POSLOVNE NOVINE - PRAVNE INFORMACIJE - PODUZETNIČKI CENTAR

# Nova ponuda za poduzetnike # Internet usluge za poduzetnike # Korisni poslovni programi # Besplatne poslovne usluge # Korisni linkovi

PREGLED PRAVNIH PROPISA U REPUBLICI HRVATSKOJ

Na temelju prava i ovlaštenja utvrđenih Ustavom, Hrvatski sabor odlučuje o donošenju i promjeni Ustava, donosi zakone, državni proračun, donosi akte kojima izražava politiku Hrvatskoga sabora, obavlja izbore, imenovanja i razrješenja, u skladu s Ustavom i zakonom... Vlada donosi poslovnike, razne odluke, rješenja i zaključke. Zakonom je predviđeno da ministri i ravnatelji pojedinih upravnih tijela donose pravilnike i naputke za provedbu zakona u okviru svoje nadležnosti. Određene ovlasti imaju i jedinice lokalne i regionalne samouprave. Njihova predstavnička tijela na temelju Zakona o lokalnoj i regionalnoj samoupravi donose, razne odluke i akte. Pored njih opće akte, autonomnog značenja, donose i strukture izvan državnih tijela. Tim aktima donose se statuti i uređuje se unutarnje ustrojstvo...

Propisi iz 1994. godine - Propisi - arhiva - pravni standardi - ispravak uredbe zakonodavstvo - tehnički propis za ...


PREGLED I PRETRAŽIVANJE SVIH ZAKONA I DRUGIH PROPISA - SVE GODINE

IZ ARHIVE: SADRŽAJ ODABRANOG PROPISA / AKTA:

MINISTARSTVO POMORSTVA, PROMETA I VEZA
Na temelju članka 49. stavak 3. članka 55. stavka 2. članka 56. stavka 3. Zakona o sigurnosti u željezničkom prometu ("Narodne novine" br. 77/92), ministar pomorstva, prometa i veza donosi
PRAVILNIK
O KRITERIJIMA, POSTUPKU, NAČINU UTVR?IVANJA I OSIGURANJA KRIŽANJA ŽELJEZNIČKE PRUGE I CESTE
I. OPĆE ODREDBE
Članak 1.
Ovim Pravilnikom se određuju: - kriteriji za utvrđivanje križanja željezničke pruge i ceste koji ne mogu biti u istoj razini,
- kriteriji i postupak za svođenje i utvrđivanje zajedničkog mjesta i načina križanja željezničke pruge i ceste i željezničke pruge i pješačke staze u istoj razini (cestovni i pješački prijelaz)
- način osiguravanja prometa na cestovnom i pješačkom prijelazu i križanju industrijskog kolosijeka s prugom gradske željeznice
- propisana preglednost na željezničku prugu odnosno industrijski kolosijek
- uvjeti kojima moraju udovoljavati mimoilazne zaštitne ograde.
Članak 2.
Odredbe ovog Pravilnika koje su propisane za pješačke staze odnose se na izdvojene nogostupe i izdvojene biciklističke staze ukoliko se ne osiguravaju zajedno s cestovnim prijelazom.
II. KRIŽANJE ŽELJEZNIČKE PRUGE I CESTE U DVIJE RAZINE
Članak 3.
Križanje željezničke pruge sa Cestom ili pješačkom stazom pored slučajeva predviđenih zakonom, ne može biti u istoj razini ni u slučaju:
- kada je dopuštena brzina na pruzi veća od 160 km/sat - kada pješačka staza prelazi željezničku prugu u kolodvoru, između ulaznih skretnica.
III. SVO?ENJE I UTVR?IVANJE ZAJEDNIČKOG MJESTA I NAČINA KRIŽANJA ŽELIEZNIČKE PRUGE I CESTE I ŽELJEZNIČKE PRUGE I PJEŠAČKE STAZE U ISTOJ RAZlNI
Članak 4.
Mjesto križanja željezničke pruge sa cestom u istoj razini određuje se ovisno od kategorije željezničke pruge, dopuštene brzine na pruzi, terenskih uvjeta i mjesnih prilika na mjestu križanja. Kolnik ceste na cestovnom prijelazu mora biti u istoj razini s gornjim rubovima tračnica u dužini od najmanje metra s obje strane pruge mjereno od osi kolosijeka, odnosno od osi krajnjeg kolosijeka kada cesta prelazi preko dva ili više kolosijeka.
Novoizgrađeni cestovni prijelaz u razini mora biti u pravilu, izveden pod kutom od 90 ali ne manjim od 60 u odnosu na željezničku prugu.
Na obje strane pruge novoizgrađena ili rekonstruirana cesta može biti u nagibu najviše 30% na dužini od najmanje 20 metara.
Članak 5.
Razmak između dva cestovna prijelaza ne smije manji od:
- 2.000 metara na glavnoj magistralnoj pruzi i na pruzi na kojoj je dopuštena brzina veća od 100 km/sat,
- 1.500 metara na pomoćnoj magistralnoj pruzi i pruzi I. reda,
- 1.000 metara na pruzi II. reda.
Iznimno od odredaba stavka 1. ovog članka. razmak između dva cestovna prijelaza može biti manji ako je zbog nepovoljnih terenskih uvjeta dužina spojne ceste veća od 4.500 metara. Razmak između dva cestovna prijelaza u ovim slučajevima ne smije biti manji od:
-1.500 metara na glavnoj magistralnoj pruzi i na pruzi na kojoj je dopuštena brzina veća od 100 km/sat
- 1.000 metara na pomoćnoj magistralnoj,pruzi i pruzi I. reda.
- 700 metara na pruzi II. reda.
Razmak između cestovnog i pješačkog prijelaza, odnosno izmedu dva pješačka prijelaza ne smije biti manji od:
- 500 metara na glavnoj magistralnoj pruzi i na pruzi na kojoj je dopuštena brzina veća od 100 km/sat
. - 350 metara na pomoćnoj magistralnoj pruzi i pruzi I. reda,
- 200 metara na pruzi II. reda.
Članak 6.
Prijelazi koji ne udovoljavaju uvjetima iz članka 5. moraju se ukinuti ili svesti na najneophodniji broj usmjeravanjem dvije ili više cesta na zajedničko mjesto križanja.
Članak 7.
Ako se cestovni prijelaz ukida svođenjem na susjedni odnosno križanje pruge i ceste izvan iste razine, prije ukidanja treba izgraditi spojnu cestu.
Spojna cesta ne smije imati nepovoljnije tehničke značajke od ceste koja se svodi.
Članak 8.
Pri svođenju dva ili više cestovnih prijelaza na zajedničko mjesto križanja, mora se odabrati mjesto gdje cesta prelazi prugu izvan razine, odnosno cestovni prijelaz koji je osiguran uređajima. Ako ni jedno mjesto križanja ne ispunjava uvjete iz stavka 1. ovog članka, križanje se mora svesti na cestovni prijelaz na kojem postoji propisana preglednost ceste na željezničku prugu.
IV. NAČIN OSIGURANJA PROMETA NA CESTOVNOM I PJEŠAČKOM PRIJELAZU I KRIŽANJU INDUSTRIJSKOG KOLOSIJEKA S PRUGOM GRADSKE ŽELJEZNICE
Članak 9.
