POSLOVNE NOVINE - PRAVNE INFORMACIJE - POSLOVNA LITERATURA

# Nova ponuda za poduzetnike # Internet usluge za poduzetnike # Korisni poslovni programi # Besplatne poslovne usluge # Korisni linkovi

PREGLED PRAVNIH PROPISA U REPUBLICI HRVATSKOJ

Na temelju prava i ovlaštenja utvrđenih Ustavom, Hrvatski sabor odlučuje o donošenju i promjeni Ustava, donosi zakone, državni proračun, donosi akte kojima izražava politiku Hrvatskoga sabora, obavlja izbore, imenovanja i razrješenja, u skladu s Ustavom i zakonom... Vlada donosi poslovnike, razne odluke, rješenja i zaključke. Zakonom je predviđeno da ministri i ravnatelji pojedinih upravnih tijela donose pravilnike i naputke za provedbu zakona u okviru svoje nadležnosti. Određene ovlasti imaju i jedinice lokalne i regionalne samouprave. Njihova predstavnička tijela na temelju Zakona o lokalnoj i regionalnoj samoupravi donose, razne odluke i akte. Pored njih opće akte, autonomnog značenja, donose i strukture izvan državnih tijela. Tim aktima donose se statuti i uređuje se unutarnje ustrojstvo...

Propisi iz 1992. godine - Propisi - arhiva - novi dodatak - rješenjee kojim se ...


PREGLED I PRETRAŽIVANJE SVIH ZAKONA I DRUGIH PROPISA

IZ ARHIVE: SADRŽAJ ODABRANOG PROPISA / AKTA:

MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE, ŠUMARSTVA I VODOPRIVREDE

Na temelju odredbe članka 6. stavka 4. Zakona o poljoprivrednom zemljištu ("Narodne novine", br. 34/91), ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede donosi

PRAVILNIK
o zaštiti poljoprivrednog zemljišta od onečišćenja štetnim tvarima

I. OPĆE ODREDBE

Članak 1.
Ovim pravilnikom se određuje koje se tvari smatraju štetnim za poljoprivredno zemljište (u daljem tekstu: poljoprivredno tlo), dozvoljene količine štetnih tvari u tlu, mjere za sprečavanje onećišćenja tla i kontrola onečišćenja tla s ciljem da se poljoprivredno tlo zaštili od kemijske i biološke degradacije i održi u stanju koje ga čini povoljnim staništem za proizvodnju zdravstveno ispravne hrane.

Članak 2.
Pojedini pojmovi upotrijebljeni u ovom pravilniku imaju slijedeće znaćenje:
Štetna tvar je svaka tvar koja se u potjoprivrednom tlu nađe u koncentraciji koja privremeno ili trajno dovodi u pitanje njegovu osnovnu ulogu povoljnog staništa za kulturno i prirodno bilje. U štetne tvari spadaju teški metali i potencijalno toksični elementi (Cd, Hg, Mo, As, Co, Ni. Cu, Pb. Cr i Zn) te policiklički aromatski ugljikovodici - PAH. Štetne tvari su i tvari koje se uobičajeno unose u poljoprivredno tlo, ali zbog nestručne primjene u neprimjerenim količinama, u krivo vrijeme ili na neprikladnim tlima, mogu prouzročiti štete po okoliš.
Zagađenje poljoprivrednog tla je stanje koje nastaje izravnim unošenjem ili postupnim rasprostranjenjem (transportom ili taloženjem) štetnih tvari, zrakom ili vodom i njihovim nakupljanjem u tlu iznad maksimalno dozvoljene koncentracije po odredbama ovog pravilnika.

Poljoprivredno tlo je tlo koje se koristi za poljoprivrednu proizvodnju pod čime se podrazumijeva površinski obrađeni sloj tla, kao i dulji horizont koji nije zahvaćen obradom, uključujući rastresite dijelove supstrata s podzemnom vodom koji mogu također biti zagadeni štetnim tvarima unijetim u tlo na opisani način.
Integralna proizvodnja bilja je ekološki prihvatljiva proizvodnja uz racionalno korištenje agrotehničkih mjera obrade, gnojidbe i zaštite bilja bez štete po okoliš.

Gradski mulj je ostatak od čišćenja otpadnih komunalnih voda u prirodnom - izvornom stanju, bez dodavanja hraniva, u kojem su razgrađene lako razgradive organske tvari.
Kompost iz gradskog mulja i otpada je tvar slična humusu, nastala kao produkt mikrobiološke razgradnje iz otpada i mulja koji nije isključivo biološke naravi, i bez dodavanja hraniva iz drugih izvora.

