Zakon o sudskim pristojbama (pročišćeni tekst) i drugi propisi Republike Hrvatske

Brzi pretpregled sadržaja

Zakon o sudskim pristojbama (pročišćeni tekst)

ODBOR ZA ZAKONODAVSTVO HRVATSKOGA SABORA
381
Na temelju članka 46. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sudskim pristojbama (»Narodne novine«, 137/02.), Odbor za zakonodavstvo Hrvatskoga sabora na 98. sjednici 28. siječnja 2003. utvrdio je pročišćeni tekst Zakona o sudskim pristojbama.
Pročišćeni tekst Zakona o sudskim pristojbama obuhvaća Zakon o sudskim pristojbama (»Narodne novine«, br. 74/95.) te njegove izmjene i dopune objavljene u »Narodnim novinama«, br. 57/96. i 137/02. u kojima je naznačeno vrijeme njihova stupanja na snagu.
Klasa: 412-03/02-01/01
Zagreb, 28. siječnja 2003.
Predsjednik
Odbora za zakonodavstvo
Hrvatskoga sabora
Josip Leko, dipl. iur., v. r.
ZAKON
O SUDSKIM PRISTOJBAMA
(pročišćeni tekst)
I. OPĆE ODREDBE
Članak 1.
U postupku pred sudovima plaćaju se sudske pristojbe (u daljnjem tekstu: pristojbe) po odredbama ovoga Zakona i u visini utvrđenoj Tarifom sudskih pristojbi koja je njegov sastavni dio.
Članak 2.
Pristojbe se plaćaju:
1. u parničnom postupku,
2. u izvanparničnom postupku,
3. u ovršnom postupku,
4. u ostavinskom postupku,
5. u zemljišnoknjižnom postupku,
6. u kaznenom postupku po privatnoj tužbi,
7. u postupku u upravnim sporovima,
8. u postupku upisa u sudski registar,
9. u postupku stečaja i likvidacije i
10. u drugim slučajevima propisanim Zakonom.
Članak 3.
Pristojbe propisane ovim Zakonom dužna je platiti osoba na čiji se zahtjev ili u čijem se interesu poduzimaju radnje propisane zakonom.
Pristojbu za podneske ili zapisnike koji ih zamjenjuju, dužna je platiti osoba koja ih podnosi ili osoba na čiji se zahtjev sastavlja zapisnik.
Za odluke prvostupanjskog suda pristojbu je dužan platiti tužitelj ili predlagatelj, a za sudsku nagodbu obje stranke, osim ako se drukčije ne dogovore.
Kada su prema ovom Zakonu dvije ili više osoba obvezne zajedno platiti pristojbu, njihova obveza je solidarna.
Članak 4.
Obveza plaćanja pristojbe, ako ovim Zakonom nije drukčije propisano, nastaje:
1. za podneske (tužbe, pravne lijekove, prijedloge za izvršenje i dr.) – u trenutku kada se predaju, a za podneske dane na zapisnik - kada je zapisnik dovršen,
2. za sudske prijepise – kada se zatraže,
3. za sudske odluke – kada se stranci ili njenom zastupniku dostavi prijepis odluke,
4. za rješenja o nasljeđivanju – kada postanu pravomoćna,
5. u postupku prisilne nagodbe, stečaja i likvidacije – donošenjem odluke o glavnoj diobi ili donošenjem rješenja o odobrenju prisilne nagodbe,
6. za ostale radnje – kada se zatraži njihovo poduzimanje ili kada sud započne postupati.
Članak 5.
Pristojbe u upravnom sporu plaćaju se samo ako sud odbije ili odbaci tužbu.
Pristojbu iz stavka 1. ovoga članka, pristojbeni obveznik dužan je platiti u roku osam dana od dana primitka naloga za plaćanje pristojbe.
Članak 6.
Pristojbe propisane tarifom sudskih pristojbi plaćaju se u državnim biljezima emisije Republike Hrvatske, a u gotovom novcu plaćaju se kada je pristojbeni obveznik dužan platiti iznos pristojbi veći od 100,00 kuna.
Iznosi pristojbi izražavaju se u apsolutnom iznosu u kunama i u postocima.
Kod obračunavanja pristojbe propisane u postotku, pristojbena osnovica će se zaokružiti na cijele stotine na način, da se iznos do 50,00 kuna zaokruži na nižu stotinu, a iznos preko 50,00 kuna na višu stotinu.
Članak 7.
Državni biljezi lijepe se na podnesku ili sudskom spisu i poništavaju otiskom sudskog pečata ili štambiljom »poništeno«.
Članak 8.
Pristojba u gotovom novcu plaća se kod ovlaštene organizacije za obavljanje platnog prometa u korist računa proračunskih prihoda od sudskih pristojbi.
Pristojba u gotovom novcu može se platiti i u računovodstvu suda. Ono će u roku od pet dana od dana naplate taj novac uplatiti u proračunski prihod od sudskih pristojbi.
Potvrda o uplati pristojbe prilaže se uz podnesak za koji je pristojba plaćena, a kada se podnosi potvrda o plaćenoj pristojbi za sudsku odluku, podnositelj treba naznačiti za koju odluku plaća pristojbu.
Sud će na spisu utvrditi koliko je pristojbe plaćeno.
Članak 9.
Pravo na naplatu pristojbe zastarijeva za dvije godine po isteku godine u kojoj je trebalo platiti pristojbu.
Pravo na prisilnu naplatu pristojbe, kaznene pristojbe i troškova izvršenja, zastarijeva za dvije godine nakon isteka godine u kojoj je doneseno rješenje iz članka 40. stavka 3. ovoga Zakona.
Tijek zastare prava na naplatu pristojbe prekida se svakom službenom radnjom suda ili Porezne uprave Ministarstva financija, izvršene radi naplate pristojbe.
U svakom slučaju, zastara nastupa po isteku pet godina od dana kada je prvi put počela teći.  
Članak 10.
Prihodi od sudskih pristojbi su prihodi državnog proračuna Republike Hrvatske.
II. OSLOBOĐENJE OD PLAĆANJA PRISTOJBE
Članak 11.
Oslobođenje od plaćanja pristojbi dano u parničnom, izvanparničnom i kaznenom postupku, kao i u postupku u upravnim sporovima, primjenjuje se i u postupku izvršenja odluka donesenih u tim postupcima, ako se izvršenje zahtijeva ili predlaže u roku od tri mjeseca od dana kada je odluka stekla svojstvo izvršnosti.
Oslobođenje od plaćanja pristojbe u izvanparničnom i izvršnom postupku važi i u parničnom postupku koji nastane tijekom i povodom tih postupaka.
Članak 12.
Rješenje o oslobođenju od plaćanja pristojbe djeluje od dana kada je sudu podnesen prijedlog za oslobođenje i važi za sve podneske i radnje za koje je prema članku 4. i 5. ovoga Zakona, nastala obveza toga dana ili kasnije.
Protiv rješenja o oslobođenju od plaćanja pristojbe nije dopuštena posebna žalba.
Oslobođenje od plaćanja pristojbe u upravnom sporu obuhvaća i podneske podnesene prije prijedloga za oslobođenje od plaćanja pristojbe, ako je prijedlog podnesen prije isteka roka određenog za plaćanje pristojbe.
Članak 13.
Stranka je dužna uz prijedlog za oslobođenje od plaćanja pristojbe podnijeti i potvrdu o imovnom stanju koju izdaje Porezna uprava Ministarstva financija.
Pobliže odredbe o izdavanju potvrde o imovnom stanju, propisat će Ministarstvo financija.
Članak 14.
Sud će osloboditi od plaćanja sudskih pristojbi stranku koja prema svom općem imovnom stanju ne može podmiriti sudsku pristojbu bez štetnih posljedica za nužno uzdržavanje sebe i svoje obitelji.
Stranka je dužna uz prijedlog za oslobođenje od plaćanja pristojbe priložiti potvrdu o imovnom stanju iz članka 13. ovoga Zakona, te dati izjavu na sudski zapisnik o svom imovnom stanju i imovnom stanju svoga supružnika.
Pri donošenju odluke o oslobođenju od plaćanja pristojbe sud će ocijeniti sve okolnosti, a osobito vrijednost predmeta spora, broj osoba koje stranka uzdržava i prihode koje imaju stranka i članovi njezine obitelji.
Članak 15.
Od plaćanja pristojbi oslobođeni su:
1. Republika Hrvatska i tijela državne vlasti,
2. osobe i tijela u obavljanju javnih ovlasti,
3. radnici i namještenici u radnim sporovima i službenici u upravnim sporovima u vezi s ostvarivanjem njihovih prava iz službeničkih odnosa,
4. invalidi Domovinskog rata, na temelju odgovarajućih isprava kojima dokazuju svoj status,
5. supružnici, djeca i roditelji branitelja poginulih, nestalih i zatočenih u Domovinskom ratu, na temelju odgovarajućih isprava kojima dokazuju svoj status,
6. supružnici, djeca i roditelji poginulih, nestalih i zatočenih u Domovinskom ratu, na temelju odgovarajućih isprava kojima dokazuju svoj status
7. prognanici, izbjeglice i povratnici, na temelju odgovarajućih isprava kojima dokazuju svoj status,
8. korisnici socijalne skrbi koji primaju pomoć za uzdržavanje,
9. humanitarne organizacije i organizacije koje se bave zaštitom invalida i obitelji poginulih, nestalih i zatočenih u obavljanju humanitarne djelatnosti,
10. tužitelji u parnicama o pravu na zakonsko uzdržavanje ili o tražbinama na temelju toga prava,
11. tužitelji u parnicama o priznanju materinstva i očinstva i o troškovima koji su nastali trudnoćom i porodom izvan braka,
12. stranke koje traže vraćanje poslovne sposobnosti,
13. maloljetnici koji traže da im se odobri stjecanje poslovne sposobnosti zato što su postali roditelji,
14. stranke u postupku radi predaje djeteta i radi ostvarivanja odluke o održavanju susreta i druženja s djetetom,
15. tužitelji u sporovima o pravima iz obveznoga mirovinskog i osnovnoga zdravstvenog osiguranja, o pravima nezaposlenih osoba na temelju propisa o zapošljavanju i pravima s područja socijalne skrbi,
16. tužitelji, odnosno predlagatelji u postupcima za zaštitu ustavom zajamčenih ljudskih prava i sloboda protiv konačnih pojedinačnih akata, odnosno za zaštitu zbog nezakonite radnje i
17. tužitelji u sporovima o naknadi štete zbog onečišćenja okoliša.
Strana država oslobođena je od plaćanja pristojbi, ako je to predviđeno međunarodnim ugovorom ili pod uvjetom uzajamnosti.
U slučaju sumnje o postojanju uvjeta iz stavka 2. ovoga članka, sud će zatražiti objašnjenje od ministarstva nadležnog za poslove pravosuđa.
Odredba stavka 1. točke 9. ovoga članka odnosi se na one humanitarne organizacije za koje to odredi ministar rada i socijalne skrbi.
Odredba stavka 1. ovoga članka ne odnosi se na tijela općina i gradova, osim ako sukladno posebnom zakonu na njih nije preneseno obavljanje javnih ovlasti.
Članak 16.
Skrbnik osobe čije je boravište nepoznato, skrbnik imovine čiji je vlasnik nepoznat i privremeni zastupnik stranke kojeg je postavio sud tijekom postupka, nisu dužni plaćati pristojbe za osobu koju zastupaju. Ove pristojbe naplaćuju se iz imovine osobe koja je zastupana.
Sud će neplaćene pristojbe unositi u popis pristojbi i nakon završetka postupka postupiti po odredbama članka 37. do 42. ovoga Zakona.
Članak 17.
Kada više osoba zajednički predaju podnesak i poduzimaju radnje u postupku, a jedna ili više njih su oslobođene od plaćanja pristojbe, osoba koja nije oslobođena treba platiti pristojbu samo prema vrijednosti onog dijela predmeta spora koji otpada na nju.
Ako je vrijednost predmeta spora određena primjenom odredaba članka 29. ovoga Zakona, vrijednost dijela predmeta spora koja otpada na osobu koja nije oslobođena plaćanja pristojbe utvrdit će se tako da se ukupna vrijednost predmeta spora podijeli brojem osoba koje zajednički nastupaju u postupku. Tako će se učiniti i kad je vrijednost predmeta spora određena primjenom odredaba članka 20. do 28. ovoga Zakona, ako se drukčije ne može utvrditi vrijednost dijela predmeta spora koji otpada na osobu koja nije oslobođena plaćanja pristojbe.
Članak 18.
Kada stranka oslobođena od plaćanja pristojbi uspije u postupku, pristojbe koje bi trebala platiti da nije bila oslobođena, platit će stranka koja nije oslobođena od plaćanja pristojbi i to u omjeru u kojem je oslobođena stranka uspjela u postupku.
Kada se nagode stranka oslobođena od plaćanja pristojbi i stranka koja nije oslobođena od plaćanja pristojbi, pristojbu za nagodbu koju bi trebala platiti oslobođena stranka, platit će stranka koja nije oslobođena od plaćanja pristojbi, ako nije drukčije dogovoreno.
Članak 19.
Sud mora voditi popis pristojbi što ih treba platiti oslobođena osoba, ako u postupku sudjeluju osoba oslobođena od plaćanja pristojbi i osoba koja nije oslobođena.
Popis pristojbi zaključuje se nakon završetka postupka. Kada se postupak završi na način propisan člankom 18. ovoga Zakona, sud će prema članku 37. ovoga Zakona, izdati nalog za plaćanje pristojbe osobi koja je obvezna platiti pristojbu.
III. UTVRĐIVANJE VRIJEDNOSTI RADI
NAPLATE PRISTOJBE
1. U parničnom postupku
Članak 20.
U parničnom postupku plaćaju se pristojbe prema vrijednosti predmeta spora.
Vrijednost predmeta spora radi naplate pristojbe (u daljnjem tekstu: vrijednost predmeta spora) utvrđuje se prema vrijednosti koju ima predmet spora u vrijeme podnošenja tužbe.
Za utvrđivanje vrijednosti predmeta spora odgovarajuće se primjenjuju odredbe Zakona o parničnom postupku, ako ovim Zakonom nije drukčije propisano.
Članak 21.
Kada je predmet spora pravo na uzdržavanje ili potraživanje pojedinih iznosa zakonskog uzdržavanja, vrijednost predmeta spora utvrđuje se prema zbroju zatraženih davanja za tri mjeseca, ako se uzdržavanje ne traži za kraće vrijeme.
Članak 22.
Vrijednost predmeta spora kada je jednom tužbom obuhvaćeno više zahtjeva protiv istog tuženika, bez obzira temelje li se svi zahtjevi na istoj činjeničnoj i pravnoj osnovi ili ne, određuje se prema zbroju vrijednosti svih zahtjeva.
Vrijednost predmeta spora u slučaju suparničarstva kada su predmet spora zahtjevi ili obveze iste vrste koje se temelje na bitno istovrsnoj činjeničnoj i pravnoj osnovi, te ako postoji stvarna i mjesna nadležnost istog suda za svaki zahtjev i za svakog tuženika, određuje se prema vrijednosti svakog pojedinog zahtjeva.
Vrijednost predmeta spora određuje se prema zahtjevu čija je vrijednost veća, u slučaju kada je jednom tužbom obuhvaćeno dva ili više tužbenih zahtjeva koji su u međusobnoj svezi, tako da sud sljedeći od tih zahtjeva prihvati, ako nađe da je neosnovan onaj zahtjev koji je istaknut ispred njega, te u slučaju kada je jednom tužbom obuhvaćeno dva ili više tuženika prema kojima se ističe isti zahtjev ili se prema pojedinim od njih ističu različiti zahtjevi koji su u međusobnoj svezi, a isti sud je stvarno i mjesno nadležan za svaki od tih zahtjeva, i to tako da sud prihvati zahtjev prema sljedećem tuženiku, ako je pravomoćno odbijen prema onome koji je u tužbi naveden prije njega.
Članak 23.
U parnicama za diobu imovine kao vrijednost predmeta spora uzima se vrijednost onoga dijela imovine za koju tužitelj traži da se diobom izdvoji iz zajedničke imovine.
Članak 24.
Kada je predmet spora pravo na nasljeđivanje na cijeloj ostavini kao vrijednost predmeta spora uzima se vrijednost čiste ostavine, a ako je predmet spora dio ostavine ili određena stvar iz ostavine, kao vrijednost predmeta spora uzima se samo vrijednost toga dijela ostavine ili stvari.
Članak 25.
Vrijednost predmeta spora u vlasničkim sporovima o nekretninama određuje se prema tržišnoj vrijednosti nekretnine koja je predmet spora izraženoj u cijeni koja se za određenu nekretninu može postići na tržištu u mjestu gdje se nekretnina nalazi, ali ne smije biti manja:
1. za zemljište, od peterostrukog iznosa katastarskog prihoda s tog zemljišta,
2. za poslovne zgrade, gospodarske zgrade ili poslovne prostorije koje su u zakupu, od jednogodišnjeg iznosa zakupnine,
3. za stambene zgrade ili stanove kao posebne dijelove zgrade, od jednogodišnjeg iznosa stanarine.
Članak 26.
U parnicama u kojima je predmet spora izvršenje kakve radnje, trpljenja, nečinjenja ili izjava volje ili utvrđivanje postojanja ili nepostojanja određenog prava ili pravnog odnosa ili utvrđivanje istinitosti ili neistinitosti neke isprave, kao vrijednost predmeta spora uzima se iznos koji je tužitelj naznačio u tužbi, ali ne manji od 10.000,00 kuna.
Članak 27.
U parnicama za poništenje pravorijeka arbitraže kao vrijednost predmeta spora uzima se iznos koji je stranci dosuđen, a ako se tužbeni zahtjev ne odnosi na novčani iznos, mjerodavna je vrijednost koju je tužitelj naznačio u tužbi, ali ne manja od 50.000,00 kuna.
U parnicama za proglašenje prestanka važnosti ugovora o arbitraži, kao vrijednost predmeta spora uzima se iznos od 50.000,00 kuna.
Članak 28.
Kao vrijednost predmeta spora uzima se:
1. u sporovima o otkazu ugovora o najmu ili zakupu – jednogodišnji iznos najamnine ili zakupnine, ali ne manji od 20.000,00 kuna,
2. u sporovima zbog smetanja posjeda - iznos od 5.000,00 kuna,
3. u sporovima radi utvrđivanja ili osporavanja očinstva ili materinstva – iznos od 10.000,00 kuna,
4. u sporovima radi utvrđivanja postojanja ili nepostojanja braka, poništenja braka ili razvoda braka – iznos od 5.000,00 kuna,
5. u sporovima o utvrđivanju reda prvenstva tražbina u ovršnom postupku – visina tražbine, ali ne u iznosu većem od 10.000,00 kuna.
Kada se zajedno s bračnim sporom ili sporom radi utvrđivanja očinstva ili materinstva raspravlja i o zahtjevu za uzdržavanje djeteta ili supružnika, naplaćivat će se samo jedna pristojba i to prema vrijednosti prema kojoj se naplaćuje pristojba za bračni spor ili za spor o utvrđivanju očinstva ili materinstva.
Kada se traži osiguranje dokaza prije pokretanja parnice, kao vrijednost mjerodavna za naplatu pristojbe uzima se iznos od 5.000,00 kuna.
Članak 29.
Kada se prema odredbama članka 20. do 28. ovoga Zakona ne može utvrditi vrijednost predmeta spora, pristojba će se naplaćivati na iznos od 10.000,00 kuna.
Članak 30.
Sud će rješenjem odrediti vrijednost radi naplate pristojbe kada tuženik prigovori previsoko naznačenoj vrijednosti predmeta spora u tužbi.
Tuženik može podnijeti prigovor iz stavka 1. ovoga članka najkasnije na pripremnom ročištu ili ako pripremno ročište nije održano, na prvom ročištu za glavnu raspravu prije početka raspravljanja o glavnoj stvari.
Sud će i po službenoj dužnosti najkasnije na pripremnom ročištu ili ako pripremno ročište nije održano, na prvom ročištu za glavnu raspravu prije početka raspravljanja o glavnoj stvari, na brz i prikladan način ispitati pravilnost vrijednosti predmeta spora naznačene u tužbi i ako posumnja da je stranka prenisko naznačila vrijednost predmeta spora zbog izbjegavanja plaćanja pravilne pristojbe, sud će rješenjem utvrditi pravu vrijednost predmeta spora.
Protiv rješenja suda o određivanju vrijednosti predmeta spora radi naplate pristojbe nije dopuštena posebna žalba.
2. U ovršnom postupku
Članak 31.
U ovršnom postupku pristojba se plaća prema vrijednosti zahtjeva.
Prilikom utvrđivanja vrijednosti zahtjeva primjenjuju se na odgovarajući način odredbe koje važe za utvrđivanje vrijednosti spora u parničnom postupku.
Troškovi postupka i sporedne tražbine uzimaju se u obzir samo ako su jedini predmet zahtjeva.
Kada je ovršnom postupku prethodila parnica o istom zahtjevu, kao vrijednost zahtjeva u ovršnom postupku uzima se vrijednost predmeta spora utvrđena u parnici, ako se ne zahtijeva manji iznos.
Članak 32.
Kada vjerovnik nije naznačio vrijednost po kojoj se može odrediti visina pristojbe, niti se ona može utvrditi po odredbama članka 31. ovoga Zakona, kao vrijednost uzima se iznos od 10.000,00 kuna.
3. U postupku u upravnim sporovima
Članak 33.
U upravnim sporovima plaća se pristojba prema vrijednosti predmeta spora kada je predmet spora procjenjiv, ako ovim Zakonom i Tarifom sudskih pristojbi nije drukčije određeno. Procjenjiv je onaj upravni spor čija se vrijednost može nesumnjivo utvrditi.
Sud odlučuje prema slobodnoj ocjeni, je li vrijednost predmeta spora procjenjiva ili neprocjenjiva.
Vrijednost procjenjivog spora utvrđuje se po odredbama koje važe za utvrđivanje vrijednosti predmeta spora u parničnom postupku.
Protiv odluke o utvrđivanju vrijednosti predmeta spora radi naplate pristojbe nije dopuštena žalba.
4. U ostalim postupcima
Članak 34.
Kada je za plaćanje pristojbe u ostavinskom postupku i u drugom izvanparničnom postupku, te u stečajnom postupku, mjerodavna vrijednost zahtjeva za utvrđivanje vrijednosti spora na odgovarajući način primijenit će se odredbe koje važe za parnični postupak, ako Tarifom sudskih pristojbi nije drukčije propisano.
5. U postupku po pravnim lijekovima
Članak 35.
Pristojba za pravni lijek plaća se prema vrijednosti predmeta spora utvrđenoj u prvostupanjskom postupku, ako je za plaćanje pristojbe za pravni lijek mjerodavna vrijednost predmeta spora.
Pristojbena osnovica za pravni lijek kojim se pobija odluka samo u jednom dijelu je vrijednost pobijanog dijela.
Pristojba za pravni lijek kojeg podnose obje stranke, određuje se posebice za svaku stranku prema vrijednosti onoga dijela odluke koji se pravnim lijekom pobija.
Pristojba za pravni lijek koji se podnosi samo protiv odluke o troškovima postupka ili o sporednim potraživanjima, plaća se prema iznosu troškova postupka ili sporednih potraživanja.
6. Promjena vrijednosti tijekom postupka
Članak 36.
Prvobitna vrijednost ostaje kao osnovica za plaćanje pristojbe, bez obzira na to što se ta vrijednost promijenila tijekom postupka, ako ovim Zakonom nije drukčije određeno.
Kada sud u skladu s odredbom članka 30. ovoga Zakona utvrdi novu vrijednost, za pristojbenu osnovicu uzima se utvrđena nova vrijednost od trenutka kada to sud rješenjem priopći strankama.
Kada se vrijednost promijeni zbog preinačenja zahtjeva ili djelomičnog rješenja zahtjeva, kao vrijednost za plaćanje pristojbe uzima se promijenjena vrijednost za sve podneske i radnje nakon takve promjene. Ako se vrijednost promijenila zbog izjave stranke u podnesku, za taj podnesak plaća se pristojba prema promijenjenoj vrijednosti.
IV. POSTUPAK RADI NAPLATE NEPLAĆENE PRISTOJBE
Članak 37.
Sud će upozoriti stranku koja je nazočna sudskoj radnji za koju treba platiti pristojbu, a pristojbu nije odmah platila, da u roku od tri dana plati pristojbu. U upozorenju skrenut će pozornost stranci na posljedice neplaćanja pristojbe u tom roku (članak 40.). Na sudskom spisu naznačit će se, da je dano upozorenje.
Sud će stranci koja nije bila nazočna sudskoj radnji za koju mora platiti pristojbu poslati nalog, da u roku od osam dana od dostave naloga plati dužnu pristojbu i upozoriti je na posljedice iz stavka 1. ovoga članka.
Sud će voditi popis neplaćenih sudskih pristojbi.
Kada putem pošte primi podnesak za koji pristojba nije plaćena ili nije dostatno plaćena, sud će pozvati podnositelja podneska pisanom opomenom, da u roku osam dana od dana dostave opomene plati pristojbu, te će ga upozoriti na posljedice iz stavka 1. ovoga članka.
Kada neplaćena pristojba u pojednim predmetima ne prelazi iznos od 100,00 kuna, neće se primjenjivati odredbe ovoga članka.
Na opomenu za plaćanje pristojbe plaća se 100,00 kuna.
Članak 38.
Protiv upozorenja, naloga, odnosno opomene da plati pristojbu stranka može, u roku od tri dana od dana kad su joj oni priopćeni, odnosno dostavljeni, podnijeti prigovor prvostupanjskom sudu.
Prvostupanjski sud mora u roku od tri dana dostaviti stranci rješenje o prigovoru.
U rokove iz stavka 1. i 2. ovoga članka ne uračunavaju se dani kad sudovi ne rade.
Protiv rješenja iz stavka 2. ovoga članka stranka može izjaviti žalbu u roku od tri dana od dana kad ga je primila.
Drugostupanjski sud mora u roku od osam dana od dana kad je primio žalbu dostaviti prvostupanjskom sudu rješenje o žalbi.
Spis postupka u kojem je stranka izjavila žalbu protiv rješenja iz stavka 2. ovoga članka neće se dostavljati drugostupanjskom sudu. Postupak ne smije zastati zbog toga što je stranka podnijela prigovor, odnosno izjavila žalbu u skladu s odredbama stavka 1. i 4. ovoga članka.
Ako je stranka podnijela prigovor iz stavka 1. ovoga članka, rok za plaćanje pristojbe počinje teći od dana pravomoćnosti rješenja o prigovoru.
Članak 39.
Odredbe članka 38. stavka 4., 5. i 6. ovoga Zakona ne primjenjuju se u postupku pred Upravnim sudom Republike Hrvatske.
Članak 40.
Kada pristojbeni obveznik ne plati pristojbu u propisanom roku, sud će u daljnjem roku od osam dana obavijestiti o neplaćenoj pristojbi ispostavu Područnog ureda Porezne uprave Ministarstva financija na čijem je području prebivalište, odnosno sjedište pristojbenog obveznika, radi naplate pristojbe prisilnim putem i naznačiti u čiju korist i na koji račun treba uplatiti pristojbu. Sud će navedenu obavijest istodobno dostaviti i pristojbenom obvezniku.
Kada pristojbeni obveznik nema prebivalište, odnosno sjedište u Republici Hrvatskoj, sud će obavijest iz stavka 1. ovoga članka dostaviti ispostavi Područnog ureda Porezne uprave Ministarstva financija na čijem se području nalazi sud ili imovina pristojbenog obveznika.
Nakon što primi obavijest, nadležna ispostava iz stavka 1. ovoga članka donijet će rješenje kojim će pristojbenom obvezniku narediti da u roku osam dana od dana primitka rješenja plati dužnu pristojbu. Ako pristojbeni obveznik u ovom roku ne plati pristojbu, pristupit će se prisilnoj naplati dužne pristojbe. Pristojbe se prisilno naplaćuju po propisima o prisilnoj naplati poreza.
Naplaćena redovna pristojba uplaćuje se na račun prihoda državnog proračuna Republike Hrvatske, a o izvršenoj naplati obavijestit će se sud.
Članak 41.
Odredbe ovoga Zakona o prisilnoj naplati pristojbe neće se primjenjivati, ako neplaćena pristojba u pojedinim predmetima ne prelazi ukupni iznos od 100,00 kuna.
Članak 42.
Prvostupanjski sud nadležan je za poduzimanje radnji u postupku radi naplate neplaćene pristojbe.
V. VRAĆANJE PRISTOJBE
Članak 43.
Pravo na vraćanje pristojbe ima osoba koja je platila pristojbu koju uopće nije morala platiti ili je pristojbu platila u iznosu većem od propisanog, kao i osoba koja je platila pristojbu za određenu sudsku radnju, a ta radnja nije obavljena.
Pravo na vraćanje pristojbe iz stavka 1. ovoga članka ima osoba koja je platila pristojbu u iznosu većem od 100,00 kuna.
Osoba koja je platila pristojbu za sudsku radnju koja nije obavljena, ne može tražiti vraćanje pristojbe za podnesak kojim je zahtijevala obavljanje radnje.
Članak 44.
Zahtjev za vraćanje pristojbe podnosi se prvostupanjskom sudu u roku 90 dana od dana kada je pristojba pogrešno uplaćena ili od dana saznanja da radnja nije objavljena.
Vraćanje pristojbe ne može se tražiti nakon proteka jedne godine od dana kada je plaćena pristojba.
Članak 45.
Sud će zahtjev za vraćanje pristojbe s mišljenjem i potrebnim spisima dostaviti ispostavi Područnog ureda Porezne uprave Ministarstva financija na čijem je području prebivalište, odnosno sjedište osobe koja zahtijeva vraćanje.
Kada je pristojba bila plaćena u gotovom novcu, sud će zahtjev za vraćanje pristojbe dostaviti ispostavi Područnog ureda Porezne uprave Ministarstva financija na čijem je području sjedište suda.
Rješenje o zahtjevu za vraćanje pristojbe donosi ispostava iz stavka 1. i 2. ovoga članka i dostavlja ga sudu.
Vraćanje pristojbe obavlja se na teret prihoda državnog proračuna Republike Hrvatske.
Članak 46.
U postupku radi vraćanja pristojbe ne plaća se pristojba.
VI. NADZOR NAD NAPLATOM PRISTOJBE
Članak 47.
Nadzor nad primjenom propisa o sudskim pristojbama i nadzor nad naplatom sudskih pristojbi obavlja neposredno viši sud, ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa i Ministarstvo financija.
VII. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 48.
Kada je pristojbena obveza za podneske, radnje i isprave nastala do dana stupanja na snagu Zakona o sudskim pristojbama (»Narodne novine«, br. 74/95.), pristojba se plaća po dosadašnjim propisima.
Kada je do stupanja na snagu Zakona o sudskim pristojbama (»Narodne novine«, br. 74/95.), plaćena pristojba za radnju koja će se izvršiti poslije stupanja na snagu toga Zakona, neće se plaćati razlika između pristojbe propisane tim Zakonom i pristojbe propisane dosadašnjim propisima, niti će se vraćati previše naplaćena pristojba.
U slučaju da nakon stupanja na snagu Zakona o sudskim pristojbama (»Narodne novine«, br. 74/95.), viši sud ukine odluku nižeg suda koja je donesena prije nego što je Zakon o sudskim pristojbama (»Narodne novine«, br. 74/95.) stupio na snagu, neće se plaćati pristojba za novu odluku nižeg suda.
Članak 49.
Pristojbena obveza za paušalnu pristojbu iz Tar. br. 24. Tarife sudskih pristojbi koja je nastala do dana stupanja na snagu Zakona o sudskim pristojbama (»Narodne novine«, br. 74/95.), a nije naplaćena, utvrđuje se po odredbama toga Zakona.
Članak 50.
Ministarstvo financija donijet će propis iz članka 14. stavka 2. Zakona o sudskim pristojbama (»Narodne novine«, br. 74/95.) u roku 30 dana od dana stupanja na snagu toga Zakona.
Izdavanje, raspačavanje, povlačenje iz upotrebe i zamjena državnih biljega uređuje se aktom ministra financija.
Ministar financija izdaje pravnim i fizičkim osobama ovlaštenje za maloprodaju državnih biljega i određuje proviziju od prodaje državnih biljega u maloprodaji.
Ovlasti za maloprodaju upravnih biljega emisije Republike Hrvatske izdane do dana stupanja na snagu Zakona o sudskim pristojbama (»Narodne novine«, br. 74/95.) vrijede i za maloprodaju državnih biljega.
Ministar financija donijet će propise iz stavka 2. i 3. ovoga članka u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu Zakona o sudskim pristojbama (»Narodne novine«, br. 74/95.).
Članak 51.
Iznimno od odredbe članka 6. stavka 1. Zakona o sudskim pristojbama (»Narodne novine«, br. 74/95.), sudske pristojbe plaćaju se u gotovom novcu do izdavanja i obavljenog raspačavanja državnih biljega.
Članak 52.
Za uporabu računalnog sustava sudskog registra stranke su dužne platiti sudsku pristojbu kao naknadu troškova.
Ministar nadležan za poslove pravosuđa u roku 6 mjeseci od stupanja na snagu Zakona o sudskim pristojbama (»Narodne novine«, br. 74/95.) donijet će pravilnik o visini pristojbe iz stavka 1. ovoga članka.
Članak 53.
Općinski sud naplaćivat će pristojbu iz Tar. br. 36., sve dok ne započne s radom javni bilježnik sa službenim sjedištem za područje tog općinskog suda.
Članak 54.
Na dan stupanja na snagu Zakona o sudskim pristojbama (»Narodne novine«, br. 74/95.) prestaje važiti Zakon o sudskim pristojbama (»Narodne novine«, br. 20/87., 55/88., 13/89., 47/89., 11/90., 18/90., 53A/91., 28/92. i 66/93.).
Članak 55.
Za nenaplaćene pristojbene obveze nastale do dana stupanja na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sudskim pristojbama (»Narodne novine«, br. 57/96.) pristojba se plaća prema odredbama toga Zakona.
Članak 56.
Pristojbe koje nisu naplaćene do dana stupanja na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sudskim pristojbama (»Narodne novine«, br. 137/02.) obračunavat će se i naplatiti u skladu s njegovim odredbama.
Postupci za naplatu pristojbi u slučajevima u kojima je Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o sudskim pristojbama (»Narodne novine«, br. 137/02.) ukinuta pristojbena obveza, obustavit će se.
Članak 57.
Korisnici mirovina koji su, pozivajući se na Odluku Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-I-283/97 od 12. svibnja 1998., Upravnom sudu Republike Hrvatske podnijeli tužbu protiv Republičkog fonda mirovinskog i invalidskog osiguranja radnika Hrvatske, Centralne službe u Zagrebu, zbog nedonošenja rješenja o zahtjevu za usklađivanje mirovina, i čije je tužbe taj sud odbio ili odbacio, oslobađaju se obveze da plate pristojbe iz Tar. br. 29. i Tar. br. 30.
TARIFA SUDSKIH PRISTOJBI
I. PARNIČNI I OVRŠNI POSTUPAK
1. Podnesci
Tar. br. 1.
(1) Za tužbu i protutužbu plaća se prema vrijednosti predmeta spora sljedeća pristojba:
iznad                   do kuna                kuna
 0,00                 3.000,00             100,00
 3.000,00          6.000,00             200,00
 6.000,00          9.000,00             300,00
 9.000,00        12.000,00             400,00
12.000,00       15.000,00             500,00
Preko 15.000,00 kuna plaća se pristojba u iznosu od 500,00 kuna i još 1% na razliku iznad 15.000,00 kuna, ali ne više od 5.000,00 kuna.
(2) Za tužbu s prijedlogom za izdavanje platnog naloga, prijedlog za ovrhu, protuovrhu i osiguranje, rješenje o ovrsi, protuovrsi i osiguranju, prijedlog za povrat u prijašnje stanje, prijedlog za osiguranje dokaza i odgovor na prijedlog za ponavljanje postupka, tužbu, žalbu i reviziju plaća se polovica pristojbe iz stavka 1. ovoga Tar. br.
(3) Za prigovor protiv platnog naloga i prigovor protiv rješenja o ovrsi plaća se pristojba iz stavka 1. ovoga Tar. br.
(4) Za prijedlog za priznanje odluke stranog suda i za ovršenikov prijedlog za odgodu ovrhe plaća se pristojba u iznosu od 150,00 kuna.
Napomena:
1. Ako bračni drugovi suglasno zahtijevaju rastavu braka zajedničkim prijedlogom za rastavom braka ili zahtjevom za sporazumnu rastavu braka, plaća se samo jedna pristojba.