Osiguranje prometa na križanju željezničke pruge i ceste u istoj razini osigurava se:
- uređajima za zatvaranje cestovnog prijelaza na križanju magistralne pruge s regionalnom i lokalnom cestom, te pruge I. i II. reda s magistralnom cestom,
- uređajima za davanje znakova kojima se najavljuje približavanje vlaka ili željezničkog vozila na križanju magistralne pruge s nerazvrstanom cestom, te pruge I. i II. reda s regionalnom cestom,
- prometnim znacima s propisanom preglednošću na križanju pruge I. i II. reda s lokalnom i nerazvrstanom cestom.
Članak 10.
Osiguranje prometa na križanju industrijskog kolosijeka i ceste u istoj razini osigurava se:
- uređajima za davanje znakova kojima se najavljuje približavanje vlaka ili željezničkog vozila na križanju industrijskog kolosijeka s magistralnom i regionalnom cestom:
- osobljem koje prati vlak na križanju industrijskog kolosijeka s lokalnom i nerazvrstanom cestom.
Osiguranje prometa na križanju industrijskog kolosijeka sa cestom u gradovima može se osigurati zajedno s cestovnim križanjem gdje se sudionicima u cestovnom prometu daju prometni znaci trobojnim svjetlima.
Na križanju industrijskog kolosijeka sa cestom koji je osiguran uređajima, na industrijskom kolosijeku s obje strane prijelaza moraju se ugraditi iskliznice odnosno žeIjeznički signali koji moraju biti u međusobnoj ovisnosti sa signalima na cesti, tako da istovremeno dopuštaju vožnju samo po cesti ili samo po industrijskom kolosijeku.
Članak 11.
Osiguranje prometa na križanju željezničke pruge i pješačke staze u istoj razini osigurava se
- uređajima za davanje znakova kojima se najavljuje približavanje vlaka ili željezničkog vozila i mimoilaznim ogradama na pruzi na kojoj je dopuštena brzina veća od 120 km/sat.
- mimoilaznim zaštitnim ogradama i propisanom preglednošću, na pruzi na kojoj dopuštena brzina nije veća od 120 km/sat.
Članak 12.
Osiguranje prometa na križanju industrijskog kolosijeka i pješačke staze u istoj razini osigurava se:
- mimoilaznim zaštitnim ogradama i propisanom preglednošću.
Članak 13.
Ako cestovni i pješački prijelaz nema propisanu preglednost mora se osigurati uređajima.
Članak 14.
Križanje industrijskog kolosijeka i pruge gradske željeznice u istoj razini, mora biti osigurano iskliznicama odnosno željezničkim signalima na industrijskom kolosijeku s obje strane prijelaza i uređajima za davanje prometinih znakova koji se odnose na gradsku željeznicu. Iskliznice odnosno željeznički signali i uređaji za davanje prometnih znakova gradskoj željeznici moraju biti u međusobnoj ovisnosti tako da dopuštaju vožnju samo po industrijskom kolosijeku ili samo po kolosijeku gradske željeznice.
Članak 15.
HŽ -Hrvatske željeznice odnosno pravna osoba koja gospodari sa industrijskim kolosijekom u dogovoru sa pravnom osobom koja gospodari cestom može privremeno zatvoriti cestovni prijelaz koji kroz određeno vremensko razdoblje neće biti u uporabi, zbog zatvaranja cestovnog prometa na cesti.
Članak 16.
HŽ -Hrvatske željeznice odnosno osoba koja gospodari sa industrijskim kolosijekom u dogovoru sa pravnom osobom koja gospodari cestom može donijeti odluku da pojedini cestovni prijelaz, koji je osiguran uređajima za zatvaranje, a ne uključuje se automatski nailaskom vlaka, bude redovito zatvoren. Ovakove cestovne prijelaze otvara željezničko osoblje, na traženje sudionika u cestovnom prometu.
V. PROPISANA PREGLEDNOST NA ŽELJEZNIČKU PRUGU
Članak 17.
Propisanka preglednost sa ceste na željezničku prugu određuje se "trokutom preglednosti". Trokutom preglednosti osigurava se sudionicima u cestovnom prometu nesmetan vidik na željezničku prugu s obje strane ceste radi pravovremenog uočavanja vlaka odnosno željeničkog vozila u cilju sigurnog prelaska preko željezničke pruge.
Članak 18.
Trokut preglednosti je prostor ograničen crtama koje čine trokut ABC na slici 1.
Točka B nalazi se u osi kolnika ceste od koje počinje preglednost cestovnog prijelaza, u ravnini s prometnim znakom "Andrijin križ".
Točke A i C nalaze se u osi kolosijeka željezničke pruge na kojima se mora uočiti željezničko vozilo iz točke B na cesti. Točka S nalazi se u sjecištu osi kolnika ceste i željezničke pruge · Crta 1. je okomica na os ceste koju mora proći cestovno vozilo da bi bilo izvan slobodnog profila pruge.
Najmanja udaljenost crte 1. od točke S ovisi od kuta križanja pruge i ceste i iznosi:
za kut 80 - 90 stupnjeva 3,50 m za kut 70 - 79 stupnjeva 4,50 m za kut 60 - 69 stupnjeva 5,50 m za kut 50 - 59 stupnjeva 6,50 m za kut 40 - 49 stupnjeva 8,00 m za kut 30 - 39 stupnjeva 11,00 m za kut 20 - 29 stupnjeva 17,00 m
Udaljenost AS i SC određuje se za svaki prijelaz posebno, prema izrazu: AS = SC = Vv x t
u kojem je: Vv - najveća dopuštena brzina na pruzi
t - ukupno potrebno vrijeme da cestovno vozilo najveće dopuštene duljine krene iz točke B i zadnjim svojim dijelom prijeđe crtu 1 na suprotnoj strani pruge
t = tu + tc
tu - potrebno vrijeme da cestovno vozilo nakon pokretanja postigne brzinu Vc = 5 km/sat uz pretpostavljeno jednoliko ubrzano kretanje.
tu = Vc/a
Vc - brzina cestovnog vozila na cestovnom prijelazu.
a - konstantno ubrzanje cestovnog vozila (od trenutka pokretanja iz točke B do trenutka postizanja brzine od 5 km/sat) koje iznosi 1 m/s.
tc - vrijeme vožnje cestovnog vozila nakon postizanja brzine od Vc = 5 km/sat dok zadnjim dijelom ne prijeđe crtu 1.
tc = (m + n + d - s)/Vc
m - udaljenost prometnog znaka "Andrijin križ" od osi kolosijeka mjerena po osi ceste.
n - udaljenost crte 1 od osi kolosijeka mjerene po osi ceste. d - najveća dopuštena duljina cestovnog vozila. s - put koji prijeđe cestovno vozilo nakon pokretanja iz točke B dok ne postigne brzinu VC = 5 km/sat.
s = 1/2 at
Članak 19.
Propisana preglednost na željezničku prugu odnosno na industrijski kolosijek na pješačkom prijelazu postoji ako pješak tri metra ispred najbliže tračnice željezničkog kolosijeka vidi prugu najmanje u duljini koja se dobije množenjem najveće dopuštene brzine na željezničkoj pruzi sa dva (Vv x 2) izražene u metrima računajući od sjecišta osi žeIjezničke pruge i osi pješačke staze (Slika 2).
VI. UVJETI KOJIMA MORAJU UDOVOLJAVATI MIMOILAZNE ZAŠTITNE OGRADE
Članak 20.
Mimoilazne zaštitne ograde na pješačkom prijelazu moraju biti izvedene kako je prikazano na slici 2.
VII. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 21.
Usklađivanje postojećeg stanja cestovnih i pješačkih prijelaza s odredbama članka 3., 5., 6., 7., 9. alineja prva i druga, članak 10. stavak 1. alineja prva, članak 11. stavak 1 alineja prva i članka 14 ovog Pravilnika obavit će se sukladno planovima razvoja i održavanja željezničke infrastrukture odnosno planovima razvoja i održavanja cesta.
Članak 22.
Do rješenja cestovnih i pješačkih prijelaza prema odredbama ovog Pravilnika, na cestovom i pješačkom prijelazu na kojem je predviđena izgradnja objekta u dvije razine ( denivelacija) ili osiguranje ugradnjom uređaja biti osigurana preglednost s ceste na željezničku prugu (trokut preglednosti).
Članak 23.
Ako se trokut preglednosti ne može osigurati za dopuštene brzine na pruzi, brzine treba smanjiti, ali najviše do:
- 60 km/sat na križanjima željezničke pruge sa nerazvrstanom cestom,
- 40 km/sat na križanjima željezničke pruge sa razvrstanom cestom.
Članak 24.
Trokut preglednosti na cestovnom i pješačkom prijelazu mora se osigurati u roku šest mjeseci, od dana stupanja na snagu ovog Pravilnika.
Odredba članka 23. ovog Pravilnika počet će se primjenjivati danom početka primjene voznog reda HŽ-Hrvatskih željeznica za razdoblje 1995/96 godina.
Članak 25.
Stupanjem na snagu ovog Pravilnika prestaje važiti Pravilnik o kriterijima za utvrđivanje zajedničkog mjesta križanja željezničke pruge s cestama ("Narodne novine" 16/81.) i Pravilnik o preglednosti na željezničku prugu s obje strane ceste i načinu osiguranja cestovnih prijelaza i križanja gradskih željeznica s prigradskim i industrijskim željeznicama ("Narodne novine" br.16/81. i 34/90).
Članak 26.
Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objave u "Narodnim novinama".
Klasa : 011-01/94-02/27
Urbroj : 530-01/94-4
Zagreb, 31. ožujka 1994.
Ministar pomorstva, prometa i veza
Ivica Mudrinić, dipl. ing., v.r.






Portal Poslovnenovine.com sadržaje objavljuje u dobroj namjeri. Sve sadržaje portala koristite na vlastitu odgovornost. Iako činimo sve napore kako bi osigurali točnost i pravovremenost informacija na ovim stranicama, nismo odgovorni za eventualnu netočnost informacija ili štetu nastalu korištenjem takvih informacija.


POSEBNA PREPORUKA:

PREGLED KORISNIH SAVJETA I IZBOR POSLOVNIH USLUGA ZA PODUZETNIKE

POSLOVNE INFORMACIJE ZA VLASNIKE TVRTKI, OBRTNIKE I UDRUGE

Primjeri ugovora - šprance

Investicijski projekti