POSLOVNE NOVINE - PRAVNE INFORMACIJE - POSLOVNA LITERATURA

# Nova ponuda za poduzetnike # Internet usluge za poduzetnike # Korisni poslovni programi # Besplatne poslovne usluge # Korisni linkovi

PREGLED PRAVNIH PROPISA U REPUBLICI HRVATSKOJ

Na temelju prava i ovlaštenja utvrđenih Ustavom, Hrvatski sabor odlučuje o donošenju i promjeni Ustava, donosi zakone, državni proračun, donosi akte kojima izražava politiku Hrvatskoga sabora, obavlja izbore, imenovanja i razrješenja, u skladu s Ustavom i zakonom... Vlada donosi poslovnike, razne odluke, rješenja i zaključke. Zakonom je predviđeno da ministri i ravnatelji pojedinih upravnih tijela donose pravilnike i naputke za provedbu zakona u okviru svoje nadležnosti. Određene ovlasti imaju i jedinice lokalne i regionalne samouprave. Njihova predstavnička tijela na temelju Zakona o lokalnoj i regionalnoj samoupravi donose, razne odluke i akte. Pored njih opće akte, autonomnog značenja, donose i strukture izvan državnih tijela. Tim aktima donose se statuti i uređuje se unutarnje ustrojstvo...

Propisi iz 1992. godine - Propisi - arhiva - pravni propisi - odluka o posebnim ...


PREGLED I PRETRAŽIVANJE SVIH ZAKONA I DRUGIH PROPISA

IZ ARHIVE: SADRŽAJ ODABRANOG PROPISA / AKTA:

HRVATSKA GOSPODARSKA KOMORA

Na temelju članka 19. stavak 4. Zakona o Hrvatskoj gospodarskoj komori ("Narodne novine", br. 66/91). Skupština
Hrvatske gospodarske komore na 2. sjednici 15. travnja 1992. godine donosi

PRAVILNIK
o rješavanju sporova s međunarodnim elementom pred stalnim izbranim sudištem pri Hrvatskoj gospodarskoj komori (Zagrebačka pravila)

ARBITRAŽA

Opće odredbe

Nadležnost sudišta

Članak 1.
1. Ovim pravilnikom uređuje se rješavanje (arbitraža) sporova koji udovoljavaju slijedećim uvjetima:
a) da je riječ o trgovačkom sporu o pravima kojima stranke slobodno raspolažu;
b) da su se stranke sporazumjele o nadležnosti Stalnog izbranog sudišta pri Hrvatskoj gospodarskoj komori;
c) da je barem jedna od stranaka fizička osoba koja ima prebivalište ili trajno boravište u inozemstvu odnosno pravna osoba sa sjedištem u inozemstvu:
d) da za spor nije predvidena isključiva nadležnost hrvatskog suda.

2. Stranke su ovlaštene sporazumno odstupiti od primjene odredaba ovog pravilnika o provođenju arbitraže pod uvjetom da taj sporazum nije u suprotnosti s javnim poretkom Republike Hrvatske.

Prigovor nenadležnosti

Članak 2.

  1. Izbrani sud je ovlašten odlučivati o svim prigovorima kojima se osporava njegova nadležnost, uključujući prigovore u pogledu postojanja ili valjanosti arbitražne klauzule ili posebnog arbitranog ugovora.
  2. Izbrani sud je ovlašten utvrđivati postojanje ili valjanost ugovora čiji je sastavni dio arbitražna klauzula. Arbitra ina klauzula koja je sastavni dio glavnog ugovora i koja predvlada arbitražu po ovim pravilima neovisna je o drugim odredbama glavnog ugovora. Odluka izbranog sude kojom se ugovor proglašava ništavnim ne znaći sama po sebi da je arbitražna klauzula pravno nevaljana.
  3. Prigovor nenadležnosti Sudišta mora se podnijeti najkasnije u odgovoru na tužbu ili, ako se radi o protutužbi, u odgovoru na protutužbu.


Mjesto arbitraže

Članak 3.

  1. Ako se stranke nisu drugačije sporazumjele, sjedište izbranog suda je u sjedištu Sudišta. Izbrani sud može, uz suglasnost stranaka, odrediti da sjedište izbranog suda bude u nekom drugom mjestu u Republici Hrvatskoj.
  2. Izbrani sud se može sastati u bilo kojem mjestu koje smatra prikladnim za pregled robe, drugih stvari ili isprava. Izbrani sud je dužan o tome pravodobno obavijestiti stranke kako bi mogle prisustvovati uviđaju.
  3. Pravorijek se donosi u sjedištu izbranog suda.