2. Ako su podnesci primljeni na zapisnik kod suda, uključujući i one koji su primljeni na zapisnik tijekom rasprave, plaća se pristojba propisana za odnosni podnesak. Pristojba iz stavka 2. ovoga Tar. br. plaća se i za odgovor na tužbu primljen na zapisnik tijekom rasprave, ako tuženik nije prije ročišta podnio odgovor na tužbu, a bio je pozvan da to učini.
3. Kada je već u tužbi stavljen prijedlog za izdavanje privremene mjere ili kada se u žalbi stavi prijedlog za vraćanje u prijašnje stanje, plaća se osim pristojbe za tužbu ili žalbu i pristojba za odnosni prijedlog, osim ako je predloženo izdavanje privremene mjere u statusnim sporovima (rastava ili poništenje braka, utvrđivanje vanbračnog očinstva i drugo) ili u sporovima za uzdržavanje djece.
4. Za prijedlog za ovrhu, protuovrhu ili osiguranje plaća se jedna pristojba i onda kada se predlaže više sredstava ovrhe, protuovrhe ili osiguranja, bez obzira je li predloženo naknadno ili istodobno.
5. Ako je u kojem od podnesaka navedenih u ovom Tar. br. stavljen zahtjev za upis u zemljišne knjige, neće se naplaćivati i pristojba propisana za podnesak kojim se traži upis u zemljišne knjige.
6. Za podneske koji nisu navedeni u ovom Tar. br., kao i za prijedloge uz podneske ne plaća se pristojba.
2. Odluke
Tar. br. 2.
(1) Za prvostupanjsku presudu kao i za rješenje u sporovima zbog smetanja posjeda, plaća se, prema vrijednosti predmeta spora, pristojba iz stavka 1. Tar. br. 1.
(2) Za presudu zbog izostanka i za presudu na temelju priznanja donesenu najkasnije na pripremnom ročištu ili na prvom ročištu za glavnu raspravu, ako pripremno ročište nije održano, plaća se pristojba iz stavka 2. Tar. br. 1.
(3) Za rješenje o izdavanju platnog naloga, plaća se pristojba iz stavka 2. Tar. br. 1.
(4) Za rješenje o ovrsi, protuovrsi, osiguranju dokaza ili osiguranju po Ovršnom zakonu, plaća se pristojba iz stavka 2. Tar. br. 1, a ako se ovo rješenje donosi na temelju stranih ovršnih isprava, plaća se pristojba iz stavka 1. Tar. br. 1.
(5) Za rješenje kojim se usvaja ili odbija prijedlog za vraćanje u prijašnje stanje, plaća se pristojba iz stavka 1. Tar. br. 1.
(6) Za rješenje o prijedlogu za priznanje odluke stranog suda, plaća se pristojba od 100,00 kuna.
Napomena:
1. Obveza plaćanja pristojbe za prvostupanjsku odluku, ne ovisi od toga je li odluka postala pravomoćna.
2. Za odluke koje nisu navedene u ovom Tar. br., ne plaća se pristojba.
3. Ako viši sud ukine odluku nižeg suda i predmet vrati na ponovno raspravljanje nižem sudu, ne plaća se pristojba za novu odluku ili nagodbu. Pristojba se ne plaća ni za novu odluku koja bude donesena pošto se dopusti povrat u prijašnje stanje ili ponavljanje postupka.
4. Za dopunsku presudu ili rješenje neće se plaćati pristojba, ako je za odluku koja je dopunjena plaćena pristojba prema punoj vrijednosti predmeta spora.
5. Ako je tijekom parnice donesena međupresuda, plaća se pristojba na puni iznos vrijednosti predmeta spora. U tom slučaju neće se plaćati pristojba za konačnu odluku koja bude donesena poslije međupresude.
6. Ako je tijekom parnice donesena djelomična presuda, plaća se pristojba prema vrijednosti zahtjeva o kojem je odlučeno. Pristojba za konačnu odluku, plaća se prema vrijednosti ostatka spornog zahtjeva koji nije obuhvaćen djelomičnom presudom.
7. Pristojba za platni nalog uračunava se u pristojbu za odluku suda koja bude donesena povodom prigovora protiv platnog naloga, odnosno u pristojbu za nagodbu, ako se spor ne završi presudom. Pristojba za rješenje o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave uračunava se u pristojbu za odluku ili nagodbu.
8. Pristojba za odluku o prijedlogu za ovrhu, protuovrhu, osiguranje dokaza ili osiguranje po Ovršnom zakonu, kao i pristojba za odluku povodom tužbe u kojoj je stavljen prijedlog za izdavanje platnog naloga, plaća se prilikom podnošenja prijedloga ili tužbe.
9. Za rješenje o ovrsi, protuovrsi ili osiguranju, plaća se jedna pristojba i onda kada je bilo odlučeno o više sredstava za ovrhu, protuovrhu ili osiguranje, bez obzira je li odlučeno istodobno ili naknadno.
10. Za prvostupanjsku presudu koja je donesena u svezi s protutužbom, plaća se pristojba kao da je posebice raspravljano o protutužbi.
11. Ako je više parnica spojeno radi zajedničkog raspravljanja, pristojba za presudu plaća se posebice za svaku parnicu kao da ne postoji spajanje više parnica.
3. Pravni lijekovi
Tar. br. 3.
(1) Za žalbu i reviziju protiv presude, te za žalbu protiv rješenja u sporovima zbog smetanja posjeda, plaća se iznos pristojbe iz stavka 1. Tar. br. 1. povećan za 25%.
(2) Za žalbu i reviziju protiv rješenja, te za prijedlog za ponavljanje postupka, plaća se pristojba iz stavka 1. Tar. br. 1.
(3) Za žalbu protiv rješenja prvostupanjskog suda plaća se pristojba samo, ako se žalbom pobija rješenje koje podliježe plaćanju pristojbe po Tar. br. 2.
(4) Za žalbu protiv rješenja kojim se usvaja ili odbija prijedlog za vraćanje u prijašnje stanje i kojim se odlučuje o priznanju odluke stranoga suda, plaća se pristojba iz stavka 2. Tar. br. 1, ali ne više od 160,00 kuna.
4. Nagodba
Tar. br. 4.
(1) Za sudsku nagodbu tijekom prvostupanjskog postupka plaća se prema vrijednosti na koju su se stranke nagodile, pristojba iz stavka 2. Tar. br. 1, ali ne više od 400,00 kuna.
(2) Ako je predmet nagodbe neprocjenjiv, za nagodbu se plaća 200,00 kuna.
Napomena:
Ako je međupresudom odlučeno o osnovanosti zahtjeva, a potom se zaključi nagodba o iznosu zahtjeva, ne plaća se pristojba za nagodbu.
II. IZVANPARNIČNI POSTUPAK
A. OPĆE ODREDBE
Tar. br. 5.
(1) Za prijedlog o pokretanju postupka ili za vraćanje u prijašnje stanje u izvanparničnoj stvari, plaća se pristojba od 100,00 kuna.
(2) Za odluku prvostupanjskog suda u izvanparničnoj stvari, plaća se pristojba od 150,00 kuna.
(3) Za žalbu protiv odluke prvostupanjskog suda u izvanparničnoj stvari, plaća se pristojba od 200,00 kuna.
(4) Za sudsku nagodbu plaća se polovica pristojbe propisane za tu odluku.
Napomena:
1. Pristojba iz ovoga Tar. br. plaća se u izvanparničnim postupcima koji nisu propisani posebnim odredbama za pojedine izvanparnične postupke.
2. Ne plaća se pristojba na žalbu protiv rješenja o oduzimanju poslovne sposobnosti, ako je podnosi osoba lišena poslovne sposobnosti ili njezin zakonski zastupnik, te skrbnik.
3. U svim izvanparničnim postupcima primjenjivat će se na odgovarajući način odredbe iz točke 5. Napomene uz Tar. br. 1. i iz točke 1. i 2. Napomene uz Tar. br. 2.
B. POSEBNE ODREDBE ZA POJEDINE VRSTE IZVANPARNIČNOG POSTUPKA
1. Postupak za diobu
Tar. br. 6.
(1) Za prijedlog za diobu suvlasništva i zajedničke imovine, plaća se pristojba prema vrijednosti imovine i to:
iznad                   do kuna                 kuna
 0,00               20.000,00             100,00
20.000,00       30.000,00             150,00
30.000,00       50.000,00             200,00
Ako vrijednost imovine prelazi iznos od 50.000,00 kuna plaća se pored pristojbe od 200,00 kuna i još 100,00 kuna na svakih započetih 10.000,00 kuna, ali ne više od 3.000,00 kuna.
(2) Za odluku suda i za žalbu protiv odluke suda, plaća se pristojba iz stavka 1. ovoga Tar. br.
(3) Za sudsku nagodbu u ovom izvanparničnom postupku, plaća se polovica pristojbe iz stavka 1. ovoga Tar. br.
2. Uređenje odnosa između suvlasnika
Tar. br. 7.
(1) Za prijedlog za uređenje odnosa između suvlasnika, plaća se pristojba od 100,00 kuna.
(2) Za odluku suda i za žalbu protiv odluke suda, plaća se pristojba od 300,00 kuna.
(3) Za sudsku nagodbu u ovim postupcima, plaća se polovica pristojbe iz stavka 1. ovoga Tar.br.
3. Postupak za uređenje međe, osnivanje nužnog prolaza, prelaganje služnosti ili nužnog prolaza
Tar. br. 8.
(1) Za prijedlog za uređenje međe, osnivanje nužnog prolaza, prelaganja služnosti ili nužnog prolaza, plaća se pristojba od 300,00 kuna.
(2) Za odluku suda i za žalbu protiv odluke suda, plaća se pristojba od 600,00 kuna.
(3) Za sudsku nagodbu u ovim postupcima, plaća se polovica pristojbe iz stavka 1. ovoga Tar. br.
4. Ovjera isprava koje su namijenjene za uporabu u inozemstvu
Tar. br. 9.
(1) Za ovjeru svakog potpisa ili rukoznaka, plaća se pristojba od 30,00 kuna.
(2) Za ovjeru potpisa ili pečata i štambilja na ispravama tijela državne vlasti Republike Hrvatske i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, trgovačkih društava ili ostalih pravnih osoba, plaća se pristojba od 50,00 kuna.
(3) Za ovjeru rukopisa plaća se, od svakog poluarka rukopisa, pristojba od 50,00 kuna.
(4) Za ovjeru prijepisa plaća se, od svakog poluarka, pristojba od 50,00 kuna.
(5) Za ovjeru potpisa i pečata stalnoga sudskog tumača ili stalnoga sudskog vještaka na prijevodu ili vještačkom nalazu i mišljenju, plaća se pristojba od 60,00 kuna.
Napomena:
1. Potpisi na ispravi koju izdaje tijelo državne vlasti Republike Hrvatske i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, trgovačko društvo ili druga pravna osoba, smatraju se kao jedan potpis, ako je propisima ovlašteno na potpisivanje više osoba.
2. Pristojbu za ovjeru potpisa, rukopisa ili prijepisa plaća osoba koja traži ovjeru. Ne smije se obaviti ovjeravanje prije nego što se plati pristojba.
3. U potvrdi o ovjeri prijepisa treba naznačiti koliko je pristojbe plaćeno za izvornik isprave čiji se prijepis ovjerava.
4. Pristojba za ovjeru potpisa, rukopisa i prijepisa lijepi se na samoj molbi kojom je traženo ovjeravanje, a u slučaju usmene molbe na samoj ispravi, ili primjerku prijepisa koji ostaje u sudu. Na isti način postupa se i glede lijepljenja pristojbe za samu molbu.
5. Pod poluarkom podrazumijeva se list papira od dvije strane normalne uredske veličine. Započeti poluarak računa se kao cijeli poluarak.
6. Za ovjeru isprava potrebnih za ostvarivanje prava iz socijalnog osiguranja u inozemstvu, ne plaća se pristojba.
7. Ne plaća se posebna pristojba na samu molbu, bilo usmenu ili pisanu, kojom se traži ovjeravanje.
5. Upis brodova u upisnik brodova
Tar. br. 10.
(1) Za prijedlog za dozvolu prvog upisa broda u upisnik brodova, plaća se pristojba od 3.000,00 kuna.
(2) Za rješenje o upisu, plaća se polovica pristojbe iz stavka 1. ovoga Tar. br.
(3) Za prijedlog za druge daljnje upise u upisnik brodova i za rješenje o tim upisima, plaća se polovica pristojbe iz stavka 1. ili stavka 2. ovoga Tar. br.
(4) Za žalbu protiv rješenja o upisu, plaća se dvostruki iznos pristojbe iz stavka 1. ovoga Tar. br.
Napomena:
Ako se jednim podneskom zahtijeva prvi upis za više brodova, plaća se pristojba za svaki brod posebice.
6. Osnivanje fonda ograničene odgovornosti brodara
Tar. br. 11.
(1) Za prijedlog za osnivanje fonda ograničene odgovornosti brodara, plaća se pristojba iz stavka 1. Tar. br. 1.
(2) Za prijedlog za diobu fonda ograničene odgovornosti brodara, plaća se pristojba iz stavka 1. Tar. br. 1.
(3) Za rješenje za osnivanje fonda ograničene odgovornosti brodara, plaća se pristojba iz stavka 1. Tar. br. 3.
(4) Za rješenje o diobi fonda ograničene odgovornosti brodara, plaća se pristojba iz stavka 1. Tar. br. 3.
(5) Za žalbu protiv rješenja o diobi fonda ograničene odgovornosti brodara, plaća se pristojba kao kod rješenja o diobi fonda ograničene odgovornosti brodara.
III. OSTAVINSKI POSTUPAK
1. Postupak za raspravljanje ostavine
Tar. br. 12.
(1) Za raspravljanje ostavine ukoliko je postupak završen rješenjem o nasljeđivanju, plaća se paušalna pristojba prema čistoj vrijednosti ostavine, i to:
iznad                   do kuna                  kuna
 0,00               20.000,00               100,00
25.000,00       35.000,00               150,00  
35.000,00       60.000,00               200,00
Ako vrijednost ostavine prelazi iznos od 60.000,00 kuna, plaća se pored pristojbe od 200,00 kuna i još 100,00 kuna na svakih započetih 10.000,00 kuna, ali ne više od 2.500,00 kuna.
(2) Za dopunsko rješenje o nasljeđivanju, plaća se pristojba prema vrijednosti naknadno utvrđene ostavine.
(3) Za legat, plaća se prema vrijednosti legata pristojba iz stavka 1. ovoga Tar. br.
Napomena:
1. Pristojba se plaća kada je rješenje o nasljeđivanju postalo pravomoćno.
2. Sud po slobodnoj ocjeni utvrđuje vrijednost mjerodavnu za odmjeravanje pristojbe, na temelju izjava nasljednika, podataka utvrđenih u postupku i podataka koje su nasljednici podnijeli. Po potrebi, sud može, po odredbama o procjeni ostavine radi razreza poreza na nasljedstvo, narediti obavljanje procjene putem vještaka na trošak nasljednika. Vrijednost čiste ostavine radi naplate pristojbe utvrđuje se prema vrijednosti koju ostavina ima u vrijeme procjene.
3. Nasljednici plaćaju pristojbu u omjeru naslijeđenih dijelova.
4. Prilikom utvrđivanja vrijednosti čiste ostavine radi odmjeravanja pristojbe, odbit će se ostaviteljevi dugovi, troškovi sahrane ostavitelja, legati i drugi tereti, troškovi popisa i procjene ostavine, i drugi troškovi.
5. Ne plaća se posebna pristojba za diobu nasljedstva, ako nasljednici sporazumno predlože diobu i sporazum o diobi bude unijet u rješenje o nasljeđivanju.
6. Za prijedlog za provođenje ostavinske rasprave i za druge podneske tijekom prvostupanjskog postupka, ne plaća se pristojba.
Tar. br. 13.
Za žalbu protiv rješenja o nasljeđivanju, dopunskog rješenja o nasljeđivanju i rješenja o legatu, plaća se pristojba od 500,00 kuna.
2. Sastavljanje i čuvanje oporuke
Tar. br. 14.
(1) Za sastavljanje sudske oporuke i opoziv oporuke pred sudom, plaća se pristojba od 500,00 kuna.
(2) Za čuvanje oporuke u sudu i vraćanje oporuke koja se nalazi na čuvanju u sudu, plaća se pristojba od 100,00 kuna.
Napomena:
1. Ne plaća se nova pristojba za čuvanje, ako se obavlja zamjena oporuke, ali se naplaćuje pristojba za vraćanje oporuke koja se zamjenjuje.
2. Ne plaća se pristojba za podnesak za sastavljanje sudske oporuke.
3. Ne plaća se pristojba za čuvanje isprava o usmenoj oporuci, niti za davanje izjava svjedoka usmene oporuke o oporučiteljevoj posljednjoj volji.
4. Ne plaća se pristojba za opozivanje, ako se kasnijom oporukom opoziva prijašnja i ujedno sastavlja nova oporuka.
IV. ZEMLJIŠNOKNJIŽNI POSTUPAK
1. Podnesci
Tar. br. 15.
Za podnesak kojim se traži upis u zemljišnu knjigu uknjižbe ili predbilježbe ili njihovo brisanje iz zemljišne knjige, plaća se pristojba od 50,00 kuna.
Napomena:
1. Ako se jednim podneskom traži upis ili brisanje kod više sudova, plaća se pristojba onoliko puta koliko ima sudova kod kojih se upis ili brisanje treba obaviti. Isto važi i u slučaju zajedničkoga založnog prava, kada treba provesti upise i u sporednim ulošcima kod raznih sudova, bez obzira što stranke u svom podnesku izričito ne traže te upise.
2. Ako se jednim podneskom traži više upisa plaća se jedna pristojba.
3. Ako je zahtjev za upis stavljen u nekom od podnesaka iz stavka 1. i 2. Tar. br. 1., neće se naplaćivati i pristojba za podnesak iz ovoga Tar. br.
4. Ne plaća se pristojba iz ovoga Tar. br. u stvarima navedenim u Tar. br. 16., u točki 8. podtočkama 3), 6), 7), 9), 11), 12), 13) i 14) Napomene.
5. Za podneske koji nisu naznačeni u ovom Tar. br., kao i za priloge uz podneske, ne plaća se pristojba.
6. Za podnesak kojim se traži upis u zemljišnu knjigu uknjižbe ili predbilježbe što ih podnosi osoba iz članka 6. Zakona o prodaji stanova na kojima postoji stanarsko pravo (»Narodne novine«, br. 43/92. - pročišćeni tekst, 62/92., 25/93., 48/93. i 2/94.), plaća se 10% pristojbe propisane ovim Tar. br.
7. Ne plaća se pristojba iz ovoga Tar. br., ako je zahtjev za upis stavljen na temelju javnobilježničkog akta ili privatne isprave solemnizirane po javnom bilježniku.
2. Upisi
Tar. br. 16.
(1) Za uknjižbu ili predbilježbu prava vlasništva i drugih stvarnih prava, plaća se pristojba od 200,00 kuna.
(2) Za zabilježbu se plaća pristojba u iznosu od 50,00 kuna.
Napomena:
1. Pristojbu za upis dužna je platiti osoba u čiju se korist vrši upis. Ako upis traži osoba čije se pravo ograničava, opterećuje, ukida ili prenosi na drugu osobu, plaća pristojbu solidarno s osobom u čiju se korist upis vrši.
2. Ako se na temelju jedne molbe upisuje više prava u korist jedne osobe kod istog suda, pristojba se plaća za upis svakog prava posebno.
3. Pristojba za upis plaća se i kada se upis vrši tijekom parničnog, izvanparničnog ili ovšnog postupka.
4. Pristojba za upis prema ovom Tar. br., plaća se uz pristojbu za podnesak i lijepi se na samom podnesku.
5. Za uknjižbu ili predbilježbu prava vlasništva, osoba iz članka 6. Zakona o prodaji stanova na kojima postoji stanarsko pravo (»Narodne novine«, br. 43/92. – pročišćeni tekst, 62/92., 25/93., 48/93., 2/94., 44/94. i 47/94.), plaća 10% pristojbe propisane ovim Tar. br.
6. Za upise (založno pravo, zabilježba i dr.) obavljene u svrhu dobijanja bankarskog kredita za izgradnju, rekonstrukciju ili adaptaciju objekta u poljodjelstvu kao i kredita za nabavu rasplodnog materijala u stočarstvu, opreme i druga dugoročna ulaganja u oblasti poljodjelstva, stočarstva i ratarstva na temelju ugovora o bankarskom kreditu, plaća se 10% pristojbe propisane ovim Tar. br.
7. Za upis založnog prava (hipoteke) osnovanog na temelju ugovora o prodaji stana na kojem postoji stanarsko pravo, plaća se 20% pristojbe propisane ovim Tar. br.
8. Ne plaća se pristojba za sljedeće upise:
1) za upis opravdanja predbilježbe,
2) za potpuno ili djelomično brisanje nekog upisanog prava,
3) za službene radnje u postupku uređenja, osnivanja i ispravljanja zemljišnih knjiga, osim ako je greška nastala krivnjom titulara prava kao i za usklađivanje zemljišnih knjiga s faktičnim stanje, te u postupku komasacije. U ovim postupcima oslobođenje se odnosi na sve podneske, uloške i priloge, molbe za izdavanje katastarskih planova i posjedovnih listova, razne potvrde i ovjeravanje prijepisa.
Ovo oslobođenje važi i za postupak obnavljanja uništenih zemljišnih knjiga, ako se vjerodostojnom ispravom utvrdi, da je upis bio prije proveden i da je, prema tome, bila plaćena pristojba za taj upis,
4) za ponovni upis istog, makar djelomično i utrnulog prava uslijed parničnog ili izvršnog postupka, u korist iste osobe,
5) za upis istog prava, makar djelomično i utrnulog prava, na više nekretnina koje se vode u knjigama jednog suda ili više sudova, za prijenos istog prava s jedne nekretnine na drugu nekretninu istog vlasnika, za ograničenje ili sužavanje istog prava na jedan dio iste nekretnine, za proširenje istog prava i na druge nekretnine istog vlasnika, za proširenje zajedničkog jamstva na pojedina zemljišnoknjižna tijela.
To oslobođenje vrijedi samo, ako nisu nastupile promjene glede opsega prava ili ovlaštene osobe.
6) za provođenje diobe prava vlasništva ili prava plodouživanja, ako su diobničari bili upisani kao suvlasnici ili suovlaštenici tih prava.
To oslobođenje vrijedi i u slučaju diobe obiteljskih (kućnih) zadruga na zadrugare, ako je zadruga bila upisana kao vlasnik u zemljišnim knjigama,
7) za upis na temelju rješenja o nasljeđivanju,
8) za upis založnog prava na nekretnini jamca, ako je to pravo već upisano i na nekretnini glavnog dužnika i ako je za taj upis – plaćena pristojba,
9) za sve upise u korist Republike Hrvatske i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave,
10) za naknadni upis suvlasništva supružnika na temelju sudske odluke, ako je jedan od supružnika upisan kao vlasnik u zemljišnim knjigama, kao i za upis kojim se označava idealni dio svakog supružnika na nekretninama koje su u njihovom suvlasništvu,
11) za upis prava vlasništva na bivšim kmetskim selištima.
To oslobođenje vrijedi samo za one osobe i njihove nasljednike koji su to zemljište držali prije razrješenja kmetskih odnosa, a ne i za osobe koje su zemljište stekle kupnjom, i odnosi se na sve podneske i isprave koje se pribavljaju radi dokazivanja prava vlasništva na tom zemljištu,
12) za sve upise u zemljišne knjige na temelju Zakona o agrarnoj reformi i kolonizaciji, Zakona o poljoprivrednom zemljištu, Zakona o šumama, Pomorskog zakonika, Zakona o pomorskom i vodnom dobru, lukama i pristaništima, Zakona o nacionalizaciji najamnih zgrada i građevinskog zemljišta, Zakona o građevinskom zemljištu i Uredbe o postupku za provođenje nacionalizacije najamnih zgrada i građevinskih zemljišta,
13) za sve upise koji se odnose na razmjenu zemljišta u svrhu arondacije, kao i na temelju Zakona o izvlaštenju,
14) za upise izvršene u svrhu dobijanja bankarskog kredita za izgradnju, rekonstrukciju ili adaptaciju objekta uništenog ili oštećenog uslijed ratnog razaranja, te upise založnog prava osnovanog na temelju ugovora o bankarskom kreditu dobijenog za izgradnju, rekonstrukciju ili adaptaciju objekta uništenog ili oštećenog uslijed ratnih razaranja.
15) za sve upise na temelju javnobilježničkog akta ili privatne isprave solemnizirane po javnom bilježniku.
3. Žalba
Tar. br. 17.
Za žalbu protiv rješenja o upisu u zemljišnu knjigu plaća se pristojba u iznosu od 250,00 kuna.
4. Zemljišnoknjižni izvadak
Tar. br. 18.
Za izvatke iz zemljišnih knjiga, ako se izdaju na zahtjev stranke, plaća se po poluarku pristojba od 20 kuna.
Napomena:
1. Kada je izvadak sastavila sama stranka i podnijela ga sudu na potvrdu, plaća se polovica pristojbe iz ovoga Tar. br.
2. Za pisani ili usmeni zahtjev stranke kojim se traži izdavanje izvatka, ne plaća se pristojba.
3. Za izvatke iz zemljišnih knjiga koji se izdaju strankama radi ostvarivanja prava na doplatak za djecu ili radi ostvarivanja prava iz zdravstvenog, invalidskog i mirovinskog osiguranja i socijalne pomoći, ne plaća se pristojba prema ovom Tar. br.
V. POSTUPAK POLAGANJA UGOVORA O PRODAJI STANA
Tar. br. 19.
U postupku polaganja ugovora o prodaji stana vođenom u skladu s Pravilnikom o ustrojavanju i vođenju knjige položenih ugovora (»Narodne novine«, br. 42/91.), shodno će se primjenjivati odredbe Tar. br. 15., 16., 17. i 18.
VI. KAZNENI POSTUPAK PO PRIVATNOJ TUŽBI
1. Podnesci
Tar. br. 20.
(1) Za privatnu tužbu i za protutužbu, plaća se pristojba od 250,00 kuna.
(2) Za prijedlog za vraćanje u prijašnje stanje, plaća se pristojba od 150 kuna.
Napomena:
1. Ako se kazneni postupak vodi zajednički, nema utjecaja na pristojbu što se jedan podnesak odnosi na više privatnih tužitelja ili više okrivljenika ili što podnesak obuhvaća više kaznenih djela jednog okrivljenika.
2. Za podnesak kojim se kazneni postupak proširuje na druga kaznena djela istog okrivljenika koja se gone po privatnoj tužbi, plaća se pristojba iz stavka 1. ovoga Tar. br.
3. Za podneske koji nisu navedeni u ovom Tar. br., kao i za priloge uz podneske, ne plaća se pristojba.
2. Odluke
Tar. br. 21.
(1) Za presudu prvostupanjskog suda i za rješenje kojim se izriče sudska opomena, plaća se pristojba od 500,00 kuna.
Napomena:
1. Pristojba za prvostupanjsku presudu plaća se samo jedanput, bez obzira na broj privatnih tužitelja i broj kaznenih djela koja su obuhvaćena jednom presudom.
2. Ako su za više kaznenih djela istim osobama, uslijed razdvajanja postupka, donesene posebne presude od strane istog suda, plaća se pristojba za presudu samo jedanput.
3. Ako se ukine presuda povodom žalbe ili ponavljanja kaznenog postupka, u pristojbu za novu prvostupanjsku presudu uračunat će se pristojba plaćena za ukinutu presudu.
4. Za odluke koje nisu navedene u ovom Tar. br., ne plaćaju se pristojbe.
3. Pravni lijekovi
Tar. br. 22.
(1) Za žalbu protiv presude prvostupanjskog suda i za žalbu protiv rješenja kojim se izriče sudska opomena, plaća se pristojba od 600,00 kuna.
(2) Za odgovor na žalbu, plaća se polovica pristojbe iz stavka 1. Tar. br. 20.
(3) Za zahtjev za izvanredno preispitivanje pravomoćne presude i za zahtjev za ponavljanje kaznenog postupka, plaća se pristojba kao i na žalbu.
VII. PRISTOJBE U POSTUPKU PRISILNE NAGODBE, STEČAJA I LIKVIDACIJE
1. Podnesci
Tar. br. 23.
(1) Za prijedlog o otvaranju stečajnog postupka, te za prijedlog za pokretanje likvidacijskog postupka, plaća se pristojba od 100,00 kuna.
(2) Za prijavu svake pojedine tražbine, vjerovnik plaća pristojbu u iznosu od 2% od vrijednosti tražbine, ali ne više od 500,00 kuna.
(3) Za žalbu protiv odluke stečajnog ili likvidacijskog vijeća, plaća se dvostruki iznos pristojbe iz stavka 2. ovoga Tar. br.
Napomena:
1. Kao pristojbena osnovica na prijave vjerovnika, uzima se iznos tražbine koju prijavljuje vjerovnik. Pri tome će se uzimati da uvjetovana tražbina nije uvjetovana. Ako jedan vjerovnik prijavi više tražbina, pristojba se plaća na ukupni iznos tih tražbina. Ako vjerovnik naknadno snizi prijavljenu tražbinu, pristojba se plaća prema visini tražbine od trenutka sniženja.
2. Ne plaća se pristojba za:
a) podneske stečajnog ili likvidacijskog upravitelja,
b) podneske koji nisu navedeni u ovom Tar. br. i za priloge uz podneske.
2. Paušalna pristojba
Tar. br. 24.
Paušalna pristojba plaća se u stečajnom postupku od zbroja iznosa koji su upotrijebljeni ili su na raspolaganju za podmirenje dugova stečajne mase (diobne mase) - 2%, ali ne više od 2.000,00 kuna.
Napomena:
1. Paušalna pristojba smatra se kao dug stečajne mase. Ovu pristojbu dužan je položiti stečajni upravitelj, nakon donošenja rješenja o glavnoj diobi.
2. Paušalna pristojba u postupku likvidacije, plaća se po ovom Tar. br.
VIII. UPISI U SUDSKI REGISTAR
1. Prijave za upis u sudski registar
Tar. br. 25.
(1) Za prijavu za upis u sudski registar, plaća se pristojba od 100,00 kuna.
(2) Kada se istom prijavom zahtijeva više upisa za isti subjekt upisa, plaća se jedna pristojba iz stavka 1. ovoga Tar. br.
Napomena:
Na prijavu za upis glavne podružnice kojoj je osnivač inozemna osoba ili za upis samo jedne podružnice u Republici Hrvatskoj kojoj je osnivač inozemna osoba, plaća se pristojba iz ovoga Tar. br.
2. Upis u sudski registar
Tar. br. 26.
(1) Za upis osnivanja plaća se pristojba od 300,00 kuna.
(2) Za upis promjene podataka plaća se pristojba od 150,00 kuna.
Napomena:
1. Ako se istim podneskom zahtijeva više upisa za isti subjekt, za sve upise plaća se jedna pristojba.
2. Za upise u svezi sa stečajnim postupkom i likvidacijom ne plaća se pristojba.
3. Upis podružnice
Tar. br. 27.
(1) Za prijavu za upis podružnice subjekta upisa plaća se 100,00 kuna.
(2) Za upis podružnice plaća se 250,00 kuna.
(3) Za upis promjene podataka o podružnici plaća se 100,00 kuna.
Tar. br. 28.
(1) Za izdavanje izvatka, kopija ili prijepisa iz sudskog registra po svakoj započetoj stranici, plaća se pristojba od 5,00 kuna.
(2) Za izdavanje potvrda ili pisanih obavijesti o podacima iz sudskog registra, plaća se pristojba od 10,00 kuna.
Napomena:
Za podnesak za izdavanje izvatka, kopija, prijepisa, potvrde ili pisane obavijesti, ne plaća se pristojba.
IX. POSTUPAK U UPRAVNIM SPOROVIMA
1. Podnesci
Tar. br. 29.
(1) Za tužbu u upravnom sporu, ako je vrijednost predmeta spora procjenjiva, plaća se pristojba iz Tar. br. 1., ali ne manja od 200,00 kuna.
(2) Ako je vrijednost predmeta spora neprocjenjiva, plaća se pristojba od 500,00 kuna.
(3) Za prijedlog za ponavljanje postupka, plaća se pristojba od 200,00 kuna.
2. Odluke
Tar. br. 30.
(1) Za presudu u postupku u upravnom sporu, ako je vrijednost predmeta spora procjenjiva, plaća se pristojba iz Tar. br. 2..
(2) Za presudu donesenu u upravnom sporu, ako vrijednost spora nije procjenjiva, plaća se pristojba od 500,00 kuna.
Napomena:
Ako je više upravnih sporova spojeno radi zajedničkog raspravljanja, pristojba za presudu plaća se posebice za svaki upravni spor kao da ne postoji spajanje.
X. OSTALI SLUČAJEVI
1. Sudska uvjerenja
Tar. br. 31.
(1) Za podnesak kojim se traži izdavanje uvjerenja, plaća se pristojba od 10,00 kuna.
(2) Za uvjerenje plaća se pristojba od 20,00 kuna.
Napomena:
1. Ne plaća se pristojba iz ovoga Tar. br., za uvjerenje koje sud izdaje stranci, svjedoku, vještaku ili tumaču koji su bili nazočni na ročištu, ako su to oni bili obvezni i ako im uvjerenje služi isključivo radi opravdanja izostanka od službe ili rada.
2. Pristojba za uvjerenje lijepi se na samom podnesku kojim se traži njegovo izdavanje.
3. Za podnesak kojim se traži izdavanje uvjerenja radi ostvarivanja prava na dodatak za djecu ili radi ostvarivanja prava iz zdravstvenoga, invalidskog ili mirovinskog osiguranja, ili radi socijalne zaštite ili u svrhu zasnivanja radnog odnosa, kao i za samo uvjerenje, ne plaća se pristojba iz ovoga Tar. br.
2. Ovjeravanje ugovora o doživotnom uzdržavanju
Tar. br. 32.
Za ovjeru ugovora o doživotnom uzdržavanju, plaća se pristojba od 300,00 kuna.
3. Razmatranje spisa
Tar. br. 33.
Za razmatranje sudskih spisa, plaća se pristojba od 100,00 kuna.
Napomena:
1. Ne plaća se pristojba za razmatranje spisa u kojima je postupak u tijeku, ako spise razmatra stranka ili njezin zastupnik ili punomoćnik.
2. Za pisani ili usmeni zahtjev za razmatranje spisa, ne plaća se posebna pristojba.
3. Pristojba se lijepi na samom spisu koji se razmatra, a službenik suda potvrđuje da je spis razmotren.
4. Prijepis
Tar. br. 34.
Za ovjeru prijepisa ili preslike sudskih akata plaća se pristojba u iznosu od 20,00 kuna, bez obzira na broj poluaraka izvornika.
5. Sudski polog
Tar. br. 35.
(1) Za prijedlog o osnivanju pologa, plaća se pristojba od 100,00 kuna.
(2) Za rješenje kojim sud odobrava osnivanje pologa (novca, stvari ili vrijednosnih papira), plaća se godišnje, od svakih započetih 1.000,00 kuna, vrijednost pristojbe od 20,00 kuna i to za prvu godinu unaprijed, ali ne više od 2.000,00 kuna, a osoba u čiju se korist polog osniva plaća, od svakih započetih 1.000,00 kuna vrijednosti, pristojbu od 20,00 kuna i to za sve ostale godine prilikom podizanja pologa, ali ne više od 2.000,00 kuna. Započeta godina računa se kao cijela. U slučaju prijenosa pologa iz jednog u drugi sud, a na zahtjev polagatelja, za prijenos se plaća iznos jednogodišnje pristojbe.
(3) Kada se vrijednost stvari može utvrditi tek procjenom, predlagatelj (polagatelj) dužan je predati procjenu obavljenu od strane osobe koja se time bavi, a u pomanjkanju iste, od strane stalnog sudskog vještaka.
Napomena:
1. Kada je polog osnovan po službenoj dužnosti ili na zahtjev Republike Hrvatske ili jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i njihovih tijela, u tom slučaju pristojba za polog ne naplaćuje se unaprijed, već se obračunava i naplaćuje za drugu, te iduće godine od korisnika pologa u trenutku preuzimanja položene vrijednosti.
2. Ukoliko je položen novčani iznos, a pristojba za polog nije naplaćena unaprijed za prvu godinu, ova pristojba će se naplatiti od položenog iznosa.
3. Pristojba za polog plaća se i u slučaju kada predlagatelj odustane od pologa i zatraži njegovo izručenje (vraćanje).
4. Kada korisnik ne podigne polog u roku od 30 dana od dana kada mu je priopćeno da može podići polog, sud može položiti novčani iznos kod poslovne banke uz uvjet da se ta banka obveže isti dan isplatiti novčani iznos pologa kada to zatraži sud ili korisnik pologa. Kamate od položenoga novčanog iznosa prihod su državnog proračuna Republike Hrvatske.
10. Protesti
Tar. br. 36.
(1) Za molbu (usmenu ili pisanu) za protest mjenice, čeka i drugih isprava zbog neakceptiranja, neisplate ili neispunjenja, plaća se pristojba od 10,00 kuna.
(2) Za protest plaća se pristojba prema vrijednosti, i to:
do 1.500,00 kuna 20,00 kuna
iznad 1.500,00 kuna  40,00 kuna.
Napomena:
1. Pristojba iz ovoga Tar. br., plaća se na proteste koji se podnose po propisima o mjenici i čeku, kao i na zamjene protesta. Pristojba za protest lijepi se na samoj molbi kojom je tražen protest, a u slučaju usmene molbe, pristojba se lijepi na prijepis protesta koji ostaje u sudu. Na isti način postupa se i glede lijepljenja pristojbe za samu molbu.
2. Ako se jednom molbom traži više protesta ili zamjena protesta, plaća se jedna pristojba za molbu, ali se u tom slučaju plaća i posebna pristojba za svaki protest ili zamjenu protesta.

