POSLOVNE NOVINE - PRAVNE INFORMACIJE - POSLOVNA KOMORA

# Nova ponuda za poduzetnike # Internet usluge za poduzetnike # Korisni poslovni programi # Besplatne poslovne usluge # Korisni linkovi

PREGLED PRAVNIH PROPISA U REPUBLICI HRVATSKOJ

Na temelju prava i ovlaštenja utvrđenih Ustavom, Hrvatski sabor odlučuje o donošenju i promjeni Ustava, donosi zakone, državni proračun, donosi akte kojima izražava politiku Hrvatskoga sabora, obavlja izbore, imenovanja i razrješenja, u skladu s Ustavom i zakonom... Vlada donosi poslovnike, razne odluke, rješenja i zaključke. Zakonom je predviđeno da ministri i ravnatelji pojedinih upravnih tijela donose pravilnike i naputke za provedbu zakona u okviru svoje nadležnosti. Određene ovlasti imaju i jedinice lokalne i regionalne samouprave. Njihova predstavnička tijela na temelju Zakona o lokalnoj i regionalnoj samoupravi donose, razne odluke i akte. Pored njih opće akte, autonomnog značenja, donose i strukture izvan državnih tijela. Tim aktima donose se statuti i uređuje se unutarnje ustrojstvo...

Propisi iz 1993. godine - Propisi - arhiva - izvori prava - pravilnik o smještaju ...


PREGLED I PRETRAŽIVANJE SVIH ZAKONA I DRUGIH PROPISA - SVE GODINE

IZ ARHIVE: SADRŽAJ ODABRANOG PROPISA / AKTA:

MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE I ŠUMARSTVA
Na temelju članka 12. stavka 1. i 3. Zakona o zdravstvenoj zaštiti životinja i veterinarskoj djelatnosti ("Narodne novine", br. 52/91., 64/91. i 26/93), ministar poljoprivrede i šumarstva donosi
NAREDBU
o mjerama zaštite životinja od zaraznih i nametničkih bolesti i njihovom financiranju u 1994. godini
I. OPĆE ODREDBE
Zarazne i nametničke bolesti životinja koje se sprečavaju, otkrivaju i suzbijaju provođenjem mjera određenih ovom naredbom, jesu:

  1. Bedrenica i šuštavac,
  2. Bjesnoća,
  3. Bruceloza,
  4. Ehinokokoza.
  5. Enzootska leukoza goveda,
  6. Genitalna kampilobakterioza,
  7. Infekciozna anemija kopitara,
  8. Klasična svinjska kuga,
  9. Leptospiroza,
  10. Mastitis krava,
  11. Mikrosporoza,
  12. Miksomatoza,
  13. Newcastelska bolest,
  14. Paratuberkuloza,
  15. Q-groznica,
  16. Salmoneloza,
  17. Kokošji tifus, puloroza i infekcija sa S. enteritidis,
  18. Trihomonijaza,
  19. Trihineloza,
  20. Tuberkuloza,
  21. Zarazni rinotraheitis goveda - pustularni vulvovaginitis,
  22. Zarazne i nametničke bolesti pčela,
  23. Zarazne i nametničke bolesti riba.