Jezik arbitraže

Članak 4.

  1. Ako se stranke nisu drugačije sporazumjele, izbrani sud je dužan odmah nakon svog imenovanja odrediti jezik ili jezike na kojma će se voditi postupak. Ta se odluka odnosi na sve podneske u postupku, a ako se održava usmena rasprava, također i na jezik ili jezike na kojima će se rasprava voditi.
  2. Do utvrđivanja jezika postupka, tužba, odgovor na tužbu i ostali podnesci mogu se podnijeti na jeziku sjedišta Sudišta, jeziku glavnog ugovora ili jeziku ugovora o arbitraži.
  3. Ako se članovi arbitražnog vijeća ne uspiju sporazumjeti o jeziku arbitraže, arbitraža će se provesti na hrvatskom jeziku.
  4. Izbrani sud može odrediti da sve isprave priložene tužbi ili odgovoru na tužbu, te sve ostale isprave podnesene tijekom postupka koje su predane u njihovom izvornom jeziku moraju biti popraćene prijevodima na jezik ili jezike arbitraže.


Organizacija Sudišta

Članak 5:
Na organizaciju Sudišta primjenjuju se odredbe članaka 3. do 11. Pravilnika o Stalnom izbranom Sudištu pri Hrvatskoj gospodarskoj komori ("Narodne novine", br. .19/85. 1/89. 15/90 i 69/91), ako ovim pravilnikom nije drugačije određeno.

Presumacija o odricanju od prava na prigovor

Članak 6.
Stranka koja zna da neka odredba ovog pravilnika ili da neki uvjet koji proistjeće iz arbitražnog ugovora nije poštovan pa unatoč tome nastavi sudjelovati u arbitraži, a da bez odlaganja ne prigovori tom nepoštovanju. ili. ako je za prigovor predviđen rok, ne prigovori u tom roku. smatrat će se da se odrekla prava na prigovor.

Zastupanje i savjetovanje

Članak 7.
Stranke mogu imenovati zatupnika ili savjetnika prema svojem izboru. Imena i adrese takvih osoba moraju se pismeno priopćiti Sudištu i drugoj stranci. U takvom priopćenju mora se naznačiti da li se imenovanje odnosi na zastupanje ili na savjetovanje.

Sastav i imenovanje arbitražnog suda

Broj arbitara

Članak 8.
Ako se stranke nisu prethodno sporazumjele o broju arbitara (tj. jedan ili tri) i ako se u roku od petnaest dana nakon što je tuženiku dostavljena tužba stranke nisu sporazumjele da se imenuje samo jedan arbitar, imenuju se tri arbitra.

Imenovanje arbitra pojedinca

Članak 9.

  1. Ako su se stranke sporazumjele da se imenuje samo jedan arbitar, dužne su priopćiti tajništvu Sudišta ime arbitra pojedinca.
  2. Ako stranke u roku od 30 dana od dana predaje odgovora na tužbu taništvu Sudišta, odnosno od dana propuštanja podnošenja odgovora na tužbu ne postupe u skladu s odredbom stavka 1. ovoga članka, arbitra pojedinca imenuje ovlaštenik za imenovanje.


Imenovanje arbitražnog vijeća

Ćtanah 10.

  1. Ako su se stranke sporazumjele da sudi vijeće, tužitelj imenuje svojeg arbitra u tužbi, a tuženik svojeg najkasnije u roku određenom za odgovor na tužbu.
  2. Ako jedna stranka ili obje stranke ne imenuju svoje arbitre u vremenu određenom u stavku 1. ovoga članka ili ako imenovanje prepuste ovlašteniku za imenovanje, arbitre imenuje oviaštenik za imenovanje, o ćemu se obavještavaju stranke i imenovani arbitri.
  3. U roku od 30 dana od dana primitka izvještaja o svojem imenovanju arbitri stranaka biraju trećeg arbitra kao predsjednika vijeća. Ako ga oni u tom roku ne izaberu, predsjednika vijeća imenuje s liste arbitara ovlaštenik za imenovanje.


Imenovanje u slučaju suparničarstva

Članak 11.
Ako se u nekom sporu kao tužitelji ili tuženici pojavljuje više stranaka, a ne sporazume se o izboru zajedničkog arbitra, arbitra će imenovati ovlaštenik za imenovanje.

Ovlaštenik za imenovanje

Članak 12.