Brzi pretpregled sadržaja

Zakon o sudskom registru

ZASTUPNIČKI DOM SABORA REPUBLIKE HRVATSKE 
Na temelju članka 89. Ustava Republike Hrvatske, donosim
ODLUKU 
O PROGLAŠENJU ZAKONA O SUDSKOM REGISTRU 
Proglašavam Zakon o sudskom registru, koji je Zastupnički dom Sabora Republike Hrvatske donio na sjednici 29. prosinca 1994. godine.
Broj : 95-1/1 
Zagreb, 2. siječnja 1995
Predsjednik Republike Hrvatske 
dr. Franjo Tuđman, v.r. 



ZAKON O SUDSKOM REGISTRU 
I. OPĆE ODREDBE 
Sadržaj Zakona 
Članak 1.
Ovim Zakonom uređuje se osnivanje, ustroj i vođenje sudskog registra (u daljnjem tekstu: registar), te postupak u registarskim stvarima.
Temeljni pojmovi
Članak 2.
(1) Registar je javna knjiga koja sadrži podatke i isprave o subjektima upisa za koje je upis u registar propisan zakonom.
(2) Glavna knjiga registra (u daljnjem tekstu: glavna knjiga) je dio registra koji sadrži podatke o subjektima upisa propisane zakonom.
(3) Zbirka isprava registra (u daljnjeni tekstu: zbirka isprava) je dio registra koji sadrži dokaze bitne za upis podataka o subjektima upisa u glavnu knjigu, druge dokaze dostavljene ili sastavljene u postupku upisa, te rješenja doneseno u postupku upisa u registar.
(4) Registarski uložak je dio glavne knjige koji sadrži podatke o jednom subjektu upisa.
(5) Subjekt upisa je osoba za čiji se upis po zakonu mora osnovati poseban registarski uložak i voditi zbirka isprava.
(6) Podružnica subjekta upisa (u daljnjem tekstu: podružnica) je dio subjekta upisa za koju je zakonom propisan upis u registar.
(7) Matični broj subjekta upisa u registru (u daljnjem tekstu: MBS) je identifikacijski broj koji se svakom subjektu upisa određuje kod upisa u registar, a jedinstven je, nepromjenjiv i neponovljiv.
(8) Upis u registar (u daljnjem tekstu: upis) je svako unošenje jednog ili više podataka o stkbjektu upisa u glavnu knjigu.
(9) Brisanje je onaj upis kojim subjekt upisa prestaje postojati ili kojim određeni podatak upisan u glavnoj knjizi prestaje važiti.
(10) Sudionik u postupku za upis (u daljnjem tekstu sudionik) je osoba koja je pokrenula postupak, osoba o čijim se pravima ili pravnim interesima odlučuje u postupku, te zakonom ovlašteno tijelo.
(11) predlagatelj je sudionik koji je pokrenuo postupak upisa.
(12) Izvadak iz registra (u daljnjem tekstu: izvadak) je ovjerena isprhva koja se izdaje iz registra na propisan način, a sadrži upisane podatke o jednom subjektu upisa koji važe ili koju su važili u nekom trenutku ili u određenom vremenskom razdoblju.
Vođenje registra
Članak 3.
(1) Registar vode trgovački sudovi (u daljnjem tekstu: registarski sudovi). Registar se čuva trajno.
(2) Glavna knjiga vodi se usporedo u pisanom obliku i na elektroničkom računalu (u daljnjem tekstu: računalo).
(3) Glavna knjiga u pisanom obliku vodi se kao ispis podataka upisanih na računalu po odredbama ovoga Zakona. ,
(4) Glavna knjigu rađena na računalu povezuje se u jedinstvenu bazu podataka za Republiku Hrvatsku.
(5)Zbirka isprava vodi se u pisanom obliku, a može se voditi i na računalu.
(6) Svaki registarski sud odgovara za vjerodostojnost upisa kojega je proveo.
(7) Registarski sud dužan je voditi paricu glavne knjige koja se vodi na računalu. Ministar pravosuđa određuje način i mjesto čuvanja te parice koji predstavljaju državnu tajnu.
(8) Ministar pravosuđa pravilnikom propisuje oblik registra, način vođenja i upisa u registar, sadržaj, oblik i način popunjavanja prijave za upis te osiguranje, uporabu i čuvanje sadržaja registarskih podataka. Ministar pravosuđa može donijeti naputak o vođenju registra, te o osiguranju, uporabi i čuvanju sadržaja registarskih podataka.
Javnost registra
Članak 4.
(1) Registar je javan.
(2) Svatko može bez dokazivanja pravnog interesa razgledati podatke upisane u glavnoj knjizi i javne podatke iz zbirke isprava, te zahtijevati da mu se izda izvadak ili ovjerena kopija, odnosno prijepis javnih podataka iz zbirke isprava.
(3) Zakonom se propisuje kada je, za uvid u zbirku isprava ili izdavanje ovjerenih kopija iz zbirke isprava, potrebno dokazati postojanje pravnog interesa.
(4) Subjekti upisa, državna tijela i javni bilježnici ne trebaju dokazivati postojanje pravnog interesa iz stavka 3. ovoga članka, a za ostale osobe postojanje pravnog interesa utvrđuje registarski sud, ako zakonom nije drukčije propisano.
(5) Kada registarski sud utvrdi, da pravni interes iz stavka 3. ovoga članka ne postoji, zahtjev će odbaciti.
(6) Ostvarenje prava uvida u glavnu knjigu koja se vodi na računalu i izdavanje izvatka iz te knjige, dužan je omogućiti svaki registarski sud bez obzira u kojem je registarskom sudu subjekt upisa upisan u registar, a u zbirku isprava, ako s njom raspolaže.
Članak 5.
Javni bilježnici ovlašteni su izdavati izvatke, kopije i prijepise iz članka 4. stavka 2. ovoga Zakona, ako raspolažu podacima iz registra.
Subjekti upisa 
Članak 6.
(1) U registar se upisuju sljedeće vrste subjekata upisa:
1. javno trgovačko društvo,
2. komanditno društvo,
3. gospodarsko interesno udruženje,
4. dioničko društvo,
5. društvo s ograničenom odgovornošću,
6. trgovac pojedinac,
7. ustanova,
8. zajednica ustanova i
9. druge osobe za koje je upis propisan zakonom.
(2) Podružnice subjekata upisa upisuju se u registar kada je to propisano zakonom.
Izvješća državnih tijela i osoba s javnim ovlastima.
Članak 7. 
(1) Sudovi, državna odvjetništva, javni bilježnici, tijela državne uprave i pravne osobe s javnim ovlastima, ako u obavljanju službene dužnosti saznaju za netočne ili nepotpune prijave za upis ili za propuštanje podnošenja prijave registru, dužni su o tome izvijestiti registarski sud.
(2) Registarski sud ovlašten je zatražiti od tijela i osoba iz stavka 1. ovoga članka sva izvješća kada su bitna za upis ili kada je to inače potrebno za uredno vođenje registra.
Suradnja komora i strukovnih udruga
Članak 8.
(1) Registarski sud ovlašten je zatražiti od komora i drugih strukovnih udruga, izvješća o činjenicama ili podacima o kojima vode službene evidencije kada je to bitno za upis ili radi urednog vođenja registra.
(2) Osobe iz stavka 1. ovoga članka, dužne su izvijestiti registarski sud o postojanju činjenica koje su bitne za upis ili radi urednog vođenja registra. Registarski sud dužan ih je obavijestiti,o radnjama poduzetim povodom tih izvješća.
Pokretanje postupka za upis.
Članak 9. 
(1) Postupak za upis u registar pokreće se pisanom prijavom s određenim zahtjevom.
(2) Kada je zakonom propisana obveza podnošenja prijave, predlagatelj je dužan podnijeti prijavu u roku od 15 dana, ako zakonom nije drukčije propisano.
(3) Kada je to zakonom propisano, sud pokreće postupak po službenoj dužnosti.
Dužnost upisa.
Članak 10. 
Registarski sud dužan je obaviti upis u registar bez odgađanja, ako utvrdi da je prijava za upis dopuštena i zahtjev osnovan.
Učinak upisa
Članak 11. 
Upis u registar ima pravni učinak prema subjektu upisa i prema trećima sljedećeg dana od dana upisa u registar, ako zakonom nije drukčije propisano.
Nadležnost i sastav suda
Članak 12. 
(1) U registarskim stvarima nadležan je registarski sud na čijem je području sjedište subjekta upisa.
(2) O upisu promjene sjedišta subjekta upisa kojim se upis prenosi na područje drugog registarskog suda ili o upisu statusnih promjena odlučuje registarski sud na čijem je području novo sjedište subjekta upisa i o tome po službenoj dužnosti obavještava registarski sud kod kojeg je subjekt upisa upisan.
(3) U registarskim stvarima u prvom stupnju odlučuje sudac pojedinac, a u drugom stupnju vijeće sastavljeno od trojice sudaca.
Hitnost postupka i redoslijed rješavanja predmeta
Članak 13. 
(1) Postupak upisa je hitan.
(2) Registarski sud dužan je predmete, pod jednakim uvjetima, rješavati redoslijedom kojim su primljeni u sud, osim u slučajevima propisanim zakonom.
Odluke suda
Članak 14. 
(1) Registarski sud odlučuje rješenjem ili zaključkom.
(2) Rješenjem se odlučuje o biti zahtjeva, a zaključkom o pitanjima upravljanja postupkom.
Provedba rješenja o upisu
Članak 15. 
(1) Nakon što registarski sud donese rješenje o upisu, upis će postati pravovaljan kada ga sudac elektronički potpiše u glavnoj knjizi vođenoj na računalu, a istodobno sudac je dužan potpisati ispis za glavnu knjigu vođenu u pisanom obliku.
(2) U postupku upisa u kojem sudjeluje više sudionika sa suprotnim zahtjevima ili iz drugih važnih razloga, registarski sud može subjekt upisa upisati u registar nakon pravomoćnosti rješenja.
(3) Upisi u glavnoj knjizi su trajni.
Pravni lijekovi
Članak 16. 
(1) Protiv rješenja o upisu u registar može se izjaviti žalba u roku od osam dana.
(2) Protiv zaključka nije dopuštena žalba.
(3) U postupku upisa u registar nije dopušteno vraćanje u prijašnje stanje i nema mirovanja postupka.
(4) Protiv pravomoćnog rješenja o upisu u registar nije dopuštena revizija, niti ponavljanje postupka.
(5) Protiv pravomoćnog rješenja o upisu u registar, nadležni državni odvjetnik može podići zahtjev za zaštitu zakonitosti.
Dostupnost podataka telekomunikacijskom mrežom ili putem informatičkog medija
Članak 17. 
(1) Državnim tijelima mora se osigurati dostupnost podataka upisanih u glavnoj knjizi telekomunikacijskom mrežom ili putem informatičkog medija.
(2) Javnim bilježnicima, Hrvatskoj gospodarskoj komori i drugim osobama osigurat će se telekomunikacijskom mrežom ili putem informatičkog medija dostupnost podataka upisanih u glavnoj knjizi, uz naknadu a na njihov zahtjev.
(3) Način i uvjete, te iznos naknade iz stavka 1. i 2. ovoga članka, Vlada Republike Hrvatske propisat će odlukom.
Objava upisa
Članak 18. 
(1) Podaci o upisu u registar objavljuju se u skladu sa zakonom.
(2) Po pravomoćnosti rješenja o upisu u registar podaci iz stavka 1. ovoga članka objavljuju se bez odgađanja u "Narodnim novinama".
(3) Registarski sud mora najkasnije do 15. prosinca u svakoj kalendarskoj godini odrediti i dnevni list u kojemu će tijekom naredne godine objavljivati upise u registar.
(4) Odluku o izboru dnevnog lista, registarski sud objavljuje na oglasnoj ploči suda u trajanju od tjedan dana i o tome izvješćuje Hrvatsku gospodarsku komoru.
Troškovi postupka
Članak 19. 
(1) U postupku upisa u registar svaki sudionik snosi svoje troškove.
(2) U postupku upisa u registar u kojemu sudjeluju osobe sa suprotnim zahtjevima, odluku o naknadi troškova postupka donijet će registarski sud odgovarajućom primjenom odredaba Zakona o parničnom postupku.
Pravila postupka
Članak 20. 
(1) Postupak za upis u registar je izvanparnični.
(2) Ako pojedina pitanja nisu uređena pravilima izvanparničnog postupka, na odgovarajući način primjenjuju se odredbe Zakona o parničnom postupku, ako ovim Zakonom nije drukčije propisano.
II. USTROJ REGISTRA I PODACI KOJI SE UPISUJU U REGISTAR 
Ustroj registra
Članak 21. 
Registar se sastoji od glavne knjige i zbirke isprava.
Članak 22. 
(1) Glavna knjiga sastoji se od registarskih uložaka za svaki subjekt upisa posebice.
(2) Registarski sud svakom subjektu upisa određuje MBS.
Članak 23. 
(1) Svaki registarski uložak subjekta upisa koji je osnivač podružnice sadrži poduloške za svaku podružnicu posebice.
(2) Kada je osnivač podružnice inozemna osoba registarski sud upisuje prvu podružnicu u poseban registarski uložak i prilikom upisa te podružnice određuje MBS kao za posebni subjekt upisa u Republici Hrvatskoj, a ostale podružnice upisuje u poduložak.
Podaci koji se upisuju u registar 
Članak 24. 
(1) U registru upisuju se podaci propisani zakonom i promjene tih podataka.
(2) Podaci koji se upisuju su:
1. MBS,
2. tvrtka, skraćena tvrtka i prijevod tvrtke, odnosno naziv, skraćeni naziv i prijevod naziva;
3. sjedište - mjesto i adresa (ulica i kućni broj),
4. predmet poslovanja - djelatnosti subjekta upisa,
5. osobe ovlaštene za zastupanje (direktori, članovi uprave, prokuristi, likvidatori, stečajni upravitelji i dr.) - ime i prezime osobe s jedinstvenim matičnim brojem građanina (u daljnjem tekslu: JMBG) ili za stranca broj putovnice i države koja je izdala putovnicu, međusobni odnosi u zastupanju, ovlasti i ograničenja,
6. pravni odnosi:
a) pravno ustrojbeni oblik,
b) datum usvajanja osnivačkog akta (društvenog ugovora, izjave o osnivanju ili drugog akta) na temelju kojeg se upisuje osnivanje, datum usvajanja statuta, te datum i kratki sadržaj izmjene i dopune tih akata,
c) ako je subjekt upisa osnovan na određeno vrijeme, vrijeme njegovog trajanja,
d) datum odluke o preoblikovanju i novi pravno ustrojbeni oblik,
e) razlog za prestanak,
f) nastavljanje,
g) otvaranje i obustava postupka prisilne nagodbe, stečaja i likvidacije, kao i ostale odluke suda koje se upisuju po službenoj dužnosti,
h) prestanak subjekta upisa.
7. ostali podaci koji se odnose na:
a) datum i vrijeme upisa i registarski sud, broj rješenja, ime i prezime suca, te MBS pod kojim je upisan član koji odgovara za obveze subjekta upisa,
b) datum pravomoćnosti rješenja o upisu,
c) redni broj i datum izdavanja isprave na kojoj se temelji upis i broj pod kojima se ona vodi u zbirci isprava,
d) i drugi propisani podaci,
8. zabilježbe.
(3) Podaci iz stavka 2. ovoga članka upisuju se u skladu s odredbama ovoga Zakona, ako posebnim zakonom nije drukčije propisano.
Članak 25. 
(1) Osnivači, članovi društva ili komplementari upisuju se u registar, ako je to propisano zakonom.
(2) U registar upisuju se i sve promjene podataka iz stavka 1. ovoga članka.
Članak 26. 
O osobama iz članka 25. ovoga Zakona, u registar se upisuju sljedeći podaci: ime, prezime i prebivalište osobe s JMBG ili za stranca broj putovnice i države koja je izdala putovnicu, a za pravnu osobu upisuje se tvrtka ili naziv, sjedište i MBS, odnosno odgovarajući podaci za strane pravne osobe, te naziv i sjedište državnog tijela.
Članak 27. 
U slučaju preoblikovanja subjekta upisa u isti registarski uložak i pod istim MBS upisuju se podaci propisani za pravno ustrojbeni oblik u koji se subjekt upisa preoblikuje.
Podaci koji se upisuju za trgovca pojedinca 
Članak 28. 
Za trgovca pojedinca upisuju se podaci iz članka 24. ovoga Zakona.
Podaci koji se upisuju za javno trgovačko društvo
Članak 29. 
Za javno trgovačko društvo upisuju se podaci iz članka 24. i 25. ovoga Zakona.
Podaci koji se upisuju za komanditno društvo 
Članak 30. 
Osim podataka iz članka 24. i 25. ovoga Zakona, za komanditno društvo upisuju se i sljedeći podaci:
1. komanditori - ime, prezime i prebivalište s JMBG ili za strance broj putovnice i države koja ju je izdala, a za pravne osobe tvrtka ili naziv, sjedište i MBS, odnosno odgovarajući podaci za strane pravne osobe i
2. visina ugovorenog i uplaćenog uloga svakog komanditora.
Podaci koji se upisuju za dioničko društvo i društvo s ograničenom odgovornošću
Članak 31. 
(1) Osim podataka iz članka 24. ovoga Zakona, za dioničko društvo i društvo s ograničenom odgovornošću upisuju se i sljedeći podaci:
1. visina temeljnog ili odobrenog kapitala dioničkog društva, ili ukupni iznos temeljnog kapitala društva s ograničenom odgovornošću,
2. ime i prezime članova uprave i predsjednika i članova nadzornog odbora društva, te njihovo prebivalište i JMBG,
3. ime i prezime, prebivalište i JMBG ili tvrtka jednog osnivača društva s ograničenom odgovornošću,
4. naznaku da više nema samo jednog člana, kada društvo dobije više članova,
5. postojanje i vrsta poduzetničkog ugovora uz navođenje datuma kada je sklopljen, imena i prezimena, odnosno tvrtke ili naziva druge ugovorne strane, a kod ugovora o prijenosu dijela dobiti, sporazum o visini dobiti koja se prenosi,
6. presude kojima se pravomoćno oglašavaju ništavim odluke skupštine društva, s time da se upisuju tamo gdje je upisana i odluka koja je oglašena ništavom, uz zabilježbu kojom se označuje da je odluka ništava.
(2) Uz visinu temeljnog ili odobrenog kapitala dioničkog društva ili uz ukupni iznos temeljnog kapitala društva s ograničenom odgovornošću upisuju se i sva povećanja ili smanjenja temeljnog kapitala, a osobito:
1. odluka o povećanju temeljnog kapitala ulozima s naznakom iznosa za koji je povećan,
2. povećani temeljni kapital ulozima,
3. odluka o uvjetnom povećanju temeljnog kapitala s naznakom iznosa za koji se temeljni kapital uvjetno povećava,
4. izdane dionice na temelju uvjetnog povećanja temeljnog kapitala društva s naznakom iznosa izdanih dionica, ukupnog temeljnog kapitala nakon povećanja i poslovne godine u kojoj je to učinjeno,
5. odluka o povećanju odobrenog temeljnog kapitala, provedeno povećanje i iznos nakon povećanja,
6. odluka o povećanju temeljnog kapitala i sredstava društva s naznakom iznosa za koji je temeljni kapital povećan i godišnjeg financijskog izvješća na temelju kojeg se taj kapital povećava,
7. nakana smanjenja terneljnog kapitala s naznakom iznosa za koji se temeljni kapital želi smanjiti,
8. smanjenje temeljnog kapitala, iznos smanjenja i iznos temeljnog kapitala nakon smanjenja,
9. odluka o pojednostavljenom smanjenju temeljnog kapitala, iznos smanjenja i ukupni iznos kapitala nakon smanjenja s naznakom poslovne godine kada je kapital smanjen,
10. provedeno pojednostavljeno smanjenje temeljnog kapitala.
Podaci koji se upisuju za gospodarsko interesno udruženje 
Članak 32. 
Osim podataka iz članka 24. i 25. ovoga Zakona, za gospodarsko interesno udruženje upisuje se i isključenje odgovornosti novog člana udruženja za obveze udruženja nastale prije njegova pristupanja udruženju.
Podaci koji se upisuju za ustanove i zajednice ustanova 
Članak 33. 
Za ustanove i zajednice ustanova upisuju se podaci iz članka 24. i 25 ovoga Zakona. Podaci koji se upisuju za banke, štedionice i druge financijske organizacije
Članak 34. 
(1) Za banku i štedionicu upisuju se podaci iz članka 31. ovoga Zakona.
(2) Iz tvrtke subjekta upisa iz stavka 1. ovoga članka mora jasno proizlaziti njegov pravno ustrojbeni oblik.
(3) Odredba stavka 1. ovoga članka, shodno se primjenjuje i na drugu financijsku organizaciju.
Podaci koji se upisuju za društva i druge organizacije za osiguranje i uzajamno osiguranje 
Članak 35. 
Osim podataka iz članka 24. ovoga Zakona, za društva i druge organizacije za osiguranje i uzajamno osiguranje upisuje se i visina kapitala.
Podaci koji se upisuju za podružnicu 
Članak 36. 
(1) U poduložak registarskog uloška subjekta upisa u čijem je sastavu podružnica, upisuju se sljedeći podaci za tu podružnicu:
1. tvrtka ili naziv, sjedište i MBS osnivača, te naziv, sjedište i podbroj MBS podružnice,
2. djelatnosti podružnice,
3. ime, prezime, prebivalište i JMBG ili za strance broj putovnice i države koja ju je izdala, osobe ovlaštene za zastupanje osnivača u poslovanju podružnice,
4. ime i prezime i JMBG ili za strance broj putovnice i države koja ju je izdala, prokuriste čija je prokura ograničena na podružnicu,
5. brisanje podružnice.
(2) Osim podataka iz stavka 1. ovoga članka, u registarskom sudu prema sjedištu podružnice vode se i podaci o visini temeljnog kapitala i iznosu uplaćenih uloga o osnivaču, ako je osnivač podružnice društvo kapitala, a ako je osnivač podružnice trgovac pojedinac ili društvo osoba i ime i prezime članova društva koji osobno odgovaraju za obveze društva ili trgovca pojedinca.
Članak 37. 
Kada osnivač podružnice koji je inozemna osoba upisuje u registar više podružnica, za podružnicu koju je označio kao glavnu upisuju se sljedeći podaci:
1. naziv koji mora sadržavati oznaku "glavna podružnica" i sjedište podružnice,
2. tvrtka i sjedište (država, mjesto i adresa) osnivača,
3. registar ili drugi upisnik i njegov broj u koji je upisan osnivač uz podatak u kojoj državi se vodi i 
4. visina temeljnog kapitala i iznos uplaćenih uloga, ako je osnivač podružnice društvo kapitala, a ako je osnivač podružnice trgovac pojedinac ili društvo, osoba i ime i prezime članova društva koji osobno odgovaraju za obveze društva ili trgovca pojedinca.
Podaci o društvenom ugovoru, statutu, izjavi ili aktu o osnivanju i odluci koja se po zakonu upisuje u registar. 
Članak 38. 
Podaci o pravnim odnosima glede izmjene društvenog ugovora, statuta, izjave ili akta o osnivanju sadrže i oznaku članka koji se mijenja, kratak opis izmjene, te datum odluke o izmjeni s navođenjem tijela ili osoba koji su je donijeli. Za odluku tijela ili osobe koja se po zakonu upisuje u registar, upisuje se kratki sadržaj odluke, datum kada je donesena, te tijelo ili osoba koji su je donijeli.
III. POSTUPAK UPISA U REGISTAR
Odjeljak 1.
PRIJAVA I ISPITIVANJE PRIJAVE ZA UPIS
Prijava za upis
Članak 39.
(1) Postupak za upis u registar pokreće se podnošenjem prijave sudu.
(2) Prijavu ovjerava javni bilježnik, ako zakonom nije drukčije propisano.
(3) Prijava sadrži zahtjev za upis podataka ili zahtjev za upis promjene podataka upisanih u registar.
(4) Prijava i prilozi podnose se u dovoljnom broju primjeraka za sud i sudionike.
Prilozi uz prijavu
Članak 40.
(1) Uz prijavu podnose se prilozi propisani zakonom.
(2) Kada je zakonom propisano da je za upis u registar potrebna suglasnost, odobrenje, ovlast, potvrda ili neki drugi akt, uz prijavu za upis prilaže se i taj akt.
(3) Kada je zakonom propisano donošenje statuta prilikom osnivanja subjekta upisa, statut se prilaže uz prijavu za upis u registar. Kada je posebnim zakonom propisana mogućnost donošenja statuta nakon upisa u registar, statut se prilaže u roku od 90 dana od dana podnošenja prijave za upis ili prilikom prvog zahtjeva za upis promjene, ako se upis promjene traži prije proteka roka od 90 dana od dana podnošenja prijave.
(4) Prijavi za upis podjele subjekta upisa na dva ili više subjekta upisa, prilaže se odluka osnivača o podjeli. Odluka mora sadržavati tvrtku ili naziv i sjedište subjekta čijom podjelom nastaju dva ili više subjekta upisa, tvrtke ili nazive, sjedišta i djelatnosti subjekata koji nastaju podjelom, te druge podatke koje po zakonu mora sadržavati osnivački akt za svaki subjekt upisa koji nastaje podjelom.
(5) Prijavi za upis pripajanja jednog subjekta upisa drugom, prilažu se ugovor o pripajanju i odluke o odobrenju pripajanja.
(6) Prijavi za upis spajanja subjekta upisa prilažu se ugovor o spajanju, odluke o spajanju, te akt kojim se osniva novi subjekt upisa.
Članak 41.
(1) Kada za pojedine oblike subjekata upisa zakonom nije što drugo propisano, uz prijavu za upis prilažu se, ovisno o zahtjevu za upis, sljedeće isprave:
1. osnivački akt iti akt o udruživanju ili statusnoj promjeni ili promjeni određenih podataka (društveni ugovor, odluka skupštine i sl.),
2. popis članova društva ili komplemetara ili osnivača subjekata upisa s imenom, prezimenom, prebivalištem i JMBG, a za strance brojem putovnice i države koja ju je izdala, odnosno tvrtkom ili nazivom, sjedištem i MBS,
3. dokaz o uplati sredstava za osnivanje, o predaji stvari ili prava s popisom, identifikacijskim opisom i procjenom, dokaz o vrijednosti imovine kod upisa preoblikovanja ili o povećanju, odnosno smanjenju kapitala ili uloga, a za nekretnine izvadak iz zemljišnih knjiga,
4. dokaz o određivanju članova uprave određenih za zastupanje s ovlastima u zastupanju ili dokaz o određivanju prokurista i njihovih ovlasti, ili o imenovanju likvidatora ili stečajnog upravitelja s njihovim ovjerenim potpisima s oznakom JMBG, a za strance brojem putovnice i države koja ju je izdala,
5. izvješća revizora o osnivanju i o reviziji osnivanja, ako je revizija obavljena ili izvješća revizora o povećanju ili smanjenju kapitala,
6. dokaz o brisanju članova ili subjekta upisa,
7. odluka skupštine, zahtjev zainteresirane osobe ili odluka nadležnog državnog tijela ili jedinice lokalne samouprave kod upisa zabilježbe i
8. izjave koje se daju po zakonu, a temelj su ili dokaz za upis.
(2) Kada je to propisano, isprave iz stavka 1. ovoga članka i druge zakonom propisane isprave moraju biti sastavljene i ovjerene od javnog bilježnika.
(3) Isprave se podnose u izvorniku ili ovjerenom prijepisu ili ovjerenoj kopiji, ako zakonom nije drukčije propisano.
(4) Isprave koje se podnose kao dokazi ne smiju biti starije od jedne godine, osim u slučaju kada je to nužno zbog propisanog postupka pribavljanja ostalih isprava.
Članak 42.
Pojedine isprave iz članka 41. ovoga Zakona prilažu se ovisno o podacima koji se za pojedine subjekte upisa upisuju u registar.
Ispitivanje pretpostavki za upis
Članak 43.
(1) Prije nego što donese rješenje o upisu, registarski sud ispituje je li udovoljeno pretpostavkama o kojima ovisi dopuštenost prijave i osnovanost zahtjeva za upis.
(2) Prijava za upis dopuštena je:
1. ako je podnesena od ovlaštene osobe,
2. ako je podnesena u obliku javno ovjerene isprave, osim ako zakonom nije drukčije propisano,
3. ako je prijava s prilozima podnesena u potrebnom broju primjeraka,
