POSLOVNE NOVINE - PRAVNE INFORMACIJE - PODUZETNIČKI CENTAR

# Nova ponuda za poduzetnike # Internet usluge za poduzetnike # Korisni poslovni programi # Besplatne poslovne usluge # Korisni linkovi

PREGLED PRAVNIH PROPISA U REPUBLICI HRVATSKOJ

Na temelju prava i ovlaštenja utvrđenih Ustavom, Hrvatski sabor odlučuje o donošenju i promjeni Ustava, donosi zakone, državni proračun, donosi akte kojima izražava politiku Hrvatskoga sabora, obavlja izbore, imenovanja i razrješenja, u skladu s Ustavom i zakonom... Vlada donosi poslovnike, razne odluke, rješenja i zaključke. Zakonom je predviđeno da ministri i ravnatelji pojedinih upravnih tijela donose pravilnike i naputke za provedbu zakona u okviru svoje nadležnosti. Određene ovlasti imaju i jedinice lokalne i regionalne samouprave. Njihova predstavnička tijela na temelju Zakona o lokalnoj i regionalnoj samoupravi donose, razne odluke i akte. Pored njih opće akte, autonomnog značenja, donose i strukture izvan državnih tijela. Tim aktima donose se statuti i uređuje se unutarnje ustrojstvo...

Propisi iz 1994. godine - Propisi - arhiva - ažurirane zbirke - pravila o postupanju - statut stranke hrvatskog ...


PREGLED I PRETRAŽIVANJE SVIH ZAKONA I DRUGIH PROPISA - SVE GODINE

IZ ARHIVE: SADRŽAJ ODABRANOG PROPISA / AKTA:

ZASTUPNIČKI DOM SABORA REPUBLIKE HRVATSKE
Na temelju članka 89. Ustava Republike Hrvatske, donosim

ODLUKA
o proglašenju Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obveznim odnosima

Proglašavam Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o obveznim odnosima, koji je donio Zastupnički dom Sabora Republike Hrvatske na sjednici dana 30. prosinca 1993. godine.

Broj: PA4-8/1-93.
Zagreb, 6. siječnja 1994.

PredsjednikRepublike Hrvatske
dr. Franjo Tuđman, v.r.



ZAKON
o izmjenama i dopunama Zakona o obveznim odnosima

Članak 1.
U Zakonu o obveznim odnosima ("Narodne novine",br. 53/91. i 73/91.) u članku 277. stavku 1. i članku 540, stavku 4. riječ: "savezni" briše se.

Članak 2.
Članak 395. mijenja se i glasi:
(1) Dopuštena je odredba ugovora prema kojoj se vrijednost ugovorne obveze u valuti Republike Hrvatske izračunava na temelju cijene zlata ili tečaja valute Republike Hrvatske u odnosu prema stranoj valuti.
(2) U slučaju iz stavka 1, ovoga članka obveza se ispunjava plaćanjem u valuti Republike Hrvatske prema prodajnom tečaju ovlaštene banke u mjestu ispunjenja obveze, koji vrijedi tog dana, ako stranke nisu ugovorile drugi tečaj.
(3) Ako novčana obveza protivno zakonu glasi na plaćanje u zlatu ili nekoj stranoj valuti, njeno se ispunjenje može zahtijevati samo u valuti Republike Hrvatske prema prodajnom tečaju ovlaštene banke u mjestu ispunjenja obveze, koji vrijedi tog dana.

Članak 3.
Članak 396. mijenja se i glasi
Dopuštena je odredba ugovora kojom se iznos novčane obveze u domaćem novcu vezuje za promjene cijena dobara, roba i usluga izraženih indeksom cijena utvrđenim od ovlaštene osobe (indeksna klauzula).

Članak 4.
Iza Glave XIII. Ugovor o građenju, a iza članka 647. dodaje se Glava XIII A. Ortakluk i novi članci koji glase:

Glava XIII
A. ORTAKLUK

Odjeljak 1.

OPĆE ODREDBE

Pojam

Članak 647a.
(1) Ugovorom o ortakluku uzajamno se obvezuju dvije ili više osoba uložiti svoj rad i/ili imovinu radi postizanja zajedničkog cilja.
(2) Ortakluk je zajednica osoba i dobara bez pravne osobnosti.