  1. Stranke mogu sporazumno odrediti ovlaštenika za imenovanje.
  2. Ako se stranke nisu sporazumjele o ovlašteniku za imenovanje ili ako sporazumno određeni ovlaštenik za imenovanje otkloni povjerenu funkciju, ovlaštenik za imenovanje bit će predsjednik Sudišta.


Postupanje ovlaštenika

Članak 13.
1. Ovlaštenik za imenovanje dužan je imenovati arbitra što je prije moguće.
U obavljanju imenovanja ovlaštenik za imenovanje primjenjuje slijedeći postupak (postupak po listi) ako se stranke nisu sporazumjele da se postupak po listi ne primjenjuje ili ako ovlaštenik za imenovanje ocijeni da je primjena postupka po listi neprikladna za konkretan slučaj.
(a) na zahtjev jedne od stranaka ili obje stranke ovlaštenik za imenovanje dostavlja objema strankama istovjetnu listu koja sadrži najmanje tri imena;
(b) u roku od 15 dana po primitku liste svaka stranka može vratiti listu ovlašteniku za imenovanje nakon što precrta ime ili imena s kojima se ne slaže i označi brojem preostala imena na popisu prema željenom redoslijedu;
(c) nakon isteka roka 1z točke (b) ovlaštenik za imenovanje imenuje arbitra između imena odobrenih na vraćenoj listi u skladu s redoslijedom što su ga stranke naznačile;
(d) ako se iz bilo kojeg razloga imenovanje ne može izvršiti u skladu s ovim postupkom, ovlaštenik za imenovanje može po svojoj ocjeni imenovati arbitra pojedinca.

2. Prilikom imenovanja ovlaštenik za imenovanje dužan je uzeti u obzir sve okolnosti koje osiguravaju imenovanje neovisnog i nepristranog arbitra, te opravdanost imenovanja arbitra drugog državljanstva nego što su stranke.

3. Ako se u roku od 30 dana,nakon imenovanja drugog arbitra dva imenovana arbitra ne suglase u pogledu izbora predsjednik arbitražnog vijeća, predsjednika arbitražnog vijeća imenuje ovlaštenik zs imenovanje na način iz stavaka 1. i 2. ovoga članka.

Izmjena sastava arbitranog suda

Izuzeće arbitara

Članak 14.
Osoba koja bi mogla postati arbitar dužna je svima koji joj se obrate u svezi s mogućnošću njenog imenovanja priopćiti svaku okolnost koja bi mogla dovesti u opravdanu sumnju njenu nepristranost ili neovisnost. Imenovani ili izabrani arbitar dužan je priopćiti strankama takve okolnosti ako ih već nije o njima ranije izvijestio.

Članak 15.

  1. Izuzeće svakog arbitra može se tražiti ako postoje okolnosti koje bi mogle dovesti u opravdanu sumnju njegovu nepristranost ili neovisnost.
  2. Stranka može tražiti izuzeće arbitra kojeg je sama imenovala samo iz razloga za koje je doznala nakon što ga je imenovala


Članak 16.

  1. Stranka koja namjerava tražiti izuzeće arbitra dužna je svoj zahtjev priopćiti Sudištu u roku od 15 dana nakon što je izviještena o imenovanju arbitra čije se izuzeće traži ili u roku od 15 dana nakon što je saznala za okolnosti navedene u članku 14. i 15, ovoga pravilnika.
  2. O zahtjevu za izuzeće mora se izvijestiti druga stranka, arbitar ćije se izuzeće traži i ostali članovi izbranog suda. Izvješće mora biti u pismenom obliku i mora sadržavati razloge zahtjeva za izuzeće.
  3. Ako jedna stranka traži izuzeće arbitra, druga se stranka može suglasiti sa zahtjevom za izuzeće. I sam arbitar može se povući sa svoje funkcije nakon što je zatraženo njegovo izuzeće. To ni u jednom ni u drugom slučaju ne podrazumijeva priznanje osnovanosti razloga za izuzeće. U oba se slučaja pri imenovanju novog arbitra postupak iz članaka 9. ili 10. ovoga prvilnika primjenjuje u cijelosti, čak i onda ako se tijekom postupka za imenovanje arbitra čije je izuzeće zatraženo jedna od stranaka propustila koristiti svojim pravom imenovanja ili sudjelovanja u imenovanju.