4. ako su isprave priložene kao dokaz donesene u propisanom postupku,
5. ako ima propisani sadržaj,
6. ako su uz prijavu priložene propisane isprave u izvorniku, ovjerenome prijepisu ili u ovjerenoj kopiji,
7. ako je u suglasnosti s odredbama akta kojima se određeni podaci ili promjene upisuju u registar i
8. ako su ispunjene i druge pretpostavke za dopuštenost prijave.
(3) Zahtjev za upis je osnovan, ako registarski sud utvrdi da su ispunjene zakonom utvrđene pretpostavke za upis u registar.
Povlačenje prijave
Članak 44.
(1) Predlagatelj može povući prijavu za upis u registar do donošenja prvostupanjskog rješenja.
(2) Registarski sud će rješenjem obustaviti postupak, ako predlagatelj povuče prijavu za upis.
Nerazumljiva prijava
Članak 45.
(1) Registarski sud upozorit će predlagatelja, ako prijava za upis u registar nije razumljiva.
(2) Kada registarski sud pozove predlagatelja radi ispravka ili dopune prijave u sud i pri tome vrati prijavu, sastavit će službenu bilješku koju potpisuju predlagatelj i registarski sud. U službenoj bilješci odredit će i rok do kojeg se predlagatelj poziva na ispravak ili dopunu prijave i posljedice, ako tako ne postupi.
(3) Ako registarski sud vrati prijavu s prilozima predlagatelju bez pozivanja u sud radi ispravka ili dopune, dostavit će mu i zaključak kojim će se odrediti i rok za ponovno podnošenje prijave.
(4) Ako predlagatelj u roku kojeg mu je odredio registarski sud ponovno ne podnese prijavu, registarski sud donijet će rješenje kojim se prijava smatra povučenom.
(5) Registarski sud odbacit će rješenjem prijavu za upis u registar, ako predlagatelj u ostavljenom roku, ponovno podnese prijavu bez ispravka ili tako ispravljenu prijavu po kojoj registarski sud ne može postupati.
Nedopuštena prijava
Članak 46.
(1) Registarski sud će zaključkom pozvati predlagatelja na dopunu ili ispravak, u roku koji ne može biti dulji od 60 dana ili 90 dana za dioničko društvo, ako prijava za upis sadrži zahtjev koji ne odgovara propisanim pretpostavkama, ako isprava koja se prilaže uz prijavu ne sadrži sve podatke koji se upisuju u registar ili po sadržaju ne odgovara sadržaju propisanom zakonom ili nije donesena u zakonom propisanom postupku, te ako je prijava za upis iz nekog drugog razloga nedopuštena.
(2) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, registarski sud može odrediti rok dulji od 60 ili 90 dana za dopunu ili ispravak prijave i dokaza, ali ne dulji od šest mjeseci, ako je subjekt upisa uz prijavu za upis u registar dužan priIožiti dokaz koji sadrži odobrenje ili suglasnost državnog tijela koja je pretpostavka za upis, ili iz drugih opravdanih razloga.
(3) Kada se prijava čije je podnošenje vezano za rok, uredno ispravi ili dopuni u tom roku na način da bude dopuštena, smatrat će se da je podnesena registarskom sudu onoga dana kada je bila prvi put podnesena.
Članak 47.
Registarski sud će rješenjem odbaciti prijavu, ako predlagatelj ne postupi u roku iz članka 46. stavka 1. i 2. ovoga Zakona ili ako dostavi ispravke i dopune prijave u roku, ali s takvim nedostacima zbog kojih je prijava i dalje nedopuštena.
Održavanje ročišta
Članak 48.
(1) Registarski sud donosi rješenje o upisu u registar, u pravilu, bez održavanja ročišta.
(2) Registarski sud smije odrediti ročište iznimno i putem telefona, kada ocijeni da je to potrebno radi razjašnjenja ili utvrđivanja odlučnih činjenica.
Upis tvrtke ili naziva
Članak 49.
(1) Prije donošenja rješenja o upisu, registarski sud po službenoj dužnosti provjerava je li pod istom tvrtkom ili nazivom upisan ili uredno prijavljen za upis u registar neki drugi subjekt upisa.
(2) Tvrtka ili naziv subjekta upisa mora se jasno razlikovati od tvrtke ili naziva drugog subjekta upisa na području istog registarskog suda.
(3) Kada utvrdi da se tvrtka ili naziv subjekta upisa jasno ne razlikuje od tvrtke ili naziva drugog subjekta upisa koji je već upisan u registar ili koji je uredno podnio prijavu za upis, a ne radi se o slučaju iz članka 30. stavka 2. Zakona o trgovačkim društvima, registarski sud će pozvati predlagatelja, da u određenom roku promijeni tvrtku ili naziv i podnese izmijenjenu prijavu s odgovarajućim ispravama Registarski sud odbit će zahtjev za upis u registar, ako predlagatelj ne postupi po zaključku suda.
(4) Prilikom podnošenja prijave za upis promjene predmeta poslovanja - djelatnosti koja je u dosadašnjoj tvrtki ili nazivu, subjekt upisa treba istodobno podnijeti i prijavu za promjenu tvrtke ili naziva.
Članak 50.
Prijevod tvrtke ili naziva, odnosno strane riječi u tvrtki ili nazivu moraju biti napisane latiničnim pismom na jednoj od svjetskih abeceda.
Upis predmeta poslovanja - djelatnosti
Članak 51.
(1) Predmet poslovanja - djelatnosti upisuje se u registar u skladu s propisima o klasifikaciji djelatnosti, tako da se upisuju šifre djelatnosti i skraćen naziv djelatnosti.
(2) U registar upisuje se i predmet poslovanja - djelatnosti propisan posebnim zakonima.
(3) Registarski sud odlučit će o upisu, uzimajući u obzir odredbe akta subjekta upisa, ako predmet poslovanja djelatnosti nije predviđena propisima iz stavka 1. i 2. ovoga članka.
(4) U skladu sa zahtjevom za upis i aktom subjekta upisa mogu se upisati sve dopuštene djelatnosti, osim onih koje se odnose na djelatnosti državnih tijela, osoba koje obavljaju javne poslove, političkih stranaka ili drugih osoba propisanih zakonom.
Upis podružnice
Članak 52.
(1) Podružnica se upisuje u poduložak registarskog uloška osnivača kod registarskog suda u kojem je upisan osnivač.
(2) Registarski sud iz stavka 1. ovoga članka dužan je dostaviti kopiju prijave s prilozima i ovjereni primjerak rješenja o upisu iz registra osnivača, registarskom sudu nadležnom prema sjedištu podružnice.
Odjeljak 2.
ODLUKE U POSTUPKU UPISA U REGISTAR
Donošenje rješenja
Članak 53.
Registarski sud donosi rješenje o upisu u registar nakon što utvrdi da su ispunjene sve propisane pretpostavke. 
Predmet odlučivanja
Članak 54.
(1) Registarski sud istodobno odlučuje o zahtjevu za upis u registar svih podataka koji su sadržaj upisa. 
(2) Kada je u prijavi za upis istaknuto više zahtjeva za promjenu podataka upisanih u registru, registarski sud može donijeti različite odluke o pojedinom zahtjevu, a može donijeti i djelomično rješenje. Sadržaj rješenja o upisu 
Članak 55.
(1) Rješenje o upisu mora imati uvod, izreku i uputu o pravnom lijeku. 
(2) Rješenje o povlačenju, odbacivanju i odbijanju, rješenje koje se donosi po službenoj dužnosti, te rješenje kojim se odlučuje o međusobno suprotnim zahtjevima sudionika, mora imati i obrazloženje. 
(3) Uvod rješenja sadrži naziv suda, ime,i prezime suca, tvrtku ili naziv i sjedište odnosno ime, prezime i prebivalište predlagatelja i ovlaštenog zastupnika, predmet prijave i datum donošenja rješenja. Ako prijavu podnosi više osoba, u uvodu rješenja navodi se ime i prezime onoga koji je prvi naveden u prijavi s naznakom "i drugi". 
(4) Uvod rješenja koje se donosi po službenoj dužnosti sadrži naziv suda, ime i prezime suca, propis po kojemu sud postupa po službenoj dužnosti, subjekt upisa, predmet prijave, datum donošenja i oznaku "po službenoj dužnosti". 
(5) Izreka rješenja o upisu subjekta upisa u registar, sadrži podatke o tvrtki ili nazivu i sjedištu subjekta upisa, MBS i odluku o upisu. 
(6) Izreka rješenjao promjeni podataka upisanih u registru sadrži upis koji se mijenja i sadržaj upisa koji taj upis zamjenjuje. 
(7) Obrazloženje rješenja sadrži kratku naznaku zahtjeva i razloge koji opravdavaju donošenje takvog rješenja. Sadržaj zaključka 
Članak 56.
(1) Zaključak ima uvod i izreku. 
(2) Na sadržaj uvoda i izreke zaključka, odgovarajuće se primjenjuju odredbe članka 55. ovoga Zakona. 
(3) Osim sadržaja iz stavka 2. ovoga članka, izreka sadrži i nalog sudioniku da u određenome roku otkloni nedostatke u prijavi ili dokazu ili da pribavi odgovarajući dokaz, te druge naloge glede upravljanja postupkom. Izreka sadrži i pravne posljedice, ako se ne postupi po zaključku. Dostava rješenja i zakIjučaka Članak 57. 
(1) Rješenje i zaključak dostavljaju se predlagatelju i drugim sudionicima na koje se odnosi, s uputom o pravu na žalbu protiv rješenja. (2) Rješenje o upisu može se dostaviti i drugim osobama koje za to imaju pravni interes, na njihov zahtjev ili na zahtjev predlagatelja. Nesuglasnost rješenja s podacima upisanim u registru i ispravak rješenja i upisa 
Članak 58.
(1) Kada između podataka upisanih u registru i rješenja postoji nesuglasnost, registarski sud će dostaviti predlagatelju i drugim sudionicima ispravljeni prijepis rješenja s naznakom da se njime zamjenjuje prethodni prijepis rješenja. 
(2) Očigledne pogreške u rješenju o upisu i u upisu, registarski sud ispravlja rješenjem donesenim po službenoj dužnosti ili na zahtjev subjekta upisa. U napomeni kod dosadašnjeg upisa, upisat će se sadržaj ispravka s uputom na broj rješenja o ispravku. Prijepis ispravljenog upisa sastavni je dio rješenja o ispravku. Sadržaj ispravka mora se objaviti ako se odnosi na bitne podatke. 
Pravo na žalbu
Članak 59.
(1) Pravo na žalbu protiv rješenja ima sudionik ili druga osoba koja za to ima pravni interes, a predlagatelj samo kada je zahtjev odbijen ili prijava odbačena. 
(2) Žalba se može podnijeti u roku od osam dana, ako ovim Zakonom nije određen drugi rok. 
(3) Osoba koja smatra da su joj rješenjem o upisu povrijeđena prava i interesi utemeljeni na zakonu, a nije joj dostavljen prijepis rješenja, žalbu može podnijeti u roku 15 dana od dana saznanja za upis, a najkasnije u roku od 60 dana od dana objave upisa. Postupanje registarskog suda po žalbi 
Članak 60.
(1) Povodom žalbe registarski sud može zahtjev za upis riješiti drukčije, ako utvrdi da je žalba predlagatelja osnovana, a nije potrebno provoditi dopunski postupak i ako se time ne vrijeđaju prava drugih osoba utemeljena na pobijanom rješenju. Novim rješenjem zamijenit će se rješenje koje se žalbom pobija. 
(2) Registarski sud može odbaciti nepravodobnu, nepotpunu ili nedopuštenu žalbu. 
(3) Registarski sud dužan je dostaviti spis sa žalbom drugostupanjskom sudu najkasnije u roku od 15 dana od dana podnošenja žalbe. 
Odluke drugostupanjskog suda
Članak 61.
Rješavajući o žalbi drugostupanjski sud može: 1. odbaciti žalbu kao nepravodobnu, nepotpunu ili nedopuštenu, ako to nije učinio registarski sud, 2. odbiti žalbu kao neosnovanu i potvrditi rješenje registarskog suda, 3. ukinuti rješenje registarskog suda i predmet vratiti na ponovni postupak, 4. ukinuti rješenje registarskog suda i odbaciti prijavu ili 5. preinačiti rješenje registarskog suda 
Članak 62.
(1) Kada drugostupanjski sud preinači prvostupanjsko rješenje i prihvati zahtjev za upis u registar, u svom rješenju odredit će sadržaj upisa u registar na temelju kojeg će registarski sud obaviti upis u registar. 
(2) Kada drugostupanjski sud preinači rješenje o upisu prvostupanjskog suda i odbije zahtjev za upis u registar, prvostupanjski sud će po službenoj dužnosti ili na zahtjev osobe koja ima pravni interes donijeti rješenje o brisanju i brisati obavljeni upis ili predložiti likvidaciju subjekta upisa i taj zahtjev zabilježiti u registru. 
Odjeljak 3. 
POSTUPCI BRISANJA I PROMJENE PODATAKA U REGISTRU
Brisanje i promjena podataka subjekta upisa 
Članak 63.
(1) Registarski sud će po službenoj dužnosti, na zahtjev osobe koja ima pravni interes ili ovlaštenog tijela ili osobe, brisati ili promjeniti podatke u registru, ako se uslijed izmjene zakona ili odlučnih činjenica ispune pretpostavke za upis brisanja ili promjene tih podataka. 
(2) Nakon pokretanja postupka iz stavka 1. ovoga članka, registarski sud će zaključkom pozvati subjekt upisa, da u roku koji ne može biti dulji od 30 dana podnese prijavu za izmjenu upisanih podataka. U istom roku, subjekt upisa može se očitovati na zaključak. 
(3) Rješenje o brisanju ili promjeni podatka u registru donijet će registarski sud, ako ne prihvati razloge navedene u očitovanju ili ako subjekt upisa u roku koji mu je za to određen ne postupi u skladu sa zaključkom. Upis u registar obavit će se po pravomoćnosti rješenja o promjeni ili brisanju podatka. 
(4) Registarski sud donijet će rješenje o odbijanju zahtjeva za brisanje ili za upis promjene upisanog podatka, ako zahtjev za izmjenu upisanog podatka nije osnovan. 
(5) Registarski sud donijet će rješenje o obustavi postupka, ako su osnovani razlozi navedeni u očitovanju subjekta upisa na zaključak iz stavka 2. ovoga članka. Upis po službenoj dužnosti otvaranja postupka likvidacije 
Članak 64.
(1) Kada subjekt upisa ne podnese sudu prijavu za upis razloga za prestanak koju je po zakonu dužan podnijeti, registarski sud će po službenoj dužnosti pokrenuti postupak za upis tog razloga u registar. (2) U slučaju iz stavka 1. ovoga članka, registarski sud će zaključkom pozvati subjekt upisa, da u roku koji ne može biti kraći od 30 dana podnese prijavu za upis razloga za prestanak subjekta upisa koja mora sadržavati i zahtjev za upis imenovanja likvidatora i promjene tvrtke ili naziva s dodatkom "u likvidaciji". (3) Kada registarski sud utvrdi da nema osnove za upis razloga za prestanak subjekta upisa, rješenjem će obustaviti postupak, a ako utvrdi da razlozi postoje, donijet će rješenje o upisu razloga za prestanak subjekta upisa, imenovanju likvidatora i o promjeni tvrtke ili naziva s dodatkom "u likvidaciji". (4) Po pravomoćnosti rješenja, registarski sud će upisati postojanje razloga za prestanak subjekta upisa. Upis po službenoj dužnosti otvaranja postupka prisilne nagodbe i stečajnog postupka. 
Članak 65.
Registarski sud će po službenoj dužnosti upisati prijedlog za pokretanje postupka prisilne nagodbe, rješenje o otvaranju postupka prisilne nagodbe, rješenje o odobrenju prisilne nagodbe, te prijedlog za pokretanje stečajnog postupka i rješenje o otvaranju stečajnog postupka i promjene tvrtke ili naziva s dodatkom "u stečaju". Brisanje subjekta upisa nakon zaključene likvidacije 
Članak 66.
(1) Prijavu za brisanje subjekta upisa nakon zaključenog postupka likvidacije, podnose likvidatori. 
(2) Registarski sud će po službenoj dužnosti ili na zahtjev osobe koja ima pravni interes pokrenuti postupak brisanja subjekta upisa nakon zaključene likvidacije, ako nisu podnesene prijave za takvo brisanje. 
(3) Registarski sud će nakon provedene likvidacije zaključkom pozvati ovlaštenog zastupnika subjekta upisa u likvidaciji, da sudu podnese prijavu za brisanje u roku koji ne može biti dulji od 30 dana. 
(4) Kada ovlaštena osoba ne podnese sudu prijavu u određenom roku, a registarski sud utvrdi da je likvidacija zaključena, po pravomoćnosti rješenja o brisanju provest će upis brisanja subjekta upisa. Brisanje subjekta upisa nakon zaključenog stečaja 
Članak 67.
Registarski sud će po službenoj dužnosti brisati subjekt upisa nakon što stečajno vijeće dostavi rješenje o zaključenju stečajnog postupka. 
Ostali slučajevi brisanja 
Članak 68.
(1) Registarski sud će po službenoj dužnosti, na zahtjev subjekta upisa, osobe koja ima pravni interes, na zahtjev ovlaštenog tijela ili osobe, brisati subjekt upisa nakon provedenih statusnih promjena zbog kojih je subjekt upisa prestao postojati: 
(2) Prestanak subjekta upisa zbog proteka vremena trajanja ili odluke članova subjekta upisa mora se bez odgađanja prijaviti registarskom sudu, radi brisanja u registru. 
Članak 69.
(1) Presuda suda o prestanku subjekta upisa dostavlja se registarskom sudu po službenoj dužnosti. 
(2) U slučaju iz stavka 1. ovoga članka, upis se provodi po službenoj dužnosti. 
Članak 70.
(1) Registaraki sud može brisati subjekt upisa na zahtjev nadležnog tijela za porezne poslove ili po službenoj dužnosti, ako subjekt upisa nema imovine. 
(2) Registarski sud će po službenoj dužnosti brisati subjekt upisa, ako subjekt upisa tri godine uzastopce ne postupi po zakonskoj obvezi o objavi godišnjih financijskih izvješća s propisanom dokumentacijom. 
(3) Registarski sud postupit će u skladu s odredbom stavka 2. ovoga članka i kada subjekt upisa ne dostsvi financijska izvješća u roku od šest mjeseci nakon što je registarski sud priopćio nakanu brisanja, a subjekt upisa u tom roku ne učini vjerojatnim, da ima imovinu. 
Članak 71.
(1) Registarski sud će po službenoj dužnosti ili na zahtjev ovlaštene osobe brisati upis: 1. ako je obavljen bez podnošenja propisane prijave ili isprave koja se po zakonu morala priložiti prijavi, te ako podnesena prijava ili isprava ne sadrži podatke čiji se upis prijavom traži, 2. u drugim slučajevima kada nije bio dopušten ili nije bio osnovan ili je kasnije postao neosnovan. 
(2) Osoba koja ima pravni interes može podnijeti registarskom sudu zahtjev za brisanje upisa iz stavka 1. ovoga članka u roku od 15 dana od dana saznanja za upis, a najkasnije u roku od 60 dana od dana kasnije objave upisa u "Narodnim novinama" i drugom dnevnom listu u kojem registarski sud objavljuje upise. 
(3) Registarski sud može pokrenuti postupak za brisanje obavljenog upisa iz stavka 1. ovoga članka najkasnije u roku od dvije godine od dana upisa. 
Postupak za brisanje upisa
Članak 72.
(1) Registarski sud će po službenoj dužnosti ili nakon primitka zahtjeva, obavijestiti subjekt upisa o pokretanju postupka za brisanje upisa uz poziv, da se u određenom roku izjasni i prema potrebi podnese propisane isprave. Ako je postupak pokrenut na zahtjev ovlaštenog tijela ili osobe, registarski sud će subjektu upisa, uz poziv, dostaviti i taj zahtjev. 
(2) U slučaju iz stavka 1. ovoga članka, registarski sud može odrediti ročište radi utvrđenja odlučnih činjenica. Na ročište će pozvati subjekt upisa i predlagatelja, ako je postupak pokrenut na njegov zahtjev, a prema potrebi i druge osobe. Registarski sud može saslušati osobe i bez određivanja ročišta, ali o saslušanju treba sastaviti poseban zapisnik. (3) Nakon što ocijeni izvedene dokaze, registarski sud donijet će rješenje o brisanju upisa ili o obustavi postupka za brisanje upisa. 
(4) Upisi iz ovoga članka upisuju se samo na temelju pravomoćnog rješenja. Postupak upisa statusnih promjena 
Članak 73.
(1) Svaki subjekt upisa treba podnijeti registarskome sudu prijavu za upis pripajanja. Subjekt upisa - preuzimatelj ovlašten je podnijeti prijavu za upis pripajanja i kod registarskog suda u kojem je upisan pripojeni subjekt upisa. (2) Pripajanje se može upisati kod registarskog suda u kojemu je upisan subjekt upisa - preuzimatelj tek nakon što se pripajanje upiše kod registarskog suda pripojenog subjekta. (3) Kada je radi provođenja pripajanja povećan temeljni kapital preuzimatelja, istodobno s pripajanjem, u registar će se upisati i povećanje temeljnog kapitala. 
Članak 74.
(1) Na upis spajanja shodno se primjenjuju odredbe članka 73. ovoga Zakona, tako da se svaki subjekt upisa koji se spaja smatra subjektom upisa koji se pripaja, a novi subjekt se smatra preuzimateljem. 
(2) Prijavu za upis spajanja registarskim sudovima podnosi novi subjekt upisa. Članak 75. Kada subjekt upisa prestaje postojati zbog njegove podjele na dva ili više novih subjekata, prijave za upise novih subjekata podnose ovlaštene osobe novih subjekata registarskom sudu sjedišta tih subjekata. 
Članak 76.
Registarski sud subjekta upisa koji prestaje postojati zbog podjele, upisat će prestanak nakon što primi obavijesti o upisu novih subjekata upisa. Pri upisu zabilježit će se kod kojeg su registarskog suda subjekti upisani i njihov MBS. Tužba za utvrđenje ništavosti upisa 
Članak 77.
(1) Tužbom se može tražiti utvrđenje ništavosti upisa, ako je upis obavljen na temelju lažne isprave, ako su u ispravi na temelju koje je obavljen upis navedeni neistiniti podaci ili isprava ne sadrži podatke potrebne za upis, ako je isprava potvrđena ili izdana u nezakonito provedenom postupku, ako je nezakonito provedena radnja o kojoj se podaci upisuju u registar, ili ako postoje drugi zakonom propisani razlozi. 
(2) Tužbu može podnijeti osoba koja ima pravni interes za utvrđenje ništavosti upisa. 
(3) Tužba se podnosi u roku od 30 dana od dana kada je tužitelj saznao za razloge ništavosti, ali se ne može podnijeti nakon proteka roka od tri godine od dana upisa. Postupanje registarskog suda po pravomoćnosti presude kojom se utvrđuje ništavost upisa 
Članak 78.
(1) Sud koji je donio pravomoćnu presudu kojom je utvrđena ništavost upisa dužan je u roku od 15 dana od pravomoćnosti, presudu dostaviti registarskom sudu. 
(2) Registarski sud donosi po službenoj dužnosti rješenje o upisu zabilježbe ništavosti upisa osnivanja, ako je pravomoćnom presudom utvrđena ništavost upisa osnivanja subjekta upisa. 
(3) Rješenje iz stavka 2. ovoga članka dostavlja se subjektu upisa radi otvaranja postupka likvidacije ili stavljanja prijedloga za otvaranje stečajnog postupka. (4) U ostalim slučajevima, registarski sud na temelju pravomoćne presude donosi po službenoj dužnosti rješenje o brisanju ništavog upisa. 
Sudske pristojbe i troškovi objave
Članak 79.
Prilikom podnošenja prijave za upis u registar, predlagatelj je dužan platiti sudsku pristojbu za prijavu i donošenje prvostupanjskog rješenja o upisu te predujmiti troškove objavljivanja upisa u registar. 
Članak 80.
Registarski sud neće postupati po prijavi za upis, sve dok predlagatelj ne plati sudsku pristojbu i predujmi troškove objave. 
IV. POSTUPAK OPOMINJANJA I KAŽNJAVANJA
Pokretanje postupka opominjanja
Članak 81.
(1) U slučajevima propisanim zakonom, registarski sud će rješenjem opomenuti osobe koje su bile dužne ispuniti zakonsku obvezu, te ih pozvati na ispunjenje u roku od 15 dana i istodobno izreći novčanu kaznu u slučaju neispunjenja zakonske obveze u tom roku. 
(2) Registarski sud će u rješenju navesti i koji dokaz o poduzetoj radnji opomenuta osoba treba podnijeti sudu. 
(3) Kada više osoba treba poduzeti istu radnju, smatrat će se da je udovoljeno zahtjevu suda, ako jedna od njih dokaže da je poduzeta radnja koju su bile dužne poduzeti. 
(4) Kada opomenuta osoba ne ispuni obvezu iz rješenja u roku iz stavka 1. ovoga članka, registarski sud će po službenoj dužnosti provesti izvršenje rješenja o izrečenoj novčanoj kazni. Žalba 
Članak 82.
(1) Opomenuta osoba može sudu podnijeti žalbu protiv rješenja u roku od 15 dana. 
(2) Uz žalbu, osoba iz stavka 1. ovoga članka podnijet će dokaze o udovoljenju zakonske obveze, zbog čijeg je neispunjenja opomenuta. 
Izvanredni pravni lijekovi
Članak 83.
Protiv pravomoćnog rješenja o izricanju kazne ne mogu se ulagati Izvanredni pravni lijekovi. 
V. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Upis ustanova i zajednica ustanova 
Članak 84.
Ustanove i zajednice ustanova upisane u sudski registar ustanova, registarski sud će po službenoj dužnosti upisati u registar u roku od šest mjeseci od stupanja na snagu ovoga Zakona. 
Donošenje pravilnika
Članak 85.
Ministar pravosuđa dužan je donijeti pravilnik iz članka 3. ovoga Zakona u roku od osam dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona. 
Postojeći sudski registri
Članak 86.
(1) Postojeći sudski registri, registarski ulošci i zbirke isprava postaju sastavnim dijelom registra iz ovoga Zakona. (2) U postojeći sudski registar iz stavka 1. ovoga članka, upisat će se zabilježba s navođenjem MBS pod kojim se subjekt upisa upisuje u registar iz ovoga Zakona. 
Prestanak važenja drugih propisa
Članak 87.
Danom stupanja na snagu ovoga Zakona prestaju važiti: 
1. Zakon o postupku za upis u sudski registar, ("Narodne novine", br. 53A/91.), 
2. Uredba o upisu u sudski registar, (" Narodne novine", br. 61/92.), 
3. Uredba o upisu u sudski registar ustanova, ("Narodne novi ne", br. 11/ 94.). 
Objava upisa 
Članak 88.
Registarski sud mora u roku od 15 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona, odrediti dnevni list u kojem će tijekom 1995. godine objavljivati upise u skladu s člankom 18. ovoga Zakona. Promjena načina vođenja registra 
Članak 89.
U iznimnim uvjetima, ministar pravosuđa može odlučiti da se registar iz ovoga Zakona vodi na drugi siguran način. (2) U slučaju iz stavka 1. ovoga članka, promjena načina vođenja registra upisat će se u jedinstvenu bazu podataka iz članka 3. stavka 4. ovoga Zakona. 
Članak 90.
Ministar pravosuđa će, uz prethodno mišljenje predsjednika trgovačkog suda i sudaca koji rade na registarskim predmetima, donijeti odluku od kada će se u pojedinom registarskom sudu voditi glavna knjiga samo na računalu. Stupanje na snagu Članak 91. Ovaj Zakon stupa na snagu danom objave u "Narodnim novinama". 
Klasa: 740-13/94-01/02 
Zagreb, 29. prosinca 1994. 
ZASTUPNIČKI DOM SABORA
REPUBLIKE HRVATSKE
Predsjednik Zastupničkog doma Sabora 
dr. Nedjeljko Mihanović v. r. 