II. IMUNOPROFILAKTIČKE MJERE
1. Bedrenica i šuštavac
Goveda i ovce vakcinirat će se protiv bedrenice i šuštavca u zaraženim područjima najkasnije do 30. travnja.
Goveda i ovce mogu se tjerati na pašu izvan područja županije, ako su vakcinirane protiv bedrenice i ako je od vakcinacije prošlo više od 30 dana.
2. Bjesnoća
Psi stariji od četiri (4) mjeseca vakcinirat će se protiv bjesnoće na čitavom području Republike Hrvatske najkasnije do 31. ožujka.
Za vakcinaciju se mogu koristiti samo inaktivirane vakcine priređene na kulturi stanica, što se mogu koristiti i za vakcinaciju drugih vrsta životinja.
Psa koji u tijeku godine dostigne starost od četiri (4) mjeseca, odnosno nabavljenog psa koji nije ranije vakciniran, mora se vakcinirati u roku od 14 dana od dana kada je dostigao starost od četiri mjeseca, odnosno od dana nabave.
U slučaju potrebe Ministar poljoprivrede i šumarstva može narediti da se u pojedinim područjima vakciniraju i druge životinje, inaktiviranom vakcinom.
3. Klasična svinjska kuga
Sve svinje starije od 45 dana moraju se vakcinirati protiv klasične svinjske kuge, vakcinom pripremljenom od atenuiranog virusa (K-soj), tako da su stalno imune.
Prasad se vakcinira prvi put u dobi od 45 dana, a drugi put u dobi od tri mjeseca, bez obzira na epizootiološko stanje.
U razdoblju ožujak - lipanj i rujan - listopad treba vakcinirati sve svinje u ekstenzivnoj proizvodnji. Prinovljeni podmladak, nazimice, krmače i nerastove treba vakcinirati izvan označenoga razdoblja.
Na farmama sa cjelovitim proizvodnim ciklusom prasad se vakcinira prvi puta u dobi od tri mjeseca.
Nazimice se vakciniraju prvi puta prije pripusta, a krmače nakon svakog prasenja odnosno odbića prasadi.
Svinje koje se nalaze na zajedničkoj odnosno šumskoj ispaši, kao i divlje svinje u ograđenim uzgajalištima, moraju biti vakcinirane i održavane u stalnom imunitetnom stanju.
U promet mogu ići samo imune svinje, odnosno svinje što su vakcinirane najmanje sedam dana prije stavljanja u promet.
Promet svinja dozvoljen je samo na stočnim sajmovima, dogonima i drugim otkupnim mjestima koja su pod veterinarsko-sanitarnim nadzorom.
4. Miksomatoza
Sve rasplodne kuniće, u uzgojima s više od 20 rasplodnih životinja, mora se vakcinirati protiv miksomatoze atenuiranom vakcinom u dobi od šest tjedana.
Na izložbe i smotre mogu se otpremiti samo imuni kunići, odnosno kunići u kojih je prošlo najmanje 10 dana od dana vakcinacije.
5. Newcastleska bolest
Perad će se vakcinirati protiv newcastleske bolesti dva puta godišnje vakcinom proizvedenom iz soja La Sota okulonazalno ili raspršivanjem vakcine, a u interventnim slučajevima samo raspršivanjem.
Perad će se vakcinirati protiv newcastleske bolesti između 15. svibnja i 30. lipnja prvi put, te izmedu 15. listopada i 30. studenog drugi put, a prinovljena perad između navedenih razdoblja.
Perad i pernata divljač na farmama i svim oblicima intenzivne proizvodnje mora se vakcinirati protiv newcastleske bolesti, tako da bude stalno imuna.
Uspjeh provedene vakcinacije peradi prosuđuje se serološkom pretragom koja je sastavni dio imunoprofilaktičkog postupka.
Imunitet će se kontrolirati:
a) u ekstenzivnim uzgojima peradi uzimanjem pet uzoraka na 1.000 vakcinirane peradi;
b) u intenzivnim uzgojima do 1.000 peradi uzimanjem 2 %, a preko 1.000 peradi 1 % uzoraka od broja peradi u peradnjaku.
Veterinarske stanice i držatelji intenzivnih uzgoja peradi, dužni su program vakcinacije dostaviti nadležnom veterinarskom inspektoru.
III. DIJAGNOSTIČKE PRETRAGE U SVRHU OTKRIVANJA ZARAZNIH BOLESTI
1. Bruceloza
Na brucelozu se mora serološki pretražiti:
- jedanput godišnje krv svih rasplodnih krava i junica starijih od 12 mjeseci u uzgojima od 5 do 100 grla, i krv 20 % rasplodnih krava i junica u uzgojima brojnijim od 100 grla;
- jedanput godišnje krv svih krmača u uzgojima od 10 -100 grla, i krv 20 % krmača u uzgojima brojnijim od 100 grla;
- jedanput godišnje krv svih ovaca i koza u općinama Županije Požeško-Slavonske u kojima je bruceloza utvrđena u 1993. godini, kao i u krugu 10 km od mjesta u kojima je bruceloza utvrđena u 1991. i 1992. godini na području općine Rovišće;
- krv nabavljenih ovaca i koza prije uvođenja u uzgoj;
- dva puta godišnje krv bikova, nerastova, ovnova i jarčeva koji služe za proizvodnju sjemena za umjetno osjemenjivanje i prirodni pripust, od kojih jedan pregled mora biti prije korištenja za rasplod, pri čemu se krv ovnova mora pretražiti i na bakteriju Brucellu ovis.
