POSLOVNE NOVINE - PRAVNE INFORMACIJE - PODUZETNIČKI CENTAR

# Nova ponuda za poduzetnike # Internet usluge za poduzetnike # Korisni poslovni programi # Besplatne poslovne usluge # Korisni linkovi

PREGLED PRAVNIH PROPISA U REPUBLICI HRVATSKOJ

Na temelju prava i ovlaštenja utvrđenih Ustavom, Hrvatski sabor odlučuje o donošenju i promjeni Ustava, donosi zakone, državni proračun, donosi akte kojima izražava politiku Hrvatskoga sabora, obavlja izbore, imenovanja i razrješenja, u skladu s Ustavom i zakonom... Vlada donosi poslovnike, razne odluke, rješenja i zaključke. Zakonom je predviđeno da ministri i ravnatelji pojedinih upravnih tijela donose pravilnike i naputke za provedbu zakona u okviru svoje nadležnosti. Određene ovlasti imaju i jedinice lokalne i regionalne samouprave. Njihova predstavnička tijela na temelju Zakona o lokalnoj i regionalnoj samoupravi donose, razne odluke i akte. Pored njih opće akte, autonomnog značenja, donose i strukture izvan državnih tijela. Tim aktima donose se statuti i uređuje se unutarnje ustrojstvo...

Propisi iz 1994. godine - Propisi - arhiva - pravni sadržaji - rezolucija o populacijskoj - ododluka o usklađivanju ...


PREGLED I PRETRAŽIVANJE SVIH ZAKONA I DRUGIH PROPISA - SVE GODINE

IZ ARHIVE: SADRŽAJ ODABRANOG PROPISA / AKTA:

MINISTARSTVO POMORSTVA PROMETA I VEZA
Na temelju članka 32. stavka 2. Zakona o sigurnosti u željezničkom prometu ("Narodne novine", broj 77/92 i 26/83), ministar pomorstva, prometa i veza donosi
PRAVILNIK
O NAČINU I UVJETIMA ZA OBAVLJANJE SIGURNOG TIJEKA ŽELJEZNIČKOG PROMETA
Opće odredbe
Članak 1.
Ovim pravilnikom utvrđuju se način i uvjeti za obavIjanje sigurnog tijeka željezničkog prometa.
Članak 2.
Odredbe ovog pravilnika odnose se na željeznički promet što ga obavljaju "Hrvatske željeznice" ili treće osobe koje su pravo obavljanja željezničkog prometa stekle sukladno zakonu (u daljnjem tekstu "željeznice"). Odredbe ovog pravilnika odgovarajuće se primjenjuju i na željeznički promet što ga željeznice, ili industrijske željeznice, obavljaju na industrijskim kolosijecima.
Članak 3.
Odredbe ovog pravilnika propisane za teretne vlakove odnose se i na službene i pomoćne vlakove, ako pojedinim odredbama ovog pravilnika nije drugačije određeno.
Članak 4.
Željeznice općim aktima odnosno uputama detaljnije razrađuju provedbu ovog pravilnika, određuju postotke kočenja, duljinu zaustavnog puta i puta proklizavanja, zaposjedanje vučnih vozila i vlakova, ovlaštene osobe koje se mogu voziti u upravljačnici vučnog vozila, i propisuju mjere sigurnosti prometa za primjenu pojedinih odredaba ovog pravilnika.
Članak 5.
Željeznički promet mora se obavljati sukladno ovom pravilniku, općim aktima odnosno uputama kojima se detaljnije razrađuje njegova provedba i prema drugim propisima koji se odnose na obavljanje željezničkog prometa.
Članak 6. Pojedini pojmovi u ovom pravilniku znače:

  1. "Vlak" je na propisani način sastavljeni i spojeni niz željezničkih vozila s jednim ili više vučnih vozila. ili samo vučno vozilo. Vlak može biti i željezničko vozilo, s vlastitim pogonom, za posebne namjene:
  2. "Gurani vlak" je vlak kod kojeg vučno vozilo nije na čelu vlaka, ili se tim vozilom ne upravlja s čela vlaka;
  3. "Potiskivani vlak" je vlak s vučnim vozilom na čelu vlaka i kad neko drugo vučno vozilo, kojim se ne upravlja s čela vlaka, potiskuje vlak na njegovu kraju;
  4. "Propisana brzina vlaka" je brzina propisana voznim redom, posebnim nalogom ili signalima na pruzi.
  5. "Slijepi kolosijek" je kolosijek vezan skretnicom sa susjednim kolosijekom samo s jedne strane, a koji završava grudobranom;
  6. "Postotak kočenja" je postotni odnos kočne mase i ukupne mase vlaka. kojim se mora osigurati sigurno zaustavljanje vlaka unutar duljine propisanog zaustavnog puta;
  7. "Zaustavni put" je dio pruge koji vlak prođe od trenutka aktiviranja upravljačkog uređaja za kočenje do zaustavljanja;
  8. "Vozni put" je dio pruge po kojem će se obaviti vožnja vlaka. Za vlak koji se zaustavlja, vozni put obuhvaća i put proklizavanja, osim kod ulaska na slijepi ili zauzeti kolosijek;
  9. "Put proklizavanja" (put prelijetanja ili pretrčavanja) je dio pruge iza signala odnosno međika kod kojeg se vlak mora najkasnije zaustaviti, a na kojemu nisu istovremeno dopuštene druge vožnje i koji mora biti slobodan;
  10. "Manevarsko kretanje" je svako pokretanje ili vožnja željezničkih vozila koja nepredstavlja vožnju vlaka. Svako pokretanje zaustavljenog vlaka, koje ne predstavlja nastavak vožnje smatra se manevarskim kretanjem;
  11. "Vodeće vozilo" je vučno vozilo odnosno upravljačko vozilo (upravljački vagon) na čelu vlaka iz kojeg se upravlja pogonom i kočenjem vlaka;
  12. "Izravno upravljanje" je istovremeno upravljanje pogonom i kočnicama vodećeg vozila i nezaposjednutog vučnog vozila putem upravljačkih uređaja vodećeg vozila;
  13. "Jednokolosiječni promet" je izmjenični promet vlakova suprotnog smjera po istom kolosijeku:

Vrste i označavanje vlakova
Članak 7.
Vlakovi prema ovom pravilniku mogu biti vlakovi za prijevoz putnika, vlakovi za prijevoz stvari (u daljnjem tektu "teretni vlakovi"), vlakovi za željezničke potrebe (u daljnjem tekstu "službeni vlakovi") i vlakovi za pružanje pomoći (u daljnjem tekstu "pomoćni vlakovi"). Vlakovi za potrebe oružanih snaga i vlakovi za prijevoz praznih putničkih garnitura, prema ovom pravilniku smatraju se teretnim vlakovima.
Vlak u prometu mora biti označen na čelnoj strani noću, a na svojem kraju danju i noću, propisanim signalima. Na čelnoj strani, ako je vidljivost smanjena (magla, padanje snijega i sl.), vlak mora biti označen signalima i danju.
Sastavljanje i duljina vlakova
Članak 8.
U vlak se smiju uvrstiti samo željeznička vozila (u daljnjem tekstu "vozila") koja glede sigurnosti prometa udovoljavaju propisanim tehničkim uvjetima i propisima o održavanju tih vozila i koja, prazna ili s teretom. ne prekoračuju dopuštenu osovinsku masu, masu po duljinskm metru i profil vozila za željezničku prugu (u daljnjem tekstu "pruga"), osim ako se prevoze sukladno posebnim uvjetima prijevoza (izvanredne pošiljke).