Gnojovka je smjesa krutih i tekućih izlučina domaćih životinja prikupljena tzv. tekućim izgnojavanjem.

Sredstva za popravak poljoprivrednog tla su materijali za kalcifikaciju, kondicioneri tla, različiti organski i organsko-mineralni proizvodi koji se na tržištu pojavljuju pod razlićitim trgovačkim nazivima.

Članak 3.
Poljoprivredno tlo se smatra zagađenim kada sadrži više od slijedećih količina štetnih tvari, izraženo u mg/kg suhog tla ekstrahirano u zlatotopki, osim PAH koji se ekstrahira posebnim postupko prema slijedećoj tablici:

_ _____________________________
mg/kg apsolutno suhog poljoprivrednog tla
Teksturna laka tla Teksturna teža i
Elemenat skeletna tla i tla teška tla i tla
siromašna humusom bogata humusom
_ _____________________________
Kadmij (Cd) 1 2
Živa (Hg) 1 2
Olovo (Pb) 100 150
Molidben (Mo) 10 15
Arsen (As) 20 30
Kobalt (Co) 50 50
Nikal (Ni) 50 60
Bakar(Cu) 60 100
Krom (Cr) 60 100
Cink (Zn) 200 300
_ _____________________________
Policiklički aromatski ugljikovodici 2 2
_ _____________________________





Vrijednosti označene za nikal, bakar i krom u tablici iz stavka 1. ovoga članka odnose se samo na oranična i vrtna tla te livade i pašnjake.
U karbonatnim tlima vrijednosti naznačene u tablici iz stavka 1. ovoga članka mogu biti 25% veće od naznačenih u tablici.
Postupak uzimanja, čuvanja, pripreme i ekstrakcije uzorka poljoprivrednog tla bit će propisan posebnim priručnikom.

II. GRADSKI MULJ I KOMPOST IZ GRADSKOG MULJA I OTPADA

Članak 4.
Gradski mulj i kompost iz gradskog mulja i otpada može se koristiti na poljoprivrednom tlu samo uz prethodno izvršenu analizu kojom se utvrđuje:
- da je gradski mulj stabiliziran i da su u njemu uništeni patogeni organizmi, potencijalni uzročnici oboljenja,
- da je sadržaj štetnih tvari ispod dozvoljenih graničnih količina.

Članak 5.
Najviše dozvoljene količine teških metala u gradskom mulju i kompostu od gradskog mulja i otpada izraženo u mg/kg suhe tvari mogu iznositi:
Kadmij (Cd) 10
Živa (Hg) 10
Olovo (Pb) 500
Molibden (Mo) 20
Arsen (As) 20
Kobalt (Co) 100
Nikal (Ni) 100
Bakar (Cu) 500
Krom (Cr) 500
Cink (Zn) 2.000

Najviše dozvoljene količine organskih štetnih tvari u gradskom mulju i kompostu od gradskog mulja i otpada, izražene u mg/kg suhe tvari mogu iznositi:
2. 3. 7. 8 - TCDD 0,002
3, 4, 3', 4' - TCAB 0,01
PCB, PCP, HCH (ukupno bez lindana),
triazinski herbicidi (suma) HCB, heptaklor,
endrin, aldrin i dieldrin 0,05
lindan 0,1
suma izomera DDT + DDD + DDE 0,5

Članak 6.
Dozvoljena je upotreba gradskog mulja i komposta od gradskog mulja i otpada na ratarskim površinama, livadama i nizinskim pašnjacima čija tla sadrže nekog od teških metala i perzistentnih organskih štetnih tvari manje od 50% graničnih vrijednosti određenih u tablici iz članka 3. ovoga pravilnika

Količina gradskog mulja, komposta od gradskog mulja i otpada koja se unosi u poljoprivredno tlo. određuje se prema sadržaju suhe tvari, tako da maksimalna količina unijetog gradskog mulja, komposta od gradskog mulja i otpada ne smije prelaziti 10 tona suhe tvari po hektaru godišnje.
Korisnik gradskog mulja. komposta od gradskog ulja i otpada mora prije prve upotrebe, ispitati sadržaj tvari u poljoprivrednom tlu, a kod stalne upotrebe najmanje svake treće godine.

Članak 7.
Zabranjena je primjena gradskog mulja, komposta od gradskog mulja i otpada:
- u vinogradima, voćnjacima i hmeljarnicama,
- na povrtlarskim površinama namijenjenim za uzgoj jagodičastog voća i ljekovitog bilja,
- na laganijem pjeskovitom tlu s pH vrijednosti ispod 5 (mjereno elektrometrijski u otopini KCI).
- u parkovima prirode i drugim zaštićenim područjima.
- u priobalnom i vodozaštitnom području,
- na tlu krških polja. plitkom i skeletnom tlu krša.
- na tlu zasićenom vodom, pokrivenim snijegom i na smrznutom poljoprivrednom tlu.

