kaznene optužbe koja je protiv njega podignuta ili spora o građanskopravnim pravima i obvezama.
Stajalište je ovog Suda da se - pored razloga na koje se pozvao predlagač - vrijeđaju ustavna prava i slobode građana i time što je Komisija, ustanovljena ovim Zakonom, ovlaštena da ih poziva radi davanja izjava, a posebno time da su se građani dužni odazvati pozivu Komisije i "dati joj obavijesti od značenja za njezin rad". Takvu dužnost
- koja se tiče savjesti građana, slobode savjesti zajamčene člankom 40. Ustava, i slobode građana da se ponašaju u skladu sa svojom savješću, odnosno njihova prava da ih se ne prisiljava da čine nešto što možda pretpostavlja uvjerenje koje nije njihovo - ne može građanima nametnuti u postupku pred tijelom koje nije sud, nema sudbenu vlast, odnosno ne postupa po pravilima postupka po kojima je sud dužan postupati.
U skladu s iznijetim Sud je odlučio kao u izreci.
Objava ove odluke temelji se na odredbi članka 20. stavak 1. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske ("Narodne novine", broj 13/1991.).

Broj : U-I-348/1993.
Zagreb, 5. listopada 1994.

USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Predsjednik
Jadranko Crnić, v. r.


Portal Poslovnenovine.com sadržaje objavljuje u dobroj namjeri. Sve sadržaje portala koristite na vlastitu odgovornost. Iako činimo sve napore kako bi osigurali točnost i pravovremenost informacija na ovim stranicama, nismo odgovorni za eventualnu netočnost informacija ili štetu nastalu korištenjem takvih informacija.


POSEBNA PREPORUKA:

PREGLED KORISNIH SAVJETA I IZBOR POSLOVNIH USLUGA ZA PODUZETNIKE

POSLOVNE INFORMACIJE ZA VLASNIKE TVRTKI, OBRTNIKE I UDRUGE

Primjeri ugovora - šprance

Investicijski projekti