Lokomotive i ostala pojedinačna vozila, koja prekoračuju dopuštenu osovinsku masu ili masu po duljinskom metru pruge, ne smatraju se izvanrednim pošiljkama ako to prekoračenje nije veće od dopuštenoga za ta vozila. Željeznice, ovisno o svojstvima vozila i pruge, određuju vrstu, broj i raspored takvih vozila u vlaku i dopušteno prekoračenje osovinske mase i mase po duljinskom metru za ta vozila.
Članak 9.
Vozila natovarena opasnim tvarima, koja su kao takva obilježena, moraju se uvršćivati u vlak sukladno propisima o prijevozu tih stvari. Vozila medusobno spojena samo teretom moraju se uvršćivati u zadnji dio vlaka.
U vlakove za prijevoz putnika ne smiju se uvršćivati vozila natovarena opasnim tvarima.
Vozila natovarena dugačkim teretom (cijevi, šipke, grede, tračnice i sl.), koji po duljini ili visini prelazi čelne strane vozila, ne smiju se u vlak uvršćivati do vozila s putnicimama.
Članak 10.
Vlakovi ne smiju biti dulji nego što dopušta sustav kočenja, uređaji za kvačenje vozila i odbojnici na vozilima.
Vlakovi za prijevoz putnika smiju biti dulji od postojećih perona, odnosno prikladno uređenih površina samo ako se sigurnost putnika osigura propisanim mjerama. Nedostajuća duljina postojećih perona može biti nadoknađena uređenom površinom.
Kočenje vlakova
Članak 11.
Vlak mora biti kočen kočnicama u neprekinutom (produžnom) sustavu kočenja, tako da se kočnicama u svim vozilima istovremeno upravlja iz vodećeg vozila, a koje se mogu staviti u djelovanje i s pojedinih vozila u vlak, odnosno koje djeluje automatski kad se vlak raskine (u daljnjem tekstu "automatske kočnice").
Članak 12.
Kod svakog vlaka mora se osigurati toliko ispravnih djelatnih automatshih kočnica, da od ukupne mase vlaka bude kočen najmanje onaj dio koji je potreban da se vlak može zaustaviti na duljini propisanog zaustavnog puta koji odgovara propisanom postotku kočenja ( potrebna kočna masa).
Postoci kočenja određuju se ovisno o duljini zaustavnog puta, nagibu kolosijeka, vrsti automatskih kočnica ipropisanoj brzini vlaka. Postoci kočenja moraju bit ispisani u tablicama.
Zaustavni putevi, ovisno o mjestu ugradnje signala u organizaciji prometa, određuju se za svaku prugu odnosno dionicu, i ne smiju biti dulji od 1500 m, osim za vlakove koji su brzinski vođeni.
Članak 13.
Vučna vozila u pogonu i zadnje vozilo u vlaku guranih vlakova i prvo vozilo u smjeru guranja, moraju imati ispravnu i djelatnu automatsku kočnicu.
U teretnom vlaku, iza zadnjeg vozila s ispravnom i djelatnom automatskom kočnicom, može biti samo jedno vozilo bez takve kočnice, osim vučnih vozila, vozila natovarenih opasnim tvarima ili zaposjednutih osobama, a sigurnost prometa mora se osigurati propisanim mjerama.
Članak 14.
Prije polaska vlaka iz polaznog kolodvora odnosno polaznog mjesta mora se obaviti pokus svih automatskih kočnica u vlaku. Pokus automatskih kočnica mora se obaviti i:

  1. kod svake promjene upravljačkog mjesta s kojeg se upravlja kočenjem vlaka,
  2. kod svakog dodavanja vozila u vlak,
  3. kod svakog razdvajanja vlaka, osim kada se vozila na kraju vlaka samo otkvačuju,
  4. kod svake promjene strojovođe koji upravlja kočenjem vlaka, osim ako se međusobna primopredaja obavlja izravno na vodećem vozilu. Pokus automatskih kočnica iz stavka 2. ovog članka mora se obaviti na vozilima gdje se može utvrditi da su sve ispravne automatske kočnice u vlaku i djelatne. Ako se vozila dodaju u vlak, pokus automatskih kočnica mora se obaviti i na tim vozilima.

Pokusom automatskih kočnica provjerava se i utvrđuje da li su automatske kočnice u vlaku ispravne i djelatne. Obavljeni pokus kočnica mora se evidentirati.
Polazak vlaka smije se dopustiti samo kada je pokusom automatskih kočnica, kojima se osigurava potrebna kočna masa vlaka, utvrđeno da su ispravne i djelatne.
Smjer vožnje
Članak 15.
Na dvokolosiječnim prugama vlakovi moraju u pravilu voziti desnim kolosijekom u smjeru vožnje.
Vožnja vlakova lijevim kolosijekom u smjeru vožnje na dvokolosiječnim prugama smatra se, prema ovom pravilniku, jednokolosiječnim prometom.
Reguliranje prometa
Članak 16.
Uzastopni vlakovi smiju po istom kolosijeku slijediti samo u razmaku prostornih odsjeka (kolodvorski, odjavni ili blokovni). U istom prostornom odsjeku i na istom kolosijeku smije se istovremeno nalaziti samo jedan vlak.
Članak 17.
Ulazak vlaka u kolodvor, izlazak iz kolodvora ili ulazak u prostorni odsjek smije se dopustiti samo kad se utvrdi da je za taj vlak osiguran slobodni vozni put za sigurnu vožnju (u daljnjem tekstu "osiguran vozni put"), a izlazak iz kolodvora pri jednokolosiječnom prometu i kada se utvrdi da po istom kolosijeku već nije otpremljen drugi vlak ili vozilo iz suprotnog smjera.
Vozni put mora biti osiguran od mogućih opasnih vožnji s čela, bočno i od sustizanja.
U kolodvoru vlakovi smiju voziti samo po glavnim kolosijecima. Po ostalim kolosijecima u kolodvoru vlakovi smiju voziti samo iznimno, a sigurnost prometa mora se osigurati propisanim mjerama.
Pravilan i ispravan položaj skretnica u voznom putu, ako nisu u tehničkoj ovisnosti s glavnim signalirna ili je ta ovisnost privremeno isključena, mora za vožnju vlaka preko skretnice uz jezičak biti tehnički osiguran.
Da je vozni put osiguran utvrđuje se signalno-sigurnosnim uređajem ili vizuelno. Ako se zbog neispravnosti signalno-sigurnosnih uredaja ne može utvrditi da je vozni put osiguran, a i kad završava na slijepom ili zauzetom kolosijeku, vlakovi smiju voziti samo ako se sigurnost prometa osigura propisanim mjerama ili signalima. Ako nije osiguran put proklizavanja, mora se postupiti kao da vozni put završava na zauzetom kolosijeku.
Vozni putovi ne smiju se medusobno sjeći, dodirivati ili preklapati, osim putova proklizavanja.
Duljina puta proklizavanja određuje se ovisno o najvećoj dopuštenoj brzini na mjestu početka puta proklizavanja i ne smije biti kraća od 50 m.
Članak 18.
Ulaznim, izlaznim i prostornim signalima mora se zabraniti vožnja kad se ne očekuje vlak, osim prostornih signala automatskog pružnog bloka.
Članak 19.
Vožnja svakog vlaka ili vozila mora biti najavljena čuvarima cestovnih ili pješačkih prijelaza. Čuvari prijelaza, koji ne upravljaju glavnim signalima kojima je prijelaz zaštićen, moraju primljenu najavu potvrditi.
Članak 20.
Ako putnici u kolodvorima. ili stajalištima dvokolosiječnih odnosno zajedničkim stajalištima usporednih pruga, moraju radi ulaska u vlak odnosno izlaska iz vlaka prelaziti preko kolosijeka, po tim kolosijecima se prilikom dolaska, zadržavanja i odlaska vlaka za prijevoz putnika ne smiju obavljati nikakve vožnje, osim ako se sigurnost putnika osigura propisanim mjerama.
Članak 21.
O svim iznimnim prilikama i postupcima, o kojima ovisi sigurnost prometa (smanjivanje brzine, iznimno zaustavljanje, ulazak na zauzeti kolosijek, neispravnost odnosno neuporabivost signala ili uredaja za osiguravanje prometa na prijelazima preko pruge i sl.), strojovođa mora biti obaviješten posebnim nalogom ili signalima.
Posebni nalozi moraju se u pravilu davati u pisanom obliku. Posebni nalozi mogu se davati i telekomunikacijskim uredajima sa memoriranjem (registriranjem) ili u prisutnosti svjedoka. Sadržaj posebnih naloga datih telekomunikacijskim uređajima mora se prilikom predaje i prijema evidentirati.
Članak 22.
Ako je od predsignala dopuštena brzina veća od 50 km/h, a vožnja ograničenom brzinom preko skretnica nije predsignalizirana, ili nije propisana voznim redom odnosno posebnim nalogom, glavnim signalom smije se dopustiti vožnja ograničenom brzinom samo kad se vlak ispred toga signala zaustavio. Ako se vlak u kolodvoru mora zaustaviti, a zaustavljanje nije odredeno voznim redom ili posebnim nalogom, vlak se prethodno mora zaustaviti ulaznim signalom, osim kada se vlak zaustavlja izlaznim signalom koji je predsignaliziran.
Članak 23.
Vozila koja ne voze kao vlak (pružna vozila), smiju izmedu kolodvora voziti samo ako u tom kolodvorskom prostornom odsjeku na istom kolosijeku nema vlaka. Vožnjom tih vozila ne smije se ugrožavati sigurnost prometa i ometati vožnja vlakova.
Sigurnost prometa prigodom vožnji pružnih vozila mora se osigurati propisanim mjerama.
Članak 24.
Na kolosijeku koji je isključen iz uporabe smiju voziti samo službeni vlakovi odnosno vozila za potrebe izvođenja radova, a sigurnost prometa mora se osigurati propisanim mjerama.
Čtanak 25.
Vožnja pomoćnog vlaka odnosno pomoćnog vučnog vozila, u kolodvorskom prostornom odsjeku u kojem se zaustavljenom vlaku pruža pomoć, smije se dopustiti samo ako se sigurnost prometa osigura propisanim mjerama.
Promet na prijelazima
Članak 26.
Na cestovnim i pješačkim prijelazima sa uređajima za osiguravanje prijelaza, sigurnost prometa mora se tim uređajima osigurati za vrijeme vožnje svakog vlaka ili vozila preko tih prijelaza.
Članak 27.
Vlak odnosno vozilo mora se zaustaviti ispred prijelaza:·