Članak 17.
1. Ako se druga stranka ne suglasi sa zahtjevom za izuzeće, a arbitar se ne povuče sa svoje funkcije (stavak 3. članka 16. ovoga pravilnika), odluku o zahtjevu za izuzeće donosi:
(a) ako je prvobitno imenovanje izvršio ovlaštenik za imenovanje, taj isti ovlaštenik;
(b) ako prvobitno imenovanje nije izvršio ovlaštenik za imenovanje, ali je takav ovlaštenik bio prethodno određen, onda taj ovlaštenik;
(c) u svim ostalim slučajevima ovlaštenih za imenovanje utvrđen u skladu s postupkom za njegovo određivanje shodno članku 12. ovoga pravilnika.

2. Ako ovlaštenik za imenovanje prihvati zahtjev za izuzeće, novi arbitar imenuje se ili se izabire po postupku koji se primjenjuje na imenovanje ili izbor arbitra u smislu odredaba članaka 9. do 14. ovoga pravilnika osim ako taj postupak iziskuje određivanje ovlaštenika za imenovnje, kada arbitra imenuje ovlaštenik za imenovanje, koji je donio odluku o zahtjevu za izuzeće.

Zamjena arbitra

Članak 18.

  1. U slučaju smrti ili ostavke arbitra tijekom arbitražnog postupka izabire se ili se imenuje novi arbitar prema postupku utvrđenom u člancima 9. do 14. ovoga pravilnika po kojem je izabran ili imenovan arbitar hoji se zamjenjuje.
  2. Ako arbitar ne obavlja svoju dužnost ili je zbog pravnih ili stvarnih razloga ne može obavljati, primjenjuje se postupak za izuzeće ili zamjenu u smislu odredaba prethodnih članaka ovoga pravilnika.


Ponavljanje rasprave u slučaju izmjene sastava arbitražnog suda

Članak 19.

  1. Ako je sukladno člancima 16. do 18. ovoga pravilnika izmijenjen sastav arbitranog vijeća rasprava će se ponoviti. Uz suglasnost stranaka, sud može odlučiti da se rasprava ne ponavlja.
  2. Ako je izabran ili imenovan novi arbitar pojedinac, rasprava se mora ponoviti.


Arbitražni postupak

Opće odredbe

Članak 20.

  1. Ako ovim pravilima nije drugačije određeno, izbrani sud može provoditi postupak na način koji smatra svrsishodnim, pod uvjetom da se sa strankama postupa ravnopravno i da je u svim stadijima postupka svakoj stranci dana puna mogućnost da iznese svoje činjenične i pravne navode, zahtjeve i stajališta.
  2. Ako to zatraži jedna od stranaka u bilo kojem stadiju postupka, izbrani sud je dužan održati raspravno ročište radi saslušanja svjedoka, vještaka ili stranaka. Ako takvog zahtjeva nema, izbrani sud odlučuje da li će održati takvo ročište ili će postupak voditi na temelju isprava i druge procesne grade.
  3. Sve podneske, isprave ili obavijesti koje jedna stranka uputi izbranom sudu dužna je istovremeno uputiti drugoj stranci.


Tužba

Članak 21.
1.Arbitražni postupak pokreće se tužbom.

2. Tužba mora sadržavati ove podatke:
(a) imena i adrese stranaka;
(b) tužbeni zahtjev;
(c) navode o činjenicama na kojima se zasniva tužbeni zahtjev;
(d) navode o dokazima;
(e) navode o arbitražnom sporazumu,ako je zaključen;
(f) navode o imenovanju arbitra;
(g) oznaku vrijednosti predmeta spora.

3. Ako takve isprave postoje, tužbi se mora priložiti prijepis glavnog ugovora i arbitražnog ugovora, ako on nije sadržan u glavnom ugovoru.

4. Tužitelj može tužbi priložiti sve isprave koje smatra važnim ili se može pozvati na isprave ili druge dokaze koje namjerava podnijeti.

Odgovor na tužbu

Članak 22.

  1. Tajništvo Sudišta dostavlja tužbu i njene priloge tuženiku te određuje rok za podnošenje pismenog odgovora na tužbu. Taj odgovor podnosi se tajništvu Sudišta, koje ga, zajedno s prilozima, dostavlja tužitelju i svakom arbitru.
  2. Odredbe stavaka 2. i 4. članka 21. ovoga pravilnika na odgovarajući se način primjenjuju i na odgovor na tužbu.


Protutužba

Članak 23.

