POSLOVNE NOVINE - PRAVNE INFORMACIJE - POSLOVNA LITERATURA

# Nova ponuda za poduzetnike # Internet usluge za poduzetnike # Korisni poslovni programi # Besplatne poslovne usluge # Korisni linkovi

PREGLED PRAVNIH PROPISA U REPUBLICI HRVATSKOJ

Na temelju prava i ovlaštenja utvrđenih Ustavom, Hrvatski sabor odlučuje o donošenju i promjeni Ustava, donosi zakone, državni proračun, donosi akte kojima izražava politiku Hrvatskoga sabora, obavlja izbore, imenovanja i razrješenja, u skladu s Ustavom i zakonom... Vlada donosi poslovnike, razne odluke, rješenja i zaključke. Zakonom je predviđeno da ministri i ravnatelji pojedinih upravnih tijela donose pravilnike i naputke za provedbu zakona u okviru svoje nadležnosti. Određene ovlasti imaju i jedinice lokalne i regionalne samouprave. Njihova predstavnička tijela na temelju Zakona o lokalnoj i regionalnoj samoupravi donose, razne odluke i akte. Pored njih opće akte, autonomnog značenja, donose i strukture izvan državnih tijela. Tim aktima donose se statuti i uređuje se unutarnje ustrojstvo...

Propisi iz 1992. godine - Propisi - arhiva - zbirke pravila - izmjena plana propisano ...


PREGLED I PRETRAŽIVANJE SVIH ZAKONA I DRUGIH PROPISA

IZ ARHIVE: SADRŽAJ ODABRANOG PROPISA / AKTA:

USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATŠKE
Ustavni sud Republike Hrvatske, na sjednici održanoj 24. lipnja 1992. godine, donio je ovu,
ODLUKU

  1. Ukidaju se odredbe čl. 54. stavka; 2 3: 4. i 5. i članak 89. Zakona o građevinskom zemljištu ("Narodne novine", pročišćeni tekst broj 48/88. 16/90. 53/90).
  2. Ova će se odluka objaviti u "Narodnim novinama."

