POSLOVNE NOVINE - PRAVNE INFORMACIJE - POSLOVNA LITERATURA

# Nova ponuda za poduzetnike # Internet usluge za poduzetnike # Korisni poslovni programi # Besplatne poslovne usluge # Korisni linkovi

PREGLED PRAVNIH PROPISA U REPUBLICI HRVATSKOJ

Na temelju prava i ovlaštenja utvrđenih Ustavom, Hrvatski sabor odlučuje o donošenju i promjeni Ustava, donosi zakone, državni proračun, donosi akte kojima izražava politiku Hrvatskoga sabora, obavlja izbore, imenovanja i razrješenja, u skladu s Ustavom i zakonom... Vlada donosi poslovnike, razne odluke, rješenja i zaključke. Zakonom je predviđeno da ministri i ravnatelji pojedinih upravnih tijela donose pravilnike i naputke za provedbu zakona u okviru svoje nadležnosti. Određene ovlasti imaju i jedinice lokalne i regionalne samouprave. Njihova predstavnička tijela na temelju Zakona o lokalnoj i regionalnoj samoupravi donose, razne odluke i akte. Pored njih opće akte, autonomnog značenja, donose i strukture izvan državnih tijela. Tim aktima donose se statuti i uređuje se unutarnje ustrojstvo...

Propisi iz 1992. godine - Propisi - arhiva - verifikacija zakona - popis uvoznika upisanih ...


PREGLED I PRETRAŽIVANJE SVIH ZAKONA I DRUGIH PROPISA

IZ ARHIVE: SADRŽAJ ODABRANOG PROPISA / AKTA:

NARODNA BANKA HRVATSKE
Na temelju članka 14., članka 67. stavka 1. točke 8) Uredbe o Narodnoj banci Hrvatske ("Narodne novine", broj 71/91.) Savjet Narodne banke Hrvatske na sjednici od 25. lipnja 1992. godine, donio je

ODLUKU
o načinu i uvjetima korištenja kredita iz primarne emisije u III. tromjesečju 1992. godine

I. OSNOVNE ODREDBE

I.
Narodna banka Hrvatske odobravat će bankama kratkoročne kredite iz primarne emisije u okviru utvrđenom za III. tromjesečje 1992. godine po osnovi opće kvote i po osnovi namjenske kvote.
Ovom Odlukom utvrđuje se osnovica za korištenje reeskontnih kredita, reeskontna stopa, način i postupak korištenja i vraćanja tih kredita i dokumentacija na temelju koje se koristi primarna emisija Narodne banke Hrvatske.

II.
Korištenje primarne emisije, u smislu ove Odluke; uskratit će se bankama koje ne udovoljavaju minimalnim općim uvjetima kreditne sposobnosti i financijske discipline propisanim važećim Zakonom o bankama i drugim financijskim organizacijama i posebnom odlukom.
Sukladno stavku 1. ove točke, banka je dužna, pri korištenju primarne emisije iz ove Odluke, Narodnoj banci Hrvatske podnijeti izjavu da udovoljava propisane minimalne opće uvjete kreditne sposobnosti.
Pod bankom, u smislu ove Odluke, smatraju se banke koje su osnovane kao pravne osobe na temelju Zakona o bankama i drugim financijskim organizacijama sa sjedištem na teritoriju Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: banke).

III.
Narodna banka Hrvatske, ovom Odlukom, odobravat će kredite bankama iz primarne emisije po osnovi:
- Opće kvote na temelju:

  1. zaloga određenih vrijednosnih papira;
  2. portfelja određenih vrijednosnih papira;
  3. isprava o kratkoročnim kreditima koje su banke dale krajnjim korisnicima, i to za:

- za pripremu izvoza i izvoz;
- za proizvodnju ratarskih kultura;
- za tov stoke i uzgoj rasnog priplodnog podmlatka; i
- za sezonske zalihe i robne rezerve poljoprivredno prehrambenih proizvoda roda 1991. i 1992. godine.
- Namjenske kvote na temelju:
1. isprava o kratkoročnim kreditima, koje su banke dale krajnjim korisnicima za proizvodnju ratarskih kultura, sezonske zalihe i rezerve pšenice i uljane repice domaće proizvodnje roda 1992. godine.

IV.
Banke mogu u mjesecu srpnju odnosno kolovozu koristiti dio namjenske kvote koji im je utvrđen za mjesec kolovoz odnosno rujan 1992., za namjenu korištenja kredita za sezonske zalihe i rezerve pšenice i uljane repice, pod uvjetom da su iskoristili kvotu utvrđenu za prethodni mjesec.