  1. Tuženik može sve do zaključenja raspravljanja podnijeti Sudištu protutužbu ili istači prigovor radi prebijanja u obliku protutužbe, ako zahtjev protutužbe odnosno prigovor radi prebijanja proizlazi iz pravnog odnosa obuhvaćenog zaključenim ugovorom o arbitraži.
  2. Ako stranke u sporu podnesu jedna protiv druge samostalne tužbe iz različitih pravnih odnosa s obzirom na koje su ugovorile nadležnost Sudišta nastojat će da se raspravljanje i odlučivanje o tim tužbama spoji i nastavi pred istim arbitrima.


Izmjene i dopune tužbe

Članak 24.
Tijekom arbitražnog postupka stranka može izmijeniti ili dopuniti svoju tužbu, osim u slučaju kad izbrani sud smatra da nije svrsishodno dopustiti takve promjene s obzirom na odugovlačenje koje bi se time uzrokovalo ili na štetu koju bi zbog toga mogla pretrpjeti druga stranka, ili s obzirom na druge okolnosti. Medutim, tužba se ne može izmijeniti tako da više ne bude obuhvaćena arbitražnom klauzulom ili posebnim arbitražnim ugovorom.

Daljnji podnesci

Članak 25.
Izbrani sud odlučuje koje daljnje podneske treba zatražiti od stranaka odnosno koje podneske stranke mogu podnijeti i utvrđuje rok za njihovo podnošenje.

Rokovi

Članak 26.

  1. Rokovi koje odredi izbrani sud za podnošenje podnesaka ne bi trebali biti duži od 45 dana. Izbrani sud može, međutim, produžiti rokove ako nađe da je takvo produženje opravdano.
  2. U smislu ovih pravila rokovi počinju teći slijedećeg dana nakon primitka odluke, priopćenja ili prijedloga. Ako posljednji dan roka pada na službeni praznik ili na neradni dan u boravištu ili sjedištu adresata, rok se produžuje do prvog slijedećeg radnog dana. Službeni praznici ili neradni dani koji padaju unutar roka računaju se u rok.


Učinci propuštanja stranaka

Članak 27.

  1. Ako u roku kojeg odredi izbrani sud tuženik propusti podnijeti odgovor na tužbu ne navodeći za to opravdane razloge, izbrani sud će odrediti da se postupak nastavi.
  2. Ako jedna od stranaka, nakon što bude valjano obaviještena prema ovim pravilima ne dođe na raspravu ne navodeći za to opravdane razloge, izbrani sud može nsstaviti arbitražni postupak.
  3. Ako jedna od stranaka, nakon što je valjano pozvana da podnese pismene dokaze, propusti to učiniti u roku ne navodeći za to opravdane razloge, izbrani sud može donijeti odluku na temelju dokaza kojima raspolaže.


Zaključenje rasprave

Članak 28.
l. Kad izbrani sud smatra de je predmet raspravljen tako da se može donijeti odluka, priopćit će da je rasprava zaključena i nakon toga će se vijeće povući na vijećanje i glasanje radi donošenja odluke.
2. Vijeće može tijekom vijećanja i glasanja odlučiti da se zaključena rasprava ponovno otvori ako je to potrebno radi dopune postupka ili razjašnjenja važnih pitanja.

Dostava

Članak 29.

  1. Sve odluke, priopćenja i prijedlozi upućeni strankama smatraju se uredno dostavljenima ako su obavljeni uz pismenu potvrdu adresata o primanju pošiljke ili ako su adresatu upućeni preporučenim pismom s povratnicom.
  2. Smatra se da je dostavljanje uredno obavljeno ako je na način opisan u stavku 1. ovoga članka izvršeno bilo stranci bilo njenom zastupniku.


Broj primjeraka podnesaka i priloga

Članak 30.
Tužba, odgovor na tužbu, prilozi uz tužbu odnosno odgovor na tužbu s prilozima, ostali podnesci i prilozi koje stranka tijekom postupka upućuje Sudištu odnosno izbranom sudu podnose se posredstvom tajništva Sudišta u dovoljnom broju primjeraka za sve protivnike i za sve arbitre.

Dokazivanje

Članak 31.

  1. Izbrani sud može, ako nađe da je to svrsishodno, zatražiti od stranke da izbranom sudu i drugoj stranci, u roku koji odredi izbrani sud, uputi sažeti pregled isprava i drugih dokaza koje ta stranka namjerava predoćiti radi utvrđivanja spornih činjenica iznesenih u tužbi ili u odgovoru na tužbu.
  2. Tijekom arbitražnog postupka izbrani sud može u svako vrijeme zatražiti od stranaka da podnesu isprave ili druge dokaze u roku koji odredi izbrani sud.


Članak 32.