Obrazloženje
Dr. Nijaz Fazlagić iz Sarajeva predložio je 19. siječnja 1987. godine ocjenu ustavnosti odredbe čl. 47. (sada 54.) Zakona o građevinskom zemljištu (dalje ZGZ), a tijekom postupka prijedlog su poduprli, odnosno proširili (čl. 89. ZGZ) Jasenka Juroš iz Zagreba: Dubravko Buljan iz Zagreba: Nikola i Jakov Planinić iz Čapljine i Ivan Dačnik iz Zagreba. U predmetu je donijeta privremena mjera (U-I-14/87 od 9. VII. 1987), kojom je obustavljeno izvršenje rješenja Općinskog sekretarijata za poslove uprave bivše Općine Kardeljevo; sada Ploče (UP/I-02/3-550/85: od 9. VII. 1987), o napuštanju i predaji posjeda k. đ. 2207 u k. o. Podaca, utemeljenom na odredbi čl 47: (54) ZGZ. U tijeku postupka pribavljeni su odgovor, od Sabora i stručno mišljenje Uprave za iimovinskopravne poslove Republičkog sekretarijata za pravosuđe i upravu. te je 4. travnja 1989. održan konzultativni sastanak. Nakon provedenog postupka Ustavni sud je ocijenio da su prtjedlozi osnovani te je odlučio kao' u izreci. Ralozi su s)ijedeći. U izreci navedenim zakonskim odredbama riječ je o (nekim) učincima tzv. bespravne gradnje na građevinskom zemljištu u društvenom vlasništvu s posljedicomgubitka prava vlasništva izgrađenog objekta bez prava na naknadu. Doduše ni u jednom od dva osporna članka ZGZ ne govori se o gubitku prava vlasništva (objekta), odnosno o vlasniku izgrađenog objekta, ali valja imati u vidu da i objekt izgrađen na građevinskom zemljištu u društvenom vlasništvu, bez akta nadležnog organa kojim mu se to zemljište daje na korištenje u svrhu izgradnje, ima svog (pretpostavljenog) vlasnika. Kada ne bi bilo tako, graditelj, odnosno njegov pravni sljednik, ne bi bio ovlašten na vlasničku tužbu protiv treće osobe koja mu je protupravno oduzela objekt, ili ga neosnovano uznemirava, kao što ne bi imao niti pravo na naknadu štete u slučaju oštećenja ili uništenja objekta. A graditelj to ovlaštenje, odnosno pravo ima. Zaključiti je, dakle, da osporene zakonske odredbe propisuju tzv. podruštvovljenje objekta, odnosno oduzimanje prava vlasništva bez naknade. U pravnim sustavima koji ne poznaju društveno vlasništvo riječ bi zapravo bila o institutu stjecanja prava vlasništva izgradnjom zgrade na tuđem zemljištu. Taj pravni institut u našem je vlasničko-pravnom sustavu ureden čl. 24-26. Zakona o osnovnim vlasničkopravnim odnosima (dalje ZOVO), koji je u pravni sustav Republike Hrvatske preuzet člankom 1. Zakona o preuzimanju ZOVO ("Narodne novine", broj 53/91). U sustavu društvenog vlasništva taj institut nije bio na općenit način uređen, već samo fragmentatrio u slučaju gradnje na građevinskom zemljištu u društvenom vlasništvu. ZOVO (čl 24,26.), za razliku od odredaba čl. 54. i 89. ZGZ. ne predviđani u jednom slučajuda bi bespravni graditelj (pretpostavljeni vlasnik objekta) ostao bez ikakvog prava čak i kad je njegovo ponašanje bilo nesavjesno, a vlasnik zemljišta se odmah usprotivio gradnji (čl. 25. st:1. ZOVO), jer i u tom slučaju može sam porušiti objekt u gradu odnijeti, a ako vlasnik zemljišta zahtijeva da mu pripadne pravo vlasništva izgrađenog objekta, dužan je naknaditi graditelju vrijednost objekta u visini prosječne gradevinske icijene objekta u mjestu u kojem se nalazi u vrijeme donašenja sudske odluke (čl: 25. st. 4: ZOVO): Ustav Republlke Hrvatske, koji je stupio na snagu 22. prosinca 1990: godine, ne pozna institut gubitka prava vlasništva bez naknade, a izraženog slijedi da i bespravno sagrađeni objekt ima svoga vlasnika. Zakonom je, doduše, u interesu Republike ograničiti ili oduzeti vlasništvo. ali uz naknadu tržišne vrijednosti (djelomična ili potpuna eksproprijacija), a poduzetnička se sloboda i vlasnička prava mogu iznimno ograničiti zakonom radi interesa Republike, prirode. ljudskog okoliša i zdravlja ljudi (čl 50). Ustav, dakle, samo kao iznimku predviđa mogućnost da se zakonom vlasništvo ograniči i to samo za određene svrhe, ali ne i to da se oduzme bez naknade. Nasuprot tome primjenom odredaba ćl.54. i 89. ZGZ vlasništvo izrađenog objekta oduzima se bez naknade i time se krši navedena odredba čl. 50: Ustava, ali i odredba čl. 48. st.1. kojom se jamči pravo vlasništva, te odredba Članka 3. koja nepovredivost vlasništva ističe kao jednu od najviših vrednota ustavnog poretka Republike Hrvatske. Ustav, istina ne pozna društveno vlasništvo, ali ovdje nije težište na zemljištu na kojem se gradi i koje je u društvenom vlasništvu (samom, bespravnom gradnjom ne mijenja se vlasnički režim zemljišta), već na izgrađenom objektu na kojem postoji pravo vjašništva. Konačno valja,reći da Sud nije našao da bi odredba st.2:čl. 54: ZGZ, koja propisuje nadležnostupravnog organa na odredi predaju neizgrađenog građevnskog zemljišta (čl.25,st 31 4. ZGZ) u posjed općini, bila protuustavna, pa stoga u tom dijelu i nije prihvatio prijedlog, koji uostalom. u tom dijelu posebno i nije obrazložen. Slijedom izloženog odlučeno je kao u izreci temeljem čl. 21. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske ("Narodne novine", broj 13/91).
Broj : U-I-14/ 1987.
Zagreb, 24. lipnja 1992.
USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Predsjednik
Jadranko Crnić, v. r.



Portal Poslovnenovine.com sadržaje objavljuje u dobroj namjeri. Sve sadržaje portala koristite na vlastitu odgovornost. Iako činimo sve napore kako bi osigurali točnost i pravovremenost informacija na ovim stranicama, nismo odgovorni za eventualnu netočnost informacija ili štetu nastalu korištenjem takvih informacija.


POSEBNA PREPORUKA:

PREGLED KORISNIH SAVJETA I IZBOR POSLOVNIH USLUGA ZA PODUZETNIKE

POSLOVNE INFORMACIJE ZA VLASNIKE TVRTKI, OBRTNIKE I UDRUGE

Primjeri ugovora - šprance

Investicijski projekti