Zakon o stručno-pedagoškom nadzoru i drugi propisi Republike Hrvatske

Brzi pretpregled sadržaja

Zakon o stručno-pedagoškom nadzoru

ZASTUPNIČKI DOM SABORA REPUBLIKE HRVATSKE 
Na osnovi članka 89. Ustava Republike Hrvatske, donosim 
ODLUKU 
O PROGLAŠENJU ZAKONA O STRUČNO-
-PEDAGOŠKOM NADZORU 
Proglašavam Zakon o stručno-pedagoškom nadzoru, koji je donio Zastupnički dom Sabora Republike Hrvatske na sjednici 27. lipnja 1997. 
Broj: 081-97-1144/1
Zagreb, 8. srpnja 1997. 
Predsjednik
Republike Hrvatske
dr. Franjo Tuđman, v. r. 



ZAKON 
O STRUČNO-PEDAGOŠKOM NADZORU 
I. OPĆE ODREDBE 
Članak 1. 
Ovim Zakonom uređuje se stručno-pedagoški nadzor, uvjeti i način njegova obavljanja, te ovlasti stručno-pedagoškog nadzornika, odnosno druge osobe koja obavlja poslove stručno-pedagoškog nadzora (u daljnjem tekstu: školski nadzornik). 
Članak 2. 
Stručno-pedagoški nadzor sustavno je i organizirano stručno praćenje ostvarivanja propisanih nastavnih planova i programa, organizacije i izvođenja nastave i drugih oblika odgojno-obrazovnog rada u školskim ustanovama te stručnog i pedagoškog rada odgojitelja, učitelja, nastavnika i stručnih suradnika (u daljnjem tekstu: nastavnici). 
Članak 3. 
Stručno-pedagoški nadzor obavlja se u školskim ustanovama i drugim pravnim osobama koje obavljaju djelatnost odgoja i naobrazbe, u granicama djelokruga Ministarstva prosvjete i športa (u daljnjem tekstu: Ministarstvo prosvjete). 
II. ŠKOLSKI NADZORNIK 
Članak 4. 
Stručno-pedagoški nadzor provode državni službenici u zvanju školskog nadzornika i višeg školskog nadzornika. 
Zvanje školskog nadzornika, odnosno višeg školskog nadzornika izjednačuje se sa zvanjem savjetnika, odnosno višeg savjetnika. 
Stručno-pedagoški nadzor može provoditi i osoba koja nije državni službenik ako ispunjava uvjete za školskog nadzornika prema odredbama ovoga Zakona. 
Osobu iz stavka 3. ovoga članka ovlašćuje ministar prosvjete i športa (u daljnjem tekstu: ministar prosvjete). 
Aktom iz stavka 4. ovoga članka i odgovarajućim ugovorom pobliže se uređuju ovlaštenja i položaj osobe iz stavka 3. ovoga članka. 
Članak 5. 
Školski nadzornik iz članka 4. ovoga Zakona može biti osoba koja, pored općih uvjeta za prijem u državnu službu, ima: 
- odgovarajuću visoku stručnu spremu i pedagoško-psihološku naobrazbu, 
- najmanje deset godina radnog iskustva na poslovima odgoja i naobrazbe. 
Viši školski nadzornik može biti osoba koja osim uvjeta iz podstavka 1. stavka 1. ovoga članka ima najmanje 15 godina radnog iskustva na poslovima odgoja i naobrazbe. 
Što se smatra odgovarajućom vrstom stručne spreme školskog nadzornika utvrđuje ministar prosvjete. 
Članak 6. 
Školski nadzornik samostalan je u obavljanju poslova stručno-pedagoškog nadzora. 
Školski nadzornik odgovoran je ako propusti obaviti nadzor ili ako prekorači ovlasti utvrđene ovim Zakonom. 
Članak 7. 
Školski nadzornik ima iskaznicu kojom dokazuje službeno svojstvo i ovlasti. 
Obrazac iskaznice iz stavka 1. ovoga članka i način njezina izdavanja propisuje ministar prosvjete. 
III. OBAVLJANJE STRUČNO-
-PEDAGOŠKOG NADZORA 
Članak 8. 