  1. ako uređaji za osiguravanje prijelaza nisu ispravni, a prijelaz nije zaposjednut čuvarom prijelaza.
  2. ako prijelazi sa uređajima kojima upravljaju čuvari prijelaza nisu zaposjednuti,
  3. ako vožnja nije mogla biti najavljena čuvarima prijelaza, ili ako najava vožnje nije potvrđena.

Vožnja preko prijelaza iz stavka 1. ovog članka smije se nastaviti samo kad su sudionici u cestovnom prometu zvučnim signalom upozoreni na nailazak vlaka odnosno vozila i kad ne prelaze preko kolosijeka. Brzina vlaka odnosno vozila, sve dok čelo prvog vozila ne prijeđe preko prijelaza, ne smije biti veća od 10 km/h.
Članak 28.
Čuvari koji zaposjedaju prijelaze na kojima uređaji za osiguravanje prijelaza nisu ispravni, moraju prije nailaska vlaka ili vozila zaustavljati sudionike u cestovnom prometu sve dok čelo prvog vozila ne prijeđe preko prijelaza.
Brzine vlakova
Članak 29.
Za svaki vlak mora biti određena brzina kojom smije voziti.
Članak 30.
Brzina kojom vlak smije najbrže voziti (u daljnjem tekstu "najveća dopuštena brzina") utvrđuje se ovisno o:

  1. svojstvima željezničke pruge,
  2. vrsti pojedinih vozila u vlaku,
  3. vrsti i duljini vlaka,
  4. kočnoj masi vlaka,
  5. prometno-transportnim prilikama,

Najveća dopuštena brzina ne smije biti veća od:

  1. za vlakove za prijevoz putnika, ako su željeznička pruga i vodeće vozilo opremljeni djelatnim autostop urđajima, uređajima za brzinsko vođenje vlaka i radio-dispečerskim uredajima - 250 km/h,
  2. za vlakove za prijevoz putnika, ako su željeznička pruga i vodeće vozilo opremljeni djelatnim autostop uređajima - 160 km/h, a bez autostop uređaja - 100 km/h.
  3. za teretne vlakove, ako su željeznička pruga i vodeće vozilo opremljeni djelatnim autostop uređajima - 120 km/h, a bez autostop uređaja - 100 km/h,
  4. za vlakove s parnom lokomotivom na čelu vlaka s tenderom naprijed, ako tender ima okretna postolja - 60 km/h, a bez okretnih postolja - 50 km/h,
  5. za vlakove kod kojih se pogonskim uredajima vučnog vozila upravlja iz zadnje upravljačnice, a prednja upravljačnica je zaposjednuta strojovođom koji može upravljati kočenjem vlaka - 50 km/h, a ako izmedu upravljačnica postoji i stalna govorna veza - 100 km/h,
  6. za vlakove koji se potiskuju, ako je potiskivalica zakvačena za vlak - 80 km/h, a ako nije zakvaćena - 60 km/h,
  7. za gurane vlakove - 30 km/h, a na cestovnim ili pješaćkim prijelazima koji nisu osigurani uređajima za osiguravanje prijelaza - 10 km/h.