  1. Izbrani sud može imenovati jednog ili više vještaka da mu podnesu pismene izvještaje o određenim pitanjima o kojima izbrani sud treba odlučiti. Prijepis naloga koji je izbrani sud dao vješćaku dostavlja se strankama.
  2. Stranke su duže pružiti vještscima sve relevantne obavijesti ili im staviti na uvid važne isprave ili robu koji oni zatraže. O svakoj nesuglasnosti između neke stranke i vještaka u pogledu važnosti traženih obavijesti ili uvida obavještava se izbrani sud da o tome odluči.
  3. Kad primi izvještaj vještaka, izbrani sud će dostaviti njegov prijepis strankama i omogućiti im da se o njemu pismeno izjasne. Stranke su ovlaštene pregledati svaku ispravu ns koju se vještak u svojem izvještaju poziva.
  4. Na zahtjev jedne od stranaka vještak može, nakon što podnese izvještaj, biti saslušan na raspravi kojoj stranke mogu prisustvovati i na kojoj mogu vještacima postavljeti pitanja. Svaka je stranka ovlaštena na takvu raspravu dovesti druge vještake da dadu svoj iskaz o spornim pitanjima. Na takav postupak na odgovarajući se nain primjenjuju odredbe članka 33. ovoga pravilnika.


Usmena rasprava

Članak 33.

  1. Ako se održava usmena rasprava izbrani sud je dužan pravovremeno izvijestiti stranke o datumu, satu i mjestu održavanja rasprave.
  2. Ako je potrebno saslušati svjedoke, svaka će stranka dužna najmanje 15 dana prije rasprave podnijeti izbranom sudu i drugoj stranci imena i adrese svjedoka koje namjerava ponuditi te priopćiti predmet svjedočenja i jezik na kojem će svjedočiti.
  3. Izbrani sud će se pobrinuti za prevođenje usmenih izjava na raspravi i za vođenje zapisnika o ročištu ako smatra da je to potrebno s obzirom na okolnosti slučaja ili ako su se stranke o tome sporazumjele i priopćile to izbranom sudu najmanje 15 dana prije održavanja rasprave.
  4. Ako se stranke nisu drugačije sporazumjele, rasprava je nejavna. Izbrani sud može zatražiti da se·svjedok ili svjedoci udalje za vrijeme iskaza drugih svjedoka. Izbrani sud može odrediti način na koji će se svjedoci saslušavati.
  5. Svjedoci mogu dati svoje iskaze i u obliku pismenih izjava koje su potpisali.
  6. Izbrani sud odlučuje o dopustivosti, važnosti, značenju i dokaznoj snazi ponuđenih i izvedenih dokaza te o tome na kojoj stranci leži teret dokazivanja određenog činjeničnog navoda.


Privremene mjere

Članak 34.

  1. Na zahtjev bilo koje stranke izbrani sud mož preporučiti privremenu mjeru koju smatra potrebnom s obzirom na predmet spora uključujući mjere za očuvanje robe koja je predmet spora kao što je nalog da se ona deponira kod treće osobe ili da se lako pokvarljiva roba proda.
  2. Zahtjev za privremenu mjeru osiguranja koji neka stranka podnese redovnom sudu nije nespojiv s arbitražnim ugovorom niti se smatra odricanjem od tog ugovora.


Donošenje odluka

Članak 35.

  1. Kad se sastoji od tri arbitra izbrani sud donosi pravorijek i druge odluke većinom glasova.
  2. O procesnim pitanjima odlučuje predsjednik arbitražnog vijeća. Na prijedlog arbitra arbitratno vijeće može odluku preispitati i preinačiti.


Oblik i učinak pravorijeka

Članak 36.
Pravorijek se donosi u pismenom obliku. Pravorijek je pravomoćan, konačan i obvezuje Stranke.

  1. Stranke se obveuzuju da će pravorijek vršiti bez odlaganja.
  2. Izbrani sud je dužan obrazložiti pravorijek osim ako su se stranke sporazumjele da obrazloženje nije potrebno.
  3. Arbitri su dužni, potpisati pravorijek. koji mora sadržavati. datum i mjesto donošenja. Ako se izbrani sud sastoji od tri arbitra,jedan od njih ne potpiše pravorijek, u pravorijeku to treba posebno utvrditi.
  4. Pravorijek se može objaviti samo uz pristanak obiju stranaka.
  5. Izbrani sud će dostaviti strankama prijepis pravorijeka koji su arbitri potpisali.


