POSLOVNE NOVINE - PRAVNE INFORMACIJE - POSLOVNA LITERATURA

# Nova ponuda za poduzetnike # Internet usluge za poduzetnike # Korisni poslovni programi # Besplatne poslovne usluge # Korisni linkovi

PREGLED PRAVNIH PROPISA U REPUBLICI HRVATSKOJ

Na temelju prava i ovlaštenja utvrđenih Ustavom, Hrvatski sabor odlučuje o donošenju i promjeni Ustava, donosi zakone, državni proračun, donosi akte kojima izražava politiku Hrvatskoga sabora, obavlja izbore, imenovanja i razrješenja, u skladu s Ustavom i zakonom... Vlada donosi poslovnike, razne odluke, rješenja i zaključke. Zakonom je predviđeno da ministri i ravnatelji pojedinih upravnih tijela donose pravilnike i naputke za provedbu zakona u okviru svoje nadležnosti. Određene ovlasti imaju i jedinice lokalne i regionalne samouprave. Njihova predstavnička tijela na temelju Zakona o lokalnoj i regionalnoj samoupravi donose, razne odluke i akte. Pored njih opće akte, autonomnog značenja, donose i strukture izvan državnih tijela. Tim aktima donose se statuti i uređuje se unutarnje ustrojstvo...

Propisi iz 1992. godine - Propisi - arhiva - poslovno pravo - odluka o novčanoj ...


PREGLED I PRETRAŽIVANJE SVIH ZAKONA I DRUGIH PROPISA

IZ ARHIVE: SADRŽAJ ODABRANOG PROPISA / AKTA:

NARODNA BANKA HRVATSKE
Na temelju članka 14., članka 87. stavka 1. točke 8. Uredbe o Narodnoj banci Hrvatske ("Narodne novine", broj 71/91.), Savjet Narodne banke Hrvatske donio je
ODLUKU
o načinu i uvjetima korištenja kredita iz primarne emisije u II. tromjesečju 1992. godine
I. OSNOVNE ODREDBE
I.
Narodna banka Hrvatske odobravat će bankama kratkoročne kredite iz primarne emisije u okviru utvrđenom za II. tromjesečje 1992: godine po osnovi opće kvote i po osnovi namjenske kvote.
Ovom Odlukom utvrđuje se osnovica za korištenje reeskontnih kredita, reeskontna stopa, način i postupak korištenja i vraćanja tih kredita i dokumentacija na temelju koje se koristi primarna emisija Narodne banke Iirvatske.
II.
Korištenje primarne emisije, u smislu ove Odluke, uskratit će se bankama koje ne udovoljavaju minimalnim općim uvjetima kreditne sposobnosti i financijske discipline propisanim važećim Zakonom o bankama i drugim financijskim organizacijama, i posebnom odlukom.
Sukladno stavku 1. ove točke banka je dužna pri korištenju primarne emisije iz ove Odluke Narodnoj banci Hrvatske podnijeti izjavu da udovoljava propisanim minimalnim općim uvjetima kreditne sposobnosti.
Pod bankom, u smislu ove Odluke, smatraju se banke koje su osnovane kao pravne osobe na temelju Zakona o bankama i drugim financijskim organizacijama sa sjedištem na teritoriju Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: banke).
III.
Narodna banka Hrvatske, ovom Odlukom, odobravat će kredite bankama iz primarne emisije po osnovi:
- Opće kvote na temelju:

  1. zaloga određenih vrijednosnih papira;
  2. portfelja određenih vrijednosnih papira;
  3. isprava o kratkoročnim kreditima koje su banke dale krajnjim korisnicima, i to za:

- za pripremu izvoza i izvoz;
- za proizvodnju ratarskih kultura;
- za tov stoke i uzgoj rasnog priplodnog podmlatka: i
- za sezonske zalihe i robne rezerve poljoprivredno prehrambenih proizvoda roda 1991. godine:
- Namjenske kvote na temelju:
1. isprava o kratkoročnim kreditima, koje su banke dale krajnjim korisnicima za proizvodnju ratarskih kultura.
IV.
Banke mogu, uz suglasnost guvernera Narodne banke Hrvatske, međusobno ustupati neiskorištene iznose općih i namjenskih kvota utvrđenih Odlukom o visini reeskontne kvote za korištenje kredita iz primarne emisije u drugom tromjesečju 1992. godine, o čemu su dužne zaključiti ugovore i dostaviti ih Narodnoj banci Hrvatske.
Banke mogu u mjesecu travnju odnosno svibnju koristiti dio namjenske kvote koji im je utvrđen za mjesec svibanj odnosno lipanj 1992., za namjenu korištenja kredita za proizvodnju ratarskih kultura, pod uvjetom da su iskoristili kvotu utvrđenu za prethodni mjesec.
II. DAVANJE KREDITA BANKAMA U OKVIRU OPĆIH KVOTA
1. Kratkoročni krediti na temelju zaloga određenih vrijednosnih papira
V.
Narodna banka Hrvatske odobrava kratkoročne kredite bankama, na temelju zaloga blagajničkih zapisa Narodne banke Hrvatske (u nastavku teksta "lombardni krediti").
VI.
Narodna banka Hrvatske odobrava lombardne kredite iz točke V. ove Odluke i to u visini do 60% nominalne vrijednosti založenih blagajničkih zapisa dobrovoljno upisanih kod Narodne banke Hrvatske do čijeg je roka dospijeća preostalo najviše tri mjeseca.
Vrijednosni papiri iz stavka 1. ove točke, do čijeg roka dospijeća preostaje do deset dana, ne mogu biti osnova za odobravanje lombardnog kredita iz ove Odluke.
Lombardne kredite iz ove Odluke Narodna banka Hrvatske odobrava s rokom vraćanja koji ne može biti duži od razdoblja koje preostaje do roka dospijeća založenog vrijednosnog papira iz stavka 1. ove točke Odluke, umanjenog za pet dana, s tim da rok vraćanja tog kredit može iznositi najviše tri mjeseca.
Narodna banka Hrvatske ne može banci staviti u tečaj odobreni lombardni kredit prije zalaganja vrijednosnih papira iz stavka 1. ove točke Odluke.
Banka, koja koristi lombardni kredit na temelju vrijednosnih papira. koje ima u svojem portfelju, te papire ne mora založiti u trezoru Narodne banke Hrvatske, već ih može zadržati u svojem trezoru, uz predoćenje dokaza da s njima zaista raspolaže i da ih daje u zalog.
VII.
Narodna banka Hrvatske zaključuje s bankom pojedinačne ugovore za svaki odobreni lombardni kredit kojim se utvrđuju uvjeti korištenja tog kredita, u skladu s uvjetima utvrđenim ovom Odlukom i drugim propisima.
2. Kratkoročni krediti na temelju portfelja određenih vrijednosnih papira
VIII.
Ovom se Odlukom utvrđuju uvjeti i način pod kojima Narodna banka Hrvatske odobrava bankama kratkoroćne kredite na temelju portfelja odredenih domaćih i inozemnih prenosivih kratkoročnih vrijednosnih papira za koje su banke dale avale odnosno garancije (u nastavku teksta "reeskontni krediti u okviru opće kvote").
Kratkoročnim vrijednosnim papirima. u smislu ove Odluke, smatraju se vrijednosni papiri izdani s rokom dospijeća do jedne godine.
Portfeljom kratkoročnih vrijednosnih papira, u smislu ove Odluke, smatra se knjigovodstveno stanje vrijednosnih papira koje je banka kupila odnosno eskontirala od drugih pravnih osoba u zemlji ili primila od njih na ime naplate svojih potraživanja, a nisu dospjeli za naplatu.
IX.
Narodna banka Hratske odobrava bankama reeskontne kredite u okviru opće kvote na·temelju domaćih prenosivih kratkoročnih vrijednosnih papira u portfelju banke, i to:
1) mjenica sto su ih avalirale banke a izdala ih doma=
-ća poduzeća, i druge pravne osobe iz oblasti privrede po osnovi dužničko-vjerovničkog odnosa utemeljenog na prometu proizvoda, roba i obavljanju usluga, a dospijevaju za naplatu u roku do 90 dana;
2) komercijalnih zapisa izdanih sukladno važećem Zakonu o vrijednosnim papirima koji dospijevaju za naplatu u roku od 90 dana, za čije je izdavanje banka dala garanciju;
3) komercijalnih zapisa izdanih sukladno važećem Zakonu o vrijednosnim papirima koji dospijevaju za naplatu u roku od 90 dana, izdatih od strane javnih poduzeća koja je osnovala Republika Hrvatska. na koja se ne primjenjuje Zakon o preuzimanju Zakona o prisilnoj nagodbi, stečaju i likvidaciji ("Narodne novine", br. 53/91.)
X.
Narodna banka Hwatske odobravat će reeskontne kredite u okviru opće kvote na temelju mjenica iz točke IX. odredbe pod 1) ove Odluke koje udovoljavaju ovim uvjetima:
- da sadrže sve bitne elemente predviđene Zakonom o.mjenici;
- da su indosirane na banku u skladu sa zakonskim propisima:
- da je na licu mjenične blankete označen broj i datum računa o obavljenoj prodajiproizvoda, robe i usluga.
XI.