Najveća dopuštena brzina na kolosijeku u vodoranom luku određuje se ovisno o polumjeru luka, izvedenog u nadvišenju vanjske tračnice, vrsti prometa, konstrukciji svojstvima vozila, te teretu i njegovu osiguravanju na vozilu.
Članak 31.
Na prugama opremljenim autostop ili radio-dispečerskim uređajima, neovisno o najvećoj dopuštenoj brzini vlaka, autostop odnosno radiodispečerski uređaj vodećeg vozila, ako je tim uređajem opremljeno, mora biti djelatan.
Ministar pomorstva, prometa i veza može, ovisno o gustini prometa, vrsti vlakova i drugim sigurnosnim razlozima, propisati da na pojedinim prugama odnosno dionicama opremljenim autostop uređajem, neovisno o najvećoj dopuštenoj brzini, smiju voziti samo vodeća vozila sa djlatnim autostop uređajem.
Članak 32.
Kod pokusnih vožnji može se odstupiti od najvećih dopuštenih brzina propisanih ovim pravilnikom, a sigurnost prometa mora se osigurati propisanim mjerama. Vlakovima kojima se obavljaju pokusne vožnje ne smiju se prevoziti putnici i opasne tvari.
Potiskivanje vlakova
Članak 33.
Vlak se može potiskivati zakvaćenim ili nezakvaćenim vozilom (u daljnjem tekstu "potiskivalica"). Automatska kočnica zakvačene potiskivalice mora biti spojena s automatskim kočnicama vlaka.
Vlak se smije potiskivati s najviše dvije potiskivalice. Potiskivalice moraju biti međusobno zakvačene.
Na kolosijeku u padu, a i kad se vlak potiskuje do susjednog kolodvora i dalje, potiskivalica mora biti zakvačena za vlak. Nezakvačena potiskivalica se za vrijeme potiskivanja smatra sastavnim dijelom vlaka.
Vlakovi sa vozilima medusobno spojenim samo tom ne smiju se potiskivati.
Zaposjedanje vučnih vozila i vlakova
Članak 34.
Zaposjedanje vučnih vozila i vlakova određuje se ovisno o svojstvima željezničke pruge, konstrukcijskim i i eksploatacijskim svojstvima vučnog vozila i prometno-transportnim potrebama kod vlaka.
Članak 35.
Vučna vozila u pogonu moraju za vrijeme vožnje biti zaposjednuta strojovođom, osim kojima se izravno upravlja. Manevarska vučna vozila u kolodvorima i na industrijskim kolosijecima mogu biti zaposjednuta strojovođom manevre. Strojovođa se kod vučnih vozila s dvije upravljačnice mora za vrijeme vožnje nalaziti u prednjoj upravljačnici, osim kod manevarskih kretanja.
U zaposjednutoj upravljačnici vučnog vozila upravljačkog vagona, osim općim aktom željeznice ovlaštenih osoba, ne smiju se bez posebne dozvole željeznice voziti druge osobe.
Članak 36.
Vlak mora biti zaposjednut s najmanje jednim vlakopratiteljem. Bez vlakopratitelja, ako je vodeće vozilo zaposjednuto strojovođom i pomoćnikom strojovođe, a samo sa strojovođom ako su željeznička pruga i vodeće vozilo opremljeni djelatnim radio-dispečerskim uredajima, mogu voziti :

  1. vlakovi za prijevoz putnika, ako je otvaranje i zatvaranje vrata uskladeno s izmjenom putnika, i ako strojovođa vodećeg vozila može prije polaska vlaka putem odgovarajućih pokazivača utvrditi da su vrata za ulazak odnosno izlazak putnika zatvorena,
  2. teretni vlakovi, osim vlakova za potrebe oružanih snaga.