V.
Narodna banka Hrvatske odobrava bankama, u smislu ove odluke, reeskontne kredite u okviru opće kvote i namjenskih kvota u visini do 50% knjigovodstvenog stanja kratkoročnih kredita koje su banke odobrile krajnjim korisnicima za određene namjene.
Iznimno od odredbi stavka 1. ove točke. Narodna banka Hrvatske odobrava bankama reeskontne kredite u visini do 55% knjigovodstvenog stanja kratkoročnih kredita koje su banke odobrile krajnjim korisnicima a izvoz robe i usluga za gotovo na konvertibilno područje, te za republičke robne rezerve sezonskih zaliha pšenice i uljane repice domaće proizvodnje roda 1992. godine; do 55% knjigovodstvenog stanja kratkoročnih kredita koje su banke odobrile krajnjim korisnicima za kreditiranje pripreme za obavljanje turističkih usluga inozemnim turistima i za sezonske zalihe pšenice i uljane repice domaće proizvodnje roda 1992. godine.
Iznimno od odredbi stavka 1. i 2. ove točke, krediti koji su odobreni do stupanja na snagu ove odluke, koriste se uz iste uvjete odnosno uz istu stopu reeskonta iz primarne emisije Narodne banke Hrvatske do njihove otplate odnosno do dospijeća.

II. DAVANJE KREDITA BANKAMA U OKVIRU OPĆIH KVOTA

1. Kratkoročni krediti na temelju zaloga određenih vrijednosnih papira

VI.
Narodna banka Hrvatske odobrava kratkoročne kredite bankama, na temelju zaloga blagajničkih zapisa Narodne banke Hrvatske (u nastavku teksta "lombardni krediti")

VII.
Narodng banka Hrvatske odobrava lombardne kredite iz točke VI. ove Odluke i to u visini do 50% nominalne vrijednosti založenih blagajničkih zapisa dobrovoljno upisanih kod Narodne banke Hrvatske do čijeg je roka dospijeća preostalo najviše tri mjeseca.
Vrijednosni papiri iz stavka 1. ove točke do čijeg roka dospijeće preostaje do deset dana, ne mogu biti osnova za odobravanje lombardnog kredita iz ove Odluke.
Lombardne kredite iz ove Odluke Narodna banka Hrvatske odobrava s rokom vračanja koji ne može biti duži od razdoblja koje preostaje do roka dospijeća založenog vrijednosnog papira iz stavka 1. ove točke Odluke umanjenog za pet dana, s tim da rok vraćanja tog kredita može iznositi najviše tri mjeseca.
Narodna banka Hrvatske ne može banci staviti u tečaj odobreni lombardni kredit prije zalaganja vrijednosnih papira iz stavka 1. ove točke Odluke.

VIII.
Narodna banka Hrvatske zaključuje s bankom pojedinačne ugovore za svaki odobreni lombardni kredit kojim se utvrđuju uvjeti korištenja tog kredita. u skladu s uvjetima utvrđenim ovom Odlukom i drugim propisima.

2. Kratkoročni krediti na temelju portfelja određenih vrijednosnih papira

IX.
Ovom se Odlukom utvrđuju uvjeti i način pod kojima Narodna banka Hrvatske odobrava bankama kratkoročne kredite na temelju portfelja određenih domaćih i inozemnih prenosivih kratkoročnih vrijednosnih papira za koje su banke dale avale odnosno garancije (u nastavku teksta "reeskontni krediti u okviru opće kvote").
Kratkoročnim vrijednosnim papirima, u smislu ove Odluke, smatraju se vrijednosni papiri izdani s rokom dospijeća do jedne godine.
Portfeljom kratkoročnih vrijednosnih papira, u smislu ove Odluke, smatra se knjigovodstveno stanje vrijednosnih papira koje je banka kupila odnosno eskontirala od drugih pravnih osoba u zemlji ili primila od njih na ime naplate svojih potraživanja, a nisu dospjeli za naplatu.

X.
Narodna banka Hrvatske odobrava bankama reeskontne kredite u okviru opće kvote na temelju domaćih prenosivih kratkoročnih vrijednosnih papira u portfelju banke, i to:

  1. mjenica što su ih avalirale banke a izdala ih domaća poduzeća, i druge pravne osobe iz oblasti privrede po osnovi dužničko-vjerovničkog odnosa utemeljenog na prometu proizvoda, roba i obavljanju usluga, a dospijevaju za naplatu u roku do 90 dana;
  2. komercijalnih zapisa izdanih sukladno važećem Zakonu o vrijednosnim papirima koji dospijevaju za naplatu u roku od 90 dana, za čije je izdavanje banka dala garanciju:
  3. komercijalnih zapisa izdanih sukladno važećem Zakonu o vrijednosnim papirima koji dospijevaju za naplatu u roku od 90 dana, izdatih od strane javnih poduzeća koja je osnovala Republika Hrvatska, na koja se ne primjenjuje Zakon o preuzimanju Zakona o prisilnoj nagodbi, stečaju i likvidaciji ("Narodne novine", br. 53/91).


XI.
Narodna banka Hrvatske odobravat će reeskontne kredite u okviru opće kvote na temelju mjenica iz točke X. odredbe pod 1) ove Odluke koje udovoljavaju ovim uvjetima:
- da sadrže sve bitne elemente predviđene Zakonom o mjenici;
- da su indosirane na banku u skladu sa zakonskim propisima:
- da je na licu mjenične blankete označen broj i datum računa o obavljenoj prodaji proizvoda, robe i usluga.

XII.
Narodna banka Hrvatske odobrava bankama reeskontne kredite u okviru opće kvote na temelju vrijednosnih papira iz točke X. ove Odluke - u visini do 50% nominalne vrijednosti tih papira.