Stručno-pedagoški nadzor obavlja se: 
- uvidom u izvođenje godišnjeg plana i programa rada školske ustanove, 
- neposrednim praćenjem izvođenja nastave i drugih oblika odgojno-obrazovnog rada, 
- uvidom u pedagošku evidenciju i dokumentaciju, 
- razgovorom s učenicima, roditeljima, nastavnicima i članovima stručnih tijela školske ustanove. 
Članak 9. 
U obavljanju stručno-pedagoškog nadzora školski nadzornik nadzire osobito: 
- izvođenje i ostvarivanje godišnjeg plana i programa školske ustanove, 
- organizaciju i planiranje nastave i drugih oblika odgojno-obrazovnog rada, 
- stručnu uporabu udžbenika, nastavnih pomagala i opreme, 
- ispunjenost pedagoških i metodičko-didaktičkih zahtjeva i mjerila u izvođenju nastave, 
- provođenje ispita i ocjenjivanja učenika. 
Članak 10. 
Osim poslova iz članka 9. ovoga Zakona, školski nadzornik: 
- predlaže mjere za unapređivanje odgojno-obrazovnog sustava, 
- predlaže mjere za unapređivanje organizacije, planiranja i metoda rada školske ustanove, 
- pruža stručnu pomoć nastavnicima i skrbi o njihovu stručno-pedagoškom usavršavanju, 
- prati rezultate odgojno-obrazovnog rada školske ustanove i razinu usvojenih znanja i vještina učenika, 
- potiče učenička natjecanja i prati ostvarivanje eksperimentalnih programa, 
- ocjenjuje funkcionalnost školskog prostora i opreme te predlaže mjere za njihovo osuvremenjavanje, 
- prati rad stručnih tijela školske ustanove. 
Članak 11. 
Školski nadzornik dužan je pravodobno obavijestiti ravnatelja školske ustanove o vremenu obavljanja nadzora. 
Iznimno, stručno-pedagoški nadzor može se obaviti bez obavijesti iz stavka 1. ovoga članka, ako to zahtijeva svrha nadzora. 
Ravnatelj školske ustanove i nastavnik, čiji rad se nadzire, dužni su školskom nadzorniku dati na uvid zatraženu dokumentaciju i evidenciju, druge podatke i obavijesti potrebne radi nadzora, te osigurati druge uvjete za nesmetano obavljanje nadzora. 
Članak 12. 
O obavljenom stručno-pedagoškom nadzoru školski nadzornik sastavlja nalaz. 
Nalaz iz stavka 1. ovoga članka sadrži osobito: 
1. opis utvrđenog stanja, 
2. mjere koje u školskoj ustanovi valja poduzeti radi otklanjanja utvrđenih nepravilnosti i nedostataka, 
3. mjere koje se predlažu nadležnom tijelu uprave, 
4. rokove izvršenja mjera. 
Nalaz mora biti jasan. Prije utvrđivanja nalaza školski nadzornik obavezno razmatra utvrđeno stanje s ravnateljem, nastavnikom ili stručnim tijelom školske ustanove. 
Nalaz se uvijek dostavlja županijskom uredu nadležnom za poslove školstva, ravnatelju školske ustanove i nastavniku na čiji se rad odnosi. 
Osobe i stručno tijelo iz stavka 3. ovoga članka mogu izjaviti primjedbe na nalaz školskog nadzornika Ministarstvu prosvjete. 
IV. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE 
Članak 13. 
Akte iz članka 5. stavka 3. ovoga Zakona ministar prosvjete donijet će u roku 3 mjeseca od dana stupanja na snagu ovoga Zakona. 
Obrazac iz članka 7. stavka 2. ovoga Zakona ministar prosvjete propisat će u roku mjesec dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona. 
Članak 14. 
Osoba zatečena u zvanju stručno-pedagoškog nadzornika stupanjem na snagu ovoga Zakona može i dalje obavljati poslove školskog nadzornika pod uvjetom da u roku godine dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona položi državni stručni ispit. 
Članak 15. 
Ovaj Zakon stupa na snagu osmog dana od dana objave u "Narodnim novinama". 
Klasa: 600-04/96-01/01
Zagreb, 27. lipnja 1997. 