Međupravorijek, djelomični pravorijek

Članak 37.
Osim konačnog pravorijeka, izbrani sud može donijeti i međupravorijek te djelomični pravorijek.

Mjerodavno pravo

Članak 38.

  1. Izabrani sud dužan je primijeniti pravo koje su stranke odredile kao mjerodavno za suštinu spora. Ako stranke to nisu odredile izbrani sud će primijeniti pravo na koje upućuju pravila sukobu zakona za koja smatra da se mogu primijeniti.
  2. Izbrani sud će se odlučiti ako emiable compositeur ili ex aequeo et bono smo ako su ga stranke na to izričito ovlastile.
  3. U svakom slučaju izbrani sud je dužan donijeti odluku u skladu s odredbama ugovor će uzeti u obzir trgovačke običaje mjerodavne za taj posao.


Tumačenje pravorijeka

Članak 39.

  1. U roku od 30 dana od primitka pravorijeka svaka stranka može ,obaviještavajući o tome drugu stranku, zatražiti od izbranog suda da dade tumačenje pravorijeka.
  2. Tumačenje se mora dati u pismenom obliku u roku od 45 dana od primitka zahtjeva. Tumačenje je sastavni dio pravorijeka i na njega se primjenjuju odredbe članka 36. ovoga pravilnika.


Ispravak pravorijeka

Članak 40.

  1. U roku od 30 dana od primitka pravorijeka svaka strana može obaviještavajući o tome drugu stranku, zatražiti od izbranog suda da u pravorijeku ispravi računske pisarske i druge slične greške. Izbrani sud može na vlastitu inicijativu izvršiti takve ispravke u roku od 30 dana od otpreme pravorijeka.
  2. Pravorijek se ispravlja u pismenom obliku. Na ispravke se primjenjuju odredbe članka 36 ovoga pravilnika.


Dopunski pravorijek

Članak 41.

  1. U roku od 30 dana od primitka pravorijeka svaka stranka može obaviještavajući o tome drugu stranku, zatražiti od izbranog suda da donese dopunski pravorijek o zahtjevima o kojima je izbrani sud propustio odlučiti.
  2. Ako izbrani sud smatra ds je zahtjev za donošenje dopunske odluke opravdan i da se popust mož ispraviti bez daljnje rasprave ili izvođenja dokaza, dužan je dopuniti svoj pravorijek u roku od 60 dana od primitka zahtjeva.
  3. Na dopunski pravorijek primjenjuju se odredbe članka 36. ovoga pravilnika.


Nagodba i druge osnove za okončanje postupka.

Članak 42.

  1. Ako su stranke tijekom postupka spor riješile nagodbom, izbrani sud ili donosi odluku da se arbitražni postupak okončava ili, ako to obje stranke zatraže a izbrani sud to prihvati, donosi pravorijek na temelju nagodbe. Izbrani sud nije dužan takav pravorijek obrazložiti.
  2. Ako prije donošenja pravorijeka nastavljanje arbitražnog postupka postane nepotrebno ili nemoguće iz razloge različitih od onih iz stavka 1. ovoga članka, izbrani sud je dužan obavijestiti stranke o svojoj namjeri da postupak okonča. Izbrani sud ovlašten je donijeti odluku o okončanju postupka samo ako stranka ili stranke tome iz opravdanih razloga ne prigovore.
  3. Izbrani sud dostavit će strankama prijepis odluke o okončanju arbitražnog postupka ili prijepis pravorijeka donesenog na temelju stavka 1. ovoga članka. Na takav pravorijek primjenjuju se odredbe stavaka 1. i 3- 5. članka 36. ovoga pravilnika.


Ovlaštenja tajnika Sudišta i Sudišta

Članak 43.

  1. Tajnik sudišta može prisustvovati svim ročištima i sjednicama izbranog suda na kojima se vijeća i glasa o donošenju odluke.
  2. Tajnik Sudišta dužan je prisustvovati ročištima i sjednicama iz stavka 1. ovoga članke ako arbitar pojedinac ili barem jedan član arbitražnog vijeća nije diplomirani pravnik.
  3. Tajnik Sudišta ovlašten je arbitrima skrenuti pažnju na pravna pitanja koja su od značenja za odlučivanje, a naročito na pitanja koja se odnose na sadržaj i formu procesnih radnji koje se poduzimaju.
  4. Prije potpisivanja pravorijeka izbrani sud dužan je predočiti nacrt pravorijeka Sudištu.
  5. Sudište može odrediti preinaku forme podnesenoga nacrta. Sudište je ovlašteno, poštivajući slobodu odlučivanja izbranog suda o suštini spora, skrenuti pažnju izbranom sudu na pitanja koja se odnose na suštinu spora. 6. Izbrani sud ne može donijeti pravorijek prije no što ga glede njegove forme Sudište ne odobri.