  
Da bi vidjeli traženi propis u kvalitetnom izvornom obliku molimo da se pretplatite. Pratite ovaj link!



Brzi pretpregled sadržaja

Zakon o sustavu državne uprave

ZASTUPNIČKI DOM SABORA REPUBLIKE HRVATSKE 
Na temelju članka 89. Ustava Republike Hrvatske, donosim 

UKAZ 
o proglašenju Zakona o sustavu državne uprave 

Proglašavam Zakon o sustavu državne uprave, kojeg je donio Zastupnički dom Sabora Republike Hrvatske na sjednici dana 29. srpnja 1993. godine. 

Broj: PA4-74/ 1-93. 
Zagreb, 5. kolovoza 1993. 

Predsjednik Republike Hrvatske 
dr. Franjo Tudman, v. r. 





ZAKON 
o sustavu državne uprave 

I. OSNOVNE ODREDBE 

Članak 1. 
Poslovi državne uprave su neposredna provedba zakona, donošenje propisa za njihovu provedbu, obavljanje upravnog nadzora te drugi upravni i stručni poslovi. 
Poslovi državne uprave uređuju se zakonom. 


Članak 2. 
Poslove državne uprave obavljaju tijela državne uprave. 
Posebnim zakonom određeni poslovi državne uprave mogu se prenijeti tijelima jedinica lokalne samouprave i uprave ili drugim pravnim osobama koje na temelju zakona imaju javne ovlasti (u tekstu koji slijedi: pravne osobe koje imaju javne ovlasti). 

Članak 3. 
Tijela državne uprave su ministarstva, državne upravne organizacije i županijski uredi, odnosno gradski uredi Grada Zagreba (u tekstu koji slijedi: tijela državne uprave). 
Poslove državne uprave u prvom stupnju obavljaju županijski uredi, odnosno gradski uredi Grada Zagreba (u tekstu koji slijedi: gradski uredi), ako posebnim zakonom nije što drugo određeno. 

Članak 4. 
Za obavljanje zakonom određenih poslova državne uprave mogu se u županiji, gradu i općini osnivati područne jedinice ministarstava, odnosno državnih upravnih organizacija. 

Članak 5. 
Za obavljanje određenih poslova državne uprave iz nadležnosti županijskih, odnosno gradskih ureda mogu se u gradu odnosno u općini osnivati ispostave. 

Članak 6. 
Ministri, njihovi zamjenici, ravnatelji državnih upravnih organizacija, župani, podžupani, gradonaćelnik Grada Zagreba i njegovi zamjenici dužnosnici su Republike Hrvatske. 

Članak 7. 
Poslove državne uprave u tijelima državne uprave obavljaju državni službenici, koji se imenuju na temelju javnog natječaja, ako zakonom nije što drugo određeno. 
Opće, tehničke i pomoćne poslove u tijelima državne uprave obavljaju namještenici. 

Članak 8. 
Pripadnicima etničkih ili nacionalnih zajednica ili manjina iz članka 18 stavka 1. Ustavnog zakona o ljudskim pravima i slobodama i o pravima etničkih i nacionalnih zajednica ili manjina u Republici Hrvatskoj osigurava se zastupljenost u ministarstvima i državnim upravnim organizacijama, vodeći računa o njihovom ukupnom udjelu u stanovništvu Republike Hrvatske, a u županijskim, odnosno gradskim uredima vodeći računa o njihovom ukupnom udjelu u stanovništvu županije, odnosno Grada Zagreba. 
Vlada Republike Hrvatske (u tekstu koji slijedi: Vlada) nadzire provedbu zastupljenosti pripadnika etničkih ili nacionalnih zajednica ili manjina u tijelima državne uprave. 

Članak 9. 
Vlada usklađuje i nadzire obavljanje poslova državne uprave. 

Članak 10. 
Sredstva za rad tijela državne uprave osiguravaju se u državnom proračunu. 

Članak 11. 
Sredstva za obavljanje poslova državne uprave prenijetih tijelima jedinica lokalne samouprave i uprave, odnosno pravnim osobama koje imaju javne ovlasti, osiguravaju se u skladu s posebnim zakonom kojim su te ovlasti prenijete. 

Članak 12. 
Rad tijela državne uprave, tijela jedinica lokalne samouprave i uprave i pravnih osoba koje imaju javne ovlasti u prenijetim im poslovima državne uprave je javan. 
Javnost se može iskljućiti samo izuzetno, u slučajevima predviđenim zakonom. 

Članak 13. 
(tetu koja građaninu, pravnoj osobi ili drugoj stranci nastane nezakonitim ili nepravilnim radom tijela državne uprave, tijela jedinica lokalne samouprave i uprave, odnosno pravnih osoba koje imaju javne ovlasti u prenijetim im poslovima državne uprave, naknađuje Republika Hrvatska. 

Članak 14. 
U obavljanju poslova iz svog djelokruga tijela državne uprave samostalna su u granicama zakonskih ovlasti. 

Članak 15. 
Protiv pojedinačnih akata, radnji i mjera tijela državne uprave, tijela jedinica lokalne samouprave i uprave pravnih osoba koje imaju javne ovlasti u prenijetim im po slovima državne uprave, donijetih u prvom stupnju, može se podnijeti žalba a u slučaju da žalba nije dopuštena za tražiti sudska zaštita. 


II. POSLOVI DRŽAVNE UPRAVE 

1. Neposredna provedba zakona i drugih propisa 

Članak 16. 
Tijela državne uprave, tijela jedinica lokalne samouprave i uprave i pravne osobe koje imaju javne ovlast neposredno primjenjujući zakone i drugi propise, rješavaju u upravnim stvarima, vode propisane očevidnike, izdaju uvjerenja i druge potvrde te obavljaju i druge upravne stručne poslove. 


2. Donošenje provedbenih propisa 

Članak 17. 
Ministri i ravnatelji državnih upravnih organizacija donose pravilnike, naredbe i naputke za provedbu zakona i drugih propisa kad su na to izrijekom ovlašteni, u granicama date ovlasti. 

Članak 18. 
Pravilnikom se potanje razrađuju pojedine odredbe zakona radi njihove primjene. 
Naredbom se naređuje ili zabranjuje određeno postupanje. 
Naputkom se propisuje način rada u tijelima državne uprave, tijelima jedinica lokalne samouprave i uprave pravnim osobama koje imaju javne ovlasti. 
Pravilnici, naredbe i naputci objavljuju se u "Narodnim novinama", a stupaju na snagu najranije osmoga dana od dana objave, ako tim propisima nije izuzetno određn da zbog naročito važnih razloga stupaju na snagu danom objave. 

3. Provedba upravnog nadzora 

Članak 19. 
U provedbi upravnog nadzora tijela državne uprave nadziru provedbu zakona i drugih propisa te zakonito rada i postupanja tijela državne uprave, tijela jedinica lokalne samouprave i uprave te pravnih osoba koje ima javne ovlasti u prenijetim im poslovima državne uprave. 

Članak 20. 
U provedbi upravnog nadzora, tijela državne uprave nadziru osobito : 
1. zakonitost rada i postupanja, 
2. rješavanje u upravnim stvarima, 
3. djelotvornost, ekonomičnost i svrhovitost rada u obavljanju poslova državne uprave, 
4. svrhovitost unutarnjeg ustrojstva i osposobljenost službenika i namještenika za obavljanje poslova državne uprave te 
5. odnos službenika i namještenika prema građanima i drugim strankama. 

Članak 21. 
Ako u provedbi upravnog nadzora tijela državne uprave ocijene da postoje određene nezakonitosti ili nepravilnosti u donošenju propisa odnosno općih akata, radu ili postupanju, da postoje nedostaci u rješavanju upravnih stvari, da je unutarnje ustrojstvo nesvrhovito, da ne zadovoljava stručna osposobljenost ili da ne postoji odgovarajući odnos službenika i namještenika prema strankama, poduzet će mjere iz svoje nadležnosti u svrhu otklanjanja uočenih nezakonitosti ili nepravilnosti, a osobito: 
1. zahtijevati izvješća, podatke i druge obavijesti o obavljanju poslova državne uprave, 
2. raspraviti stanje izvršavanja poslova državne uprave i predložiti mjere koje se moraju poduzeti radi izvršenja pojedinih poslova državne uprave, 
3. pokrenuti postupak za utvrđivanje odgovornosti odgovarajućih službenika odnosno namještenika, 
4. neposredno obaviti poslove u granicama svog djelokruga iz nadležnosti tijela državne uprave, tijela jedinica lokalne samouprave, odnosno pravnih osoba s javnim ovIastima na njihov trošak, kad ocijene da se na drugi način ne može izvršiti zakon ili drugi propis, a tijelo državne uprave, tijela jedinica lokalne samouprave i uprave, odnosno pravne osobe s javnim ovlastima nisu obavili određeni posao državne uprave u za to ostavljenom ili primjerenom roku. 
5. poduzeti i druge mjere propisane posebnim zakonom. 

Članak 22. 
U granicama svog djelokruga: 
1. ministarstva i državne upravne organizacije nadziru rad tijela državne uprave, tijela jedinica lokalne samouprave i uprave te pravnih osoba koje imaju javne ovlasti u prenijetim im poslovima državne uprave, 
2. županijski, odnosno gradski uredi nadziru rad tijela jedinica lokalne samouprave i uprave te pravnih osoba koje imaju javne ovlasti u prenijetim im poslovima državne uprave na području županije odnosno Grada Zagreba. 
Nadležno ministarstvo može, u obavljanju poslova državne uprave koji su preneseni na tijela općine, odnosno grada davati općinskom načelniku, odnosno gradonačelniku opće i pojedinačne naredbe. 
Pojedinačnom naredbom ne može se odredivati način rješavanja određene, pojedinačne upravne stvari. 
Ministarstvo nadležno za poslove opće uprave može razriješiti općinskog načelnika, odnosno gradonačelnika ako učestalo ne postupaju po naredbama iz stavka 2. ovoga članka. 

4. Posebne odredbe o inspekctjskom nadzoru 

Članak 23. 
U provedbi inspekcijskog nadzora, u skladu s posebnim zakonom, provodi se izravan uvid u opće i pojedinačne akte, uvjete i način rada nadziranih pravnih i fizičkih osoba te poduzimaju zakonom i drugim propisima predviđene mjere da se ustanovljeno stanje i poslovanje uskladi sa zakonom i drugim propisima. 
Inspekcijski nadzor provode inspektori i drugi državni službenici ovlašteni za provedbu nadzora, kad je to određeno posebnim zakonom (u tekstu koji slijedi: inspektori). 

Članak 24. 
Inspekcijske poslove u prvom stupnju obavljaju županijski odnosno gradski uredi, a u drugom stupnju ministarstva, ako posebnim zakonom nije što drugo određeno. 
Ministarstva mogu neposredno obavljati i inspekcijske poslove iz nadležnosti županijskih, odnosno gradskih ureda. 

Članak 25. 
Inspektori imaju posebnu iskaznicu, kojom se dokazuje njihovo službeno svojstvo, identitet i ovlasti. 
Način vođenja očevidnika i obrazac iskaznice inspektora propisuje nadležni ministar. 

Članak 26. 
Inspektori imaju pravo, u skladu sa zakonom i drugim propisima, pregledati i poslovne prostorije, poslovne spise, zgrade, predmete, robu i druge stvari kod nadziranih osoba, saslušati pojedine osobe u upravnom postupku, pregledati isprave na temelju kojih se može utvrditi identitet osoba, kao i obavljati druge radnje u skadu sa svrhom inspekcijskog nadzora. 

Članak 27. 
Prilikom provođenja inspekcijskog nadzora inspektori su dužni postupati tako da se ne ugrozi zakonom ili drugim propisom utvrđena tajna. 
Službenici tijela državne uprave, državnih tijela, tijela jedinica lokalne samouprave i uprave i drugih pravnih osoba dužni su inspektora upozoriti što se po propisima, odnosno po njihovim općim aktima smatra tajnom. 

Članak 28. 
Ukoliko nađe da je povrijeđen zakon ili drugi propis, inspektor ima pravo i obvezu, u skladu sa zakonom i drugim propisima: 
1. narediti otklanjanje utvrđenih nedostataka odnosno nepravilnosti u odredenom roku, 
2. podnijeti prijavu nadležnom državnom tijelu zbog kaznenog djela, odnosno izreći zakonom ili drugim propisom utvrđenu prekršajnu kaznu, 
3. poduzeti i druge mjere odnosno izvršiti druge radnje za koje je posebnim propisima ovlašten. 

Članak 29. 
O izvršenom pregledu, utvrđenom stanju i poduzetim odnosno naređenim mjerama i radnjama, inspektor sastavlja zapisnik. 
Primjerak zapisnika o inspekcijskom pregledu inspektor uručuje fizičkoj osobi ili službenoj osobi državnog tijela. tijela jedinice lokalne samouprave i uprave, odnosno pravne osobe. 
Inspektor vodi očevidnik o obavljenim inspekcijskim pregledima. 

Članak 30. 
Ako utvrđeni nedostaci nisu otklonjeni u ostavljenom roku, inspektor je dužan poduzeti odgovarajuće mjere i radnje, u okviru svojih zakonom ili drugim propisom utvrđenih ovlasti. 

Članak 31. 
Ako se inspektoru prilikom provođenja inspekcijskog nadzora pruži fizički otpor, odnosno ako se takav otpor osnovano očekuje, inspektor može zatražiti pomoć ovlaštenih službenih osoba nadležne policijske uprave. 

Članak 32. 
Inspektor je u obavljanju inspekcijskog nadzora odgovoran, ako propusti poduzeti, odnosno odrediti mjere ili radnje, koje je po zakonu ili drugim propisima bio dužan poduzeti, odnosno odrediti, ako prekorači svoje zakonske i drugim propisima utvrđene ovlasti, ako ne podnese prijavu, odnosno ne obavijesti nadležna državna tijela o utvrđenim nedostacima te u drugim slučajevima previđenim posebnim zakonom. 

5. Drugi upravni i stručni poslovl 

a) Praćenje stanja 

Članak 33. 
Tijela državne uprave prate stanje u okviru svog djelokruga prikupljanjem potrebnih podataka i obavijesti, izradom odgovarajućih stručnih podloga te na druge prikladne načine. 
Na temelju izrađenih stručnih podloga (izvješća, elaborata, analiza itd) te na drugi način prikupljenih saznanja o stanju u svom djelokrugu, tijela državne uprave poduzimaju mjere i radnje za koje su zakonom i drugim propisima ovlašteni te predlažu nadležnim državnim tijelima donošenje propisa i drugih akata iz njihove nadležnosti. 

b) Izrada nacrta prijedloga propisa i drugi stručni poslovi 

Članak 34. 
Tijela državne uprave pripremaju nacrte prijedloga propisa iz svog djelokruga, izrađuju stručne podloge za rješavanje ili objašnjenje određenih pojava, pripremaju prijedloge odgovora ili daju odgovore na zastupnička pitanja te obavljaju i druge stručne poslove za potrebe tijela izvršne vlasti. 

Članak 35. 
Tijela državne uprave obavljaju i druge stručne poslove iz svog djelokruga, ostvaruju domaću i inozemnu stručnu suradnju te u granicama svog djelokruga daju odgovarajuća objašnjenja pravnim osobama i građanstvu. 


III. USTROJSTVO DRŽAVNE UPRAVE 

A) MINISTARSTVA I DRŽAVNE UPRAVNE ORGANIZACIJE 

1. Državna ministarstva 

Članak 36. 
Državna ministarstva se ustrojavaju za obavljanje poslova državne uprave u upravnim područjima u kojim poslove državne uprave obavljaju isključivo ministarstva. 

2. Ministarstva 

Članak 37. 
Ministarstva se ustrojavaju za obavljanje poslova državne uprave u jednom ili više upravnih područja. 
U ministarstvima koja su ustrojena za više upravnih područja u pravilu se ustrojavaju upravne organizacije u sastavu ministarstva. 
Upravne organizacije u sastavu ministarstva su uprave, zavodi i ravnateljstva. 

Članak 38. 
Ministarstva objavljuju upravne i druge stručne poslove iz svog djelokruga, a osobito: 
1. neposredno primjenjuju zakone i druge propise, 
2. osiguravaju provedbu zakona i drugih propisa, 
3. pripremaju nacrte prijedloga zakona i prijedloge drugih propisa, 
4. rješavaju u upravnim stvarima u prvom stupnju kad su na to zakonom izrijekom ovlašteni te u drugom stupnju, ako zakonom nije što drugo određeno. 
5. provode upravni, odnosno inspekcijski nadzor, 
6. vode propisane očevidnike, 
7. prate stanje u svom djelokrugu te nadležnim državnim tijelima predlažu poduzimanje odgovarajućih mjera, 
8. izrađuju stručne podloge za postupak odlučivanja u državnim tijelima, 
9. osiguravaju suradnju stručnih i znanstvenih ustanova te predlažu nadležnim državnim tijelima ustrojavanje odredenih službi i stručnih ustanova. 

a) Ministar 

Članak 39. 
Ministar predstavlja ministarstvo i upravlja njegovim radom, a osobito: 
1. provodi utvrđenu politiku Vlade, 
2. donosi provedbene propise kad je na to izrijekom zakonom ovlašten, 
3. brine o zakonitom i pravodobnom izvršavanju zakona i drugih propisa te u pitanjima od zajedničkog interesa, osigurava suradnju ministarstva s državnim tijelima, jedinicama lokalne samouprave i uprave, pravnim osobama koje imaju javne ovlasti te drugim pravnim osobama, 
4. prema državnim službenicima i namještenicima poduzima mjere utvrđene zakonom i drugim propisima u slučaju povrede službene dužnosti. 
Ministar ima i druge obveze i ovlasti utvrđene posebnim zakonom, odnosno drugim propisima. 

b) Zamjenik ministra 

Članak 40. 
Ministar može imati zamjenika. Zamjenika ministra imenuje i razrješava predsjednik Republike, na prijedlog predsjednika Vlade. Zamjenik ministra odgovoran je za svoj rad ministru i Vladi. 
Zamjenik ministra zamjenjuje ministra u slučaju njegovog izbivanja ili spriječenosti te obavlja i druge poslove koje mu povjeri ministar. 
Ukoliko zamjenik ministra nije imenovan, ministra će zamjenjivati tajnik ministarstva. 

c) Tajnik ministarstva 

Članak 41. 
Tajnik ministarstva neposredno usklađuje rad unutarnjih ustrojstvenih jedinica ministarstva i upravnih organizacija u sastavu ministarstva, poduzima mjere za osiguravanje učinkovitosti u radu, brine o stručnom osposobljavanju i usavršavanju državnih službenika i namještenika u tijeku službe i o urednom i pravilnom korištenju imovine i sredstava za rad, nadzire rad državnih službenika i namještenika te obavlja i druge poslove koje mu povjeri ministar. 
Tajnika ministarstva imenuje Vlada, na prijedlog ministra. 
Tajnik ministarstva za svoj rad odgovara ministru i Vladi. 

d) Pomoćnik ministra 

Članak 42. 
Ministar može imati i jednog ili više pomoćnika. Pomoćnika ministra imenuje i razrješava Vlada, na prijedlog ministra, osim u državnim ministarstvima, u kojima pomoćnike ministra imenuje i razrješava predsjednik Republike, na prijedlog ministra državnog ministarstva. 
Pomoćnik ministra u pravilu upravlja radom odgovarajuće unutarnje ustrojstvene jedinice ministarstva te obavlja i druge poslove koje mu povjeri ministar. 
Pomoćnik ministra odgovoran je za svoj rad ministru i Vladi. 

e) Upravne organizecije u sastavu ministarstva 

Članak 43. 
Upravne organizacije u sastavu ministarstava osnivaju se u pravilu kao: 
1. uprave, kad se ustrojavaju za upravno područje iz djelokruga ministarstva u kojem se obavljaju pretežito upravni poslovi, s određenim stupnjem samostalnosti u radu, 
2. zavodi, kad se ustrojavaju za upravno područje iz djelokruga ministarstva, u kojem se obavljaju pretežito stručno-analitički poslovi koji zahtijevaju posebne načine rada unutar ministarstva. Zavodima se izuzetno mogu povjeriti i određeni upravni poslovi, ako to zahtijeva povezanost stručnih i upravnih poslova. 
3. ravnateljstva, kad se ustrojavaju za upravno područje iz djelokruga ministarstva, u kojem se obavljaju odredeni gospodarski i s njima vezani upravni poslovi, kada obavljanje tih poslova zahtijeva posebno ustrojenu službu, samostalnost djelovanja i posebne načine rada unutar ministarstva. 

Članak 44. 
Radom upravnih organizacija ustrojenih u sastavu ministarstva upravlja ravnatelj s položajem pomoćnika ministra. 
Ravnatelja imenuje Vlada, na prijedlog ministra. Za svoj rad odgovoran je ministru i Vladi. 
Ravnatelj upravne organizacije u sastavu ministarstva može imati jednog ili više pomoćnika. 
Pomoćnika ravnatelja imenuje ministar, na prijedlog ravnatelja. 
Pomoćnik ravnatelja upravlja radom odgovarajuće unutarnje ustrojstvene jedinice upravne organizacije u sastavu ministarstva te obavlja i druge poslove koje mu povjere ravnatelj i ministar. 
Za svoj rad pomoćnik ravnatelja je odgovoran ravnatelju i ministru. 

3. Državne upravne organizacije 

Članak 45. 
Državne upravne organizacije osnivaju se u pravilu kao državne uprave, zavodi i ravnateljstva. 
Državne uprave se ustrojavaju za obavljanje određenih upravnih i drugih stručnih poslova koji zahtijevaju posebno ustrojenu samostalnu upravnu službu. 
Državni zavodi se ustrojavaju za obavljanje analitičkih i drugih stručnih poslova koji zahtijevaju primjenu posebnih stručnih načina rada i posebnu samostalnost u djelovanju. Državnim zavodima se izuzetno mogu povjeriti i određeni upravni poslovi, ako to zahtijeva povezanost stručnih i upravnih poslova. 
Državna ravnateljstva se ustrojavaju za obavljanje određenih gospodarskih poslova, kad obavljanje tih poslova zahtijeva posebno ustrojenu službu, samostalnost djelovanja i posebne načine rada. 

Članak 46. 
Državne upravne organizacije obavljaju upravne, stručne i druge poslove iz svog djelokruga, a osobito: 
1. proučavaju i istražuju određena pitanja koja zahtijevaju primjenu posebnih načina rada, a koje je nužno obavljati u okviru državne uprave, 
2. vode propisane očevidnike, 
3. rješavaju u upravnim stvarima kad su na to izrijekom zakonom ovlašteni, 
4. pripremaju nacrte zakona i prijedloge drugih propisa, 
5. pripremaju stručne podloge za postupak odlučivanja u državnim tijelima, 
6. ostvaruju suradnju s tijelime državne uprave, jedinicama lokalne samouprave i uprave te drugim pravnim osobama, 
7. ostvaruju međunarodnu suradnju, 
8. prikupljaju, sređuju i razlučuju podatke od interesa za djelatnost za koju su ustrojeni, 
9. obavljaju i druge poslove utvrđene zakonom i drugim propisima. 