ZASTUPNIČKI DOM
SABORA REPUBLIKE HRVATSKE 
Predsjednik
Zastupničkog doma Sabora
akademik Vlatko Pavletić, v. r. 

Brzi pretpregled sadržaja

Zakon o strukovnom obrazovanju

HRVATSKI SABOR
652
Na temelju članka 88. Ustava Republike Hrvatske, donosim
ODLUKU
O PROGLAŠENJU ZAKONA O STRUKOVNOM OBRAZOVANJU
Proglašavam Zakon o strukovnom obrazovanju, kojega je Hrvatski sabor donio na sjednici 20. veljače 2009. godine.
Klasa: 011-01/09-01/16
Urbroj: 71-05-03/1-09-2
Zagreb, 27. veljače 2009.
Predsjednik
Republike Hrvatske
Stjepan Mesić, v. r.
ZAKON
O STRUKOVNOM OBRAZOVANJU
I. OPĆE ODREDBE
Članak 1.
(1) Ovim se Zakonom uređuje srednje strukovno obrazovanje, osposobljavanje i usavršavanje (u daljnjem tekstu: strukovno obrazovanje) kao djelatnost kojom se omogućava razvoj i stjecanje kompetencija potrebnih za dobivanje strukovnih kvalifikacija.
(2) Djelatnost strukovnog obrazovanja ostvaruje se u skladu s odredbama ovoga Zakona i posebnih propisa te Zakona kojim se uređuje djelatnost srednjeg obrazovanja, ako ovim Zakonom nije drukčije određeno.
(3) Djelatnost strukovnog obrazovanja odraslih polaznika ostvaruje se u skladu s odredbama ovoga Zakona i Zakona kojim se uređuje obrazovanje odraslih.
(4) Dio djelatnosti strukovnog obrazovanja za vezane obrte ostvaruje se na temelju Zakona o obrtu.
(5) Djelatnost strukovnog obrazovanja obavljaju ustanove (u daljnjem tekstu: ustanove za strukovno obrazovanje) na temelju rješenja ministarstva nadležnog za obrazovanje (u daljnjem tekstu: Ministarstvo).
(6) Djelatnost strukovnog obrazovanja za kvalifikacije koje su uređene posebnim propisima, direktivama Europske unije za regulirana zanimanja u zdravstvu te međunarodnim ugovorima kojih je Republika Hrvatska potpisnica obavljaju ustanove za strukovno obrazovanje na temelju rješenja Ministarstva, sukladno posebnom propisu.
(7) Izrazi koji se koriste u ovome Zakonu i propisima koji se donose na temelju ovoga Zakona, a koji imaju rodno značenje, bez obzira jesu li korišteni u muškom ili ženskom rodu, obuhvaćaju na jednak način i muški i ženski rod.
Članak 2.
(1) Državljani država članica Europske unije imaju pravo na strukovno obrazovanje kao i hrvatski državljani te se upisuju u ustanove za strukovno obrazovanje u Republici Hrvatskoj pod istim uvjetima kao i hrvatski državljani.
(2) Državljani Republike Hrvatske koji su se obrazovali u nekoj državi članici Europske unije, a nastavljaju obrazovanje u Republici Hrvatskoj, imaju pravo na strukovno obrazovanje pod istim uvjetima kao i hrvatski državljani koji se obrazuju u ustanovama za strukovno obrazovanje u Republici Hrvatskoj.
Članak 3.
Pojedini izrazi u ovom Zakonu znače:
– Strukovno obrazovanje je proces stjecanja kompetencija (znanja, vještina i kompetencija u užem smislu), ako su rezultati tog procesa vrednovani i potvrđeni u postupku koji provode ustanove za strukovno obrazovanje.
– Strukovno osposobljavanje podrazumijeva obrazovanje za stjecanje kompetencija za obavljanje jednostavnih poslova.
– Strukovno usavršavanje podrazumijeva obrazovanje kojim se stječu dodatne kompetencije iste ili više razine kvalifikacije unutar obrazovnog sektora za koji polaznik ima priznatu kvalifikaciju.
– Formalno učenje označava djelatnost ovlaštene ustanove koja se izvodi prema odobrenim programima s ciljem stjecanja i unapređenja znanja, vještina i kompetencija u užem smislu za osobne, društvene i profesionalne potrebe, a o čemu se izdaje javna isprava.