Kod vlakova bez vlakopratitelja, poslove vlakopratitelja koji se odnose na sigurnost prometa obavlja pomoćnik strojovođe odnosno strojovoda.
Prvo vozilo guranog vlaka mora biti zaposjednuto vlakopratiteljem koji mora imati signalna ili druga sredstva za sporazumijevanje sa strojovođom i za upozoravanje sudionika u cestovnom prometu o nailasku vlaka na prijelaze koji nisu osigurani uredajima.
Upravljanje vožnjom
Članak 37.
Vožnlom vlaka mora se upravljati iz vodećeg vozila, osim kod guranih vlakova.
Članak 38.
Vožnja vlaka mora se obavljati prema voznom redu, signalima, signalnim oznakama i posebnim nalozima.
Brzina vlaka ne smije se prekoračiti, a kad je vidljivost u daljinu smanjena (magla, padanje snijega i sl.), mora se uskladivati s mogućnostima zapažanja signala.
Od signala kojim je vožnja zabranjena smije se voziti samo po posebnom nalogu odnosno ako se sigurnost prometa osigura propisanim mjerama.
Članak 39.
Vlak se mora zaustaviti ako se na pruzi ili na vlaku uoči nešto što može ugroziti vožnju toga ili drugoga vlaka, a sigurnost prometa u takvim prilikama mora se osigurati propisanim mjerama. Ako za vrijeme vožnje čelo ili kraj vlaka nisu propisno označeni, ili ako na vodećem vozilu dođe do neispravnosti uredaja za davanje zvučnih signala, brzinomjera ili uređaja za kontrolu budnosti strojovođe (budnik), takav vlak smije voziti samo do prvog kolodvora, a sigurnost prometa mora se osigurati propisanim mjerama.
Manevarska kretanja
Članak 40.
Manevarskim kretanjem ne smije se ugroziti vožnja vlaka ili drugo manevarsko kretanje. Sigurnost prometa prigodom manevarskih kretanja mora se osigurati propisanim mjerama. . Manevarska kretanja na pružnom kolosijeku, po kojemu ulaze vlakovi, dopuštena su samo do signala koji označava granicu manevarskih kretanja, a u kolodvorima bez ulaznih signala samo do ulazne skretnice. Dalje od signala granice manevarskih kretanja odnosno ulazne skretnice manevarska kretanja smiju se obavljati samo po posebnom nalogu. Manevarska kretanja na cestovnim i pješačkim prijelazima mogu se obavljati samo kad se na tiin prijelazima osigura sigurnost prometa.
Osiguravanje od namjernog pokretanja
Članak 41.
Vlak i vozila u mirovanju, ako postoji opasnost od njihova nenamjernog pokretanja, moraju biti osigurani od takvog pokretanja. Vlak se od nenamjernog pokretanja osigurava automatskim kočnicama. Na kolosijeku u nagibu, ovisno o veličini nagiba, vremenu stajanja i stanju kočnica, vlak se mora osigurati i ručnim odnosno pritvrdnim kočnicama, a po potrebi i drugim odgovarajućim sredstvima. Kod svakog vlaka se mora osigurati toliko ispravnih i djelatnih ručnih ili pritvrdnih kočnica odnosno drugih odgovarajućih sredstava, da se vlak osigura od nenamjernog pokretanja na najvećem nagibu kolosijeka.
Vučna vozila koja se mogu pokrenuti vlastitom pogonskom snagom, a nisu posebno osigurana protiv takvog pokretanja, moraju biti pod nadzorom.
Lagane vožnje, isključivanje kolosijeka iz uporabe
Članak 42.
Mjesta na pruzi na kojima se dopuštena brzina zbog stanja pruge privremeno mora smanjiti, moraju biti označena propisanim signalima (lagana vožnja).
Članak 43.
Za vrijeme kad se na kolosijeku obavljaju radovi koji ne dopuštaju njegovu uporabu za promet, ili kad iz drugih razloga postane neuporabiv, takav kolosijek mora bit isključen iz uporabe. Kolosijek koji je isključen iz uporabe mora biti zaštićen signalima koji zabranjuju vožnju na taj kolosijek.
Prijelazne i završne odredbe
Članak 44.
Opći akti Hrvatskih željeznica, kojima se detaljnije razrađuje provedba ovog pravilnika, moraju se uskladiti ovim pravilnikom u roku 60 dana od dana stupanja na snagu ovog pravilnika.
Članak 45.
Ovaj pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objave u "Narodnim novinama", a odredbe članka 10. stavka 2. primjenjivat će se od 1. lipnja 1995. godine.
Klasa: 011-01/94-02/10
Urbroj : 530-01-94-6
Zagreb. 23. ožujka 1994.
Ministar pomorstva, prometa i veza
Ivica Mudrinić, dipl ing., v.r.


Portal Poslovnenovine.com sadržaje objavljuje u dobroj namjeri. Sve sadržaje portala koristite na vlastitu odgovornost. Iako činimo sve napore kako bi osigurali točnost i pravovremenost informacija na ovim stranicama, nismo odgovorni za eventualnu netočnost informacija ili štetu nastalu korištenjem takvih informacija.


POSEBNA PREPORUKA:

PREGLED KORISNIH SAVJETA I IZBOR POSLOVNIH USLUGA ZA PODUZETNIKE

POSLOVNE INFORMACIJE ZA VLASNIKE TVRTKI, OBRTNIKE I UDRUGE

Primjeri ugovora - šprance

Investicijski projekti