Odjeljak 2.
IMOVINA ORTAKLUKA
Sastav imovine

Članak 647b.
(1) Imovinu ortakluka čine ulozi ortaka (glavnica) te imovina stećena poslovanjem ortakluka.
(2) U imovinu ortakluka ulaze i naknade za uništene, oštećene ili oduzete stvari koje pripadaju imovini ortakluka.
(3) Imovina ortakluka zajednička je imovina ortaka.
(4) Imovina ortaka koja kao ulog nije unesena u zajedničku imovinu, njegova je posebna, od zajedničke odvojena, imovina.

Ulog

Članak 647c.
(1) Ortački se ulog može sastojati u stvarima, pravima, novcu, radu i drugim dobrima.
(2) Ako se ulaže cijela imovina, pod njom se razumijeva samo sadašnja imovina. Ali ako ugovor obuhvaća i buduću imovinu, pod njom se razumijeva samo stečena, a ne i naslijeđena imovina, osim ako su obje izrijekom ugovorene.
(3) Ugovor koji se odnosi na ulaganje samo sadašnje ili samo buduće imovine nije valjan bez popisa i opisa dijelova koji u nju ulaze.
(4) Ortak koji se obvezao uložiti samo svoj rad ima pravo na udio u dobiti, ali ne i na udio u glavnici ortakluka, osim ako je vrijednost njegova rada, procijenjena u novcu, uključena u glavnicu.

Veličina uloga
Članak 647d.
(1) Ako nije drukčije ugovoreno, ortaci su obvezni na jednake uloge.
(2) Ortak nije obavezan na naknadno povečanje ugovorenog uloga. Ali ako se zbog promijenjenih okolnosti zajednički cilj ne bi mogao postiči bez povečanja uloga, ortak koji ne pristane na povečanje može istupiti iz ortakluka, a može ga se iz njega i isključiti.
(3) Svi ortaci su, u pravilu, dužni jednako sudjelovati u ostvarivanju zajedničkog cilja, bez obzira na vrstu i veličinu njihovih uloga.

Unošenje uloga u imovinu ortakluka

Članak 647e.
(1) Stvari i prava iz ortačkog uloga postaju imovinom ortakluka temeljem ugovora o ortakluku na način propisan za.stjecanje pojedinih imovinskih prava.
(2) Ortak odgovara za materijalne i pravne nedostatke svog uloga.
(3) Kad se ulaiu novac i stvari procijenjene u novcu, u dvojbi se smatra da se daju u vlasništvo.
(4) Ortak ne može raspolagati svojim udjelom niti pojedinim stvarima i pravima iz zajedničke imovine, niti može zahtijevati njezinu diobu.


Odjeljak 3.

POSLOVODSTVO I ZASTUPANJE

Zajedničko poslovodstvo

Članak 647f.

(1) Pravo na vođenje poslova ortakluka pripada zajednički svim ortacima.
(2) Odluke u vođenju poslova ortakluka donose se primjenom propisa o upravljanju zajedničkom stvarju u suvlasništvu.
(3) Ortak koji ulaže samo svoj rad, a koji nije ukljućen u glavnicu, sudjeluje kod donošenja odluka, ali bez prava glasa.

Prijenos poslovodstva i zastupanje
Zabrana konkurencije

Članak 647g.
(1) Kad je ugovorom o ortakluku ovlaštenje na vođenje poslova preneseno na jednog ili više ortaka, tada se oni smatraju punomočnicima.
(2) Ako je ovlaštenje na vodenje poslova preneseno na više ortaka odgovarajuće se primjenjuje odredba iz članka 647f, stavka 2. ovog Zakona, ali ako je ugovorom o ortakluku određeno da svaki od njih može sam poduzimati poslove, svaki se od ostalih ortaka ovlaštenih na vodenje poslova može usprotiviti poduzimanju posla u kojem se slučaju namjeravani posao ne može poduzeti.
(3) Prava i obveze ortaka kojima je povjereno vođenje poslova ortakluka određuju se prema odredbama iz članka 752. - 753. ovog Zakona, ako ugovorom o ortakluku nije drukčije određeno.
(4) Nijedan ortak nema pravo povjeriti vođenje poslova ortakluka trečoj osobi, niiti koga primiti u ortakluk, a ni poduzeti posao kojim bi se, radi svoje posebne koristi, ugrozilo postizanje zajedničkog cilja ili nanijela šteta ortakluku.