Narodna banka Hrvatske odobrava bankama reeskontne kredite u okviru opće kvote na temelju vrijednosnih papira iz točke IX. ove Odluke - u višini do 60% nominalne-vrijednosti tih papira.
XII.
Reeskontne kredite u okviru opće kvote na temelju inozemnih prenosivih kratkotočnih vrijednosnih papira Narodna banka Hrvatske odobrava ne temelju mjenica i
drugih inozemnih vrijednosnih papira koji dospijevaju za naplatu u roku do 90 dana, a avalirale su ih prvorazredne inozemne banke i mogu biti predmet kupoprodaje na inozemnim tržistima vrijednosnih papira sto su ih poduzeća dobila na temelju izvoza robe i usluga, a banke ih eskontirale od tih poduzeća.
Reeskontne kredite iz stavka 1. ove točke Odluke, Narodna banka Hrvatske odobrava bankama u visini do 60% nominalne vrijednosti tih papira.
3. Kratkoročni krediti na temelju isprava o kratkoročnim kreditima koje su banke dale
krajnjim korisnicima
XIII.
Ovom se Odlukom utvrđuju uvjeti i način uz koje Narodna banka Hrvatske odobrava bankama kratkoročne kredite na temelju određenih isprava o kratkoročnim kreditima koje su banke odobrile krajnjim korisnicima za namjene iz ove Odluke (u nastavku teksta "reeskontni krediti u okviru opće kvote").
3.1. Kratkoročni krediti za namjene pripreme izvoza i izvoz
XIV.
Narodna banka Hwatske odobrava bankama reeskontne kredite u okviru opće kvote iz ove Odluke na temelju određenih isprava o kratkoročnim kreditima koje su banke dale krajnjim korisnicima za slijedeće namjene:
1) za poslove izvoza, i to:
- Za izvoz robe i usluga za gotovo na konvertibilno područje, uz uvjet da se ti krediti naplaćuju u skladu s rokovima naplate izvoza robe i usluga i da krajnji rok za vraćanje tih kredita nije duži od 60 dana.
Kredite iz ove točke banke daju poduzećima na temelju isprava o izvršenom izvozu robe, koju je ovjerila carinarnica - izvozna carinska deklaracija s klauzulom "služi za dobivanje kredita" - i isprava o obavljenim uslugama inozemnim naručiocima (računi, situacije odnosno zaključnice, ugovori s inozemnim naručiocem iz kojeg se mogu utvrditi visina dinamika i način plaćanja obavljenih usluga, ugovor zaključen izmedu domaće turističko-putničke agencije i ugostiteljsko-hotelskih poduzeća o međusobnim pravima i obvezama u pogledu korištenja tog kredita kod banke, te druge izvozne dokumentacije iz koje se može utvrditi iznos potraživanja od inozemstva).
U slučaju kada ima više sudionika u izvoznom poslu, za korištenje kredita iz primarne emisije, zatražit će se od nadležne carinarnice onoliki broj primjeraka carinske deklaracije s klauzulorn "služi za dobivanje kredita", koliko ima sudionika naznačenih u carinskoj deklaraciji.
S kreditima za izvoz robe i usluga iz ove točke izjednačavaju se, u smislu ove Odluke, i krediti što ih banke daju na temelju ugovora o proizvodnji opreme i brodova za izvoz i ugovora u obavljanju usluga u inozemstvu, i to:
- do visine vrijednosti pojedine završene faze, ako je ugovorom predviđeno plaćanje po fazama, s tim da to plaćanje dospijeva u roku iz stavka 1. ove točke:
- do visine ugovorenih avansa, ako je ugovorom predviđeno plaćanje avansa, uz uvjet da avans dospijeva u roku iz stavka 1. ove točke, počevši od dana kada je banka dala kredit i da je njegova naplata osigurana.
Izvoz koji se ostvaruje u okviru dugoročne kooperacije domaćeg poduzeća, uz obračun preko kontokorentnog računa, može se kreditirati samo do visine potražnog salda
domaćeg poduzeća, na temelju izvješća ovjerenih od Narodne banke Hrvatske s rokom do 30 dana. s tim da se visina kredita usklađuje mjesečno.
Pod uslugama, u smislu ove Odluke, razumijevaju se poslovi iz važećeg Zakona o vanjskotrgovačkom poslovanju.
Rokovi vraćanja kredita iz ove točke poćinju teći od dana izvršenoga carinjenja robe odnosno od dana izvršenja usluga, u skladu s važećim Zakonom o vanjskotrgovačkom poslovanju i propisima donesenim na temelju tog Zakona.
Danom naplate iz ove točke smatra se, u smislu Zakona o deviznom poslovanju, dan kada su devize uplaćene u korist računa banke ovlaštene za poslove s inozemstvom odnosno dan kada je carinjena roba koja se uvozi pri vanjsko-trgovinskim poslovima za koje se izvoz naplaćuje uvozom robe i usluga. Ako je poduzeću odobreno držanje deviza u inozemstvu danom naplate smatra se dan kada je iznos deviza odobren računu poduzeća u inozemstvu. Krajnji rok za vraćanje kredita iz stava 1. ove točke ne može biti duži od 7 dana kada je izvršena naplata potraživanja iz inozemstva.