– Neformalno učenje označava organizirane aktivnosti učenja s ciljem stjecanja i unapređenja znanja, vještina i kompetencija u užem smislu za osobne, društvene i profesionalne potrebe, a o čemu se ne izdaje javna isprava.
– Informalno učenje označava neorganizirane aktivnosti prihvaćanja znanja, vještina i kompetencija u užem smislu iz svakodnevnih iskustava i drugih utjecaja i izvora iz okoline za osobne, društvene i profesionalne potrebe.
– Kompetencije označavaju skup konkretnih znanja i vještina u skladu s danim standardima.
– Temeljne kompetencije označavaju skup kompetencija koje su potrebne za zadovoljavanje osobnih potreba, socijalne povezanosti, demokratskog društva i zapošljavanja.
– Strukovni kurikulum je dokument koji definira ishode učenja te uvjete izvođenja pomoću kojih polaznici stječu kompetencije.
– Strukovna kvalifikacija je formalni naziv za skup kompetencija određene razine, obujma, profila i kvalitete, a koja se dokazuje javnom ispravom koju izdaje ovlaštena ustanova.
– Razine kvalifikacija označavaju složenost i doseg stečenih kompetencija, a opisuju se skupom mjerljivih pokazatelja.
– Kreditni bod je mjerna jedinica kojom se iskazuje obujam stečenih kompetencija, a određuje se prosječnim ukupno utrošenim vremenom polaznika koji su uspješno svladali program, a koje je potrebno za stjecanje tih kompetencija.
– Standard zanimanja je skup normativa kojima se određuje sadržaj strukovne kvalifikacije na određenoj razini složenosti i određuju potrebna znanja, vještine te strukovne kompetencije ili se utvrđuju poslovi i aktivnosti unutar tih poslova te kompetencije potrebne za njihovo obavljanje, na način kako ih iskazuje tržište rada, a u funkciji je izradbe standarda kvalifikacije i strukovnih kurikuluma.
– Modul je obrazovna jedinica koja ima cilj i sadržaje koji se određuju u skladu sa zahtjevima za izradbu kvalifikacija. Oblikovan je na temelju standarda zanimanja i omogućuje stjecanje kompetencija i cjelovite kvalifikacije.
– Profil kompetencija/kvalifikacije označava područje rada ili učenja stečenih kompetencija, a iskazuje se nazivom.
Članak 4.
(1) Ciljevi strukovnog obrazovanja su:
– omogućiti polaznicima stjecanje temeljnih i strukovnih kompetencija za dobivanje kvalifikacija potrebnih tržištu rada, za daljnje obrazovanje te cjeloživotno učenje, a u funkciji osobnog razvoja te gospodarskog i općeg razvoja društva,
– osigurati međunarodnu usporedivost stečenih strukovnih kvalifikacija,
– osigurati razvoj otvorenih kurikuluma.
(2) Načela su strukovnog obrazovanja:
– dostupnosti i uspostavljanje rodne ravnoteže polaznika, fleksibilnost, relevantnost i racionalnost, transparentnost te usklađenost s potrebama tržišta rada i visokog obrazovanja,
– usmjerenost na rezultate učenja i razvoj kompetencija,
– individualni pristup polaznicima i različiti putovi stjecanja istih strukovnih kvalifikacija,
– partnerski odnos u procesu obrazovanja,
– podjednaki uvjeti obrazovanja prema standardima odgojno-obrazovnog procesa i zahtjevima struke,
– jasna određenost standarda zanimanja, strukovnih kvalifikacija i kurikuluma,
– odgovarajuća osposobljenost te trajno stručno usavršavanje nastavnika za suvremen pristup odgojno-obrazovnom procesu.
II. STJECANJE STRUKOVNIH KVALIFIKACIJA
Članak 5.
(1) Strukovnim obrazovanjem stječu se kompetencije te strukovne kvalifikacije određene razine, obujma, profila i kvalitete te se omogućuje uključivanje na tržište rada ili nastavak obrazovanja.
(2) Završetkom strukovnoga obrazovanja polaznik stječe kvalifikaciju određene razine, obujma, profila i kvalitete koja se dokazuje javnom ispravom čiji sadržaj i oblik propisuje ministar nadležan za obrazovanje (u daljnjem tekstu: ministar).