Polaganje računa

Članak 647h.
(1) Ortaci kojima je povjereno poslovodstvo dužni su uredno voditi poslovne knjige i polagati račun o stanju zajedničke imovine te svim prihodima i rashodima.
(2) Prije nego se dovrši posao ne može se zahtijevati za ključni obračun i podjela dobiti i gubitka. Ali ako se radi o dugoročnim poslovima koji donose godišnji prihod, ortaci mogu zahtijevati polaganje računa i podjelu dobiti koncem svake poslovne godine.
(3) Ortak koji je pristao na podnošenje samo zaključnog obračuna ili se odrekao prava zahtijevati polaganje računa, može, ako dokaže nepošteno vođenje poslova, zahtijevati polaganje računa za dovršene i buduće poslove.

Pravo nadzora

Članak 647i.
Ortaci koji su povjerili poslovodstvo jednom ili više ortaka, zadržavaju pravo osobnog nadzora nad poslovanjem ortakluka koje uključuje pravo zahtijevati izvješće o poslovima ortakluka i pravo uvida u poslovne knjige i druge isprave.

Oduzimanje ovlaštenja i otkaz poslovodstva

Članak 647j.
(1) Ovlaštenje na vodenje poslova preneseno na jednog ili više ortaka, ako ugovorom o ortakluku nije drugačije određeno, može se jednoglasnom odlukom ostalih ortaka oduzeti zbog grube povrede povjerene dužnosti, nesposobnosti za uspješno vođenje poslova ili drugih važnih razloga.

(2) Ortak može otkazati povjereno mu poslovodstvo ako za to ima opravdan razlog.

(3) lJ slučaju otkaza odgovarajuće se primjenjuju odredbe iz članka 766. stavka 2. i 3. ovoga Zakona.

Odjeljak 4.
ODNOS PREMA TREĆIMA

Sklapanje pravnih poslova

Članak 647k.
(1) Ortak ne može pravnim poslom s trećom osobom pravovaljano obvezati ortakluk bez izričitog ili prešutnog pristanka ostalih ortaka ili njihovih punomoćnika.

(2) Položaj trećega može imati i ortak koji je u ortakluku samo s dijelom svoje imovine, a s preostalim dijelom samostalno sudjeluje u pravnom prometu.

Potraživanja i dugovanja ortakluka

Članak 6471.
(1) Na potraživanja i dugovanja ortakluka, ako nije drugačije ugovoreno, odgovarajuće se primjenjuju odredbe ovoga Zakona o obvezama s više dužnika ili vjerovnika.

(2) Treći kao dužnik ortakluka ne može staviti u prijeboj potraživanje koje ima prema nekome od ortaka protiv potraživanja koja pripadaju ortakluku.

(3) Prigovor da potraživanje pripada imovini ortakluka ne može se istaknuti prema dužniku koji to nije znao, niti mu je moralo biti poznato.

Odjeljak 5.
ODGOVORNOST ZA ŠTETU

Odgovornost za štetu i nedopuštenost prijeboja
Članak 647m
(1) Ortak odgovara za štetu koju nanese ortakluku, osim ako dokaže da je šteta nastala bez njegove krivnje.

(2) Nije dopušten prijeboj štete s korišću koju je ortak inače pribavio ortakluku, osim kad su šteta i korist nastale istim samovlasno poduzetim poslom.

Odjeljak 6.
DOBIT I GUBITAK

Pojam

Članak 647n.
(1) Dobit je onaj dio imovine ortakluka koji preostane nakon odbitka vrijednosti ortačkih uloga (glavnice, zajedničkih dugova i troškova).
(2) Gubitak nastaje kad imovina ortakluka padne ispod vrijednosti ortačkih uloga (glavnice).

Udjeli u dobiti i gubitku

Članak 647o.