- Za izvoz robe i usluga na komercijalni kredit na konvertibilno područje, uz uvjet da rok korištenja tih kredita nije duži od 24 mjeseca za izvoz serijske opreme, od 18 mjeseci za izvoz trajnih potrošnih dobara i od 6 mjeseci za izvoz ostale robe, računajući od dana poćetka korištenja kredita kod banke. Kredite iz ove točke banke odobravaju poduzećima na temelju isprava o izvršenom izvozu robe ili usluga s klauzulom "služi za dobivanje kredita", ugovora s inozemnim kupcima iz kojih se mogu utvrditi vrsta robe koja se izvozi, dinamika tog izvoza, rokovi i način vraćanje tih kredita i odgovarajući vrijednosni papiri ako su ugovorima s inozemnini kupcima takvi papiri predviđeni. Kreditima iz ove točke smatraju se i krediti za kreditiranje izvoza u okviru kreditnih aranžmana zaključenih s bankama iz zemalja u koje se roba izvozi.
- Za kreditiranje izvoza opreme i brodova na kredit te za izvođenje investicijskih radova u inozemstvu na kredit na konvertibilnom području banke se mogu koristiti u visini do 60% od iznosa potraživanja po kreditima što su ih, za tu namjenu dale iz svojeg kreditnog potencijala domaćim izvoznicima, koja dospijevaju u roku do 24 mjeseca, počevši od dana davanja kredita banci od strane Narodne banke Hrvatske.
Za korištenje kredita iz stava 1. ove točke banke podnose Narodnoj banci Hrvatske specifikaciju ugovora po kreditima koji su osnova za korištenje kredita kod Narodne banke Hrvatske, s pregledom otplata što dospijevaju u roku do 24 mjeseca i amortizacijskim planom koji sadrži ukupni iznos danog kredita iz kreditnog potencijala banke, dospijeća svake otplate i krajnji rok vraćanja kredita.
- Za kreditiranje proizvodnje i pripremu robe i usluga za izvoz na konvertibilno područje, podrazumijevaju se krediti uz uvjet da krajnji rok vraćanja tih kredita nije duži od tri mjeseca.
Ove kredite odobravaju banke poduzećima - proizvođačima robe i pružaocima usluga za izvoz na temelju ugovora zaključenog sa inozemnim kupcem robe odnosno naručiocem usluga - kada je proizvođač robe za izvoz odnosno pružaoc usluge neposredni izvoznik. Kada proizvođač robe za izvoz odnosno pružaoc usluge inozemstvu nije neposredni izvoznik, pored ugovora izvoznika s inozemnim kupcem odnosno naručiocem, podnosi se i ugovor zaključen s izvoznikom.
Iznimno, za poslove za koje se unaprijed ne zaključuju ugovori o izvoznim poslovima kredite za pripremu banke mogu odobravati i na temelju druge dokumentacije kojom se osigurava da će kreditirana roba i usluge biti izvezene. Drugom dokumentacijom, u smislu ove odredbe, smatraju se: podaci o izvozu izvršenom u prethodnoj godini, plan izvoza u tekućoj godini i izvješće o izvozu izvršenom u prethodnom tromjesečju. Osim navedene dokumentacije koju banke obavezno prikupljaju od korisnika banka može, prema potrebi, zahtijevati da joj se podnese i druga dokumentacija kojom se dokazuju troškovi, struktura, opseg i dinamika ulaganja u proizvodnju i pripremu robe i usluga za izvoz.
Rok vraćanja kredita iz ove točke može se ugovoriti u trajanju dužem od tri mjeseca ali ne dužem od roka tehnološkog trajanja procesa proizvodnje odnosno pripreme robe za izvoz, s tim da ukupni rok vraćanja tog kredita može iznositi:
- do 6 mjeseci ako tehnološki proces proizvodnje odnosno pripreme robe za izvoz traje duže od 3 mjeseca;
- do 12 mjeseci ako je riječ o proizvodnji krupne opreme i brodova i većih kontingenata odnosno serijske opreme i druge robe čiji tehnološki proces proizvodnje traje duže od 6 mjeseci.
Za kreditiranje pripreme za obavljanje turističkih usluga inozemnim turistima banke se mogu koristiti uz uvjet da krajnji rok vraćanja tih kredita nije duži od 6 mjeseci.
Ove kredite banke odobravaju turističkim i ugostiteljskim poduzećima i to: na temelju ugovora zaključenih s inozemnim naručiocima, neposredno ili posredovanjem domaće turističko-putničke agencije ili drugih isprava iz kojih se vidi da će se kreditirana priprema turističkih usluga realizirati obavljanjem usluga inozemnim turistima.
U stanje tih kredita ne mogu ulaziti krediti što ih banke daju za rekonstrukciju, adaptaciju i proširenje samih smještajnih kapaciteta - ugostiteljskih objekata.
Dinarska protuvrijednost kredita iz primarne emisije po poslovima izvoza i pripreme proizvodnje robe i usluga za izvoz obračunava se primjenom srednjeg tečaja iz tečajne liste koju utvrđuje Narodna banka Hrvatske sukladno Uredbi o načinu održavanja likvidnosti u plaćanjima prema inozemstvu ("Narodne novine", br. 71/91).
XV.
Narodna banka Hrvatske odobrava bankama, u smislu ove Odluke, reeskontne kredite u okviru opće kvote u visini do 60% knjigovodstvenog stanja kratkoročnih kredita koje su banke dale krajnjim korisnicima za namjene i uz uvjete iz točke XIV. ove Odluke.
3.2. Kretkoročni krediti ze namjene u poljoprivredi
XVI.
Narodna banka Hrvatske odobravat će kredite iz sredstava primarne emisije na temelju kratkoročnih kredita što su ih banke odobrile krajnjim korisnicima za slijedeće namjene:

  1. za proizvodnju ratarskih kultura (pšenice, kukuruza, šećerne repe, uljarica, duhana i umjetnih gnojiva);
  2. za tov stoke (goveda, svinja, ovaca, peradi, ribe, proizvodnje mlijeka i uzgoj rasnog priplodnog podmlatka);
  3. za sezonske zalihe i robne rezerve poljoprivredno prehrambenih proizvoda roda 1991. godine (pšenice, kukuruza, uljarica, domaćeg sirova ulja, šećerne repe, šećera, duhana, stolnog grožda, i jabuka u hladnjačama, vina u vinskim podrumima, mesa u hladnjačama, mliječnih proizvoda iz domaće proizvodnje i umjetnih gnojiva).
  4. Krediti za proizvodnju ratarskih kultura

XVII.
Kreditima za kreditiranje proizvodnje pšenice (merkantilne i sjemenske), kukuruza (merkantilnoga i sjemenskoga), suncokreta, soje, uljane repice, maslina, šećerne repe i duhana banke se mogu koristiti u visini do 60% od stanja kredita što su ih za tu proizvodnju dale poduzećima i poljoprivrednim gospodarstvima na temelju ugovora o proizvodnji i isporuci sklopljenih s poduzećima i poljoprivrednim gospodarstvima koja se bave preradom i doradom tih proizvoda i na temelju ugovora sklopljenih s direkcijom odnosno drugom organizacijom za rezerve poljoprivredno-prehrambenih proizvoda.
Rokovi vraćanja kredita iz stavka 1. ove točke ne mogu biti duži od 12 mjeseci, počevši od dana njihova korištenja, i ne mogu biti duži od: za uljanu repicu - 31. srpnja, za suncokret i soju - 31. listopada. za masline - 31. prosinca. za kukuruz - 15. prosinca te za šećernu repu - 31. prosinca 1992., za duhan - 31. ožujka 1993., za pšenicu roda iz godine 1991/92. godine - 15. kolovoza 1992. godine.
Kreditima za kreditiranje proizvodnje sjemenske pšenice i sjemenskog kukuruza banke se mogu koristiti kod Narodne banke Hrvatske na temelju ugovora o proizvodnji i isporuci, zaključenih između proizvođača i poduzeća koja se bave preradom odnosno doradom i prometom tih proizvoda.
Kreditima iz ove točke banke se mogu koristiti na temelju kredita što su ih dale poduzećima i poljoprivrednim gospodarstvima za ugovorenu proizvodnju određenih poljoprivrednih proizvoda.
Kreditima za kreditiranje proizvodnje umjetnih gnojiva banke se mogu koristiti u visini do 60% od stanja kredita što su ih odobrile proizvođačima za tu namjenu. Rok korištenja kredita za ovu namjenu ne može biti duži od 30 dana počevši od dana korištenja sredstava po ovoj osnovi.
Ovaj kredit banka odobrava krajnjim korisnicima na temelju plana o proizvodnji umjetnih gnojiva za određeno razdoblje i druge dokumentacije iz koje se sa sigurnošću može utvrditi da je korištenje tog kredita u svako doba pokriveno odgovarajućom vrijednošću proizvodnje.
3.2.2. Krediti za tov stoke, uzgoj rasnog priplodnog podmlatka
XVIII.
Kreditima za kreditiranje tova stoke i uzgoja priplodnog podmlatka (goveda, svinja i ovaca), tova peradi (pilića, gusaka, pataka i pura) tova ribe i proizvodnje mlijeka banke se mogu koristiti u visini do 60% od stanja kredita što su ih za te namjene dale poduzećima i poljoprivrednim gospodarstvima.
Rokovi vraćanja kredita iz stavka 1. ove točke, računajući od dana početka korištenja kredita ne mogu biti duži od dvanaest mjeseci - za tov goveda, šest mjeseci - za tov svinja i ovaca tri mjeseca - za tov peradi, dvanaest mjeseci - za tov ribe i jedan mjesec za proizvodnju mlijeka.
Osnovica za korištenje reeskontnih kredita za kreditiranje uzgoja rasnog priplodnog podmlatka u stočarstvu (goveda, svinja i ovaca) je knjigovodstveno stanje kredita što su ih banke dale krajnjim korisnicima. Krediti se odobravaju na temelju ugovora o uzgoju rasnog priplodnog podmlatka zaključenog između poduzeća - uzgajivača i poduzeća koje preuzima priplodna grla u svoje osnovno stado. Potrebna dokumentacija je izvadak iz registra i matičnih knjiga o uzgoju priplodnog podmlatka. Ugovori odnosno izvaci iz registra i matične knjige moraju ovjeriti nadležne republičke selekcijske službe.
Pod poduzećima iz ove točke podrazumijevaju se poduzeća i zadružne organizacije koje su registrirane za uzgoj rasnog priplodnog podmlatka u stočarstvu u vlastitim objektima i objektima poljoprivrednih gospodarstava.