U stadima u kojima se Brucella ovis utvrdi u ovnova, obvezna je serološka pretraga na bakteriju Brucellu ovis svih ovaca u stadu.
Veterinari su dužni dostaviti krv a po mogućnosti i fetus na laboratorijsku pretragu kod svakog pobačaja krava i junica, nazimica i krmača, ovaca i koza.
2. Enzootska leukoza goveda
Na enzootsku leukozu goveda pretražuje se krv rasplodnih goveda starijih od 24 mjeseca u uzgojima brojnijim od 5 grla i krv svih rasplodnih goveda starijih od 6 mjeseci u farmama muznih krava obuhvaćenih Programom mjera za suzbijanje enzootske leukoze goveda.
Krv bikova za proizvodnju sjemena za umjetno osjemenjivanje i bikova za prirodni pripust pretražuje se dva puta godišnje na enzootsku leukozu goveda.
Rasplodna goveda koja se dovode na izložbe i smotre ili se stavljaju u promet moraju biti pregledana na enzootsku leukozu. Nalaz dijagnostičkog laboratorija ne smije biti stariji od 30 dana.
3. Genitalna kampilobakterioza
Obrisak ili ispirak prepucija bikova za prirodni pripust ili proizvodnju sjemena za umjetno osjemenjivanje pretražuje se na kampilobakteriozu dva puta godišnje.
Prva pretraga mora se obaviti prije korištenja za pripust, odnosno uzimanja sjemena za umjetno osjemenjivanje.
Kod pobačaja goveda, ovaca i koza veterinari su dužni dostaviti na pretragu uzorak krvi, a po mogućnosti i fetus.
4. Infekciozna anemija kopitara
Serološka pretraga uzoraka krvi kopitara obavlja se: 1. dva puta godišnje (siječanj, lipanj) u poduzećima koja koriste kopitare za proizvodnju bioloških pripravaka (vakcina, seruma, sjemena za umjetno osjemenjivanje i sl.);
2. jednom godišnje najkasnije do 31. listopada u ergelama, pastuharnama, sportskim društvima i na šumskim radilištima, kao i u uzgojima s više od deset kopitara zajedno;
3. kada se nabavljeno grlo uvodi u uzgoj iz točke 1. i 2. i 4. kod pastuha prije licenciranja;
5. kada se kopitari dovode na izložbe, smotre, sportska natjecanja i opasivanja u ergelama;
6. kada se kopitari stavljaju u promet.
Nalaz o negativnoj serološkoj pretrazi za slučajeve pod točkom 4. i 5. ne smije biti stariji od 90 dana, a u slučaju iz točke 6. od 30 dana.
5. Leptospiroza
Krv bikova, ovnova, jarčeva, nerastova i pastuha, koji služe za proizvodnju sjemena za umjetno osjemenjivanje i prirodni pripust, serološki se pretražuje na leptospirozu dva puta godišnje.
Veterinari su dužni kod pobačaja krava i junica, ovaca, koza, svinja i kobila dostaviti krv na pretragu.
6. Mastitis krava
Proizvođači mlijeka i proizvoda od mlijeka namijenjenog javnoj potrošnji dužni su jedanput u tijeku godine podvrći pojedinačno svaku muznu kravu pretrazi na poremećenu sekreciju vimena, prema programu Hrvatskog veterinarskog zavoda. Mlijeko krava s poremećenom sekrecijom vimena mora se bakteriološki pretražiti.
7. Mikrosporoza
Veterinari su dužni prijaviti pojavu mikrosporoze Ministarstvu poljoprivrede i šumarstva - Upravi za veterinarstvo.
8. Paratuberkuloza
Krv bikova, ovnova i jarčeva koji služe za proizvodnju sjemena za umjetno osjemenjivanje ili prirodni pripust moraju se dva puta godišnje pretražiti na paratuberkulozu.
U svim slučajevima klinički postavljene sumnje na oboljenje od paratuberkuloze potrebno je serološki pretražiti krv sumnjivih životinja.
9. Q - groznica
Kod svakog pobačaja krava i junica, ovaca i koza mora se provesti odgovarajuća laboratorijska pretraga na Q - groznicu.
Zabranjeno je držanje ovaca i koza u dvorištima farmi muznih krava.
10. Kokošji tifus, puloroza i infekcija sa Salmonellom enteritidis
Dijagnostičkom postupku brze krvne aglutinacije podliježe sva rasplodna perad što se uzgaja na farmama. U laboratoriju se pretražuje najmanje 200 uzoraka krvi od svakog jata kad postigne 30 % nesivosti te svaki slijedeći mjesec po 100 uzoraka krvi do kraja proizvodnje.
Jaja za nasad pline se unutar dva sata poslije nesenja. Jaja za nasad dozvoljeno je stavljati u promet i inkubirati samo ako potječu od jata što su slobodna od kokošjeg tifusa, puloroze, odnosno infekcije peradi s bakterijom S. enteritidis, odnosno ako držatelji jata peradi imaju potvrdu o zdravstvenom stanju jata izdanu od ovlaštenog laboratorija.
Držatelji peradi koja se uzgaja na farmama dužni su dostavljati na bakteriološke pretrage:

  1. obriske iz inkubatora i prostorija u kojima su smješteni inkubatori, najmanje jedna kontrola tromjesečno. Pretražuje se 30 obrisaka uzetih s površina. Obriske uzima ovlašteni laboratorij;
  2. najmanje 30 oplođenih jaja iz kojih se pri inkubiranju nisu izlegli pilići, uginule piliće i mekonij od najmanje l00 pilića. Kontrolira se svako jato jednom mjesečno a po potrebi i češće;
  3. jednodnevne piliće uginule tijekom prijevoza od valionice do farme, te one što uginu u slijedeća dva dana na farmi. Pretražuje se do 30 lešina;
  4. lešine rasplodne peradi (podmladak i nesilice rasplodnih ili konzumnih jaja), najmanje jedna kontrola mjesečno. Uzorkom se smatra jednodnevno uginuće ili najviše 20 lešina po jatu. Bakteriološki treba pretražiti i skupni uzorak izmeta podmlatka u dobi četiri tjedna te dva tjedna prije početka nesivosti, a nesilica jednom tromjesečno, po tri skupna uzorka od najmanje 30 životinja;
  5. lešine tovnih pilića pretražuju se najranije dva tjedna prije klanja, s tim da se uzorkom smatra dvodnevno uginuće, a najviše 20 lešina po jatu.