Članak 47. 
Radom državnih upravnih organizacija upravlja ravnatelj. 
Ravnatelja državnih upravnih organizacija imenuje i razrješava Vlada, na prijedlog predsjednika Vlade. Za svoj rad ravnatelj je odgovoran Vladi. 
Ravnatelj predstavlja državnu upravnu organizaciju i upravlja njezinim radom, a osobito: 
1. brine o provedbi zakona i drugih propisa, 
2. donosi provedbene propise kad je na to izrijekom zakonom ovlašten, 
3. nadzire zakonitost i pravovremenost izvršavanja poslova i poduzima mjere za osiguravanje učinkovitosti u radu, raspoređuje poslove i daje naputke za rad, brine se o stručnom osposobljavanju i usavršavanju državnih službenika i namještenika u tijeku službe i o urednom i pravilnom korištenju imovine i sredstava za rad i poduzima mjere za utvrđivanje odgovornosti za povrede službene dužnosti određene zakonom. 
Ravnateljima i druge ovlasti i obveze određene zakonom i drugim propisima. 

Članak 48. 
Ravnatelj državne upravne organizacije može imati zamjenika. 
Zamjenika ravnatelja imenuje i razrješava Vlada, na prijedlog ravnatelja. Zamjenik je za svoj rad odgovoran ravnatelju i Vladi. 
Zamjenik ravnatelja zamjenjuje ravnatelja u slučaju njegovog izbivanja ili spriječenosti te obavlja i druge poslove koje mu povjeri ravnatelj. 
Ako nije imenovan zamjenik ravnatelja, Vlada određuje osobu koja će zamjenjivati ravnatelja. 

Članak 49. 
Ravnatelj državne upravne organizacije može imati jednog ili više pomoćnika koje imenuje i razrješava Vlada, na prijedlog ravnatelja. 
Pomoćnik ravnatelja upravlja radom odgovarajuće unutarnje ustrojstvene jedinice državne upravne organizacije te obavlja i druge poslove koje mu povjeri ravnatelj. 
Pomoćnik ravnatelja je za svoj rad odgovoran ravnatelju i Vladi. 

B) DRŽAVNA UPRAVA U ŽUPANIJI, GRADU, ODNOSNO OPĆINI 

1. Župan i gradonačelnik Grada Zagreba 

Članak 50. 
Župan i gradonačelnik Grada Zagreba su predstavnici državne vlasti na podrućju županije, odnosno Grada Zagreba i u tom svojstvu osobito: 
1. brinu o provedbi zakona i drugih propisa, 
2. nadziru obavljanje poslova državne uprave koji se obavljaju u županijskim, odnosno gradskim uredima, usklađuju rad tih ureda i provode neposredni nadzor nad njihovim radom, 
3. obavljaju nadzor nad poslovima državne uprave prenijetih tijelima jedinica lokalne samouprave i uprave i pravnim osobama koje imaju javne ovlasti na području županije, odnosno Grada Zagreba, 
4. brinu o zakonitom i pravodobnom izvršavanju poslova i poduzimaju mjere za osiguravanje učinkovitosti rada županijskih, odnosno gradskih ureda, određuju im poslove i daju naputke za rad, brinu se o stručnom osposobljavanju i usavršavanju državnih službenika i namještenika, županijskih, odnosno gradskih ureda u tijeku službe i o urednom i pravilnom korištenju imovine i sredstava za rad te poduzimaju mjere za utvrđivanje povreda službene dužnosti utvrđenih zakonom, 
5. osiguravaju suradnju županijskih, odnosno gradskih ureda s jedinicama lokalne samouprave i uprave i pravnim osobama koje imaju javne ovlasti. 

2. Podžupani i zamjenici gradonačelnika Grada Zagreba 

Članak 51. 
Podžupani, odnosno zamjenici gradonačelnika Grada Zagreba zamjenjuju župana, odnosno gradonačelnika i obavljaju druge poslove državne uprave koje im povjere župan, odnosno gradonačelnik. 
Povjeravanjem poslova državne uprave podžupanima, odnosno zamjenicima gradonačelnika ne prestaje odgovornost župana, odnosno gradonačelnika Grada Zagreba za njihovo obavljanje. 

3. Županijski i gradski uredi i ispostave 

Članak 52. 
Za obavljanje poslova državne uprave na području županije, odnosno Grada Zagreba ustrojavaju se županijski, odnosno gradski uredi. 
Županijski, odnosno gradski uredi ustrojavaju se uredbom Vlade za određena upravna područja, na prijedlog odgovarajućih ministarstava. 

Član 53. 
Županijski, odnosno gradski uredi obavljaju upravne i druge stručne poslove, a osobito: 
1. neposredno provode zakone i druge propise i osiguravaju njihovu provedbu, 
2. rješavaju u upravnim stvarima u prvom stupnju, ako to posebnim zakonom nije stavljeno u nadležnost ministarstvima, odnosno državnim upravnim organizacijama, tijelima jedinica lokalne samouprave i uprave ili pravnim osobama koje imaju javne ovlasti, a u upravnim stvarima drugog stupnja kad se radi o poslovima državne uprave koji su prenijeti tijelima jedinica lokalne samouprave i uprave, 
3. provode upravni odnosno, inspekcijski nadzor, 
4. prate stanje u upravnim područjima za koje su ustrojeni. 
Radom županijskog, odnosno gradskog ureda upravlja pročelnik kojeg imenuje i razrješava župan, odnosno gradonačelnik Grada Zagreba, uz prethodno pribavljeno mišljenje odgovarajućeg ministra. 
Za svoj rad pročelnik županijskog ureda odgovara županu i nadležnom ministru, a pročelnik gradskog ureda gradonačelniku Grada Zagreba i nadležnom ministru. 

Članak 54. 
Za obavljanje određenih poslova iz nadležnosti županijskih, odnosno gradskih ureda mogu se osnovati ispostave tih ureda u mjestima koja odredi Vlada, na prijedlog župana, odnosno gradonačelnika Grada Zagreba. 
Ispostavom županijskog ureda upravlja voditelj ispostave koji je za svoj rad odgovoran pročelniku županijskog ureda i županu, a područnog gradskog ureda upravlja voditelj područnog gradskog ureda koji je za svoj rad odgovoran pročelniku gradskog ureda i gradonačelniku Grada Zagreba. 
Pomoćnik pročelnika županijskog, odnosno gradskog ureda je državni službenik. 

Članak 55. 
Za obavljanje poslova državne uprave u županijskim uredima, župan i podžupani te gradonačelnik Grada Zagreba i njegovi zamjenici odgovorni su Vladi, odnosno nadležnim ministrima, u skladu s propisima o lokalnoj samoupravi i upravi. 

4. Područne jedinice ministarstava i državnih upravnih organizacija u županiji, gradu odnosno općini 

Članak 56. 
Za obavljanje zakonom određenih poslova državne uprave, mogu se u županiji, gradu, odnosno općini osnovati područne jedinice ministarstava i državnih upravnih organizacija. 
Radom područne jedinice ministarstava, odnosno državne upravne organizacije u županiji, gradu i općini upravlja pročelnik kojeg imenuje i razrješava ministar, odnosno ravnatelj. 
Za svoj rad pročelnik odgovara ministru, odnosno ravnatelju. 

C) OBAVLJANJE POSLOVA DRŽAVNE UPRAVE PRENIJETIH JEDINICAMA LOKALNE SAMOUPRAVE I UPRAVE TE PRAVNIM OSOBAMA KOJE IMAJU JAVNE OVLASTI 

Članak 57. 
Tijela jedinica lokalne samouprave i uprave te pravne osobe koje imaju javne ovlasti, u prenijetim im poslovima državne uprave : 
1. rješavaju u upravnim stvarima u prvom i drugom stupnju kad su im ti poslovi zakonom izrijekom stavljeni u nadležnost, 
2. vode očevidnike određene zakonom i drugim propisima i izdaju propisana uvjerenja i druge potvrde, 
3. obavljaju i druge poslove državne uprave koji su im zakonom izrijekom stavljeni u nadležnost. 

Članak 58. 
Za zakonito i stručno obavljanje prenijetih poslova državne uprave, odgovorni su gradonačelnik, odnosno općinski načelnik te ravnatelj pravne osobe s javnim ovlastima. 

Članak 59. 
Na službenike koji obavljaju prenijete poslove državne uprave u jedinicama lokalne samouprave i uprave te pravnim osobama koje imaju javne ovlasti shodno se primjenjuju propisi kojima se uređuje stručna sprema i stručno osposobljavanje državnih službenika i namještenika. 

D) UNUTARNJE USTROJSTVO TIJELA DRŽAVNE UPRAVE 

Članak 60. 
Unutarnje ustrojstvo i uredsko poslovanje tijela državne uprave uređuju se uredbom Vlade. 
Uredbom Vlade određuju se unutarnje ustrojstvo, nazivi unutarnjih ustrojstvenih jedinica tijela državne uprave i njihov djelokrug, način upravljanja tim jedinicama, okvirni broj potrebnih državnih službenika i namještenika za obavljanje poslova iz nadležnosti tih jedinica, način planiranja poslova, radno vrijeme, održavanje uredovnih dana, kao i druga pitanja od osobitog značaja za rad tijela državne uprave. 
Na temelju uredbe o unutarnjem ustrojstvu tijela državne uprave iz stavka 1. ovoga članka, pravilnikom o unutarnjem redu utvrđuje se broj potrebnih državnih službenika i namještenika s naznakom njihovih osnovnih poslova i zadaća i stručnih uvjeta potrebnih za njihovo obavljanje, njihove ovlasti i odgovornosti te druga pitanja od značaja za rad tijela državne uprave koja nisu uređena uredbom Vlade. 

Članak 61. 
Pravilnik o unutarnjem redu iz članka 60. stavka 3. ovoga Zakona donose: 
1. za ministarstvo, ministar, 
2. za državne upravne organizacije, ravnatelj, 
3. za županijske urede, župan, odnosno za gradske urede gradonačelnik Grada Zagreba. 

E) ODNOSI VLADE REPUBLIKE HRVATSKE PREMA TIJELIMA DRŽAVNE UPRAVE, JEDINICAMA LOKALNE SAMOUPRAVE I UPRAVE I PRAVNIM OSOBAMA KOJE IMAJU JAVNE OVLASTI, MEĐUSOBNI ODNOSI TIJELA DRŽAVNE UPRAVE I NJIHOVI ODNOSl PREMA JEDINICAMA LOKALNE SAMOUPRAVE I UPRAVE TE PRAVNIM OSOBAMA KOJE IMAJU JAVNE OVLASTI 

1. Odnosl Vlade Republike Hrvatske prema tijelima državne uprave, jedlnicama lokalne samouprave i uprave i pravnim osobama koje imaju javne ovlasti 

Članak 62. 
U provođenju nadzora nad obavljanjem poslova državne uprave Vlada može: 
1. ukinuti propise tijela državne uprave i jedinica lokalne samouprave i uprave u prenijetim im poslovima državne uprave, 
2. podnijeti zahtjev Ustavnom sudu Republike Hrvatske za ocjenu suglasnosti propisa pravnih osoba koje imaju javne ovlasti u prenijetim im poslovima državne uprave s Ustavom i zakonom, 
3. raspraviti stanje u pojedinom tijelu državne uprave, tijelu jedinica lokalne samouprave i uprave ili pravnoj osobi koja ima javne ovlasti te odrediti mjere koje su to tijelo, tijelo jedinice lokalne samouprave i uprave ili pravna osoba koja ima javne ovlasti dužni poduzeti radi izvršavanja poslova državne uprave iz svog djelokruga, a osobito razrješiti, odnosno predložiti razrješenje čelnika tijela državne uprave, tijela jedinice lokalne samouprave i uprave, odnosno pravnih osoba koje imaju javne ovlasti, u skladu sa Zakonom o lokalnoj samoupravi i upravi te zakonom kojim im je ovlaštenje prenijeto, 
4. pokrenuti postupak za utvrđivanje odgovornosti službenika i namještenika, 
5. poduzeti i druge mjere u skladu sa zakonom i drugim propisima. 

2. Međusobnl odnosi tijela državne uprave 

Članak 63. 
Ministarstva i državne upravne organizacije dužni su međusobno surađivati i pružati jedni drugima stručnu pomoć u svom djelokrugu, dostavljati obavijesti o podacima o kojima vode službene očevidnike, usklađivati planove rada, osnivati zajedničke stručne komisije i radne grupe za pitanja od zajedničkog interesa, priređivati zajednička stručna savjetovanja te podsticati i ustrojavati i druge oblike međusobne suradnje. 

Članak 64. 
Ministarstva i državne upravne organizacije dužni su županijskim, odnosno gradskim uredima pružati stručnu pomoć, a osobito stručno obrađivati pitanja i pojave u svezi s izvršavanjem zakona i drugih propisa, davati stručna mišljenja i objašnjenja te održavati stručna savjetovanja o načinu provedbe zakona kao i o drugim općim pitanjima od značaja za pravilno djelovanje i unapređivanje načina i učinkovitosti rada u županijskim, odnosno gradskim uredima. 

Članak 65. 
Ministarstva provode upravni nadzor nad radom županijskih, odnosno gradskih ureda i poduzimaju odgovarajuće mjere, a osobito pokreću postupak za utvrđivanje odgovornosti državnih službenika te neposredno izvršavaju poslove iz nadležnosti županijskog, odnosno gradskog ureda kad ocijene da se na drugi način ne može izvršiti zakon ili drugi propis, a županijski, odnosno gradski ured nije postupio sukladno prethodno datim napucima, u za to ostavljenom mu primjerenom roku. 

3. Odnosi tijela državne uprave prema jedinicama lokalne samouprave i uprave odnosno pravnim osobama koje imaju javne ovlasti 

Članak 66. 
Tijela državne uprave u svom djelokrugu nadziru rad tijela jedinica lokalne samouprave i uprave i pravnih osoba s javnim ovlastima u obavljanju poslova državne uprave i u tom svojstvu u ovlasti su osobito: 
1. nadzirati zakonitost, pravovremenost i pravilnost obavljanja prenijetih poslova državne uprave, 
2. raspraviti stanje u pojedinom tijelu jedinice lokalne samouprave i uprave ili pravnoj osobi koja ima javne ovlasti te odrediti mjere koje su to tijelo ili pravna osoba koja ima javne ovlasti dužni poduzeti radi izvršavanja poslova državne uprave, a osobito obustaviti od izvršenja opće akte tijela jedinica lokalne samouprave i uprave i pravnih osoba s javnim ovlastima u prenijetim im poslovima državne uprave te predložiti Vladi Republike Hrvatske poduzimanje mjera iz članka 62. podstavka 1. i 2. ovoga Zakona, predložiti razrješenje čelnika tijela jedinice lokalne samouprave, odnosno pravnih osoba koje imaju javne ovlasti, u skladu sa Zakonom o lokalnoj samoupravi i upravi te zakonom kojim je ovlaštenje prenijeto, 
3. pokrenuti postupak za utvrđivanje odgovornosti službenika i namještenika tijela jedinica lokalne samouprave i uprave, odnosno pravnih osoba koje imaju javne ovlasti, 
4. poduzeti i druge mjere u skladu sa zakonom i drugim propisima. 
Tijela državne uprave dužna su u obavljanju poslova državne uprave surađivati s tijelima jedinica lokalne samouprave i uprave i pravnim osobama koje imaju javne ovlasti i pružati im stručnu pomoć, a osobito stručno obrađivati pitanja i pojave u svezi provedbe zakona i drugih propisa, davati im stručna mišljenja i objašnjenja te održavati stručna savjetovanja o načinu provedbe zakona kao i o drugim općim pitanjima od značaja za pravilno djelovanje i unapređivanje načina i učinkovitosti rada u poslovima državne uprave. 

IV. SREDSTVA TIJELA DRŽAVNE UPRAVE 

Članak 67. 
Sredstva za rad tijela državne uprave utvrđuju se državnim proračunom. 
Tijela državne uprave dužna su Vladi Republike Hrvatske dostaviti zahtjev za osiguranje sredstava za iduću proračunsku godinu na temelju plana rada tijela s obrazloženjem najkasnije do 30. rujna tekuće godine. 
Ako se u tijeku proračunske godine značajno poveća opseg rada tijela državne uprave na temelju zakona ili drugih propisa, za obavljanje tih djelatnosti osigurat će se dodatna sredstva, a ako se opseg predviđene djelatnosti smanji, smanjit će se osigurana sredstva, razmjerno smanjenju djelatnosti tijela državne uprave. 

Članak 68. 
Ako više tijela državne uprave ima određene zajedničke materijalne troškove (grijanje, osvjetljenje, čišćenje itd), Vlada Republike Hrvatske može, u dogovoru s tim tijelima, odrediti da se sredstva za pokriće tih materijalnih troškova doznačuju samo jednom od tih tijela. 
Tijelo državne uprave dužno je održavati opremu, zgrade i drugu imovinu, osigurati je u visini njezine vrijednosti i voditi o njoj prikladan očevidnik, u skladu s posebnim propisima. 

Članak 69. 
Tijelo državne uprave može određene stvari opreme koristiti zajedno s drugim tijelom državne uprave te s tijelom jedinice lokalne samouprave i uprave, odnosno pravnom osobom koja ima javne ovlasti. 
Zajedničko korištenje stvari opreme uređuje se ugovorom između tijela državne uprave, odnosno tijela jedinica lokalne samouprave i pravnih osoba koje imaju javne ovlasti. 
Vlada Republike Hrvatske može odrediti obvezatno zajedničko korištenje stvari opreme od strane dva ili više tijela državne uprave. 

Članak 70. 
Čelnici tijela državne uprave odlučuju o korištenju novčanih sredstava, fonda opreme, o pribavljanju i prodaji pokretnih stvari opreme, o prenošenju prava korištenja, o rashodovanju, prodaji, o davanju ili uzimanju na poslugu ili u zakup tih stvari, do visine vrijednosti koju odredi Vlada. 
Oprema tijela državne uprave može se prenijeti bez naknade samo na drugo državno tijelo, a u svrhu obavljanja poslova državne uprave i na jedinicu lokalne samouprave i uprave ili pravnu osobu koja ima javne ovlasti. 

Članak 71. 
O raspoređivanju i korištenju sredstava tijela državne uprave odlučuje čelnik tijela državne uprave, u skladu s državnim proračunom. 
Raspoređivanje sredstava tijela državne uprave obavlja se predračunom, a konačna raspodjela tih sredstava godišnjim obračunom tijela državne uprave. 
Predračun o rasporedu sredstava donosi se prije početka godine na koju se odnosi, a najkasnije 15 dana nakon usvajanja državnog proračuna. 

Članak 72. 
Za zakonito korištenje sredstava tijela državne uprave odgovorni su čelnik tijela državne uprave, kao izvršitelj, i računopolagač. 
Čelnik tijela državne uprave može, u skladu s propisima, svoju ovlast izvršitelja prenijeti na jednog ili više pomoćnih izvršitelja. 

Članak 73. 
Godišnjim obračunom tijela državne uprave obavlja se konačna raspodjela sredstava tijela državne uprave. 
Tijela državne uprave vode podatke o stanju i kretanju sredstava u skladu s posebnim propisima. 
Ministar financija donosi bliže propise o financijskom i materijalnom poslovanju tijela državne uprave i o dužnostima, pravima i obvezama izvršitelja i računopolagača u tijelima državne uprave, ako posebnim zakonom nije što drugo određeno. 

V. DRŽAVNI SLUŽBENICI I NAMJE(TENICI 

Članak 74. 
Poslove tijela državne uprave obavljaju državni službenici. 
Na poslovima kojima se omogućava obavljanje poslova državnih tijela (opći, pomoćni i tehnički poslovi) rade namještenici. Prava, obveze i odgovornosti namještenika uređuju se općim propisima o radu, ako posebnim zakonom nije što drugo određeno. 

Članak 75. 
Državni službenici i namještenici mogu se primati i postavljati samo na slobodna mjesta utvrđena pravilnikom o unutarnjem redu iz članka 60. stavka 3. ovoga Zakona 
Državni službenici i namještenici primaju se i postavljaju na temelju rješenja ministra, odnosno drugog odgovarajućeg čelnika organa državne uprave. 

Članak 76. 
Zabranjeno je povlašćivanje ili prikraćivanje državnih službenika i namještenika u njihovim pravima zbog političke, nacionalne, rasne, vjerske pripadnosti, pripadnosti po spolu ili zbog drugih mogućih razlika. 

Članak 77. 
Povrede službene dužnosti, postupak i tijela nadležna za vođenje postupka zbog povrede službene dužnosti propisuju se zakonom. 

Članak 78. 
Državni službenici postavljaju se u zvanja i položaje Zvanja i položaji državnih službenika, kao i uvjeti za postavljanje državnih službenika uređuju se zakonom. 

Članak 79. 
Državnog službenika može se po potrebi službe premjestiti na drugo službeničko mjesto, kao i iz jednog u drugo državno tijelo, ali samo u njegovom zvanju i istom platnom razredu na način i po postupku uređenim zakonom. 

Članak 80. 
Kada se državni službenik premješta u državno tijeb čije je sjedište udaljeno više od pedeset kilometara od mjesta njegovog stanovanja, mora mu se najkasnije u roku o šest mjeseci osigurati odgovarajući smještaj za njega i obitelj. 

Članak 81. 
Rješenje o premještaju donosi čelnik tijela državne uprave. 
Rješenje o premještaju iz jednog u drugo državno tijelo donosi, na temelju sporazuma, čelnik tijela državne uprave iz kojeg se državni službenik premješta. 
Ako državni službenik odbije postupiti po rješenju o premještaju, smatra se da je otkazao službu. 

VI. ODNOSI TIJELA DRŽAVNE UPRAVE I 
GRAĐANA 

Članak 82. 
Odnosi tijela državne uprave i građana temelje se na međusobnoj suradnji i povjerenju te poštivanju dostojanstva ljudske osobe. 
Tijela državne uprave dužna su davati građanima i pravnim osobama podatke, obavijesti i upute i pružati im stručnu pomoć u poslovima radi kojih se obraćaju tijelima državne uprave. 
Tijela državne uprave dužna su upoznati javnost o obavljanju poslova iz svog djelokruga i izvještavati je o svom radu putem sredstava javnog priopćavanja ili na drugi prikladan način. 
Davanje određenih izvješća može se uskratiti samo ako bi iznošenje podataka predstavljalo povredu dužnosti čuvanja službene tajne, ili ako bi to bilo u suprotnosti s drugim zakonom zaštićenim interesima građana i pravnih osoba. 

Članak 83. 
Izvješća o obavljanju poslova državne uprave mogu davati ministri ravnatelji državnih upravnih organizacija, župani te gradonačelnik Grada Zagreba. 
Čelnici iz stavka 1. ovoga članka mogu za davanje odgovarajućih izvješća ovlastiti i pojedine državne službenike. 
Državni službenici koji su ovlašteni davati odgovarajuća izvješća osobno su odgovorni za njihovu točnost i pravodobnost. Neovlašteno davanje izvješća ili davanje netočnih , izvješća predstavlja težu povredu službene dužnosti. 

Članak 84. 
Ministri, ravnatelji državnih upravnih organizacija, župani te gradonačelnik Grada Zagreba, odnosno državni službenik kojeg oni ovlaste, može o značajnijim pitanjima obavljanja poslova državne uprave održavati konferencije s predstavnicima sredstava javnog priopćavanja. 
Ministri, odnosno ravnatelji državnih upravnih organizacija, župani i gradonačelnik Grada Zagreba mogu odlučiti da se nacrti propisa koje pripremaju, a za koje je javnost osobito zainteresirana, objave putem sredstava javnog priopćavanja, kao i da se pozovu svi zainteresirani da na nacrt propisa iznesu svoje primjedbe. 

Članak 85. 
Kad tijela državne uprave održavaju savjetovanja ili druge oblike stručne obrade pitanja iz svog djelokruga, o tome se obvezatno upoznaje javnost putem tiska i drugih oblika javnog priopćavanja te omogućava nazočnost predstavnika sredstava javnog priopćavanja. 

Članak 86. 
Tijela državne uprave dužna su svoj rad i poslovanje ustrojiti tako da građani i pravne osobe mogu na jednostavan i djelotvoran način ostvarivati svoja Ustavom zajamčena prava i zakonom zaštićene interese te ispunjavati svoje građanske dužnosti. 

Članak 87. 
U rješavanju u upravnim stvarima ne smije se zahtijevati od stranaka da u postupku pribavljaju uvjerenja o činjenicama o kojima tijela državne uprave, tijela jedinice lokalne samouprave i uprave ili pravne osobe koje imaju javne ovlasti vode službene očevidnike.Takva uvjerenja moraju se pribaviti po službenoj dužnosti. 

Članak 88. 
Kad se u upravnom postupku građani i pravne osobe odnosno njihovi zastupnici i punomoćnici odazovu pozivu, a bez njihove krivnje službena radnja radi koje su pozvani nije obavljena, imaju pravo zahtijevati naknadu time nastalih troškova. 
O zahtjevu za naknadu troškova odlučuje zaključkom voditelj postupka koji je pozvao stranku, na temelju propisa kojim se uređuje naknada troškova svjedocima, u upravnom postupku. 
Protiv zaključka iz stavka 2. ovoga članka, stranka može uložiti žalbu tijelu nadležnom za rješavanje u drugom stupnju. Ako nema tijela drugog stupnja, protiv zaključka se neposredno može pokrenuti upravni spor. 
Troškovi iz stavka 1. ovoga članka, isplaćuju se na teret sredstava osiguranih za rad tijela koje vodi upravni postupak. 
Ukoliko službena radnja nije obavljena uslijed krivnje ili grube nepažnje službene osobe, postoji pravo regresa prema službenoj osobi za isplaćenu naknadu troškova. 

Članak 89. 
Tijela državne uprave dužna su omogućiti građanima i pravnim osobama podnošenje prigovora i pritužbi na rad tijela državne uprave, kao i na nepravilan odnos državnih službenika kad im se obraćaju radi ostvarivanja svojiti prava i interesa ili izvršavanja svojih građanskih dužnosti. 
Tijela državne uprave dužna su u službenim prostorijama na vidnom mjestu osigurati potrebna tehnička i druga sredstva za podnošenje prigovora i pritužbi (kutija za pritužbe, knjiga pritužbi itd), kao i omogućiti usmeno izjavljivanje prigovora odnosno pritužbe. 
Prigovore, odnosno pritužbe obvezatno razmatra čelnik tijela državne uprave na čiji se rad odnose prigovori i pritužbe. 
Na podnijete prigovore i pritužbe, čelnik tijela državne uprave dužan je građanima i pravnim osobama dati odgovor u roku od 30 dana od dana podnošenja prigovora odnosno pritužbe. 

Članak 90. 
O poduzetim mjerama za unapređivanje odnosa prema građanima i pravnim osobama, o podnesenim prigovorima odnosno pritužbama te značajnijim primjedbama i prijedlozima kao i o mjerama koje su tim povodom poduzete, župan, odnosno gradonačelnik Grada Zagreba dužni su izvijestiti nadležna ministarstva, odnosno državne upravne organizacije. 

Članak 91. 
Trajanje radnog vremena u tjednu, dnevni raspored radnog vremena, kao i druga pitanja u svezi radnog vremena u tijelima državne uprave uređuje Vlada svojom uredbom. 

Članak 92. 
Za obavljanje određenih upravnih poslova mogu se ustanoviti uredovni dani u mjestima izvan sjedišta županijskih, odnosno gradskih ureda i njihovih ispostava. 
Župan, odnosno gradonačelnik Grada Zagreba određuje poslove koji će se obavljati u uredovne dane te mjesto i vrijeme njihova održavanja. 
Građani i pravne osobe moraju biti na prikladan način javno obaviješteni o poslovima koji će se obavljati na uredovne dane te o mjestu i vremenu njihova održavanja. 

Članak 93. 
Na zgradama u kojima su smještena tijela državne uprave mora biti istaknut naziv tijela. 
Na prikladnom mjestu u zgradi mora biti istaknut raspored prostorija tijela državne uprave. 
Na ulazu u službene prostorije moraju biti istaknuta osobna imena državnih službenika i namještenika i naznaka poslova koje obavljaju. 

Članak 94. 
Neposredan nadzor nad provođenjem odredbi ovoga Zakona o uvjetima i načinu ostvarivanja javnosti u radu tijela državne uprave obavlja ministarstvo nadležno za poslove opće uprave. 

Članak 95. 
Na način propisan u odredbama članaka 82. do 93. ovoga Zakona dužne su postupati i jedinice lokalne samouprave i uprave te pravne osobe koje imaju javne ovlasti u obavljanju prenijetih im poslova državne uprave. 

VII. PRIJELAZNE I ZAKLJUČNE ODREDBE 

Članak 96. 
Ustrojstvo i djelokrug tijela državne uprave uskladit će se s odredbama ovoga Zakona najkasnije do 31. prosinca 1993 godine. 

Članak 97. 
Posebnim zakonima kojima se uređuju pojedina upravna područja, u roku iz članka 96. ovoga Zakona, uredit će se nadležnost za obavljanje poslova državne uprave. 
Do donošenja posebnih zakona iz stavka 1. ovoga članka, poslove državne uprave obavljat će organi uprave i službe dosadašnjih općina koji su ih obavljali do stupanja na snagu ovoga Zakona. 
Posebnom uredbom Vlade uredit će se ustrojavanje županijskih, odnosno gradskih ureda, način i postupak preuzimanja poslova državne uprave, djelatnika i dokumentacije dosadašnjih organa uprave i službi općina, sukladno promjenama ustrojstva, djelokruga i načina rada koji proistječu iz odredbi ovog i posebnih zakona iz stavka 1. ovoga članka. 
Djelatnicima organa uprave i službi koji ne budu preuzeti do roka iz članka 96. ovoga Zakona od tijela državne uprave. odnosno jedinica lokalne samouprave i uprave, prestaje radni odnos, na temelju zakona kojim se uređuju radni odnosi u državnoj upravi. 

Članak 98. 
Danom stupanja na snagu ovoga Zakona prestaje vrijediti Zakon o upravi ("Narodne novine", br. 16/78., 50/78., 29/85., 41/90., 47/90. i 53A/91.), osim u dijelu kojim se uređuju radni odnosi radnika u organima uprave, do donošenja propisa o državnim službenicima i namještenicima, odnosno njihovim plaćama. 

Članak 99. 
Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u "Narodnim novinama". 

Klasa: 023-03/93-01/01 
Zagreb, 29. srpnja 1993. 

ZASTUPNlČKI DOM SABORA REPUBLIKE HRVATSKE 
Predsjednik Zastupničkog doma Sabora 
Stjepan Mesić, v. r.