Rokovi vraćanja ovih kredita računajući od dana poćetka korištenja kredita ne mogu biti duži: od 18 mjeseci za uzgoj goveda, 10 mjeseci za uzgoj ovaca i 7 mjeseci za uzgoj svinja.
Kreditima iz ove točke banke se mogu koristiti kod Narodne banke Hrvatske na temelju ugovora o proizvodnji i isporuci, zaključenih između proizvodnih poduzeća i poljoprivrednih gospodarstava koja obavljaju preradu i promet tih proizvoda.
3.2.3. Krediti za sezonske zalihe i robne rezerve poljoprivredno prehrambenih proizvoda roda 1991.
XIX.
Kreditima za kreditiranje sezonskih zaliha određenih poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda banke se mogu koristiti i to: za zalihe domaće pšenice (merkantilne i sjemenske), uljarica (suncokreta, soje, uljane repice, maslina i bučinih sjemenki) i domaćega sirova jestiva ulja, za zalihe kukuruza (merkatilni i sjemenski), šećerne repe i šećera, zalihe duhana i za zalihe umjetnih gnojiva u visini do 60% od stanja kredita što su ih za te zalihe dale poduzećima i poljoprivrednim gospodarstvima.
Korisnici kredita iz stavka 1. ove točke mogu biti:
- za zalihe merkantilne pšenice - poduzeća; druge pravne osobe i poljoprivredna gospodarstva, koje u svojem sastavu imaju mlinove;
- za zalihe merkantilnog kukuruza - poduzeća, druge pravne osobe i poljoprivredna gospodarstva koja se bave tovom stoke, peradi i ribe te industrijskom preradom odnosno doradom kukuruza i uzgojem rasnog priplodnog podmlatka;
- za ostale zalihe - poduzeća, druge pravne osobe i poljoprivredna gospodarstva koja se bave preradom odnosno doradom i prometom tih proizvoda.
Kreditima iz stavka 1. ove točke banke se mogu koristiti uz uvjet da je ugovorom o kreditu s poduzećima, drugim pravnim osobama i poljoprivrednim gospodarstvima predviđeno vraćanje kredita u skladu s dinamikom utroška ili realizacijom zaliha, s tim da krajnji rokovi vraćanja kredita poćevši od dana početka njihova korištenja nisu duži:
- od 12 mjeseci - za zalihe pšenice, kukuruza, uljarica odnosno domaćeg sirova ulja i šećerne repe i šećera, i da ne prelazi: za pšenicu - 31. srpnja; za uljarice - domaće sirovo ulje - 30. rujna, kukuruz i šećernu repu - šećer - 31. listopada 1992. godine;
- od osam mjeseci - za zalihe sjemenske pšenice i sjemenskog kukuruza i da ne prelazi: za pšenicu 31. siječnja, a za kukuruz - 31. svibnja 1992. godine;
- od 15 mjeseci - za zalihe duhana i da ne prelazi 31. svibnja 1993. godine. Rok korištenja kredita se računa 15 mjeseci od dana korištenja svake pojedine tranše kredita.
Kreditima za kreditiranje sezonskih zaliha stolnoga grožđa i jabuka u hladnjačama zaliha vina domaće proizvodnje u vinskim podrumima zaliha mesa u hladnjačama i zaliha mliječnih proizvoda i mlijeka u prahu iz domaće proizvodnje: banke se nogu koristiti u visini do 60% od stanja kredita što su ih za te zalihe dale poduzećima, drugim pravnim osobama i poljoprivrednim gospodarstvima.
Rokovi vraćanja kredita iz stavka 1. ove točke. računajući od dana početka korištenja kredita, ne mogu biti duži:
- od šest mjeseci - za zalihe stolnoga grožda i jabuka u hladnjačama, i da ne prelazi rok 30. travnja 1992;
- od dvanaest mjeseci - za zalihe vina, domaće proizvodnje u vinskim podrumima u društvenom sektoru, i da ne prelazi rok vračanja 31. listopad 1992;
- od tri mjeseca - za zalihe mesa u hladnjačama i za zalihe mliječnih proizvoda domaće proizvodnje:
- od osam mjeseci za zalihe sjemenske pšenice i sjemenskog kukuruza i da ne prelaze za pšenicu 31. siječanj, a za kukuruz 31. svibanj 1992. godine.
Korisnici kredita za ostale zalihe poljoprivrednih proizvoda mogu biti:
- za zalihe stolnoga grožda i jabuka u hladnjačama proizvodna poduzeća, druge pravne osobe i poljoprivedna gospodarstva i poduzeća koja se bave prometom tih proizvoda na veliko za količine uskladištene u hladnjačama;
- za zalihe vina - poduzeća druge pravne osobe i poljoprivredna gospodarstva koja se bave proizvodnjom vina;
- za zalihe mliječnih proizvoda - poduzeća, druge pravne osobe i poljoprivredna gospodarstva koja se bave preradom mlijeka u mliječne proizvode;