Kafilerije su dužne dostavljati na bakteriološku pretragu u ovlašteni laboratorij uzorak svake šarže proizvoda, a tvornice stočne hrane uzorke svih proizvoda životinjskog podrijetla prije pripremanja krmnih smjesa odnosno uzorke gotovih krmnih smjesa za perad prije stavljanja u promet.
11. Trihomonijaza
Bikovi za prirodni pripust ili umjetno osjemenjivenje moraju se prije korištenja laboratorijski pretražiti na trihomonijazu.
Bikovi za prirodni pripust moraju se u tijeku svog korištenja dva puta godišnje laboratorijski pretražiti na trihomonijazu.
12. Tuberkuloza
Obvezna opća tuberkulinizacija goveda starijih od šest mjeseci mora se provesti do 30. rujna na područjima županija: Ličko-Senjske, Istarske, Primorsko-Goranske, Zadarsko-Kninske, Šibenske, Splitsko-Dalmatinske i Dubrovačko-Neretvanske, kao i u dvorištima ili mjestima u kojima je tuberkuloza utvrđena u 1993. godini.
Sva rasplodna goveda u uzgojima brojnijim od deset grla tuberkulinizirat će se na cijelom području Republike Hrvatske do 30. rujna.
Sve rasplodne svinje u uzgojima brojnijima od petnaest krmača, nazimica i nerastova, tuberkulinizirat će se na cijelom području Republike Hrvatske do 31. svibnja.
Za obnovu uzgoja ne mogu se koristiti goveda i svinje koje prethodno nisu tuberkulinizirane.
Ovlašteni veterinarski inspektori u klaonicama, moraju voditi posebnu evidenciju o svakom ustanovljenom slučaju tuberkuloze goveda i svinja te o nalazu izvjestiti nadležnog veterinarskog inspektora o mjestu podrijetla tuberkulozne živonje.
Patoanatomska dijagnoza mora se potvrditi u ovlaštenom laboratoriju.
13. Zarazni rinotraheitis goveda - pustularni vulvovaglnitis
Za prirodni pripust mogu se koristiti samo bikovi koji su dva puta u tijeku godine podvrgnuti kliničkom pregledu i laboratorijskoj pretrazi na balanopostitis.
Za proizvodnju sjemena za umjetno osjemenjivanje mogu se koristiti samo bikovi koji ne pokazuju kliničke znakove bolesti, kojih su krv i sjeme prije početka korištenja, a u tijeku korištenja dva puta godišnje laboratorijski pretraženi na zarazni rinotraheitis - pustularni vulvovaginitis.
Ne smiju se oplođivati krave i junice s kliničkim znakovima pustularnog vulvovaginitisa.
14. Zarazne i nametničke bolesti pčela
U promet mogu ići samo zdrave pčelinje zajednice odnosno one na kojima su provedene naređene dijagnostičke i preventivne mjere i to:
a) Američka gnjiloća pčelinjeg legla
U mjestima u kojima je 1993. godine ustanovljena američka gnjiloća pčelinjeg legla moraju se tijekom ožujka i travnja pregledati sve pčelinje zajednice u krugu 3 km od žarišta. Svaku sumnju na bolest treba potvrditi laboratorijskom pretragom.
b) Nozemoza
Držatelji pčelinjih zajednica dužni su tijekom siječnja i veljače, a do kraja ožujka u kontinentalnom dijelu Republike Hrvatske, uzeti uzorke zimskih gubitaka pčela i dostaviti ih na laboratorijsku pretragu putem ovlaštenih veterinarskih organizacija.
c) Varooza
Držatelji pčelinjih zajednica dužni su obaviti, u proljeće i jesen (ovisno o razvoju pčelinjeg legla), dijagnostičko, a po potrebi i preventivno tretiranje pčelinjih zajednica.
15. Zarazne i nametničke bolesti riba
U svim pastrvskim ribogojilištima obavit će se:
a) laboratorijska pretraga i klinički pregled mlađa u dobi od 5 mjeseci, a u rujnu konzumne ribe na znakove vrtičavosti;
b) u ožujku i travnju virusološka pretraga mlađa, a u prosincu pregled matica kalifornijske pastrve na uzročnike zarazne nekroze gušterače;
c) mjesec dana prije mriješćenja pretraga uzoraka krvi matica na antitijela, a virusološka pretraga na uzročnika virusne hemoragične septikemije kalifornijske pastrve kad se pojave klinički znakovi bolesti.