XIII.
Reeskontne kredite u okviru opće kvote na temlju inozemnih prenosivih kratkoročnih vrijednosnih papira Narodna banka Hrvatske odobrava na temelju mjenica i drugih inozemnih vrijednosnih papira koji dospijevaju za naplatu u roku do 60 dana, a avalirale su ih prvorazredne inozemne banke i mogu biti predmet kupoprodaje na inozemnim tržištima vrijednosnih papira što su ih poduzeća dobila na temelju izvoza robe i usluga na konvertibilno područje, a banke ih eskoritirale od tih poduzeća.
Reeskontne kredite iz stavka 1. ove točke Odluke, Narodna banka Hrvatske odobrava bankama u visini do 65% nominalne vrijednosti tih papira.

3. Kratkoročni krediti na temelju isprava o kratkoročnim kreditima koje su banke dale
krajnjim korisnicima

XIV.
Ovom se Odlukom utvrđuju uvjeti i način uz koje Narodna banka Hrvatske odobrava bankama kratkoročne kredite na temelju određenih isprava o kratkoročnim kreditima koje su banke odobrile krajnjim korisnicima za namjene iz ove Odluke (u nastavku teksta "reeskontni krediti u okviru opće kvote").

3.1. Kratkoročni krediti za namjene pripreme izvoza i izvoz

XV.
Narodna banka Hrvatske odobrava bankama reeskontne kredite u okviru opće kvote iz ove Odluke na temelju određenih isprava o kraktoročnim kreditima koje su banke dale krajnjim korisnicima za slijedeće namjene:
- Za izvoz robe i usluga za gotovo na konvertibilno područje, uz uvjet da se ti krediti naplaćuju u skladu s rokovima naplate izvoza robe i da krajnji rok za vraćanje tih kredita nije duži od 60 dana.
Kredite iz ove točke daju poduzećima na temelju isprava o izvršenom izvozu robe, koju je ovjerila carinarnica - izvozna carinska deklaracija i isprava o obavljenim uslugama inozemnim naručiocima (računi, situacije odnosno zaključnice: ugovori s inozemnim naručiocem iz kojeg se mogu utvrditi visina, dinamika i način plaćanja obavljenih usluga, ugovor zaključen između domaće turističko-putničke agencije i ugostiteljsko-hotelskih poduzeća o međusobnim pravima i obvezama u pogledu korištenja tog kredita, kod banke, te druge izvozne dokumentacije iz koje se može utvrditi iznos potraživanja od inozemstva).
U slučaju kada ima više sudionika u izvoznom poslu, za korištenje kredita iz primarne emisije, nadležna carinarnica izdat će onoliki broj primjeraka carinske deklaracije s klauzulom "služi za dobivanje kredita", koliko ima sudionika naznačenih u carinskoj deklaraciji.
S kreditima za izvoz robe i usluga iz ove točke izjednaćavaju se, u smislu ove Odluke, i krediti što ih banke daju na temelju ugovora o proizvodnji opreme i brodova za izvoz i ugovora o obavljanju usluga u inozemstvu, i to:
- do visine vrijednosti pojedine završene faze, ako je ugovorom predvideno plaćanje po fazama, s tim da to plaćanje dospijeva u roku iz stavka 1. ove točke:
- do visine ugovorenih avansa, ako je ugovorom predviđeno plaćanje avansa, uz uvjet da avans dospijeva u roku iz stavka 1. ove točke, počevši od dana kada je banka dala kredit i da je njegova naplata osigurana.
Izvoz koji se ostvaruje u okviru dugoročne kooperacije domaćeg poduzeća, uz obračun preko kontokorentnog računa, može se kreditirati samo do visine potražnog salda domaćeg poduzeća, na temelju izvješća ovjerenih od Narodne banke Hrvatske s rokom do 30 dana, s tm da se visina kredita uskladuje mjesečno.
Pod uslugama. u smislu ove Odluke, razumijevaju se poslovi iz važećeg Zakona o vanjskotrgovaćkom poslovanju.
Rokovi vraćanja kredita iz ove točke počinju teći od izvršenoga carinjenja robe odnosno od dana izvršenja usluga, u skladu s važećim Zakonom o vanjskotrgovačkom poslovanju i propisima donesenim na temelju tog Zakona.
Danom naplate iz ove točke smatra se, u smislu Zakona o deviznom poslovanju, dan kada su devize uplaćene u korist računa banke ovlaštene za poslove s inozemstvom odnosno dan kada je carinjena roba koja se uvozi pri vanjsko-trgovinskim poslovima za koje se izvoz naplaćuje uvozom robe i usluga. Ako je poduzeću odobreno držanje deviza u inozemstvu danom naplate smatra se dan kada je iznos deviza odobren računu poduzeća u inozemstvu. Krajnji rok za vračanje kredita iz stava 1. ove točke ne može biti duži od 7 dana od dana kada je izvršena naplata potraživanja iz inozemstva.