(1) Ako udjeli ortaka u dobiti i gubitku nisu utvrđeni ugovorom o ortakluku, svaki ortak ima, neovisno o vrsti i veličini uloga, jednak udio u dobiti i gubitku.

(2) Ako je određen samo udio u dobiti, ili samo u gubitku, u dvojbi to utanačenje vrijedi za dobit i za gubitak

Odjeljak 7.
ISTUP I ISKLjUČENJE ORTAKA

Istup iz ortakluka

Članak 647p.
(1) Ugovor o ortakluku sklopljen na neodređeno vrijeme ortak može otkazati u svako doba, osim u nevrijeme ili na štetu ostalih ortaka. Isto vrijedi za ortakluk koji je nakon isteka određenog vremena prešutno nastavljen, kao i za ortakluk osnovan za trajanja života ortaka.
(2) Ugovor o ortakluku sklopljen na određeno vrijeme može se otkazati prije isteka toga vremena samo iz važnih razloga, a osobito zbog povrede bitne obveze iz ugovora o ortakluku koju, namjerno ili iz krajnje nepažnje, učini drugi ortak, zbog nemogućnosti ispunjenja takve obveze ili smrti, odnosno istupa ortaka od kojega je poglavito zavisilo obavljanje poslova ortakluka.
(3) Ortak koji otkaže suprotno odredbama iz stavka 1. i 2. ovoga članka, odgovara ostalim ortacima na štetu koja zbog toga nastane.
(4) Vjerovnik koji je postigao pljenidbu ortakova udjela u imovini ortakluka, može otkazati ortakluk i bez pridržavanja otkaznog roka. Za vrijeme trajanja ortakluka vjerovnik ne može ostvarivati prava ortaka iz ugovora o ortakluku, izuzev prava na udio u dobiti.

(5) Ništava je odredba ugovora kojom se isključuje ili ograničuje pravo ortaka na otkaz ugovora o ortakluku.

Iskljućenje ortaka

Članak 647r.
(1) Ortak se može isključiti iz ortakluka ako za to postoje važni razlozi, a osobito zbog povrede bitne obveze iz ugovora o ortakluku, pada pod stečaj, potpunog ili djelomičnog oduzimanja poslovne sposobnosti ili gubitka povjerenja zbog učinjenog kažnjivog djela.

(2) Odluku o iskljućenju, ako nije drugačije ugovoreno, donose ostali ortaci jednoglasno.

Učinak istupa i isključenja

Članak 647s.
(1) Učinak otkaza i isključenja nastupa danom izjave o otkazu odnosno danom priopćenja odluke o isključenju, pa i onda kad su bili osporeni, a zatim potvrđeni kao pravovaIjani.
(2) Ortak koji je otkazao ugovor o ortakluku ili je iz ortakluka isključen sudjeluje u dobiti i gubitku nastalima do dana otkaza, odnosno isključenja.
(3) Ostala prava i obveze ortaka iz prethodnog stavka utvrđuju se prema odredbama o diobi zajedničke imovine ortakluka u slučaju njegova prestanka.

Odjeljak 8.
PRESTANAK ORTAKLUKA
Razlozi prestanka

Članak 647š.
(1) Ortakluk prestaje:

  1. ostvarenjem zajedničkog cilja ili ako njegovo ostvarenje postaje nemogućim,
  2. protekom vremena na koje je sklopljen ugovor o ortakluku,
  3. propašću zajedničke imovine,
  4. sporazumom ortaka,
  5. smrću odnosno prestankom postojanja te istupom ortaka, ako ortakluk čine dva ortaka Ako ih je u ortakluku više od dva, predmnijeva se da u navedenim slučajevima ostali žele nastaviti ortakluk.


Nasljeđivanje prava i obveza ortaka

Članak 647t.
(1) Ortačka prava i obveze u pravilu ne prelaze na njegove nasljednike.
(2) Nasljednici ortaka, ako se ortakluk ne bi s njima nastavio, ovlašteni su zahtijevati polaganje računa i njihovo podmirenje do dana ostaviteljeve smrti, ali i obvezni podmiriti ono što je ostavitelj dugovao ortakluku.
(3) Ako su ugovorom o ortakluku izrijekom obuhvaćeni nasljednici ortaka, obvezni su, ako prihvate nasljedstvo, nastaviti ortakluk. Ta se obveza ne može odnositi na nasljednike nasljednika.
(4) Ako nasljednik nije u stanju ispuniti ostaviteljeve obveze prema ortakluku, odbit će mu se od nasljeđenog udjela razmjeran dio.

