POSLOVNE NOVINE - PRAVNE INFORMACIJE - PODUZETNIČKI CENTAR

# Nova ponuda za poduzetnike # Internet usluge za poduzetnike # Korisni poslovni programi # Besplatne poslovne usluge # Korisni linkovi

PREGLED PRAVNIH PROPISA U REPUBLICI HRVATSKOJ

Na temelju prava i ovlaštenja utvrđenih Ustavom, Hrvatski sabor odlučuje o donošenju i promjeni Ustava, donosi zakone, državni proračun, donosi akte kojima izražava politiku Hrvatskoga sabora, obavlja izbore, imenovanja i razrješenja, u skladu s Ustavom i zakonom... Vlada donosi poslovnike, razne odluke, rješenja i zaključke. Zakonom je predviđeno da ministri i ravnatelji pojedinih upravnih tijela donose pravilnike i naputke za provedbu zakona u okviru svoje nadležnosti. Određene ovlasti imaju i jedinice lokalne i regionalne samouprave. Njihova predstavnička tijela na temelju Zakona o lokalnoj i regionalnoj samoupravi donose, razne odluke i akte. Pored njih opće akte, autonomnog značenja, donose i strukture izvan državnih tijela. Tim aktima donose se statuti i uređuje se unutarnje ustrojstvo...

Propisi iz 1994. godine - Propisi - arhiva - rad ustanova - odluka o najnižoj - odluka o izdavanju ...


PREGLED I PRETRAŽIVANJE SVIH ZAKONA I DRUGIH PROPISA - SVE GODINE

IZ ARHIVE: SADRŽAJ ODABRANOG PROPISA / AKTA:

USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Ustavni sud Republike Hrvatske u sastavu predsjednik Jadranko Crnić, te suci Zdravko Bartovčak, dr. Nikola Filipović, Ante Jelšvić, mr. Vojislav Kućeković, mr. Hrvoje Momčinović, Ivan Marijan Severinac i Mladen Žuvela, odlučujući o ustavnoj tužbi S. R. iz D. P., na sjednici održanoj dana 4. svibnja 1994. godine. donio je ovu
ODLUKU

  1. Odbija se ustavna tužba.
  2. Ova će se odluka objaviti u "Narodnim novinama".

Obrazloženje:
Podnositelj ustavne tužbe, zastupan od odvjetnika u Z. M. J.. podnio je ustavnu tužbu smatrajući da mu je povrijeđeno Ustavom zajamčeno pravo nasljeđivanja i sva druga prava navedena u Ustavu u odredbama članka 48. - 69. Ustavna tužba podnesena je u povodu rješenja Općinskog suda u S. broj I-P-590/92 od 2. veljače 1992. godine i rješenja Okružnog suda u Z. broj Gž-8488/93 od 19. listopada 1993. godine. Oba navedena rješenja donesena su u pravnoj stvari podnositelja ustavne tužbe kao tužitelja, zbog smetanja posjeda, protiv njegova brata I. R. iz G. K. kao tuženika. Sud prvog stupnja riješio je da je tuženik smetao tužitelja u posljednjem suposjedu određenog vinograda time što je pristupio obrezivanju trsja i koljenju, zatim u suposjedu određene livade time što je pristupio košenju i sušenju trave te da je samovoljno stupio u posjed određene oranice koju je izorao i zasijao; prema tom rješenju tuženik je dužan uspostaviti ranije posjedovno stanje te isto zemljište predati u suposjed tužitelja i naknaditi mu troškove postupka. Obrazloženje rješenja Općinskog suda polazi sa stajališta da su i tužitelj i tuženi zakonski nasljednici iza svog pokojnog oca F. R., pa se obojica imaju smatrati suposjednicima spornih nekretnina, no time što je tuženik samovoljno stupio u posjed spornih nekretnina, bez znanja i dogovora s tužiteljem, onemogućio je tužitelja u suposjedu odnosno otetao mu suposjed nekretnina. Sud drugog stupnja odbio je žalbu obiju stranaka i potvrdio presudu suda prvog stupanja. Podnositelj ustavne tužbe smatra da iz Ustavom zajamčenog prava nasljeđivanja slijedi njegovo pravo da bude u posjedu ostavinskih nekretnina do donošenja konačne sudske odluke u ostavinskom predmetu i do diobe među nasljednicima, zbog čega je njemu trebalo priznati neposrednu posjedovnu, a ne nasljedničku suposjedovnu, zaštitu navedenih nekretnina. Ustavna tužba nije osnovana Odredbom članka 48. stavak 4. Ustava jamči se pravo nasljeđivanja, a o tom pravu nije riječ u sudskim odlukama u povodu kojih je podnesena ustavna tužba Iz spisa je razvidno da je pred sudovima u tijeku spor braće R. u pogledu ostavine iza njihova pokojnog oca F. R. u kojem među njima nije sporno da su obojica nasljednici. S druge strane, u pitanju smetanja posjeda, sudovi nisu mogli ne priznati status suposjednika i podnositelju i njegovu bratu jer taj slijedi iz odredbe članka 135. Zakona o nasljeđivanju ("Narodne novine". broj 52/1971, 52/1973, 47/1978), te iz odredbe članka 73. Zakona o osnovnim vlasničkopravnim odnosima, koji je preuzet kao republički odredbom članka 1. Zakona o preuzimanju Zakona o osnovnim vlasničkopravnim odnosima ("Narodne novine". broj 53/1991). Prema tim odredbama ostavina umrle osobe prelazi po sili zakona na njezine nasljednike u času njezine smrti, odnosno nasljednik postaje posjednik u trenutku smrti ostavioca, bez obzira na to kada je stekao faktičnu vlast na stvari. U skladu s tim odredbama sudovi nisu pružili zaštitu podnositelju kao neposrednom posjedniku, koju je tražio, već je dobio zaštitu kao nasljednićki suposjednik.
Prema tome, Ustavom zajamčeno pravo nasljeđivanja podnositelju nije potvrđedeno, niti je o tom pravu riječ u ovom posjedovnom sporu. Za povredu ostalih prava zajamčenih odredbama članaka 48. - 69. Ustava. dakle svih prava što su u Ustavu navedena kao gospodarska, socijalna i kulturna prava čovjeka i građanina, podnositelj nije naveo razloge, a Ustavni sud nije našao da su povrijeđena. U skladu s iznijetim odlučeno je kao u izreci. Objava ove odluke temelji se na odredbi članka 20. stavak 1. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske ("Narodne novine". broj 13/1991).
Broj : U-III-441/1993.
Zagreb, 4. svibnja 1994.
USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Predsjednik
Jadranko Crnić, v. r


Portal Poslovnenovine.com sadržaje objavljuje u dobroj namjeri. Sve sadržaje portala koristite na vlastitu odgovornost. Iako činimo sve napore kako bi osigurali točnost i pravovremenost informacija na ovim stranicama, nismo odgovorni za eventualnu netočnost informacija ili štetu nastalu korištenjem takvih informacija.


POSEBNA PREPORUKA:

PREGLED KORISNIH SAVJETA I IZBOR POSLOVNIH USLUGA ZA PODUZETNIKE

POSLOVNE INFORMACIJE ZA VLASNIKE TVRTKI, OBRTNIKE I UDRUGE

Primjeri ugovora - šprance

Investicijski projekti