- Za izvoz robe i usluga na komercijalni kredit na konvertibilno područje, uz uvjet da rok korištenja tih kredita nije duži od 24 mjeseca za izvoz serijske opreme, od 18 mjeseci za izvoz trajnih potrošnih dobara i od 6 mjeseci za izvoz ostale robe, računajući od dana početka korištenja kredita kod banke. Kredite iz ove točke banke odobravaju poduzećima na temelju isprava o izvršenom izvozu robe ili usluga s klauzulom "služi za dobivanje kredita", ugovora s inozemnim kupcima iz kojih se mogu utvrđiti vrsta robe koja se izvozi, dinamika tog izvoza, rokovi i način vraćanja tih kredita i odgovarajući vrijednosni papiri ako su ugovorima s inozemnim kupcima takvi papiri predviđeni. Kreditima iz ove točke smatraju se i krediti za kreditiranje izvoza u okviru kreditnih aranžmana zaključenih s bankama iz zemalja u koje se roba izvozi.
- Za kreditiranje izvoza opreme i brodova na kredit te za izvodenje investicijskih radova u inozemstvu na kredit na konvertibilnom području banke se mogu koristiti kreditom do iznosa potraživanja po kreditima što su ih za tu namjenu dale iz svojeg kreditnog potencijala domaćim izvoznicima, koja dospijevaju u roku od 24 mjeseca. počevši od dana davanja kredita banci od strane Narodne banke Hrvatske.
Za korištenje kredita iz stavka 1. ove točke banke podnose Narodnoj banci Hrvatske, specifikaciju ugovora po kreditima koji su osnovama; korištenje kredita kod Narodne banke Hrvatske, s pregledom otplata što dospijevaju u roku do 24 mjeseca i amortizacijškim planom koji sadrži ukupni iznos danog kredita iz kreditnog potencjiala banke dospijeća svake otplate i krajnji rok vraćanja kredita.
- Za kreditiranje proizvodnje i pripremu robe i usluga za izvoz na konvertibilno područje, podrazumijevaju se krediti uz uvjet da krajnji rok vraćanja tih kredita nije duži od tri mjeseca.
Ove kredite odobravaju banke poduzećima - proizvođačima robe za izvoz na temelju ugovora zaključenog sa inozemnim kupcem robe - kada je proizvođač robe za izvoz neposredni izvoznik. Kada proizvođač robe za izvoz inozemstvu nije neposredni izvoznik, pored ugovora izvoznika s inozemnim kupcem, podnosi se i ugovor zaključen s izvoznikom.
Izuzetno, za poslove za koje se unaprijed ne zaključuju ugovori o izvoznim poslovima kredite za pripremu banke mogu odobravati i na temelju druge dokumentacije kojom se osigurava da će kreditirana roba biti izvezena. Drugom dokumentacijom, u smislu ove odredbe, smatraju se: podaci o izvozu izvršenom u prethodnoj godini, plan izvoza u tekučoj godini i izvješće o izvozu izvršenom u prethodnom tromjesečju. Osim navedene dokumentacije koju banke obavezno prikupljaju od korisnika banka može, prema potrebi, zahtijevati da joj se podnese i druga dokumentacija kojom se dokazuju troškovi, struktura, opseg i dinamika ulaganja u proizvodnju i pripremu robe i usluga za izvoz.
Rok vraćanja kredita iz ove točke može se ugovoriti u trajanju dužem od tri mjeseca ali ne dužem od roka tehnološkog trajanja procesa proizvodnje odnosno pripreme robe za izvoz, s tim da ukupni rok vraćanja tog kredita može iznositi :
- do 6 mjeseci ako tehnološki proces proizvodnje odnosno pripreme robe za izvoz traje duže od 3 mjeseca;
- do 12 mjeseci ako je riječ o proizvodnji krupne opreme i brodova i većih kontingenata odnosno serijske opreme i druge robe čiji tehnološki proces proizvodnje traje duže od 6 mjeseci.
Za kreditiranje pripreme za obavljanje turističkih usluga inozemnim turistima banke se mogu koristiti uz uvjet da krajnji rok vračanja tih kredita nije duži od 6 mjeseci.
Ove kredite banke odobravaju turističkim i ugostiteljskim poduzećima i to: na temelju ugovora zaključenih s inozemnim naručiocima, neposredno ili posrednovanjem domaće turističko-putničke agencije ili drugih isprava iz kojih se vidi da će se kreditirana priprema turističkih usluga realizirati obavljanjem usluga inozemnim turistima.
U stanje tih kredita ne mogu ulaziti krediti što ih banke daju za rekonstrukciju, adaptaciju i proširenje samih smještajnih kapaciteta - ugostiteljskih objekata.
Dinarska proluvrijednost kredita iz primarne emisije po poslovima izvoza i pripreme proizvodnje robe i usluga za izvoz obračunava se primjenom srednjeg tečaja iz tečajne liste koju utvrđuje Narodna banka Hrvatske, na dan puštanja kredita u tečaj.