Zakon o sustavu državne uprave (pročišćeni tekst)


  
Narodne novine br.: 190 - Datum: 03.12.2003. - Interni ID: 20032785
  
 

Brzi pretpregled sadržaja

Zakon o sustavu državne uprave (pročišćeni tekst)

ODBOR ZA ZAKONODAVSTVO HRVATSKOGA SABORA
2985
Na temelju članka 36. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sustavu državne uprave (»Narodne novine«, br. 59/01.), Odbor za zakonodavstvo Hrvatskoga sabora na sjednici 30. rujna 2003., utvrdio je pročišćeni tekst Zakona o sustavu državne uprave.
Pročišćeni tekst Zakona o sustavu državne uprave obuhvaća Zakona o sustavu državne uprave (»Narodne novine«, br. 75/93.) te njegove izmjene i dopune objavljene u »Narodnim novinama«, br. 92/96., 48/99., 15/00. i 59/01. u kojima je naznačeno vrijeme njihova stupanja na snagu.
Klasa: 023-03/01-01/04
Zagreb, 30. rujna 2003.
Predsjednik
Odbora za zakonodavstvo
Hrvatskoga sabora
Josip Leko, dipl. iur., v. r. 
ZAKON
O SUSTAVU DRŽAVNE UPRAVE
(pročišćeni tekst)
I. OSNOVNE ODREDBE
Članak 1.
Poslovi državne uprave su neposredna provedba zakona, donošenje propisa za njihovu provedbu, obavljanje upravnog nadzora te drugi upravni i stručni poslovi.
Poslovi državne uprave uređuju se zakonom.
Članak 2.
Poslove državne uprave obavljaju tijela državne uprave.
Posebnim zakonom određeni poslovi državne uprave mogu se povjeriti tijelima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave ili drugim pravnim osobama koje na temelju zakona imaju javne ovlasti (u daljnjem tekstu: pravne osobe koje imaju javne ovlasti).
Članak 3.
Tijela državne uprave su ministarstva, državne upravne organizacije i uredi državne uprave.
Ministarstva i državne upravne organizacije su središnja tijela državne uprave, a uredi državne uprave se osnivaju kao prvostupanjski uredi državne uprave u jedinicama područne (regionalne) samouprave.
Članak 4.
Za obavljanje određenih poslova državne uprave iz nadležnosti središnjih tijela državne uprave mogu se u županiji, gradu i općini osnivati područne jedinice.
Članak 5.
Za obavljanje određenih poslova državne uprave iz nadležnosti ureda državne uprave u jedinicama područne (regionalne) samouprave mogu se u gradu, odnosno općini osnivati ispostave.
Članak 6.
Ministri, njihovi zamjenici i pomoćnici, ravnatelji državnih upravnih organizacija, te njihovi zamjenici i pomoćnici dužnosnici su Republike Hrvatske.
Dužnosnici iz stavka 1. ovoga članka ne smiju istodobno obnašati dužnost u tijelima zakonodavne vlasti, sudbene vlasti niti biti članovi predstavničkog tijela jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave.
Dužnosnici iz stavka 1. ovoga članka mogu staviti u mirovanje dužnost u zakonodavnoj vlasti, sudbenoj vlasti ili predstavničkim tijelima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, koja je nespojiva sa dužnošću na koju su imenovani, odnosno izabrani i po prestanku dužnosti u tijelima državne uprave, na vlastiti zahtjev, nastaviti obnašati dužnost u zakonodavnoj vlasti ili predstavničkom tijelu jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave.
Članak 7.
Poslove državne uprave u tijelima državne uprave obavljaju državni službenici, koji se primaju u državnu službu na temelju javnog natječaja, ako zakonom nije što drugo određeno.
Pomoćno-tehničke poslove u tijelima državne uprave obavljaju namještenici.
Prava, obveze, odgovornosti i način određivanja plaće državnih službenika i namještenika u tijelima državne uprave uređuju se propisima o državnim službenicima i namještenicima.
Članak 8.
Pripadnicima nacionalnih manjina iz članka 22. stavka 2. Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina osigurava se zastupljenost u ministarstvima i državnim upravnim organizacijama, vodeći računa o njihovom ukupnom udjelu u stanovništvu Republike Hrvatske, a u uredima državne uprave u jedinicama područne (regionalne) samouprave vodeći računa o njihovom ukupnom udjelu u stanovništvu županije.
Vlada Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Vlada) nadzire provedbu zastupljenosti pripadnika nacionalnih manjina u tijelima državne uprave.
Članak 9.
Vlada usklađuje i nadzire obavljanje poslova državne uprave.
Članak 10.
Sredstva za rad tijela državne uprave osiguravaju se u državnom proračunu.
Članak 11.
Sredstva za obavljanje poslova državne uprave povjerenih tijelima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, odnosno pravnim osobama koje imaju javne ovlasti, osiguravaju se u skladu s posebnim zakonom kojim su te ovlasti povjerene.
Članak 12.
Rad tijela državne uprave, tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i pravnih osoba koje imaju javne ovlasti u povjerenim im poslovima državne uprave je javan.
Javnost se može isključiti samo izuzetno, u slučajevima predviđenim zakonom.
Članak 13.
Štetu koja građaninu, pravnoj osobi ili drugoj stranci nastane nezakonitim ili nepravilnim radom tijela državne uprave, tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, odnosno pravnih osoba koje imaju javne ovlasti u povjerenim im poslovima državne uprave, naknađuje Republika Hrvatska.
Članak 14.
U obavljanju poslova iz svog djelokruga tijela državne uprave samostalna su u granicama zakonskih ovlasti.
Članak 15.
Protiv pojedinačnih akata, radnji i mjera tijela državne uprave, tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i pravnih osoba koje imaju javne ovlasti u povjerenim im poslovima državne uprave, donijetih u prvom stupnju, može se podnijeti žalba a u slučaju da žalba nije dopuštena zatražiti sudska zaštita.
II. POSLOVI DRŽAVNE UPRAVE
1. Neposredna provedba zakona i drugih propisa
Članak 16.
Tijela državne uprave, tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i pravne osobe koje imaju javne ovlasti, neposredno primjenjujući zakone i druge propise, rješavaju u upravnim stvarima, vode propisane očevidnike, izdaju uvjerenja i druge potvrde te obavljaju i druge upravne i stručne poslove.
2. DonoŠenje provedbenih propisa
Članak 17.
Ministri i ravnatelji državnih upravnih organizacija donose pravilnike, naredbe i naputke za provedbu zakona i drugih propisa kad su na to izrijekom ovlašteni, u granicama date ovlasti.
Članak 18.
Pravilnikom se potanje razrađuju pojedine odredbe zakona radi njihove primjene.
Naredbom se naređuje ili zabranjuje određeno postupanje.
Naputkom se propisuje način rada u tijelima državne uprave, tijelima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i pravnim osobama koje imaju javne ovlasti.
Pravilnici, naredbe i naputci objavljuju se u »Narodnim novinama«, a stupaju na snagu najranije osmoga dana od dana objave, ako tim propisima nije iznimno određeno da zbog naročito važnih razloga stupaju na snagu danom objave.
3. Provedba upravnog nadzora
Članak 19.
U provedbi upravnog nadzora tijela državne uprave nadziru provedbu zakona i drugih propisa te zakonitost rada i postupanja tijela državne uprave, tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravnih osoba koje imaju javne ovlasti u povjerenim im poslovima državne uprave.
Članak 20.
U provedbi upravnog nadzora, tijela državne uprave nadziru osobito:
1. zakonitost rada i postupanja,
2. rješavanje u upravnim stvarima
3. djelotvornost, ekonomičnost i svrhovitost rada u obavljanju poslova državne uprave,
4. svrhovitost unutarnjeg ustrojstva i osposobljenost službenika i namještenika za obavljanje poslova državne uprave te
5. odnos službenika i namještenika prema građanima i drugim strankama.
Članak 21.
Ako u provedbi upravnog nadzora tijela državne uprave ocijene da postoje određene nezakonitosti ili nepravilnosti u donošenju propisa, odnosno općih akata, radu ili postupanju, da postoje nedostaci u rješavanju upravnih stvari, da je unutarnje ustrojstvo nesvrhovito, da ne zadovoljava stručna osposobljenost ili da ne postoji odgovarajući odnos službenika i namještenika prema strankama, poduzet će mjere iz svoje nadležnosti u svrhu otklanjanja uočenih nezakonitosti ili nepravilnosti, a osobito:
1. zahtijevati izvješća, podatke i druge obavijesti o obavljanju poslova državne uprave,
2. raspraviti stanje izvršavanja poslova državne uprave i predložiti mjere koje se moraju poduzeti radi izvršenja pojedinih poslova državne uprave,
3. pokrenuti postupak za utvrđivanje odgovornosti odgovarajućih službenika, odnosno namještenika,
4. neposredno obaviti poslove u granicama svog djelokruga iz nadležnosti tijela državne uprave, tijela jedinica lokalne samouprave, odnosno pravnih osoba s javnim ovlastima na njihov trošak, kad ocijene da se na drugi način ne može izvršiti zakon ili drugi propis, a tijelo državne uprave, tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, odnosno pravne osobe s javnim ovlastima nisu obavili određeni posao državne uprave u za to ostavljenom ili primjerenom roku,
5. poduzeti i druge mjere propisane posebnim zakonom. 
Članak 22.
U granicama svog djelokruga:
1. ministarstva i državne upravne organizacije nadziru rad tijela državne uprave, tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravnih osoba koje imaju javne ovlasti u povjerenim im poslovima državne uprave,
2. uredi državne uprave u jedinicama područne (regionalne) samouprave nadziru rad tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravnih osoba koje imaju javne ovlasti u povjerenim im poslovima državne uprave na području županije.
Nadležno ministarstvo, odnosno državna upravna organizacija može u obavljanju poslova državne uprave koji su povjereni tijelima županije, grada, odnosno općine davati županu, gradonačelniku, odnosno načelniku naredbe u skladu sa zakonom.
Pojedinačnom naredbom ne može se odredjivati način rješavanja određene, pojedinačne upravne stvari.
4. Posebne odredbe o inspekcijskom nadzoru
Članak 23.
U provedbi inspekcijskog nadzora, u skladu s posebnim zakonom, provodi se izravan uvid u opće i pojedinačne akte, uvjete i način rada nadziranih pravnih i fizičkih osoba te poduzimaju zakonom i drugim propisima predviđene mjere da se ustanovljeno stanje i poslovanje uskladi sa zakonom i drugim propisima.
Inspekcijski nadzor provode inspektori i drugi državni službenici ovlašteni za provedbu nadzora, kad je to određeno posebnim zakonom (u daljnjem tekstu: inspektori).
Članak 24.
Inspekcijske poslove u prvom stupnju obavljaju uredi državne uprave u jedinicama područne (regionalne) samouprave a u drugom stupnju središnja tijela državne uprave, ako posebnim zakonom nije što drugo određeno.
Središnja tijela državne uprave mogu neposredno obavljati i inspekcijske poslove iz nadležnosti ureda državne uprave u jedinicama područne (regionalne) samouprave.
Članak 25.
Inspektori imaju posebnu iskaznicu, kojom se dokazuje njihovo službeno svojstvo, identitet i ovlasti.
Način vođenja očevidnika i obrazac iskaznice inspektora propisuje čelnik nadležnoga središnjeg tijela državne uprave.
Članak 26.
Inspektori imaju pravo, u skladu sa zakonom i drugim propisima, pregledati i poslovne prostorije, poslovne spise, zgrade, predmete, robu i druge stvari kod nadziranih osoba, saslušati pojedine osobe u upravnom postupku, pregledati isprave na temelju kojih se može utvrditi identitet osoba, kao i obavljati druge radnje u skladu sa svrhom inspekcijskog nadzora.
Članak 27.
Prilikom provođenja inspekcijskog nadzora inspektori su dužni postupati tako da se ne ugrozi zakonom ili drugim propisom utvrđena tajna.
Službenici tijela državne uprave, državnih tijela, tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i drugih pravnih osoba dužni su inspektora upozoriti što se po propisima, odnosno po njihovim općim aktima smatra tajnom.
Članak 28.
Ukoliko nađe da je povrijeđen zakon ili drugi propis, inspektor ima pravo i obvezu, u skladu sa zakonom i drugim propisima:
1. narediti otklanjanje utvrđenih nedostataka, odnosno nepravilnosti u određenom roku,
2. podnijeti prijavu nadležnom državnom tijelu zbog kaznenog djela, odnosno izreći zakonom ili drugim propisom utvrđenu prekršajnu kaznu,
3. poduzeti i druge mjere, odnosno izvršiti druge radnje za koje je posebnim propisima ovlašten.
Članak 29.
O izvršenom pregledu, utvrđenom stanju i poduzetim, odnosno naređenim mjerama i radnjama, inspektor sastavlja zapisnik.
Primjerak zapisnika o inspekcijskom pregledu inspektor uručuje fizičkoj osobi ili službenoj osobi državnog tijela, tijela jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, odnosno pravne osobe.
Inspektor vodi očevidnik o obavljenim inspekcijskim pregledima.
Članak 30.
Ako utvrđeni nedostaci nisu otklonjeni u ostavljenom roku, inspektor je dužan poduzeti odgovarajuće mjere i radnje, u okviru svojih zakonom ili drugim propisom utvrđenih ovlasti.
Članak 31.
Ako se inspektoru prilikom provođenja inspekcijskog nadzora pruži fizički otpor, odnosno ako se takav otpor osnovano očekuje, inspektor može zatražiti pomoć ovlaštenih službenih osoba nadležne policijske uprave.
Članak 32.
Inspektor je u obavljanju inspekcijskog nadzora odgovoran, ako propusti poduzeti, odnosno odrediti mjere ili radnje, koje je po zakonu ili drugim propisima bio dužan poduzeti, odnosno odrediti, ako prekorači svoje zakonske i drugim propisima utvrđene ovlasti, ako ne podnese prijavu, odnosno ne obavijesti nadležna državna tijela o utvrđenim nedostacima te u drugim slučajevima predviđenim posebnim zakonom.
5. Drugi upravni i struČni poslovi 
a) Praćenje stanja
Članak 33.
Tijela državne uprave prate stanje u okviru svog djelokruga prikupljanjem potrebnih podataka i obavijesti, izradom odgovarajućih stručnih podloga te na druge prikladne načine.
Na temelju izrađenih stručnih podloga (izvješća, elaborata, analiza itd.) te na drugi način prikupljenih saznanja o stanju u svom djelokrugu, tijela državne uprave poduzimaju mjere i radnje za koje su zakonom i drugim propisima ovlašteni te predlažu nadležnim državnim tijelima donošenje propisa i drugih akata iz njihove nadležnosti.
b) Izrada nacrta prijedloga propisa i drugi stručni poslovi
Članak 34.
Središnja tijela državne uprave pripremaju nacrte prijedloga propisa iz svog djelokruga, izrađuju stručne podloge za rješavanje ili objašnjenje određenih pojava, pripremaju prijedloge odgovora ili daju odgovore na zastupnička pitanja te obavljaju i druge stručne poslove za potrebe tijela izvršne vlasti.
Članak 35.
Središnja tijela državne uprave obavljaju i druge stručne poslove iz svog djelokruga, ostvaruju domaću i inozemnu stručnu suradnju te u granicama svog djelokruga daju odgovarajuća objašnjenja pravnim osobama i građanstvu.
III. USTROJSTVO DRŽAVNE UPRAVE 
A) MINISTARSTVA I DRŽAVNE UPRAVNE ORGANIZACIJE
1. Ministarstva
Članak 36.
Ministarstva se ustrojavaju za obavljanje poslova državne uprave u jednom ili više upravnih područja.
U ministarstvima koja su ustrojena za više upravnih područja u pravilu se ustrojavaju upravne organizacije u sastavu ministarstva.
Upravne organizacije u sastavu ministarstva su uprave, zavodi i ravnateljstva.
Članak 37.
Ministarstva obavljaju upravne i druge stručne poslove iz svog djelokruga, a osobito:
1. neposredno primjenjuju zakone i druge propise,
2. osiguravaju provedbu zakona i drugih propisa,
3. pripremaju nacrte prijedloga zakona i prijedloge drugih propisa,
4. rješavaju u upravnim stvarima u prvom stupnju kad su na to zakonom izrijekom ovlašteni te u drugom strupnju, ako zakonom nije što drugo određeno,
5. provode upravni, odnosno inspekcijski nadzor,
6. vode propisane očevidnike,
7. prate stanje u svom djelokrugu te nadležnim državnim tijelima predlažu poduzimanje odgovarajućih mjera,
8. izrađuju stručne podloge za postupak odlučivanja u državnim tijelima,
9. osiguravaju suradnju stručnih i znanstvenih ustanova te predlažu nadležnim državnim tijelima ustrojavanje određenih službi i stručnih ustanova.
a) Ministar
Članak 38.
Ministar predstavlja ministarstvo i upravlja njegovim radom, a osobito:
1. provodi utvrđenu politiku Vlade,
2. donosi provedbene propise kad je na to izrijekom zakonom ovlašten,
3. brine o zakonitom i pravodobnom izvršavanju zakona i drugih propisa te u pitanjima od zajedničkog interesa osigurava suradnju ministarstva s državnim tijelima, jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravnim osobama koje imaju javne ovlasti te drugim pravnim osobama,
4. prema državnim službenicima i namještenicima poduzima mjere utvrđene zakonom i drugim propisima u slučaju povrede službene dužnosti.
Ministar ima i druge obveze i ovlasti utvrđene posebnim zakonom, odnosno drugim propisima.
b) Zamjenik ministra
Članak 39.
Ministar može imati zamjenika. Zamjenika ministra imenuje i razrješuje Vlada na prijedlog ministra. Zamjenik ministra odgovoran je za svoj rad ministru i Vladi.
Zamjenik ministra zamjenjuje ministra u slučaju njegovog izbivanja ili spriječenosti te obavlja i druge poslove koje mu povjeri ministar.
Ukoliko zamjenik ministra nije imenovan, ministra će zamjenjivati pomoćnik ministra kojeg odredi ministar.
c) Tajnik ministarstva
Članak 40.
Tajnik ministarstva poduzima mjere za osiguranje učinkovitosti u radu, te tehnički usklađuje rad unutarnjih ustrojstvenih jedinica ministarstva i upravnih organizacija u sastavu ministarstva, brine o stručnom osposobljavanju i usavršavanju državnih službenika i namještenika u tijeku službe i o urednom i pravilnom korištenju imovine i sredstava za rad, nadzire rad državnih službenika i namještenika te obavlja i druge poslove koje mu povjeri ministar.
Tajnika ministarstva imenuje Vlada, na prijedlog ministra.
Tajnik ministarstva za svoj rad odgovara ministru.
d) Pomoćnik ministra
Članak 41.
Ministar može imati i jednog ili više pomoćnika.
Pomoćnika ministra imenuje i razrješuje Vlada, na prijedlog ministra.
Pomoćnik ministra u pravilu upravlja radom odgovarajuće unutarnje ustrojstvene jedinice ministarstva te obavlja i druge poslove koje mu povjeri ministar.
Pomoćnik ministra odgovoran je za svoj rad ministru.
e) Upravne organizacije u sastavu ministarstva
Članak 42.
Upravne organizacije u sastavu ministarstava osnivaju se u pravilu kao:
1. uprave, kad se ustrojavaju za upravno područje iz djelokruga ministarstva, u kojem se obavljaju pretežito upravni poslovi, s određenim stupnjem samostalnosti u radu,
2. zavodi, kad se ustrojavaju za upravno područje iz djelokruga ministarstva, u kojem se obavljaju pretežito stručno-analitički poslovi koji zahtijevaju posebne načine rada unutar ministarstva. Zavodima se izuzetno mogu povjeriti i određeni upravni poslovi, ako to zahtijeva povezanost stručnih i upravnih poslova,
3. ravnateljstva, kad se ustrojavaju za upravno područje iz djelokruga ministarstva, u kojem se obavljaju određeni gospodarski i s njima vezani upravni poslovi, kad obavljanje tih poslova zahtijeva posebno ustrojenu službu, samostalnost djelovanja i posebne načine rada unutar ministarstva.
Članak 43.
Radom upravnih organizacija ustrojenih u sastavu ministarstva upravlja pomoćnik ministra, odnosno ravnatelj s položajem pomoćnika ministra.
2. Državne upravne organizacije
Članak 44.
Državne upravne organizacije se ustrojavaju za obavljanje poslova državne uprave u jednom ili više upravnih područja.
Državne uprave organizacije osnivaju se u pravilu kao državne uprave, zavodi i ravnateljstva.
Članak 45.
Državne upravne organizacije obavljaju upravne, stručne i druge poslove, iz svog djelokruga, a osobito:
1. proučavaju i istražuju određena pitanja koja zahtijevaju primjenu posebnih načina rada, a koje je nužno obavljati u okviru državne uprave,
2. vode propisane očevidnike,
3. rješavaju u upravnim stvarima kad su na to izrijekom zakonom ovlašteni,
4. provode upravni, odnosno inspekcijski nadzor,
5. pripremaju nacrte zakona i prijedloge drugih propisa,
6. pripremaju stručne podloge za postupak odlučivanja u državnim tijelima,
7. ostvaruju suradnju s tijelima državne uprave, jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave te drugim pravnim osobama,
8. ostvaruju međunarodnu suradnju,
9. prikupljaju, sređuju i razlučuju podatke od interesa za djelatnost za koju su ustrojeni,
10. obavljaju i druge poslove utvrđene zakonom i drugim propisima.
Članak 46.
Radom državnih upravnih organizacija upravlja ravnatelj.
Ravnatelja državnih upravnih organizacija imenuje i razrješuje Vlada, na prijedlog predsjednika Vlade i uz prethodno pribavljeno mišljenje nadležnog ministra. Za svoj rad ravnatelj je odgovoran Vladi, odnosno nadležnom ministru.
Ravnatelj predstavlja državnu upravnu organizaciju i upravlja njezinim radom, a osobito:
1. brine o provedbi zakona i drugih propisa,
2. donosi provedbene propise kad je na to izrijekom zakonom ovlašten,
3. nadzire zakonitost i pravovremenost izvršavanja poslova i poduzima mjere za osiguravanje učinkovitosti u radu, raspoređuje poslove i daje naputke za rad, brine se o stručnom osposobljavanju i usavršavanju državnih službenika i namještenika u tijeku službe i o urednom i pravilnom korištenju imovine i sredstava za rad i poduzima mjere za utvrđivanje odgovornosti za povrede službene dužnosti određene zakonom.
Ravnatelj ima i druge ovlasti i obveze određene zakonom i drugim propisima. 
Članak 47.
Ravnatelj državne upravne organizacije može imati zamjenika.
Zamjenika ravnatelja imenuje i razrješuje Vlada, na prijedlog ravnatelja. Zamjenik je za svoj rad odgovoran ravnatelju.
Zamjenik ravnatelja zamjenjuje ravnatelja u slučaju njegovog izbivanja ili spriječenosti te obavlja i druge poslove koje mu povjeri ravnatelj.
Ako nije imenovan zamjenik ravnatelja, Vlada određuje osobu koja će zamjenjivati ravnatelja.
Članak 48.
Ravnatelj državne upravne organizacije može imati jednog ili više pomoćnika koje imenuje i razrješuje Vlada na prijedlog ravnatelja.
Pomoćnik ravnatelja upravlja radom odgovarajuće unutarnje ustrojstvene jedinice državne upravne organizacije te obavlja i druge poslove koje mu povjeri ravnatelj.
Pomoćnik ravnatelja je za svoj rad odgovoran ravnatelju.
B) DRŽAVNA UPRAVA U ŽUPANIJI, GRADU, ODNOSNO OPĆINI
1. Uredi državne uprave
Članak 49.
Za obavljanje poslova državne uprave u više upravnih područja na području jedinice područne (regionalne) samouprave ustrojava se ured državne uprave.
Unutarnje ustrojstvo ureda državne uprave uređuje se uredbom Vlade.
Članak 50.
Ured državne uprave u jedinici područne (regionalne) samouprave obavlja upravne i druge stručne poslove u upravnim područjima za koja je ustrojen, a osobito:
1. neposredno provodi zakone i druge propise i osigurava njihovu provedbu,
2. rješava u upravnim stvarima u prvom stupnju, ako to posebnim zakonom nije stavljeno u nadležnost središnjim tijelima državne uprave ili pravnim osobama koje imaju javne ovlasti te povjereno tijelima jedinica lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave,
3. provodi upravni, odnosno inspekcijski nadzor,
4. prati stanje u svom djelokrugu, te središnjim tijelima državne uprave predlaže mjere za unapređenje stanja u pojedinim upravnim područjima.
2. Predstojnik ureda državne uprave
Članak 51.
Radom ureda državne uprave u jedinici područne (regionalne) samouprave upravlja predstojnik.
Predstojnik ureda državne uprave u jedinici područne (regionalne) samouprave je čelnik tog ureda.
Predstojnika ureda državne uprave u jedinici područne (regionalne) samouprave imenuje i razrješuje Vlada na prijedlog ministra nadležnog za poslove opće uprave na temelju prethodno provedenoga javnog natječaja.
Za obavljanje poslova u uredu državne uprave u jedinici područne (regionalne) samouprave predstojnik ureda odgovoran je Vladi i ministru nadležnom za poslove opće uprave.
Članak 52.
Natječaj iz članka 51. stavka 3. ovoga Zakona provodi ministarstvo nadležno za poslove opće uprave.
Članak 53.
Predstojnik ureda državne uprave u jedinici područne (regionalne) samouprave upravlja radom ureda, a osobito:
1. brine o provedbi zakona i drugih propisa,
2. nadzire zakonitosti i pravovremenost obavljanja poslova, usklađuje rad u uredu državne uprave i provodi neposredan nadzor nad radom u uredu, poduzima mjere za osiguranje učinkovitosti u radu, raspoređuje poslove, daje upute za rad, brine o stručnom osposobljavanju i usavršavanju državnih službenika i namještenika i o urednom i pravilnom korištenju imovine i sredstava za rad te poduzima mjere za utvrđivanje odgovornosti za povrede službene dužnosti određene zakonom,
3. obavlja nadzor nad poslovima državne uprave u ispostavama u općinama i gradovima,
4. osigurava suradnju ureda državne uprave u jedinici područne (regionalne) samouprave s tijelima jedinica lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave i pravnim osobama koje imaju javne ovlasti.
Članak 54.
Predstojnik ureda državne uprave može imati zamjenika kojeg imenuje i razrješuje ministar nadležan za poslove opće uprave, na prijedlog predstojnika ureda, a na temelju prethodno provedenoga javnog natječaja.
Zamjenik predstojnika ureda državne uprave zamjenjuje predstojnika u slučaju njegove odsutnosti ili spriječenosti te obavlja druge poslove koje mu povjeri predstojnik.
Ako zamjenik predstojnika ureda državne uprave ne bude imenovan, ministar nadležan za poslove opće uprave određuje državnog službenika koji će obavljati poslove zamjenika predstojnika ureda državne uprave, ali ne duže od šest mjeseci.
3. Ispostave ureda državne uprave
Članak 55.
Za obavljanje određenih poslova državne uprave iz nadležnosti ureda državne uprave u jedinici područne (regionalne) samouprave mogu se osnovati ispostave u gradovima i općinama koje odredi Vlada na prijedlog predstojnika ureda državne uprave.
Ispostavom upravlja voditelj ispostave koji je za svoj rad i rad u ispostavi odgovoran predstojniku ureda državne uprave u jedinici područne (regionalne) samouprave.
C) OBAVLJANJE POSLOVA DRŽAVNE UPRAVE POVJERENIH JEDINICAMA LOKALNE I PODRUČNE (REGIONALNE) SAMOUPRAVE TE PRAVNIM OSOBAMA KOJE IMAJU JAVNE OVLASTI
Članak 56.
Tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravne osobe koje imaju javne ovlasti, u povjerenim im poslovima državne uprave:
1. rješavaju u upravnim stvarima u prvom i drugom stupnju kad su im ti poslovi zakonom izrijekom stavljeni u nadležnost,
2. vode očevidnike određene zakonom i drugim propisima i izdaju propisana uvjerenja i druge potvrde,
3. obavljaju i druge poslove državne uprave koji su im zakonom izrijekom stavljeni u nadležnost.
Članak 57.
Za zakonito i stručno obavljanje povjerenih poslova državne uprave, odgovorni su župan, gradonačelnik, odnosno općinski načelnik te ravnatelj pravne osobe s javnim ovlastima.
Članak 58.
Na službenike koji obavljaju povjerene poslove državne uprave u jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravnim osobama koje imaju javne ovlasti shodno se primjenjuju propisi kojima se uređuje stručna sprema i stručno osposobljavanje državnih službenika i namještenika.
D) UNUTARNJE USTROJSTVO TIJELA DRŽAVNE UPRAVE
Članak 59.
Unutarnje ustrojstvo i uredsko poslovanje tijela državne uprave uređuju se uredbom Vlade.
Uredbom Vlade određuju se unutarnje ustrojstvo, nazivi unutarnjih ustrojstvenih jedinica tijela državne uprave i njihov djelokrug, način upravljanja tim jedinicama, okvirni broj potrebnih državnih službenika i namještenika za obavljanje poslova iz nadležnosti tih jedinica, način planiranja poslova, radno vrijeme, održavanje uredovnih dana, kao i druga pitanja od osobitog značaja za rad tijela državne uprave.
Na temelju uredbe o unutarnjem ustrojstvu tijela državne uprave iz stavka 1. ovoga članka, pravilnikom o unutarnjem redu utvrđuje se broj potrebnih državnih službenika i namještenika s naznakom njihovih osnovnih poslova i zadaća i stručnih uvjeta potrebnih za njihovo obavljanje, njihove ovlasti i odgovornosti te druga pitanja od značaja za rad tijela državne uprave koja nisu uređena uredbom Vlade.
Članak 60.
Pravilnik o unutarnjem redu iz članka 59. stavka 3. ovoga Zakona donose:
1. za ministarstvo, ministar,
2. za državne upravne organizacije, ravnatelj,
3. za ured državne uprave u jedinici područne (regionalne) samouprave, predstojnik.
E) ODNOSI VLADE REPUBLIKE HRVATSKE PREMA TIJELIMA DRŽAVNE UPRAVE, JEDINICAMA LOKALNE I PODRUČNE (REGIONALNE) SAMOUPRAVE I PRAVNIM OSOBAMA KOJE IMAJU JAVNE OVLASTI, MEĐUSOBNI ODNOSI TIJELA DRŽAVNE UPRAVE I NJIHOVI ODNOSI PREMA JEDINICAMA LOKALNE I PODRUČNE (REGIONALNE) SAMOUPRAVE TE PRAVNIM OSOBAMA KOJE IMAJU JAVNE OVLASTI
1. Odnosi Vlade Republike Hrvatske prema tijelima državne uprave, jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave i pravnim osobama koje imaju javne ovlasti
Članak 61.
U provođenju nadzora nad obavljanjem poslova državne uprave Vlada može:
1. ukinuti propise tijela državne uprave i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave u povjerenim im poslovima državne uprave,
2. podnijeti zahtjev Ustavnom sudu Republike Hrvatske za ocjenu suglasnosti propisa pravnih osoba koje imaju javne ovlasti u povjerenim im poslovima državne uprave s Ustavom i zakonom,
3. raspraviti stanje u pojedinom tijelu državne uprave, tijelu jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave ili pravnoj osobi koja ima javne ovlasti te odrediti mjere koje su to tijelo, tijelo jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave ili pravna osoba koja ima javne ovlasti dužni poduzeti radi izvršavanja poslova državne uprave iz svog djelokruga, a osobito razriješiti, odnosno predložiti razrješenje čelnika tijela državne uprave, odnosno pravnih osoba koje imaju javne ovlasti, u skladu sa Zakonom o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi te zakonom kojim im je ovlaštenje povjereno,
4. pokrenuti postupak za utvrđivanje odgovornosti službenika i namještenika,
5. poduzeti i druge mjere u skladu sa zakonom i drugim propisima.
2. Međusobni odnosi tijela državne uprave
Članak 62.
Ministarstva i državne upravne organizacije dužni su međusobno surađivati i pružati jedni drugima stručnu pomoć u svom djelokrugu, dostavljati obavijesti o podacima o kojima vode službene očevidnike, usklađivati planove rada, osnivati zajedničke stručne komisije i radne grupe za pitanja od zajedničkog interesa, priređivati zajednička stručna savjetovanja te podsticati i ustrojavati i druge oblike međusobne suradnje.
Članak 63.
Ministarstva i državne upravne organizacije dužni su uredima državne uprave u jedinicama područne (regionalne) samouprave pružati stručnu pomoć, a osobito stručno obrađivati pitanja i pojave u svezi s izvršavanjem zakona i drugih propisa, davati stručna mišljenja i objašnjenja te održavati stručna savjetovanja o načinu provedbe zakona kao i o drugim općim pitanjima od značaja za pravilno djelovanje i unapređivanje načina i učinkovitosti rada u uredima državne uprave u jedinicama područne (regionalne) samouprave.
Članak 64.
Ministarstva i državne upravne organizacije provode upravni nadzor nad radom ureda državne uprave u jedinicama područne (regionalne) samouprave i poduzimaju odgovarajuće mjere, a osobito pokreću postupak za utvrđivanje odgovornosti državnih službenika te neposredno izvršavaju poslove iz nadležnosti ureda državne uprave u jedinici područne (regionalne) samouprave kad ocijene da se na drugi način ne može izvršiti zakon ili drugi propis, a ured državne uprave u jedinici područne (regionalne) samouprave nije postupio sukladno prethodno datim napucima, u za to ostavljenom mu primjerenom roku.
3. Odnosi tijela državne uprave prema jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave, odnosno pravnim osobama koje imaju javne ovlasti
Članak 65.
Tijela državne uprave u svom djelokrugu nadziru rad tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i pravnih osoba s javnim ovlastima u obavljanju poslova državne uprave i u tom svojstvu u ovlasti su osobito:
1. nadzirati zakonitost, pravovremenost i pravilnost obavljanja povjerenih poslova državne uprave,
2. raspraviti stanje u pojedinom tijelu jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave ili pravnoj osobi koja ima javne ovlasti te odrediti mjere koje su to tijelo ili pravna osoba koja ima javne ovlasti dužni poduzeti radi izvršavanja poslova državne uprave, a osobito obustaviti od izvršenja opće akte tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i pravnih osoba s javnim ovlastima u povjerenim im poslovima državne uprave te predložiti Vladi poduzimanje mjera iz članka 61. podstavaka 1. i 2. ovoga Zakona, predložiti razrješenje čelnika pravnih osoba koje imaju javne ovlasti, u skladu sa Zakonom o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi te zakonom kojim je ovlaštenje povjereno,
3. pokrenuti postupak za utvrđivanje odgovornosti službenika i namještenika tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, odnosno pravnih osoba koje imaju javne ovlasti,
4. poduzeti i druge mjere u skladu sa zakonom i drugim propisima.
Tijela državne uprave dužna su u obavljanju poslova državne uprave surađivati s tijelima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i pravnim osobama koje imaju javne ovlasti i pružati im stručnu pomoć, a osobito stručno obrađivati pitanja i pojave u svezi provedbe zakona i drugih propisa, davati im stručna mišljenja i objašnjenja te održavati stručna savjetovanja o načinu provedbe zakona kao i o drugim općim pitanjima od značaja za pravilno djelovanje i unapređivanje načina i učinkovitosti rada u poslovima državne uprave.
IV. SREDSTVA TIJELA DRŽAVNE UPRAVE
Članak 66.
Sredstva za rad tijela državne uprave utvrđuju se državnim proračunom.
Tijela državne uprave dužna su Vladi dostaviti zahtjev za osiguranje sredstava za iduću proračunsku godinu na temelju plana rada tijela s obrazloženjem najkasnije do 30. rujna tekuće godine.
Ako se u tijeku proračunske godine značajno poveća opseg rada tijela državne uprave na temelju zakona ili drugih propisa, za obavljanje tih djelatnosti osigurat će se dodatna sredstva, a ako se opseg predviđene djelatnosti smanji, smanjit će se osigurana sredstva, razmjerno smanjenju djelatnosti tijela državne uprave.
Članak 67.
Ako više tijela državne uprave ima određene zajedničke materijalne troškove (grijanje, osvjetljenje, čišćenje itd.), Vlada može, u dogovoru s tim tijelima, odrediti da se sredstva za pokriće tih materijalnih troškova doznačuju samo jednom od tih tijela.
Tijelo državne uprave dužno je održavati opremu, zgrade i drugu imovinu, osigurati je u visini njezine vrijednosti i voditi o njoj prikladan očevidnik, u skladu s posebnim propisima.  
Članak 68.
Tijelo državne uprave može određene stvari opreme koristiti zajedno s drugim tijelom državne uprave te s tijelom jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, odnosno pravnom osobom koja ima javne ovlasti.
Zajedničko korištenje stvari opreme uređuje se ugovorom između tijela državne uprave, odnosno tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i pravnih osoba koje imaju javne ovlasti.
Vlada može odrediti obvezatno zajedničko korištenje stvari opreme od strane dva ili više tijela državne uprave.
Članak 69.
Čelnici tijela državne uprave odlučuju o korištenju novčanih sredstava, fonda opreme, o pribavljanju i prodaji pokretnih stvari opreme, o prenošenju prava korištenja, o rashodovanju, prodaji, o davanju ili uzimanju na poslugu ili u zakup tih stvari, do visine vrijednosti koju odredi Vlada.
Oprema tijela državne uprave može se prenijeti bez naknade samo na drugo državno tijelo, a u svrhu obavljanja poslova državne uprave i na jedinicu lokalne i područne (regionalne) samouprave ili pravnu osobu koja ima javne ovlasti.
Članak 70.
O raspoređivanju i korištenju sredstava tijela državne uprave odlučuje čelnik tijela državne uprave, u skladu s državnim proračunom.
Raspoređivanje sredstava tijela državne uprave obavlja se predračunom, a konačna raspodjela tih sredstava godišnjim obračunom tijela državne uprave.
Predračun o rasporedu sredstava donosi se prije početka godine na koju se odnosi, a najkasnije 15 dana nakon usvajanja državnog proračuna.
Članak 71.
Za zakonito korištenje sredstava tijela državne uprave odgovorni su čelnik tijela državne uprave, kao izvršitelj, i računopolagač.
Čelnik tijela državne uprave može, u skladu s propisima, svoju ovlast izvršitelja prenijeti na jednog ili više pomoćnih izvršitelja.
Članak 72.
Godišnjim obračunom tijela državne uprave obavlja se konačna raspodjela sredstava tijela državne uprave.
Tijela državne uprave vode podatke o stanju i kretanju sredstava u skladu s posebnim propisima.
Ministar financija donosi bliže propise o financijskom i materijalnom poslovanju tijela državne uprave i o dužnostima, pravima i obvezama izvršitelja i računopolagača u tijelima državne uprave, ako posebnim zakonom nije što drugo određeno.
V. ODNOSI TIJELA DRŽAVNE UPRAVE I GRAĐANA
Članak 73.
Odnosi tijela državne uprave i građana temelje se na međusobnoj suradnji i povjerenju te poštivanju dostojanstva ljudske osobe.
Tijela državne uprave dužna su davati građanima i pravnim osobama podatke, obavijesti i upute i pružati im stručnu pomoć u poslovima radi kojih se obraćaju tijelima državne uprave.  
Tijela državne uprave dužna su upoznati javnost o obavljanju poslova iz svog djelokruga i izvješćivati je o svom radu putem sredstava javnog priopćavanja ili na drugi prikladan način.
Davanje određenih izvješća može se uskratiti samo ako bi iznošenje podataka predstavljalo povredu dužnosti čuvanja službene tajne, ili ako bi to bilo u suprotnosti s drugim zakonom zaštićenim interesima građana i pravnih osoba.
Članak 74. 
Izvješća o obavljanju poslova državne uprave mogu davati ministri, ravnatelji državnih upravnih organizacija i predstojnici ureda državne uprave u jedinicama područne (regionalne) samouprave.
Čelnici iz stavka 1. ovoga članka mogu za davanje odgovarajućih izvješća ovlastiti i pojedine državne službenike.
Državni službenici koji su ovlašteni davati odgovarajuća izvješća osobno su odgovorni za njihovu točnost i pravodobnost. Neovlašteno davanje izvješća ili davanje netočnih izvješća predstavlja težu povredu službene dužnosti. 
Članak 75. 
Ministri, ravnatelji državnih upravnih organizacija, predstojnici ureda državne uprave u jedinicama područne (regionalne) samouprave, odnosno državni službenik kojeg oni ovlaste, može o značajnijim pitanjima obavljanja poslova državne uprave održavati konferencije s predstavnicima sredstava javnog priopćavanja.
Ministri, odnosno ravnatelji državnih upravnih organizacija mogu odlučiti da se nacrti propisa koje pripremaju, a za koje je javnost osobito zainteresirana, objave putem sredstava javnog priopćavanja, kao i da se pozovu svi zainteresirani da na nacrt propisa iznesu svoje primjedbe.
Članak 76.
Kad tijela državne uprave održavaju savjetovanja ili druge oblike stručne obrade pitanja iz svog djelokruga, o tome se obvezatno upoznaje javnost putem tiska i drugih oblika javnog priopćavanja te omogućava nazočnost predstavnika sredstava javnog priopćavanja. 
Članak 77. 
Tijela državne uprave dužna su svoj rad i poslovanje ustrojiti tako da građani i pravne osobe mogu na jednostavan i djelotvoran način ostvarivati svoja Ustavom zajamčena prava i zakonom zaštićene interese te ispunjavati svoje građanske dužnosti.
Članak 78.
U rješavanju u upravnim stvarima ne smije se zahtijevati od stranaka da u postupku pribavljaju uvjerenja o činjenicama o kojima tijela državne uprave, tijela jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave ili pravne osobe koje imaju javne ovlasti vode službene očevidnike. Takva uvjerenja moraju se pribaviti po službenoj dužnosti.
Članak 79.
Kad se u upravnom postupku građani i pravne osobe, odnosno njihovi zastupnici i punomoćnici odazovu pozivu, a bez njihove krivnje službena radnja radi koje su pozvani nije obavljena, imaju pravo zahtijevati naknadu time nastalih troškova. 
O zahtjevu za naknadu troškova odlučuje zaključkom voditelj postupka koji je pozvao stranku, na temelju propisa kojim se uređuje naknada troškova svjedocima u upravnom postupku. 
Protiv zaključka iz stavka 2. ovoga članka, stranka može uložiti žalbu tijelu nadležnom za rješavanje u drugom stupnju. Ako nema tijela drugog stupnja, protiv zaključka se neposredno može pokrenuti upravni spor.
Troškovi iz stavka 1. ovoga članka, isplaćuju se na teret sredstava osiguranih za rad tijela koje vodi upravni postupak. 
Ukoliko službena radnja nije obavljena uslijed krivnje ili grube nepažnje službene osobe, postoji pravo regresa prema službenoj osobi za isplaćenu naknadu troškova. 
Članak 80.
Tijela državne uprave dužna su omogućiti građanima i pravnim osobama podnošenje prigovora i pritužbi na rad tijela državne uprave, kao i na nepravilan odnos državnih službenika kad im se obraćaju radi ostvarivanja svojih prava i interesa ili izvršavanja svojih građanskih dužnosti.
Tijela državne uprave dužna su u službenim prostorijama na vidnom mjestu osigurati potrebna tehnička i druga sredstva za podnošenje prigovora i pritužbi (kutija za pritužbe, knjiga pritužbi itd.), kao i omogućiti usmeno izjavljivanje prigovora, odnosno pritužbe.
Prigovore, odnosno pritužbe obvezatno razmatra čelnik tijela državne uprave na čiji se rad odnose prigovori i pritužbe.
Na podnijete prigovore i pritužbe, čelnik tijela državne uprave dužan je građanima i pravnim osobama dati odgovor u roku od 30 dana od dana podnošenja prigovora, odnosno pritužbe.
Članak 81.
O poduzetim mjerama za unapređivanje odnosa prema građanima i pravnim osobama, o podnesenim prigovorima, odnosno pritužbama te značajnijim primjedbama i prijedlozima kao i o mjerama koje su tim povodom poduzete, predstojnici ureda državne uprave u jedinicama područne (regionalne) samouprave dužni su izvijestiti nadležna ministarstva, odnosno državne upravne organizacije.
Članak 82.
Trajanje radnog vremena u tjednu, dnevni raspored radnog vremena, kao i druga pitanja u svezi radnog vremena u tijelima državne uprave uređuje Vlada svojom uredbom.
Članak 83.
Za obavljanje određenih upravnih poslova mogu se ustanoviti uredovni dani u mjestima izvan sjedišta ureda državne uprave u jedinicama područne (regionalne) samouprave i njihovih ispostava.
Predstojnik ureda državne uprave u jedinici područne (regionalne) samouprave određuje poslove koji će se obavljati u uredovne dane te mjesto i vrijeme njihova održavanja.
Građani i pravne osobe moraju biti na prikladan način javno obaviješteni o poslovima koji će se obavljati na uredovne dane te o mjestu i vremenu njihova održavanja.
Članak 84.
Na zgradama u kojima su smještena tijela državne uprave mora biti istaknut naziv tijela.
Na prikladnom mjestu u zgradi mora biti istaknut raspored prostorija tijela državne uprave.
Na ulazu u službene prostorije moraju biti istaknuta osobna imena državnih službenika i namještenika i naznaka poslova koje obavljaju.
Članak 85.
Neposredan nadzor nad provođenjem odredbi ovoga Zakona o uvjetima i načinu ostvarivanja javnosti u radu tijela državne uprave obavlja središnje tijelo državne uprave nadležno za poslove opće uprave.
Članak 86.
Na način propisan u odredbama članaka 73. do 84. ovoga Zakona dužne su postupati i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravne osobe koje imaju javne ovlasti u obavljanju povjerenih im poslova državne uprave.
VI. PRIJELAZNE I ZAKLJUČNE ODREDBE
Članak 87.
Danom stupanja na snagu Zakona o sustavu državne uprave (»Narodne novine«, br. 75/93.), prestaje važiti Zakon o upravi (»Narodne novine«, br. 16/78., 50/78., 29/85., 41/90., 47/90. i 53A/91.), osim u dijelu kojim se uređuju radni odnosi radnika u organima uprave, do donošenja propisa o državnim službenicima i namještenicima, odnosno njihovim plaćama.
Članak 88.
Danom stupanja na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sustavu državne uprave (»Narodne novine«, br. 15/00.) državni tajnici u ministarstvima prestaju obnašati dužnost državnog tajnika.
Članak 89.
Vlada će uredbom urediti unutarnje ustrojstvo ureda državne uprave u jedinicama područne (regionalne) samouprave u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sustavu državne uprave (»Narodne novine«, br. 59/01.).
Ministarstvo nadležno za poslove opće uprave dužno je u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sustavu državne uprave (»Narodne novine«, br. 59/01.) raspisati natječaj za imenovanje predstojnika ureda državne uprave u jedinici područne (regionalne) samouprave.
Do imenovanja predstojnika ureda državne uprave, poslove predstojnika ureda državne uprave obavljat će pročelnik županijskog ureda kojeg će odrediti Vlada najkasnije u roku od 15 dana od dana stupanja na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sustavu državne uprave (»Narodne novine«, br. 59/01.).
Predstojnik ureda državne uprave u jedinici područne (regionalne) samouprave donijet će Pravilnik o unutarnjem redu ureda državne uprave u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu uredbe iz stavka 1. ovoga članka. 
Članak 90.
Ured državne uprave u jedinici područne (regionalne) samouprave preuzima državne službenike i namještenike županijskih ureda.
Državni službenici i namještenici županijskih ureda nastavljaju s radom na poslovima koje su obavljali do stupanja na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sustavu državne uprave (»Narodne novine«, br. 59/01.) do donošenja rješenja na temelju Pravilnika iz članka 91. stavka 4. ovoga Zakona.
Predstojnik ureda državne uprave dužan je rješenja iz stavka 2. ovoga članka donijeti najkasnije u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu Pravilnika o unutarnjem redu.
Državne službenike i namještenike ureda župana koji su obavljali poslove prijema i otpreme pošte, arhiviranja te ostale poslove pismohrane, odnosno druge poslove za potrebe župana i upravnih odjela i službi županije u njezinom samoupravnom djelokrugu, može preuzeti županija na temelju sporazuma.
Na državne službenike i namještenike koji ne budu raspoređeni u skladu s odredbom stavka 3. ovoga članka primjenjuju se odredbe Zakona o državnim službenicima i namještenicima.
Članak 91.
Danom stupanja na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sustavu državne uprave (»Narodne novine«, br. 59/01.) županijski uredi i njihove ispostave nastavljaju radom kao unutarnje ustrojstvene jedinice ureda državne uprave u jedinicama područne (regionalne) samouprave, do donošenja uredbe iz članka 91. stavka 1. ovoga Zakona.
Uredi državne uprave u jedinicama područne (regionalne) samouprave preuzimaju poslove, opremu, pismohranu i drugu dokumentaciju, sredstva za rad, financijska sredstva te prava i obveze županijskih ureda.
Uredi državne uprave u jedinicama područne (regionalne) samouprave nastavljaju radom u poslovnim prostorima županijskih ureda.
Poslovni prostor u vlasništvu županije koji su koristili županijski uredi kao tijela državne uprave, a koji su županije stekle na temelju odredbi Zakona o lokalnoj samoupravi i upravi (»Narodne novine«, br. 90/92., 94/93.., 117/93., 5/97., 17/99., 128/99., 51/00. i 105/00.) nastavljaju koristiti uredi državne uprave u jedinicama područne (regionalne) samouprave pod uvjetima pod kojima su ih koristili županijski uredi do stupanja na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sustavu državne uprave (»Narodne novine«, br. 59/01.).
Vlasništvo nad poslovnim prostorom iz stavka 4. ovoga članka Republika Hrvatske i županija mogu urediti posebnim sporazumom.
Članak 92.
Vlada će uskladiti Uredbu o sadržaju naziva tijela državne uprave, lokalne i mjesne samouprave (»Narodne novine«, br. 25/94.) s odredbama Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sustavu državne uprave (»Narodne novine«, br. 59/01.) u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu toga Zakona.
Članak 93.
Poslove državne uprave u Gradu Zagrebu nastavljaju obavljati upravna tijela Grada Zagreba dok se ovo pitanje ne uredi posebnim zakonom.