- za zalihe mesa u hladnjačama - poduzeća i druge pravne osobe i poljoprivredna gospodarstva klaonične industrije.
Za kredite kojima se kreditiraju proizvodnja i zalihe poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda, banke dostavljaju Narodnoj banci Hrvatske slijedeću dokumentaciju;
- ugovore o kreditima što ih je banka dala poduzećima, drugim pravnim osobama i poljoprivrednim gospodarstvima, posebno za svaku vrstu proizvodnje i tova odnosno ugovore, s pregledom ugovorene dinamike otplate kredita;
- račune i druge isprave ili izvatke iz knjigovodstvenog stanja na kraju prethodne dekade o količini i vrijednosti zaliha za koje se koriste krediti;
- drugu dokumentaciju iz koje se sa sigurnošću može utvrditi da se dani krediti koriste namjenski i da je u svako doba korištenje tih kredita pokriveno odgovarajućom vrijednošću proizvodnje odnosno zaliha određenih poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda:
Vrijednost proizvodnje i zaliha poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda radi utvrđivanja visine udjela primarne emisije u krtkoročnom kreditiranju proizvodnje odnosno zaliha, prema ovoj Odluci, obračunavat će se po zajamćenim cijenama, a za proizvode za koje se ne utvrđuju zajamčene cijene obračun vrijednosti obavljat će se po tržnim cijenama.
Kreditima za kreditiranje zaliha umjetnih gnojiva banke se mogu koristiti u visini do 60% od knjigovodstvenog stanja kredita što su ih dale proizvođačima umjetnih gnojiva za sezonske zalihe umjetnih gnojiva domaće proizvodnje, i to: od 1. lipnja do 31. kolovoza 1991. i od 1. prosinca 1991. do 28. veljače 1992. Kredit se može koristiti od 1. lipnja odnosno 1. prosinca i traje ovisno o dinamici formiranja i realizaciji sezonskih zaliha umjetnih gnojiva a najviše do 90 dana.
Ovaj kredit banka daje proizvođačima na temelju izvoda iz knjigovodstvenog stanja o količini i vrijednosti zaliha umjetnih gnojiva za koji se koristi kredit i druge dokumentacije iz koje se sa sigurnošću može utvrditi da se odobreni kredit koristi namjenski i da je korištenje tog kredita u svako doba pokriveno odgovarajućom vrijednošću zaliha umjetnih gnojiva.
Krediti za kreditiranje robnih rezervi poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda domaće proizvodnje koje se formiraju u smislu Zakona o robnim rezervama, banke mogu koristiti: za rezerve pšenice i sirova jestiva ulja, za rezerve kukuruza i šećera i za rezerve ostalih poljoprivredno prehrambenih proizvoda iz ove Odluke - u visini do 60% od stanja kredita što su ih za tu namjenu dale poduzećima i direkcijama za robne rezerve kod kojih se formiraju te rezerve.
Izuzetno, po osnovi kredita za kreditiranje robnih rezervi pšenice roda 1991. godine koji su odobreni do stupanja na snagu ove Odluke, banke mogu koristiti sredstva iz primarne emisije - do 70% od stanja kredita što su ih za tu namjenu dale poduzećima i direkcijama za robne rezerve kod kojih se formiraju te rezerve.
Rok vraćanja kredita iz stavka 1. ove točke ne može biti duži od 12 mjeseci. računajući od dana korištenja svakog pojedinačnog iznosa tranše odobrenog kredita.
Kreditima iz ove točke banke se mogu koristiti na temelju isprava što ih dostavljaju Narodnoj banci Hrvatske:
- ugovora o kreditima što ih je banka dala poduzećima odnosno drugim pravnim osobama kod kojih se formiraju rezerve;
- ugovora o uskladištenju robnih rezervi zakljućenim izmedu korisnika kredita i skladištara u kojem je uz ostalo, predviđena i obveza skladištara da korisniku kredita mjesečno daje podatke o stanju uskladištenih proizvoda:
- računa i drugih isprava kojima se dokazuju količina i vrijednost kreditiranja robnih rezervi;
- pregled ugovorene dinamike otplate danih kredita.
XX.
Banke su dužne osigurati korištenje kredita na temelju zaloga određenih vrijednosnih papira i portfelja određenih vrijednosnih papira najmanje u visini od 25% od knjigovodstvenog stanja korištenih kredita iz primarne emisije kod Narodne banke Hrvatske; u okviru opće kvote, na dan 30. travnja 1992.. u visini od 30% na dan 31. svibnja 1992. i u visini od 35% na dan 30. lipnja 1992.