3.2. Kratkoročni krediti ze namjene u poljoprivredi

XVI.
Narodna banka Hrvatske odobravat će kredite iz sredstava primarne emisije na temelju kratkoročnih kredita što su ih banke odobrile krajnjim korisnicima za slijedeće namjene:

  1. za proizvodnju ratarskih kultura (pšenice, kukuruza, šećerne repe, uljarica, duhana i umjetnih gnojiva):
  2. za tov stoke (goveda, svinja, ovaca, peradi, ribe, proizvodnje mlijeka i uzgoj rasnog priplodnog podmlatka);
  3. za sezonske zalihe i robne rezerve poljoprivredno prehrambenih proizvoda roda 1991. godine (pšenice, kukuruza, uljarica, domaćeg sirova ulja, šećerne repe, šećera, duhana stolnog grožda, i jabuka u hladnjačama, vina u vinskim podrumima, mesa u hladnjačama, mliječnih proizvoda iz domaće proizvodnje i umjetnih gnojiva) i sezonske zalihe i rezerve pšenice i uljane repice domaće proizvodnjeroda 1992. godine.


3.2.1. Krediti za proizvodnju ratarskih kultura

XVII.
Kreditima za kreditiranje proizvodnje pšenice (merkantilne i sjemenske), kukuruza (merkantilnoga i sjemenskoga), suncokreta, soje, uljane repice, maslina, šećerne repe i duhana banke se mogu koristiti u visini stanja kredita što su ih za tu proizvodnju dale poduzećima i poljoprivrednim gospodarstvima na temelju ugovora o proizvodnji i isporuci sklopljenih s poduzećima i poljoprivrednim gospodarstvima koja se bave preradom i doradom tih proizvoda i na temelju ugovora sklopljenih s direkcijom odnosno drugom organizacijom za rezerve poljorivredno-prehrambenih proizvoda.
Rokovi vraćanja kredita iz stavka 1. ove točke ne mogu biti duži od 12 mjeseci, počevši od dana njihova korištenja, i ne mogu biti duži od: za uljanu repicu - 31. srpnja, za suncokret i soju 31. listopada, za masline - 31. prosinca, za kukuruz - 15. prosinca te za šećernu repu - 91. prosinca 1992., za duhan - 31. ožujka 1993., za pšenicu roda iz godine 1991/92. godine - 15. kolovza 1992. godine.
Kreditima za kreditiranje proizvodnje sjemenske pšenice i sjemenskog kukuruza banke se mogu koristiti kod Narodne banke Hrvatske na temelju ugovora o proizvodnji i isporuci, zaključenih između proizvođača i poduzeća koja se bave preradom odnosno doradom i prometom tih proizvoda.
Kreditima iz ove točke banke se mogu koristiti na temelju kredita što su ih dale poduzećima i poljoprivrednim gospodrstvima za ugovorenu proizvodnju određenih poljoprivrednih proizvoda.
Kreditima za kreditiranje proizvodnje umjetnih gnojiva banke se mogu koristiti u visini do 50% od stanja kredita što su ih odobrile proizvođaćima za tu namjenu. Rok korištenja kredita za ovu namjenu ne može biti duži od 30 dana počevši od dana korištenja sredstava po ovoj osnovi.
Ovaj kredit banka odobrava krajnjim korisnicima na temelju plana o proizvodnji umjetnih gnojiva za određeno razdoblje i druge dokumentacije iz koje se sa sigurnošću može utvrditi da je korištenje tog kredita u svako doba pokriveno odgovarajućom vrijednošću proizvodnje.

3.2.2 Krediti za tovstoke uzgoj rasnogpnplodnog podmlatka

XVIII.
Kreditima za kreditiranje tova stoke i uzgoja priplodnog podmlatka (goveda, svinja i ovaca), tova peradi (pilića, gusaka, pataka i pura) tova ribe i proizvodnje mlijeka banke se mogu koristiti u visini stanja kredita što su ih za te namjene dale poduzećima i poljoprivrednim gospodarstvima.
Rokovi vraćanja kredita iz stavka 1. ove točke, računajuči od dana početka korištenja kredita, ne mogu biti duži od dvanaest mjeseci - za tov goveda, šest mjeseci - za tov svinja i ovaca, tri mjeseca - za tov peradi, dvanaest mjeseci - za tov ribe i jedan mjesec za proizvodnju mlijeka.
Osnovica za korištenje reeskontnih kredita za kreditiranje uzgoja rasnog priplodnog podmlatka u stočarstvu (goveda, svinja i ovaca) je knjigovodstveno stanje kredita što su ih banke dale krajnjim korisnicima. Krediti se odobravaju na temelju ugovora o uzgoju rasnog priplodnog podmlatka zaključenog izmedu poduzeća - uzgajivača i poduzeća koje preuzima priplodna grla u svoje osnovno stado. Potrebna dokumentacija je izvadak iz registra i matičnih knjiga o uzgoju prirodnog podmlatka. Ugovori odnosno izvaci iz registra i matične knjige moraju ovjeriti nadležne republičke selekcijske službe.
Pod poduzećima iz ove točke podrazumijevaju se poduzeća i zadružne organizacije koje su registrirane za uzgoj rasnog priplodnog podmlatka u stočarstvu u vlastitim objektima i objektima poljoprivrednih gospodarstava.
Rokovi vraćanja ovih kredita računajući od dana početka korištenja kredita ne mogu biti duži: od 18 mjeseci za uzgoj goveda, 10 mjeseci za uzgoj ovaca i 7 mjeseci za uzgoj svinja.
Kreditima iz ove točke banke se mogu koristiti kod Narodne banke Hrvatske na temelju ugovora o proizvodnji i isporuci, zaključenih između proizvodnih poduzeća i poljoprivrednih gospodarstava koja obavljaju preradu i promet tih proizvoda.