(3) Iznimno, polaznicima programa za stjecanje zdravstvenih kvalifikacija, nakon završenoga dvogodišnjega općeobrazovnog dijela obrazovanja, izdaje se uvjerenje čiji sadržaj i oblik propisuje ministar.
(4) Formalnim učenjem kompetencije se stječu:
– teorijskom nastavom s vježbama,
– praktičnom nastavom,
– i drugim oblicima obrazovnog rada propisanim kurikulumom.
(5) Kompetencije stečene neformalnim i informalnim učenjem dokazuju se ispitima, sukladno standardima zanimanja, odnosno strukovnih kvalifikacija.
(6) Postupak i način provođenja ispita kojima se dokazuju neformalno i informalno stečene kompetencije propisuje ministar.
Članak 6.
(1) Standardom zanimanja utvrđuju se poslovi i aktivnosti unutar tih poslova te kompetencije potrebne za njihovo obavljanje, na način kako ih iskazuje tržište rada, a u funkciji je izradbe standarda kvalifikacije i strukovnih kurikuluma.
(2) Standardom strukovne kvalifikacije utvrđuje se naziv, vrsta, razina, obujam, uvjeti pristupanja kvalifikaciji, opravdanost potrebe za kvalifikacijom, profil sa specifikacijom nastavnih predmeta i modula te pripadne rezultate učenja/kompetencija i druge potrebne elemente.
(3) Metodologiju izradbe standarda zanimanja i strukovnih kvalifikacija utvrđuje Agencija za strukovno obrazovanje (u daljnjem tekstu: Agencija).
(4) Standarde zanimanja i strukovnih kvalifikacija donosi ministar, na prijedlog Agencije, a uz prethodnu suglasnost odgovarajućeg sektorskog vijeća.
(5) Standardi zanimanja i strukovnih kvalifikacija redovito se usklađuju s potrebama tržišta rada, u pravilu svakih 5 godina.
Članak 7.
(1) Kreditni bodovi dodjeljuju se za nastavni predmet/modul strukovne kvalifikacije.
(2) Jedan kreditni bod dodjeljuje se polazniku za prosječno 25 sati opterećenja polaznika ukoliko je uspješno potvrdio stečene kompetencije.
(3) Jednom stečeni bodovi nekog nastavnog predmeta/modula strukovne kvalifikacije priznaju se kao stečeni dio svake druge strukovne kvalifikacije koja se sastoji i od tog nastavnog predmeta/modula.
(4) Zbroj bodova svih nastavnih predmeta/modula pojedine kvalifikacije određene razine jednak je ukupnoj vrijednosti obujma te kvalifikacije.
Članak 8.
(1) Strukovno obrazovanje ostvaruje se na temelju nacionalnog kurikuluma, strukovnog kurikuluma te školskog kurikuluma.
(2) Pored ciljeva utvrđenih nacionalnim kurikulumom, cilj je strukovnim kurikulumom osigurati i stjecanje kompetencija propisanih strukovnim kvalifikacijama.
(3) Udjel temeljne kompetencije u kvalifikacijama koje traju tri i više godina u prvoj godini obrazovanja mora biti najmanje 60% u odnosu na strukovnu kompetenciju, a u drugoj godini obrazovanja temeljna kompetencija mora biti najmanje 40%, a što se pobliže utvrđuje strukovnim kurikulumom za svaku kvalifikaciju određene razine.
(4) Strukovni kurikulum donosi ministar, a sadrži zajednički općeobrazovni i posebni strukovni dio. Metodologiju izradbe strukovnog kurikuluma utvrđuje Agencija.
(5) Zajednički općeobrazovni dio sadrži općeobrazovne predmete koji su zajednički i obvezni za određenu razinu kvalifikacije, a posebni strukovni dio sadrži strukovne predmete/module koji su vezani za određenu strukovnu kvalifikaciju.
(6) Posebni strukovni dio sadrži obvezni i izborni dio.
(7) Izborni dio kurikuluma programski je vezan za standard zanimanja, a polaznik ga bira prema svojim interesima i sklonostima.
