POSLOVNE NOVINE - PRAVNE INFORMACIJE - POSLOVNA LITERATURA

# Nova ponuda za poduzetnike # Internet usluge za poduzetnike # Korisni poslovni programi # Besplatne poslovne usluge # Korisni linkovi

PREGLED PRAVNIH PROPISA U REPUBLICI HRVATSKOJ

Na temelju prava i ovlaštenja utvrđenih Ustavom, Hrvatski sabor odlučuje o donošenju i promjeni Ustava, donosi zakone, državni proračun, donosi akte kojima izražava politiku Hrvatskoga sabora, obavlja izbore, imenovanja i razrješenja, u skladu s Ustavom i zakonom... Vlada donosi poslovnike, razne odluke, rješenja i zaključke. Zakonom je predviđeno da ministri i ravnatelji pojedinih upravnih tijela donose pravilnike i naputke za provedbu zakona u okviru svoje nadležnosti. Određene ovlasti imaju i jedinice lokalne i regionalne samouprave. Njihova predstavnička tijela na temelju Zakona o lokalnoj i regionalnoj samoupravi donose, razne odluke i akte. Pored njih opće akte, autonomnog značenja, donose i strukture izvan državnih tijela. Tim aktima donose se statuti i uređuje se unutarnje ustrojstvo...

Propisi iz 1992. godine - Propisi - arhiva - pravne službe - ispravak uredbe vlada ...


PREGLED I PRETRAŽIVANJE SVIH ZAKONA I DRUGIH PROPISA

IZ ARHIVE: SADRŽAJ ODABRANOG PROPISA / AKTA:

USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Ustavni sud Republike Hrvatske, na sjednici 1. travnja 1992. godine, donio je
ODLUKA

  1. Ukidaju se odredbe članaka 75a. i 87. stavak 3. Zakona o redovnim sudovima ("Narodne novine", br. 32/88 - pročišćeni tekst, 16/90., 41/90, 14/91. i 66/91).
  2. Ova Odluka objavit će se u "Narodnim novinama".

Obrazloženje
Odredbama članka 75a. Zakona o redovnim sudovima propisano je da za suca ne može biti birana osoba koja je bračni drug ili srodnik u pravoj liniji, ili u pobočnoj liniji do zaključno drugog stupnja, izabranom sucu suda u koji se sudac bira ili neposredno višeg suda, imenovanom javnom tužiocu ili zamjeniku javnog tužioca u javnom tužilaštvu iste stvarne ili mjesne nadležnosti kao i sud, te odvjetniku koji ima sjedište odvjetničke pisarnice u sjedištu suda u koji se sudac bira.
Odredbom članka 87. stavka 3. Zakona propisano je da će sudac biti razriješen dužnosti ako nastupi okolnost predviđena člankom 75a. Zakona. Ustavni sud Republike Hrvatske je, rješenjem o pokretanju postupka od 5 veljače 1992. godine ("Narodne novine", br. 9/92), izrazio osnovanu sumnju u ustavnost navedenih odredaba Zakona. Budući da Sabor Republike Hrvatske, mada je najavio izmjene koje su upučivale na usklađivanje osporenih odredaba Zakona s Ustavom Republike Hrvatske, nije donio te izmjene Zakona, Sud je, nakon provedenog postupka, odlučio kao u izreci iz slijedećih razloga: Prema članku 44. Ustava Republike Hrvatske svaki građanin Republike ima pravo pod jednakim uvjetima, sudjelovati u obavljanju javnih poslova i biti primljen u javne službe. Prema članku 54. stavku 2. Ustava svatko slobodno bira poziv i zaposlenje i svakom je građaninu, pod jednakim uvjetima, dostupno svako radno vrijeme. Ustav člankom 115. stavkom 2. utvrđuje da je sudbena vlast samostalna i neovisna. Ustanovljavanje, djelokrug, sastav i ustrojstvo sudova i postupak pred sudovima, prema članku 116. stavku 2, uređuju se zakonom.
Člankom 120. Ustava taksativno se utvrđuju razlozi koji mogu biti temeljem razrješenja sudačke dužnosti.
Iz navedenih odredaba Ustava Republike Hrvatske proizlazi da u propisivanju uvjeta za izbor sudaca zakonodavac nije neograničen, već se mora pri tome pridržavati ustavnih principa sadržanih u odredbama članaka 44. i 54. stavka 2. Ustava. On je, nadalje, propisivanjem uvjeta za izbor sudaca, dužan osigurati poštovanje principa samostalnosti i neovisnosti sudbene vlasti.
Polazeći od odredaba članaka 44. i 54. stavka 2. Ustava te odredbe članka 115. stavka 2. Sud je ocijenio da se tako širokom zabranom, kao što je propisuje citirana odredba članka 75a. Zakona, dovode u pitanje spomenuti ustavni principi, posebno imajući u vidu da ti uvjeti ne ovise o osobi koja se kandidira za suca. Sud je, nadalje, ocijenio da se zabranom izbora u slučajevima iz članka 75a. ne može opravdati osiguravanjem ustavnog principa o samostalnosti i neovisnosti sudbene vlasti. Naime, propisivanjem ovako široke zabrane izbore u slučajevima srodstva ograničavaju se ustavna prava građana-kandidata za sudsku dužnost, odnosno već izabranih sudaca Jamstvo za neovisnost i samostalnost sudbene vlasti, izraženo u članku 115. stavku 2. Ustava, ustavno je načelo da je sudačka dužnost stalna, s tim da je i sam Ustav u članku 120. utvrdio što može biti razlogom razrješenja od sudačke dužnosti. Kako se i odredbom članka 87. stavka 3. Zakona taksativno navode slučajevi u kojima će sudac biti razriješen dužnosti, Sud je ocijenio da navedena odredba nije suglasna članku 120. Ustava Republike Hrvatske. Sud pri tome polazi od stanovišta da zakonodavac, osim razloga za razrješenje utvrđenih navedenom odredbom Ustava, nema ovlaštenja propisivati dodatne razloge koji mogu biti osnovom razrješenja sudačke dužnosti. Zbog ovih razloga Sud je odlučio kao u izreci.
Broj : U-I-261 / 1990. Zagreb, 1. travnja 1992.
USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Predsjednik
Jadranko Crnić, v. r


Portal Poslovnenovine.com sadržaje objavljuje u dobroj namjeri. Sve sadržaje portala koristite na vlastitu odgovornost. Iako činimo sve napore kako bi osigurali točnost i pravovremenost informacija na ovim stranicama, nismo odgovorni za eventualnu netočnost informacija ili štetu nastalu korištenjem takvih informacija.


POSEBNA PREPORUKA:

PREGLED KORISNIH SAVJETA I IZBOR POSLOVNIH USLUGA ZA PODUZETNIKE

POSLOVNE INFORMACIJE ZA VLASNIKE TVRTKI, OBRTNIKE I UDRUGE

Primjeri ugovora - šprance

Investicijski projekti