3.2.3. Krediti za sezonske zalihe i robne rezerve poljoprivredno prehrambenih proizvoda roda 1991. i sezonske zalihe i rezerve roda 1992. godine

XIX.
Kreditima za kreditiranje sezonskih zaliha određenih poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda banke se mogu koristiti i to: za zalihe domaće pšenice (merkantilne i sjemenske), uljarica (suncokreta, soje, uljane repice, maslins i bućinih sjemenki) i domaćega sirova jestiva ulja, za zalihe kukuruza (merkantilni i sjemenski), šećerne repe i šećera, zalihe duhana i za zalihe umjetnih gnojiva u visini stanja kredita što su ih za te zalihe dale poduzećima i poljoprivrednim gospodarstvima.
Korisnici kredita iz stavka 1. ove točke mogu biti:
- za zalihe merkantilne pšenice - poduzeća, druge pravne osobe i poljoprivredna gospodarstva, koje u svojem sastavu imaju mlinove;
- za zalihe merkantilnog kukuruza - poduzeća, druge pravne osobe i poljoprivredna gospodarstva, koje se bave tovom stoke, peradi i ribe te industrijskom preradom odnosno doradom kukuruza i uzgojem rasnog priplodnog podmlatka;
- za ostale zalihe - poduzeća, druge pravne osobe i poljoprivredna gospodarstva koja se bave preradom odnosno doradom i prometom tih proizvoda.
Kreditima iz stavka 1. ove točke banke se mogu koristiti uz uvjet da je ugovorom o kreditu s poduzećima, drugim pravnim osobama i poljoprivrednim gospodarstvima predviđeno vraćanje kredita u skladu s dinamikom utroška ili realizacijom zaliha, s tim da krajnji rokovi vraćanja kredita poćevši od dana početka njihova korištenja nisu duži :
- od 12 mjeseci - za zalihe pšenice, kukuruza, uljarica odnosno domećeg sirova ulja i šećerne repe i šećera, i da ne prelazi: za pšenicu - 31. srpnja, za uljarice - domaće sirovo ulje - 30. rujna, kukuruz i šećernu repu - šećer - 31. listopada 1992. godine;
- od osam mjeseci - za zalihe sjemenske pšenice i sjemenskog kukuruza i da ne prelazi: za pšenicu 31. siječnja, a za kukuruz - 31. svibnja 1992. godine;
- od 15 mjeseci - za zalihe duhana i da ne prelazi 31. svibnja 1993. godine. Rok korištenja kredita se računa 15 mjeseci od dana korištenja svake pojedine tranše kredita.
Kreditima za kreditiranje sezonskih zaliha stolnoga grožđa i jabuka u hladnjačama, zaliha vina domaće proizvodnje u vinskim podrumima, zaliha mesa u hladnjačama i zaliha mliječnih proizvoda i mlijeka u prahu iz domaće proizvodnje, banke se mogu koristiti u visini do 50% od stanja kredite što su ih za te zalihe dale poduzećima, drugim pravnim osobama i poljoprivrednim gospodarstvima.
Rokovi vraćanja kredita iz stavka 1. ove točke, računajući od dana početka korištenja kredita, ne mogu biti duži:
- od šest mjeseci - za zalihe stolnoga grožda i jabuka u hladnjačama, i da ne prelazi rok 30. travnja 1993.;
- od dvanaest mjeseci - za zalihe vina, domaće proizvodnje u vinskim podrumima u društvenom sektoru, i da ne prelazi rok vraćanja 31. listopada 1992.;
- od tri mjeseca - za zalihe mesa u hladnjačama i za zalihe mliječnih proizvoda domaće proizvodnje;
- od osam mjeseci za zalihe sjemenske pšenice i sjemenskog kukuruza i da ne prelaze za pšenicu 31. siječanj, a za kukuruz 31. svibanj 1993. godine.
Korisnici kredita za ostale zalihe poljoprivrednih proizvoda mogu biti:
- za zalihe stolnoga grožđa i jabuka u hladnjačama
- proizvodna poduzeća, druge pravne osobe i poljoprivredna gospodarstva i poduzeća koja se bave prometom tih proizvoda na veliko za količine uskladištene u hladnjačama;
- za zalihe vina - poduzeća, druge pravne osobe i poljoprivredna gospodarstva koja se bave proizvodnjom vina;
- za zalihe mliječnih proizvoda - poduzeća, druge pravne osobe i poljoprivredna gospodarstva koja se bave preradom mlijeka u mliječne proizvode;
- za zalihe mesa u hladnjačama - poduzeća i druge pravne osobe i poljoprivredna gospodarstva klaonične industrije.
Za kredite kojima se kreditiraju proizvodnja i zalihe poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda, banke dostavljaju Narodnoj banci Hrvatske slijedeću dokumentaciju:
- ugovore o kreditima što ih je banka dala poduzećima, drugim pravnim osobama i poljoprivrednim gospodarstvima, posebno za svaku vrstu proizvodnje i tova odnosno ugovore, s pregledom ugovorene dinamike otplate kredita;
- račune i druge isprave ili izvatke iz knjigovodstvenog stanja na kraju prethodne dekade o količini i vrijednosti zaliha za koje se, koriste krediti;
- drugu dokumentaciju iz koje se sa sigurnošću može utvrditi da se dani krediti koriste namjenski i da je u svako doba korištenje tih kredita pokriveno odgovarajućom vrijednošću proizvodnje odnosno zaliha određenih poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda.
Za kredite kojima se kreditiraju sezonske zalihe i rezerve pšenice i uljane repice domaće proizvodnje roda 1992. godine, banke dostavljaju Narodnoj banci Hrvatske slijedeću dokumentaciju:
- ugovor o kreditu odobrenom krajnjem korisniku, s pregledom dinamike vraćanja kredita u kojem je predviđena obveza krajnjeg korisnika da iskorišteni iznos kredita vraća u skladu s dinamikom utroška odnosno realizacijom zaliha;
- faktura o otkupljenim i plaćenim količinama pšenice;
- nalog o izvršenom prijenosu sredstava kredita na žiro račun krajnjeg korisnika;
- potvrda o primitku pšenice (skladišnica), s izvodom iz materijalnog knjigovodstva o stanju otkupljenih i uskladištenih količina pšenice, što su je potvrdil ovlaštene osobe;
- druga dokumentacija iz koje se sa sigurnošću može utvrditi namjensko korištenje odobrenih kredita, te da je korištenje tih kredita uvijek pokriveno odgovarajućom količinom i vrijednosti pšenice.
Vrijednost proizvodnje i zaliha poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda, radi utvrđivanja visine udjela primarne emisije u kratkoročnom kreditiranju proizvodnje odnosno zaliha, prema ovoj Odluci, obračunavat će se po zajamčenim cijenama, a za proizvode za koje se ne utvrđuju zajamčene cijene obračun vrijednosti obavljat će se po tržnim cijenama.
Kreditima za kreditiranje zaliha umjetnih gnojiva banke se mogu koristiti u visini knjigovodstvenog stanja kredita što su ih dale proizvođačima umjetnih gnojiva za sezonske zalihe umjetnih gnojiva domaće proizvodnje. i to: od 1. lipnja do 31. kolovoza 1992. i od 1. prosinca 1992. do 28. veljače 1993. Kredit se može koristiti od 1. lipnja odnosno 1. prosinca i traje ovisno o dinamici formiranja; i realizaciji sezonskih zaliha umjetnih gnojiva, a najviše do 90 dana.
Ovaj kredit banka daje proizvođačima na temelju izvoda iz knjigovodstvenog stanja o količini i vrijednosti zaliha umjetnih gnojiva za koji se koristi kredit i druge dokumentacije iz koje se sa sigurnošću može utvrđiti da se odobreni kredit koristi namjenski i da je korištenje tog kredita u svako doba pokriveno odgovarajućom vrijednošću zaliha umjetnih gnojiva.
Krediti za kreditiranje robnih rezervi poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda domaće proizvodnje koje se formiraju u smislu Zakona o robnim rezervama, banke mogu koristiti: za rezerve pšenice i sirova jestiva ulja, za rezerve kukuruza i šećera i za rezerve ostalih poljoprivredno-prehrambenih proizvoda iz ove Odluke - u visini stanja kredita što su ih za tu nemjenu dale poduzećima i direkcijama za robne rezerve kod kojih se formiraju te rezerve.
Za robne rezerve pšenice i uljane repice domaće proizvodnje roda 1992. godine, sredstva iz primarne emisije može koristiti Republička direkcija za robne rezerve.
Rok vraćanja kredita iz stavka 1. ove točke ne može biti duži od 12 mjeseci, računajući od dana korištenja svakog pojedinačnog iznose - tranše odobrenog kredita.
Kreditima iz ove točke banke se mogu koristiti na temelju isprava što ih dostavljaju Narodnoj banci Hrvatske:
- ugovora o kreditima što ih je banka odabrala Republičkoj direkciji za robne rezerve;
- potvrda o uskladištenju robnih rezervi zaključenim izmedu korisnika kredita i skladištara u kojem je, uz ostalo, predviđena i obveza skladištara da korisniku kredita mjesečno daje podatke o stanju uskladištenlh proizvoda;
- računa i drugih isprava kojima se dokazuju količina i vrijednost kreditiranja robnih rezervi.