III. DAVANJE KREDITA BANKAMA U OKVIRU NAMJENSKIH KVOTA
1. Kratkoročni krediti na temelju isprava o kratkoročnim kreditima koje su banke
dale krajnim korisnicima
XXI.
Narodna banka Hrvatske odobravat će kredite iz sredstava primarne emisije na temelju isprava o kratkoročnim kreditima što su ih banke odobrile krajnjim korisnicima za kreditiranje proizvodnje ratarskih kultura (pšenice, kukuruza, šećerne repe, uljarica duhana i umjetnih gnojiva) uz uvjete i na način koji su utvrđeni u točki XVII. ove Odluke.
IV. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
XXII.
Ugovor za korištenje kratkoročnih kredita iz primarne emlsije, Narodna banka Hrvatske zaključit će sa svakom bankom u Republici, a ugovorom će se utvrditi svi uvjeti odobravanja i korištenja kredita (kamatna stopa, način obračuna i naplate kamate; instrumenti osiguranja plaćanja i drugo).
XXIII.
Kreditima iz primarne emisije, u smislu ove Odluke, banke se koriste podnošenjem zahtjeva Narodnoj banci Hrvatske, pojedinaćno po namjenama iz ove Odluke, s dokumentacijom propisanom ovom Odlukom.
Uz zahtjev za korištenje kredita, u smislu stavka 1. ove točke banka podnosi Narodnoj banci Hrvatske pregled stanja danih kredita krajnjim korisnicima odnosno stanje kratkoročnih vrijednosnih papira koji ulaze u osnovicu za obračun korištenja kredita iz primarne emisije u smislu ove Odluke.
Pregled kredita iz stavka 2. ove točke obuhvaća popis kredita odobrenih krajnjim korisnicima, grupiranih po namjenama i knjigovodstvena stanja tih kredita na dan obračuna korištenja kredita.
Kratkoročni vrijednosni papiri na temelju kojih banke koriste druge kredite iz primarne emisije ne mogu biti temelj za korištenje kratkoročnih kredita u okviru opće kvote u smislu ove Odluke.
XXIV.
Za osiguranje kontrole namjenskog korištenja kredita za zalihe i robne rezerve poljoprivrednih proizvoda i tov stoke iz ove Odluke, banke će dostavljati Narodnoj banci Hrvatske izvješća o stanju i vrijednosti kreditiranih zaliha i rezervi.
Ova izvješća banke će dostavljati do 10. u mjesecu za prethodni mjesec, na propisanom obrascu Narodne banke Hrvatske.
XXV.
Radi pračenja korištenja kratkoročnih kredita iz primarne emisije, banke će desetodnevno dostavljati Narodnoj banci Hrvatske podatke o stanju titi kredita, na obrascu što će ga utvrditi Narodna banka Hrvatske.
Radi praćenja korištenja kratkoročnih kredita iz primarne emisije na temelju zaloga odnosno portfelja kratkoročnih vrijednosnih papira. banke će desetodnevno dostavljati Narodnoj banci Hrvetske podatke o dnevnim stanjima portfelja kratkoročnih vrijednosnih papira, na obrascu što će ga utvrditi Narodna banka Hrvatske.
XXVI.
Od dana stupanja na snagu ove Odluke, Narodna banka Hrvatske će odobravati bankama plasmane iz primarne emisije za namjene iz ove Odluke, u ukviru namjenske kvote koji se koriste na temelju isprava o kratkoročnim kreditima koje su banke dale krajnjim korisnicima, uz uvjet da te banke na kredite iz primarne emisije; što ih daju krejnjim korisnicima, naplaćuju kamate najviše u visini eskontne stope, uvećane do 4 postotna poena na godišnjoj razini.
XXVII.
Narodna banka Hrvatske će, po potrebi, donijeti upute za provodenje ove Odluke.
XXVIII.
Ova Odluka stupa na snagu danom objave u "Narodnim novinama", a primjenjivat će se od 1. travnja 1992. godine.
O. br. 9/92.
Zagreb, 31. ožujka 1992.
Predsjednik Savjeta Narodne banke Hrvatske
Guverner Narodne banke Hrvatske
dr. Ante Čičin-Šain, v. r.


Portal Poslovnenovine.com sadržaje objavljuje u dobroj namjeri. Sve sadržaje portala koristite na vlastitu odgovornost. Iako činimo sve napore kako bi osigurali točnost i pravovremenost informacija na ovim stranicama, nismo odgovorni za eventualnu netočnost informacija ili štetu nastalu korištenjem takvih informacija.


POSEBNA PREPORUKA:

PREGLED KORISNIH SAVJETA I IZBOR POSLOVNIH USLUGA ZA PODUZETNIKE

POSLOVNE INFORMACIJE ZA VLASNIKE TVRTKI, OBRTNIKE I UDRUGE

Primjeri ugovora - šprance

Investicijski projekti