Gradski mulj i kompost od gradskog mulja i otpada ne smije se koristiti na tlu na kojem se koristi gnojovka, niti se smije miješati s gnojovkom prije upotrebe.

Članak 8.
Isporučitelj i korisnik gradskog mulja, komposta od gradskog mulja i otpada, obavezan je poljoprivrednom inspektoru pružiti sve podatke o njihovoj proizvodnji i upotrebi, kao i omogućiti pristup u postrojenja i na poljoprivredne površine.

III. GNOJOVKA

Članak 9.
Maksimalno dozvoljena količina primjene gnojovke u poljoprivrednom tlu je do 60 m3/ha godišnje, a u izvanvegetacijskom razdoblju (listopad - travanj) dozvoljeno je trošiti do 30 m3/ha.

Članak 10.
Zabranjeno je korištenje gnojovke:
- na područjima izloženim velikom riziku od zagađenja.
- na poljoprivrednom tlu zasićenom vodom, pokrivenim snijegom i smrznutom poljoprivrednom tlu,
- u proizvodnji povrća, jagodičastog voća i ljekovitog bilja unutar 30 dana prije zriobe i berbe,
- s gospodarstava na kojima su utvrđene bolesti s uzročnicima otpornim na uvjete u gnojišnoj jami,
- u priobalnom pojasu, uz vodotoke do 10 m udaljenosti, uz stajaće vode do 70 m udaljenosti te na vodozaštitnom području.
- pomiješane s gradskim muljem, kompostom od gradskog mulja i otpada.

IV. MINERALNO GNOJIVO

Članak 11.
Gnojidba mineralnim gnojivom mora se temeljiti na načelima integralne biljne proizvodnje, osobinama staništa, stupnju opskrbljenosti poljoprivrednog tla hranivima, potrebama pojedinih kultura za hranivima i planiranim prinosima te mora biti u skladu s preporukama poljoprivredne službe.

Kod gnojidbe se mora uzeti u obzir potreba zaštite površinske i podzemne vode, posebice na dreniranom tlu.

V. SREDSTVA ZA POPRAVAK POLJOPRIVREDNOG TLA

Članak 12.
Sredstva za popravak poljoprivrednog tla i ostala sredstva koja je unose u tlo ili se koriste u staklenicima i plastenicima kao supstrat ili kao komponenata u pripremi supstrata mogu se koristiti ako na originalnom pakiranju imaju i podatke o sadržaju teških metala i drugih toksičnih elemenata.
Sadržaj štetnih tvari u sredstvima za popravak tla, koja se koriste uz miješanje sa tlom, ne smije prelaziti peterostruku količinu iz članka 3. ovog pravilnika, a ako se sredstva koriste kao supstrat za proizvodnju bez miješanja s tlom, sadržaj štetnih tvari ne smije prelaziti vrijednosti određene u članku 3. ovog pravilnika.

VI. SREDSTVA ZA ZAŠTITU BILJA

Članak 13.
Sredstva za zaštitu bilja moraju se primjenjivati u skladu s dozvolom za stavljanje u promet i drugim važećim propisima koji se na njih odnose.

VII. ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 14.
Ispitivanje i trajno promatranje onečišćenosti poljoprivrednog tla štetnim tvarima obavljat će se na temelju posebnog programa koga će donijeti ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede.

Članak 15.
Ovaj pravilnik stupa na snagu danom objave u "Narodnim novinama".

Klasa: 320-02/92-01/26
Urbroj : 525-02-92-1
Zagreb, 9. ožujka 1992.

Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede
Ivan Tarnaj, dipl. ing., v. r.


Portal Poslovnenovine.com sadržaje objavljuje u dobroj namjeri. Sve sadržaje portala koristite na vlastitu odgovornost. Iako činimo sve napore kako bi osigurali točnost i pravovremenost informacija na ovim stranicama, nismo odgovorni za eventualnu netočnost informacija ili štetu nastalu korištenjem takvih informacija.


POSEBNA PREPORUKA:

PREGLED KORISNIH SAVJETA I IZBOR POSLOVNIH USLUGA ZA PODUZETNIKE

POSLOVNE INFORMACIJE ZA VLASNIKE TVRTKI, OBRTNIKE I UDRUGE

Primjeri ugovora - šprance

Investicijski projekti