U svim šaranskim ribnjičarstvima obavit će se u proljeće pregled zdravstvenog stanja šarana radi otkrivanja pojave proljetne viremije, a u rujnu uzet će se uzorci krvi za serološku pretragu.
IV. MJERE ZA SPREČAVANJE NAMETNIČKIH BOLESTI
1. Ehinokokoza
Prilikom vakcinacije pasa protiv bjesnoće provest će se dehelmintizacija pasa protiv Echinocococcus granulosus, sredstvom koje pouzdano ubija zrele i nezrele oblike trakavice.
Radi sprečavanja širenja jajašaca obvezno je pse nakon tretiranja držati najmanje 48 sati u ograđenom prostoru i njihove izmetine neškodljivo ukloniti.
Poduzeća i druge pravne i fizičke osobe, koje se bave klanjem stoke za javnu potrošnju, kao i držatelji stoke koji je kolju za vlastitu potrošnju, dužni su radi sprečavanja širenja ehinokokoze odbačene organe zaklane stoke učiniti neškodljivim preradom u kafilerijama ili prokuhavanjem, odnosno uništiti ih spaljivanjem ili zakapanjem.
2. Trihineloza
U slučaju pojave trihineloze svinja ili oboljenja ljudi od trihineloze, republički organ uprave nadležan za poslove veterinarstva može narediti da se u pojedinim područjima obvezno obavlja trihineloskopski pregled ili druga metoda (ELISA) otkrivanja tog oboljenja i kod klanja svinja za potrebe vlastitog domaćinstva.
V. ZOOSANITARNE MJERE
1. U cilju djelotvornije zdravstvene zaštite životinja, zaštite zdravlja ljudi, i veterinarske zaštite ljudskog okoliša, kao i kod postojanja epizootiološke indikacije, ovlaštene organizacije provodit će deratizaciju.
Deratizacija se provodi u životinjskim nastambama i dvorištima, objektima za klanje životinja, preradu, proizvodnju i skladištenje namirnica životinjskog podrijetla i drugim objektima gdje je njeno provođenje od interesa za zdravstvenu zaštitu životinja i očuvanje zdravstvene ispravnosti životinjskih proizvoda.
Deratizacija se provodi dva puta godišnje, a na poziv građana poduzeća i drugih organizacija. i češće.
2. Radi zaštite životinja od zaraznih, nametničkih i drugih opasnih bolesti, držatelji životinja u intenzivnim uzgojima - farmama dužni su uspostaviti veterinarskosanitarni red, a osobito:
- moraju se osigurati ekonomska dvorišta i životinjske nastambe od nekontroliranog ulaska i izlaska ljudi, životinja i vozila;
- postaviti i održavati uredaje za dezinfekciju osoba i vozila koja ulaze u ekonomsko dvorište i životinjske nastambe, a radnicima i posjetiteljima osigurati zaštitnu odjeću i obuću;
- pomije i otpaci koji se koriste kao hrana za svinje, moraju se prethodno prokuhati.
VI. OZNAČAVANJE ŽIVOTINJA
1. Označavanje goveda
Sva goveda starija od dva mjeseca moraju se označiti propisanom ušnom markicom.
Sva goveda, bez obzira na starost, pri stavljanju u unutarnji promet moraju biti označena propisanom· ušnom markicom, ukoliko nisu do stupanja na snagu ove naredbe, označena drugačijom ušnom markicom. Ušna markica drugačijeg oblika i sadržaja od propisanog, kao oznaka goveda u unutarnjem prometu, dozvoljava se i prihvaća do kraja mjeseca svibnja 1994. godine.
Od 1. lipnja 1994. sva goveda koja se stavljaju u unutarnji promet moraju biti označena propisanom ušnom markicom.
Sva goveda pri stavljanju u promet za izvoz moraju biti označene isključivo propisanom ušnom markicom.
Stočne krave i junice preko šest mjeseci gravidnosti, ukoliko nisu prije označene na propisani način, podliježu obveznom označavanju nakon porođaja - telenja, u roku propisanom za označavanje njihove teladi.
Označavanje rasplodnih krava i više od tri mjeseca bredih junica obavljat, će se besplatno.
2. Označavanje ovaca i koza
Ovce i koze te njihov podmladak obvezno se označavaju propisanom ušnom markicom prije stavljanja u prome ili otpremanja na ispašu na područje druge epizootiološke jedinice.