XX.
Banke su dužne osigurati korištenje kredita na temelju zaloga određenih vrijednosnih papira i portfelja određenih vrijednosnih papira, dnevno najmanje u visini od 40% od knjigovodstvenog stanja korištenih kredita iz primarne emisije kod Narodne banke Hrvatske, u okviru opće kvote, na dan 31. srpnja 1992., u visini od 45% na dan 31. kolovoza 1992. i u visini od 50% na dan 30. rujna 1992.

III. DAVANJE KREDITA BANKAMA U OKVIRU NAMJENSKIH KVOTA

1. Kratkoročni krediti na temelju isprava o kratkoročnim kreditima koje su banke dale
krajnjim korisnicima

XXI.
Narodna banka Hrvatske odobravat će kredite iz sredstava primarne emisije na temelju isprava o kratkoročnim kreditima što su ih banke odobrile krajnjim korisnicima za kreditiranje proizvodnje ratarskih kultura (pšenice, kukuruza, šećerne repe, uljarica, duhana i umjetnih gnojiva), zalihe i rezerve pšenice i uljane repice domaće proizvodnje roda 1992. godine, uz uvjete i na način koji su utvrđeni u točki V., XVII. i XIX. ove Odluke.

IV. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

XXII.
Ugovor za korištenje kratkoročnih kredita iz primarne emisije, Narodna banka Hrvatske zaključit će sa svakom bankom u Republici, a ugovorom će se utvrditi sviuvjeti odobravanja i korištenja kredita (kamatna stopa, način obračuna i naplate kamate, instrumenti osiguranja plaćanja i drugo).

XXIII.
Kreditima iz primarne emisije, u smislu ove Odluke, banke se koriste podnošenjem zahtjeva Narodnoj banci Hrvatske, pojedinaćno po namjenama iz ove Odluke, s dokumentacijom propisanom ovom Odlukom.
Uz zahtjev za korištenje kredita, u smislu stavka 1. ove točke banka podnosi Narodnoj banci Hrvatske pregled stanja danih kredita krajnjim korisnicima odnosno stanje kratkoročnih vrijednosnih papira koji ulaze u osnovicu za obračun korištenjakredita iz primarne emisije u smislu ove Odluke.
Pregled kredita iz stavka 2. ove točke obuhvaća popis kredita odobrenih krajnjim korisnicima; grupiranih po namjenama i knjigovodstvena stanja tih kredita na dan obračuna korištenja kredita.
Kratkoročni vrijednosni papiri na temelju kojih banke koriste druge kredite iz primarne emisije ne mogu biti temelj za korištenje kratkoročnih kredita u okviru opće kvote u smislu ove Odluke.

XXIV.
Za osiguranje, kontrole namjenskog korištenja kredita za zalihe i robne-rezerve poljoprivrednih proizvoda i tov stoke iz ove Odluke, banke će dostavljati Narodnoj banci Hrvatske izvješća o stanju i vrijednosti kreditiranih zaliha i rezervi.
Ova izvješća banke će dostavljati do 10, u mjesecu za prethodni mjesec, na propisanom obrascu Narodne banke Hrvatske.

XXV.
Radi praćenja korištenja kratkoročnih kredita iz primarne emisije, banke će desetodnevno dostavljati Narodnoj banci Hrvatske podatke o stanju tih kredita, na obrascu što će ga utvrditi Narodna banka Hrvatske.
Radi praćenja korištenja kratkoročnih kredita iz primarne emisije na temelju zaloga odnosno portfelja kratkoročnih vrijednosnih papira, banke će desetodnevno dostavljati Narodnoj banci Hrvatske podatke o dnevnim stanjima portfelja kratkoročnih vrijednosnih papira na obrascu što će ga utvrditi Narodna banka Hrvatske.

XXVI.
Od dana stupanja na snagu ove Odluke, Narodna banka Hrvatske će odobravati bankama plasmane iz primarne emisije za namjene iz ove Odluke, u okviru namjenskih kvota koji se koriste na temelju isprava o kratkoročnim kreditima koje su banke dale krajnjim korisnicima, uz uvjet da te banke na kredite iz primarne emisije, što ih daju krajnjim korisnicima, naplaćuju kamate najviše u visini eskontne stope, uvećane do 4 postotna poena na godišnjoj razini.

XXVII.
Banke su dužne uskladiti korištenje kredita po osnovi proizvodnje ratarskih kultura iz točke III. stav 1. točka 1) Odluke o visini reeskontnih kvota za korištenje kredita iz primarne emisije u III. tromjesečju 1992. godine ("Narodne novine", br. 92.) najkasnije do 15. kolovoza 1992. godine.

XXVIII.
Narodna banka Hrvatske će, po potrebi, donijeti upute za provođenje ove Odluke.

XXIX.
Ova Odluka stupa na snagu danom objave u "Narodnim novixxama", a primjenjivat će se od 1. srpnja 1992. godine.

O. br. 36/92.
Zagreb. 25. lipnja 1992.

Predsjednik Savjeta Narodne banke Hrvatske
Guverner Narodne banke Hrvatske
dr. Pero Jurković, v. r.


Portal Poslovnenovine.com sadržaje objavljuje u dobroj namjeri. Sve sadržaje portala koristite na vlastitu odgovornost. Iako činimo sve napore kako bi osigurali točnost i pravovremenost informacija na ovim stranicama, nismo odgovorni za eventualnu netočnost informacija ili štetu nastalu korištenjem takvih informacija.


POSEBNA PREPORUKA:

PREGLED KORISNIH SAVJETA I IZBOR POSLOVNIH USLUGA ZA PODUZETNIKE

POSLOVNE INFORMACIJE ZA VLASNIKE TVRTKI, OBRTNIKE I UDRUGE

Primjeri ugovora - šprance

Investicijski projekti