MIRENJE

Članak 44.
Na zahtjev jedne od stranaka može se u okviru nadležnosti Sudišta provesti postupak mirenja. Za postupak mirenja nije neophodno postojanje valjanog sporazuma o arbitraži.

Članak 45.
Zahtjev za pokretanje postupka mirenja podnosi se tajništvu.Sudišta, koje će od suprotne stranke zatražiti da se u roku od 30 dana od dostave izjasni o tom zahtjevu. Ako se suprotna stranka protivi postupku mirenja, ili se u određenom roku o njemu ne izjasni, smatra se da postupak mirenja nije uspio.

Članak 46.

  1. Ako se suprotna stranka suglasi s prijedlogom za provđdenje postupka mirenje, predsjedništvo Sudišta određuje jednog svog člana ili drugu prikladnu osobu za posrednika.
  2. Posrednik ispituje navode i prijedloge stranaka, a po potrebi prikuplja određena obaviještenja i saslušava stranke.
  3. Nakon što je u dostatnoj mjeri ispitao slučaj posrednik sastavlja pismeni prijedlog nagodbe i dostavlja ga strankama.


Članak 47.
Ako stranke sklope nagodbu, njen se sadržaj zapisuje u zapisnik koji potpisuju stranke i posrednik. Ako stranke to zatraže i ako prilože valjani sporazum o arbitraži, predsjedništvo Sudišta imenovat će posrednika za arbitra, koji će na zahtjev stranaka donijeti pravorijek na temelju nagodbe.

Članak 48.
Ako se stranke ne uspiju nagoditi, smatra se da postupak mirenja nije uspio. Izjave stranaka dane u postupku mirenja koji nije uspio nemaju značenja u kasnijim arbitražnim postupcima. Posrednik ne može, osim u slučaju iz članka 47. ovoga pravilnika biti arbitar u istoj stvari.

PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Značenje pojedinih upotrebljenih izraza

Članak 49.
Za svrhe ovog pravilnika (Zagrebačka pravila):
(a.) "Sudište" označava Stalni izbrani sud pri Hrvatskoj gospodarskoj komori;
(b) "izbrani (arbitražni) sud" označava arbitražno vijeće ili arbitra pojedinca;
(c) "arbitar (izbrani sudac)" označava arbitra pojedinca ili člana odnosno predsjednika arbitražnog vijeća;
(d) "posrednik (izmiritelj)" označava osobu koja vodi postupak mirenja;
(e) "pravorijek" označava odluku izbranog suda o suštini spora;
(f) "arbitraža (arbitriranje)" označava djelatnosti provođenja arbitražnog postupka.

Primjena pravilnika

Članak 50.
Ovaj pravilnik (Zagrebačka pravila) primjenjuje se na sve postupke pred Stalnim izbranim sudištem pri Hrvatskoj gospodarskoj komori, bez obzira na to kada su pokrenuti.

Troškovi

Članak 51.
Pravila o troškovima u postupku pred Stalnim izbranim sudištem pri Hrvatskoj gospodarskoj komori (nagradama arbitara, administrativnim troškovima, predujmljivanju troškova izvođenja dokaza i ostalim troškovima) utvrđuje svojom odlukom Upravni odbor Hrvatske gospodarske komore.

Stupanje na snagu

Članak 52.
Ovaj pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objave u "Narodnim novinama".

Broj : I-55-12/3-1992
Zagreb, 15. travnja 1992.

Predsjednik Hrvatske gospodarske komore
Ivica Gaži, dipl. inž., v. r.


Portal Poslovnenovine.com sadržaje objavljuje u dobroj namjeri. Sve sadržaje portala koristite na vlastitu odgovornost. Iako činimo sve napore kako bi osigurali točnost i pravovremenost informacija na ovim stranicama, nismo odgovorni za eventualnu netočnost informacija ili štetu nastalu korištenjem takvih informacija.


POSEBNA PREPORUKA:

PREGLED KORISNIH SAVJETA I IZBOR POSLOVNIH USLUGA ZA PODUZETNIKE

POSLOVNE INFORMACIJE ZA VLASNIKE TVRTKI, OBRTNIKE I UDRUGE

Primjeri ugovora - šprance

Investicijski projekti