3. Označavanje svinja
Svinje starije od dva mjeseca kao i sve svinje boje se stavljaju u promet bez obzira na starost moraju biti označene ušnom markicom.
Sve svinje koje se stavljaju u promet za izvoz moraju biti označene isključivo propisanom ušnom markicom.
Od 1. travnja 1994. na dalje sve svinje starije od dva mjeseca kao i svinje bez obzira na starost, koje se stavljaju u unutarnji promet odnosno izvoz, moraju biti označene isključivo propisanom ušnom markicom.
4. Označavanje konja
Svi konji pri stavljanju u unutarnji promet ili izvoz, kao i konji koji se otpremaju na športske priredbe, izložbe i sl. moraju biti označeni paljenim žigom brojčane oznake u kopitu ili žigom na koži vrata, sedlišta ili buta.
5. Životinje pod selekcijskom kontrolom
Od odredbi navedenih pod točkom 1., 2., 3. i 4. ove glave izuzimaju se rasplodna goveda, ovce, koze, konji i svinje pod selekcijskom kontrolom, već označeni ušnim markicom tetoviranim ili žigosanim brojevima kao i tovne svinje označene tetoviranim brojevima, a podrijetlom sa farmi kojih se matično stado nalazi pod selekcijskom kontrolom, ukoliko životinje nisu namijenjene stavljanju u promet za izvoz.
Rasplodna goveda, ovce, koze i svinje, pod selekcijskom kontrolom, a namijenjeni izvozu, izuzev već označenih kopitara, moraju se bez obzira na postojeće oznake, označiti na način propisan ovom naredbom.
Stočarski selekcijski centar Hrvatske obvezan je Ministarstvu poljoprivrede i šumarstva - Upravi 9a veterinarstvo u roku mjesec dana od dana stupanja na snagu ove naredbe, dostaviti spisak svih držatelja rasplodnih goveda,ovaca, koza, konja i svinja.
Prilikom stavljanja u unutarnji promet rasplodnih goveda, svinja, konja ovaca i koza pod selekcijskom kontroloni, koje u smislu ove naredbe ne podliježu obvezi označavanja, stočarski selekcijski centar Hrvatske dužan je izdati potvrdu, da se rasplodne životinje vlasnika - držatelja, pod određenim oznakama, nalaze pod selekcijskom kontrolom i da su već kao takve označene. Potvrda se izdaje na
zahtjev vlasnika - držatelja rasplodnih životinja kao prilog svjedodžbe o zdravstvenom stanju životinja. Oznake životinja se temeljem iste potvrde upisuju u svjedodžbu o zdravstvenom stanju životinja.
6. Provođenje označavanja životinja
Propisano obvezno označavanje životinja organiziraju ovlašteni veterinarski inspektori, a obavljaju stručne službe veterinarskih stanica.
Propisano obvezno označavanje životinja u objektima specijalizirane stočarske proizvodnje - većim farmama, organiziraju ovlašteni veterinarski inspektori, a obavljaju stručne službe farmi.
Nadzor nad postupkom označavanja životinja obavljaju općinski veterinarski inspektori.
Veterinarske stanice dužne su vodili registar označenih rasplodnih životinja, kao i evidenciju svih ostalih označenih životinja na pripadajućem epizootiološkom području u skladu s obveznom uputom na temelju ove naredbe.
7. Ušne markice s pripadnim sadržajem
Ušne markice se proizvode u dvije veličine i oblika.
UŠNA MARKICA ZA GOVEDA - za sve kategorije goveda namijenjuje se ušna markica u donjem dijelu pravokutnog oblika s trokutasto izduženim gornjim dijelom za ovjes i spoj, zaobljenih uglova dimenzija 49 x 42 mm, u žutoj boji sa slijedećim oznakama: na licu prednje strane, gore u trokutastom se dijelu navodi dvoznamenkasta brojčana oznaka županije i broj serije (slovo veličine 7 mm te ispod nje tekući peteroznamenkasti broj markice utisnut znakovima crne boje, veličine 10 mm.
Na naličju prednjeg dijela markice reljefno je istaknuta u boji materijala, oznaka u obliku elipse dimenzija osi 27 x 20 mm s tekstom: "HRVATSKA VETERINARSKA INSPEKCIJA", te oznaka proizvođača).