Brzi pretpregled sadržaja

Zakon o sustavu obrane od tuče

HRVATSKI SABOR
843
Na temelju članka 89. Ustava Republike Hrvatske, donosim
ODLUKU
O PROGLAŠENJU ZAKONA O SUSTAVU OBRANE OD TUČE
Proglašavam Zakon o sustavu obrane od tuče, koji je donio Hrvatski sabor na sjednici 31. svibnja 2001.
Broj: 01-081-01-1759/2
Zagreb, 6. lipnja 2001.
Predsjednik
Republike Hrvatske 
Stjepan Mesić, v. r.
ZAKON
O SUSTAVU OBRANE OD TUČE
I. OPĆE ODREDBE
Članak 1.
Ovim se Zakonom uređuje sustav obrane od tuče (u daljnjem tekstu: obrana od tuče), obveze nositelja poslova obrane od tuče, odnosi nositelja poslova i sudionika u provođenju obrane od tuče, način financiranja obrane od tuče te druga pitanja važna za provedbu jedinstvenosti sustava.
Članak 2.
(1) Obrana od tuče od interesa je za Republiku Hrvatsku i provodi se na branjenom području.
(2) Branjeno područje je cijeli teritorij Republike Hrvatske, a proširenje u odnosu na sadašnje prioritete odredit će Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva u suradnji s lokalnom samoupravnom.
II. ORGANIZACIJA OBRANE OD TUČE
Članak 3.
(1) Obrana od tuče obuhvaća poslove istraživanja i poslove operativne obrane od tuče.
(2) Poslovi istraživanja obrane od tuče su:
1. izrada planskih i programskih dokumenata vezanih uz istraživanje,
2. analiza meteoroloških, novčanih i ekoloških podataka te sagledavanje posljedica djelovanja obrane od tuče,
3. utvrđivanje učinkovitosti i isplativosti obrane od tuče provodit će se prema znanstveno-statističkim pokazateljima i pravilima struke,
4. utvrđivanje utjecaja obrane od tuče na okoliš,
5. razvoj metoda i tehnologije rada obrane od tuče.
(3) Poslovi operativne obrane od tuče su:
1. izrada planskih i programskih dokumenata vezanih uz operativnu obranu od tuče,
2. izrada uputa o radu na radarskom centru i postajama obrane od tuče,
3. prognoziranje vjerojatnosti pojave tuče, te satelitsko i radarsko praćenje olujnih oblaka,
4. određivanje tučoopasnosti olujnih oblaka, te načina izravnog djelovanja na tučonosne oblake,
5. provođenje meteoroloških motrenja za potrebe obrane od tuče,
6. prikupljanje podataka za potrebe ocjene učinkovitosti i isplativosti obrane od tuče te njezinog utjecaja na okoliš,
7. pohrana podataka o djelovanju obrane od tuče,
8. osiguranje jedinstvenosti sustava obrane od tuče u stručnom, metodološkom i tehničkom pogledu,
9. suradnja između nositelja obrane od tuče i sudionika provođenja obrane od tuče,
10. usklađivanje djelovanja sustava obrane od tuče s Hrvat-skom kontrolom zračne plovidbe d.o.o.,
11. uporaba satelitskih podataka i radarskog sustava te provođenje radarskog mjerenja za potrebe vrlo kratkoročne vremenske prognoze,
12. održavanje i opremanje radarskih centara i postaja sa sredstvima rada i djelovanja,
13. poslovi vezani uz zaštitu ljudi i imovine,
14. poslovi određeni Zakonom o obrani.
(4) Poslovi istraživanja opravdanosti djelovanja obrane od tuče provest će se u skladu sa Zakonom o znanstvenoistraživačkoj djelatnosti.
Članak 4.
(1) Rezultati istraživanja djelovanja obrane od tuče i utjecaja na okoliš, te utvrđivanje učinkovitosti i isplativosti obrane od tuče utvrđuju se međunarodnom recenzijom po istaknutim stručnjacima i preporuci Svjetske meteorološke organizacije.
(2) Odluku o prestanku operativnog djelovanja obrane od tuče donosi Hrvatski sabor.
Članak 5.
(1) Poslove iz članka 3. ovoga Zakona obavlja Državni hidrometeorološki zavod (u daljnjem tekstu: Zavod).
(2) Pravilnik o operativnom djelovanju obrane od tuče donosi ministar nadležan za poljoprivredu.
Članak 6.
Zavod je obvezan Vladi Republike Hrvatske dostaviti godišnje planove i programe rada koji sadrže poslove istraživanja te poslove operativne obrane od tuče za iduću godinu najkasnije do 30. rujna tekuće godine, te izvješće o provedbi takvog plana i programa za tekuću godinu najkasnije do 31. prosinca tekuće godine.
Članak 7.
(1) Ustrojbene jedinice Zavoda su radarski centri s lansirnim i generatorskim postajama.
(2) Broj radarskih centara i njihovu nadležnost u odnosu na branjeno područje iz članka 2. stavka 2. ovoga Zakona utvrđuje Vlada Republike Hrvatske uredbom o unutarnjem ustrojstvu Zavoda.
Članak 8.
Radarski centar obavlja sljedeće poslove:
1. pomoću radara otkriva i prati tučonosne oblake, određuje stupanj njihove tučoopasnosti i način djelovanja na njih,
2. određuje elemente za djelovanje obrane od tuče po načinu i vrsti, jakosti, prostoru i vremenu,
3. prije ispaljivanja raketa pribavlja odobrenje Hrvatske kontrole zračne plovidbe d.o.o., u skladu s propisima,
4. prikuplja i dostavlja podatke te opisuje tijek obrane od tuče i meteorološke pojave vezane uz obranu od tuče, te utjecaj obrane na okoliš,
5. prikuplja i dostavlja podatke o štetama vezanim uz obranu od tuče,
6. prikuplja, analizira i pohranjuje nemeteorološke podatke o djelovanju obrane od tuče, 
7. organizira rad i opskrbu lansirnih i generatorskih postaja tehničkim sredstvima te upravlja djelovanjem istih.
Članak 9.
Lansirna i generatorska postaja obavlja sljedeće poslove:
1. djelovanja tehničkim sredstvima prema naređenju nadležnoga radarskog centra o čijem izvršenju izvješćuje taj centar,
2. obavlja meteorološka motrenja vezana uz obranu od tuče i o njima izvješćuje radarski centar,
3. obavlja poslove koji su joj dani u nadležnost Zakonom o obrani.
Članak 10.
(1) Za rad sustava obrane od tuče Zavod koristi nekretnine i pokretnine te materijalna sredstva koja su u vlasništvu Republike Hrvatske.
(2) U sustavu obrane od tuče Zavod osigurava jedinstvo sustava veza između Zavoda, radarskog centra, lansirne i generatorske postaje te Hrvatske kontrole zračne plovidbe d.o.o.
Članak 11.
U cilju ocjene učinkovitosti sustava obrane od tuče nadležna tijela za procjenu šteta od elementarnih nepogoda na temelju Zakona o zaštiti od elementarnih nepogoda, te osiguravajuća društva dužna su dostaviti Zavodu podatke o štetama od tuče u roku dva mjeseca od nastanka štete.
Članak 12.
(1) Tehničke uvjete za djelovanje sustava obrane od tuče propisuje ministar nadležan za poljoprivredu uz suglasnost ministra unutarnjih poslova, ministra obrane, ministra pomorstva, prometa i veza i ministra zaštite okoliša i prostornog uređenja.
(2) Zavod može uz suglasnost ministara iz stavka 1. ovoga članka uvoditi u obrani od tuče nova sredstva djelovanja i nove metodologije rada, ukoliko je to stručno opravdano.
III. FINANCIRANJE OBRANE OD TUČE
Članak 13.
(1) Novčana sredstva za provođenje operativnog rada obrane od tuče, sukladno godišnjem planu i programu iz članka 6. ovoga Zakona, osiguravaju se iz sljedećih izvora u visini do:
– 20% od sredstava državnog proračuna predviđenih pozicijom – sredstva pomoći za uklanjanje posljedica elementarnih nepogoda,
– 30% od sredstava Ministarstva poljoprivrede i šumarstva predviđenih proračunskom pozicijom – sredstva poticaja za osiguranje usjeva,
– 1% od sredstava proračuna županija na branjenom području, osim Grada Zagreba koji izdvaja 0,1% proračuna za tekuću godinu,
– 0,6% od zaračunate premije imovinskih osiguranja i to: osiguranje imovine od požara i nekih drugih opasnosti te ostalih osiguranja imovine i kasko osiguranja cestovnih vozila društava za osiguranje koja provode navedene skupine i vrste osiguranja. Osnovica za uplatu zaračunata je premija u godini koja prethodi godini uplate sredstava, što se smatra akontacijom, a konačni obračun i uplata razlike obavlja se najkasnije do 1. svibnja iduće godine.
(2) Subjekti iz stavka 1. ovoga članka, iz čijih se izvora osiguravaju sredstva za operativni rad obrane od tuče, uplaćuju novčana sredstva na žiroračun Zavoda na posebnu poziciju – za obranu od tuče, u sljedećem roku i pripadajućem iznosu: 
– do 1. ožujka tekuće godine 30% novčanih sredstava, 
– do 1. svibnja tekuće godine 60% novčanih sredstava, 
– do 1. kolovoza tekuće godine 75% novčanih sredstava, 
– do 1. studenoga tekuće godine 100% novčanih sredstava. 
IV. NADZOR 
Članak 14. 
Nadzor nad provođenjem ovoga Zakona obavlja Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva. 
V. KAZNENE ODREDBE
Članak 15. 
(1) Novčanom kaznom od 50.000,00 do 100.000,00 kuna kaznit će se osiguravajuće društvo: 
– ako ne dostavi Zavodu podatke o štetama od tuče u propisanom roku (članak 11.), 
– ako ne uplati udio od zaračunatih premija u određenoj visini i roku (članak 13. stavak 1. podstavak 4. i stavak 2.). 
(2) Novčanom kaznom od 20.000,00 do 30.000,00 kuna za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi. 
Članak 16. 
Novčanom kaznom u iznosu od 20.000,00 do 30.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj: 
– odgovorna osoba u pravnoj osobi ako ne izvrši uplatu sukladno članku 13. stavku 1. podstavku 3. i članku 13. stavku 2. ovoga Zakona, 
– ravnatelj Zavoda ako nenamjenski koristi uplaćena sredstva iz članka 13. stavka 1. ovoga Zakona. 
VI. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE 
Članak 17. 
(1) Vlada Republike Hrvatske donijet će uredbu iz članka 7. ovoga Zakona u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona. 
(2) Radarski centri ustrojeni prema propisima koji su važili do stupanja na snagu ovoga Zakona nastavljaju radom do stupanja na snagu propisa iz stavka 1. ovoga članka. 
(3) Tehničke uvjete za djelovanje sustava obrane od tuče iz članka 12. ovoga Zakona, ministar nadležan za poljoprivredu donijet će u roku od šezdeset dana od dana stupanja na snagu ovoga zakona. 
Članak 18. 
Danom stupanja na snagu ovoga Zakona prestaje važiti Zakon o sistemu obrane od tuče (»Narodne novine«, br. 54/88. i 18/90.). 
Članak 19. 
Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«. 
Klasa: 920-07/01-01/01
Zagreb, 31. svibnja 2001. 
HRVATSKI SABOR
Predsjednik
Hrvatskoga sabora 
Zlatko Tomčić, v. r.