Odjeljak 9.
DIOBA ZAJEDNIČKE IMOVINE

Povrat stvari

Članak 647u.
(1) Nakon prestanka ortakluka slijedi dioba zajedničke imovine.
(2) Stvari koje je ortak dao na upotrebu ortakluku, vraćaju mu se. On nema pravo na naknadu za slučajnu propast stvari, niti za njezino pogoršanje zbog redovite upotrebe.
Redoslijed u diobi zajedničke imovine

Članak 647v.
(1) Iz zajedničke imovine najprije se podmiruju dugovanja ortakluka. Za nedospjela i sporna dugovanja ostavlja se onoliko koliko je potrebno za njihovo podmirenje.
(2) Nakon podmirenja zajedničkih dugova, vraćaju se ulozi. Za nenovčane uloge, osim onih koji su se sastojali u radu ili prepuštanju stvari na uporabu, naknaduje se vrijednost koju su imali u vrijeme ulaganja.
(3) U svrhu namirenja dugova i vraćanja uloga, unovčit će se zajednička imovina, ako je to potrebno.

(4) Ostatak zajedničke imovine, nakon podmirenja dugova ortakluka i vraćanja ortačkih uloga, dijeli se na ortake prema njihovim udjelima u dobiti.

Doplata manjka

Članak 647z.
Ako zajednička imovina nije dostatna za podmirenje zajedničkih dugova i vraćanje uloga, ortaci doplaćuju manjak prerna razmjeru snašanja gubitka. Ako se od nekog ortaka ne bi mogao naplatiti dio koji na njega otpada, ostali ortaci ga snose na jednake dijelove.

Primjena odredaba o razvrgnuću suvlasničke zajednice

Članak 647ž.
Na pitanja u vezi s diobom zajedničke imovine koja nisu uređena u prethodnim odredbama, odgovarajuće se primjenjuju propisi o razvrgnuću suvlasničke zajednice.

Članak 5.
U naslovu Glave VIII - Razmjena, te u cjelokupnom tekstu Zakona riječ: "razmjena" zamjenjuje se riječju: "zamjena" u odgovarajućem padežu.

Članak 6.
U članku 27. Zakona o preuzimanju Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine", br. 53/91. i 73/91.) riječi:

"i ortakluka" brišu se.

Članak 7.
Odredba članka 2. ovoga Zakona primjenjuje se i na obvezne odnose koji su nastali prije stupanja na snagu
ovoga Zakona, a u kojima do dana stupanja na snagu ovoga Zakona nije donijeta odluka povodom revizije ili zahtijeva za zaštitu zakonitosti.

Članak 8.
Ovlašćuje se Odbor za zakonodavstvo Zastupničkog doma Sabora Republike Hrvatske da utvrdi i izda pročišćeni tekst Zakona o obveznim odnosima.

Članak 9.
Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u "Narodnim novinama".


Klasa: 330-01/93-01/03
Zagreb, 30. prosinca 1993.


ZASTUPNIČKI DOM SABORA REPUBLIKE HRVATSKE
Predsjednik Zastupničkog doma Sabora
Stjepan Mesić, v.r.


Portal Poslovnenovine.com sadržaje objavljuje u dobroj namjeri. Sve sadržaje portala koristite na vlastitu odgovornost. Iako činimo sve napore kako bi osigurali točnost i pravovremenost informacija na ovim stranicama, nismo odgovorni za eventualnu netočnost informacija ili štetu nastalu korištenjem takvih informacija.


POSEBNA PREPORUKA:

PREGLED KORISNIH SAVJETA I IZBOR POSLOVNIH USLUGA ZA PODUZETNIKE

POSLOVNE INFORMACIJE ZA VLASNIKE TVRTKI, OBRTNIKE I UDRUGE

Primjeri ugovora - šprance

Investicijski projekti