Na poleđini spojnog kružnog dijela promjera 30 mm utisnuta je crnim znakovima oznaka "HR" i dvoznamenkasta oznaka broja županije veličine znakova od 7 mm.
UŠNA MARKICA ZA SVINJE, OVCE I KOZE - proizvodi se u obliku izduženog pravokutnika zaobljenih uglova sa spojem na jednom kraju u dimenzijama 50 x 16 mm. Spojni dio je kružnog oblika promjera 30 mm.
Na licu prednjeg dijela utisnuta je u crnoj boji oznaka slova serije i tekući peteroznamenkasti broj markice veličine znakova 8 mm.
Na naličju prednjeg dijela markice reljefno je istaknuta, u boji materijala, oznaka u obliku elipse dimenzija osi 20 x 12 mm s tekstom: "HRVATSKA VETERINARSKA INSPEKCIJA" te oznaka proizvođača.
Na naličju spojnog kružnog dijela promjera 30 mm utisnuto je, crnim znakovima veličine 5 mm, oznaka "HR" i dvoznamenkasta brojčana oznaka županije.
Ušna markica za SVINJE proizvodi se u žutoj osnovnoj boji materijala.
Ušna markica za OVCE I KOZE proizvodi se u svjetlo crvenoj osnovnoj boji materijala.
8. Obrasci ušnih markica za pojedine vrste životinja s pripadnim sadržajem tiskani su uz ovu naredbu i čine njezin sastavni dio.
VII. FINANCIRANJE MJERA
1. Javne potrebe u zdravstvenoj zaštiti životinja koje se sufinanciraju ili financiraju iz Proračuna Republike Hrvatske jesu:
- vakcina klasične svinjske kuge, za seljačka gospodarstva u privremeno zaposjednutom području;
- uzimanje krvi za serološku pretragu na brucelozu , (glava III. točka 1. stavka 3. naredbe) i enzootsku leukozu goveda, osim uzimanja kod muških rasplodnih životinja i prodaje životinja;
- obvezno označavanje rasplodnih krava i više od tri (3) mjeseca bređih junica propisanim ušnim markicama.
Financiraju se troškovi vakcine iz alineje 1. ove točke, a sufinanciraju troškovi uzimanja krvi iz alineje 2. ove točke odgovarajuće novčanim sredstvima odobrenim u Proračunu Republike Hrvatske za 1994.
2. Javne potrebe u zdravstvenoj zaštiti životinja koje se financiraju iz Posebnog računa za zdravstvenu zaštitu životinja jesu:
- laboratorijske pretrage dijagnostičkog materijala radi utvrđivanja postojanja zaraznih bolesti određenih člankom 8. Zakona o zdravstvenoj zaštiti životinja i veterinarskoj djelatnosti; ako se postupa sukladno članku 29. citiranog zakona;
- kontrole imunosti peradi ekstenzivnih uzgoja nakon vakcinacije protiv newcastleske bolesti;
- pretrage uzoraka krvi na brucelozu i enzootsku leukozu goveda (ako su pozitivna grla uklonjena ili strogo izolirana), osim kod muških rasplodnih životinja i prodaje životinja;
- bakteriološke pretrage uzoraka mlijeka u provođenju programa suzbijanja poremećene sekrecije vimena;
- kliničke, patomorfološke i laboratorijske pretrage radi razjašnjenja zdravstvenog problema koji može nanijeti značajne gošpodarstvene štete i poremećaje, na zahtjev Ministarstva poljoprivrede i šumarstva - Uprave za veterinarstvo.
VIII. ZAVRŠNE ODREDBE
Ova naredba stupa na snagu danom objave u "Narodnim novinama".
Klasa: 322-01/93-01/810
Urbroj : 525-06-93-01
Zagreb, 7. prosinca 1993.
Ministar
poljoprivrede i šumarstva
Ivan Tarnaj, dipl. ing., v. r.

  1. UŠNA MARKICA ZA GOVEDA (ŽUTE BOJE)
  2. UŠNA MARKICA ZA SVINJE (ŽUTE BOJE)

UŠNA MARKICA ZA OVCE I KOZE (SVJETLOCRVENE BOJE)


Portal Poslovnenovine.com sadržaje objavljuje u dobroj namjeri. Sve sadržaje portala koristite na vlastitu odgovornost. Iako činimo sve napore kako bi osigurali točnost i pravovremenost informacija na ovim stranicama, nismo odgovorni za eventualnu netočnost informacija ili štetu nastalu korištenjem takvih informacija.


POSEBNA PREPORUKA:

PREGLED KORISNIH SAVJETA I IZBOR POSLOVNIH USLUGA ZA PODUZETNIKE

POSLOVNE INFORMACIJE ZA VLASNIKE TVRTKI, OBRTNIKE I UDRUGE

Primjeri ugovora - šprance

Investicijski projekti