(8) Strukovnim kurikulumom utvrđuju se:
– trajanje obrazovanja,
– materijalni i kadrovski uvjeti za njegovu provedbu,
– ishodi učenja,
– način praćenja, vrednovanja i ocjenjivanja,
– tjedni i godišnji fond nastavnih sati,
– tjedni broj nastavnih sati po predmetima/modulima,
– predmetni kurikulumi iskazani ciljevima i sadržajima, načinima izvedbe sadržaja i okružjem za učenje.
(9) Dijelove strukovnog kurikuluma (najviše 15% posebnog i izbornog dijela strukovnih sadržaja) izrađuje ustanova za strukovno obrazovanje zajedno s dionicima strukovnog obrazovanja, lokalnom i područnom (regionalnom) samoupravom, u skladu s nacionalnim kurikulumom, a donosi ga tijelo upravljanja ustanove za strukovno obrazovanje najkasnije do 31. kolovoza za sljedeću školsku godinu.
(10) Ustanova za strukovno obrazovanje je dužna najkasnije u roku od 15 dana od dana donošenja dijela kurikuluma iz stavka 9. ovoga članka dostaviti ga Agenciji.
III. SUSTAV OSIGURAVANJA KVALITETE STRUKOVNOG OBRAZOVANJA
Članak 9.
(1) Trajnim vrednovanjem polaznika, ustanova za strukovno obrazovanje i procesa u sustavu strukovnog obrazovanja uspostavlja se sustav osiguravanja kvalitete strukovnog obrazovanja.
(2) Kvaliteta strukovnog obrazovanja u pojedinoj ustanovi za strukovno obrazovanje utvrđuje se na temelju neposrednog uvida u rad ustanove za strukovno obrazovanje te na temelju nacionalnih, odnosno posebnih ispita sukladno posebnim propisima.
(3) Kvaliteta strukovnog obrazovanja postiže se:
– racionalnom mrežom kurikuluma i ustanova za strukovno obrazovanje,
– jedinstvenom bazom podataka za informacijsko praćenje i upravljanje sustavom,
– sustavom vrednovanja i prikupljanjem rezultata vrednovanja
– poticajnim i korekcijskim mjerama.
(4) Način praćenja i pokazatelje kvalitete strukovnog obrazovanja te način korištenja rezultata vrednovanja školskih ustanova za strukovno obrazovanje propisuje ministar.
(5) Bazu podataka iz stavka 3. podstavaka 2. ovoga članka vodi Ministarstvo, a koristi se kao izvor podataka za aplikacije koje koristi Agencija za svoje potrebe.
Članak 10.
(1) Mreža kurikuluma i ustanova za strukovno obrazovanje izrađuje se uzimajući u obzir:
– stručnu procjenu ekonomske održivosti i opravdanosti provedbe kurikuluma ili otvaranja ustanove za strukovno obrazovanje te plana zapošljavanja pojedinih profila kvalifikacija,
– uvažavanje postojećih gospodarskih kapaciteta i planova gospodarskog razvoja pojedinog područja,
– osiguravanje zaštite nacionalnih i lokalnih interesa u planiranju i predlaganju mreže kurikuluma i mreže ustanova za strukovno obrazovanje,
– projekcije demografskih kretanja na pojedinim područjima,
– zadovoljavanje svih preduvjeta za uspješnu provedbu kurikuluma.
(2) Mrežu kurikuluma i ustanova za strukovno obrazovanje osnivačima predlažu odgovarajuća sektorska vijeća.
Članak 11.
(1) Ustanove za strukovno obrazovanje dužne su provoditi samovrednovanje i vanjsko vrednovanje.
(2) Samovrednovanje se provodi za sljedeća ključna područja:
– planiranje i programiranje rada,
– poučavanje i podrška učenju,
– postignuća polaznika,
– materijalni uvjeti i ljudski potencijali,
– profesionalni razvoj zaposlenika,
– međuljudski odnosi u ustanovi za strukovno obrazovanje,
– rukovođenje i upravljanje,
– suradnja s ostalim dionicima.
(3) Vanjsko vrednovanje obavlja Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja.
Članak 12.
(1) Samovrednovanje ustanove za strukovno obrazovanje prati i vrednuje Povjerenstvo za kvalitetu, kojega imenuje tijelo upravljanja ustanove za strukovno obrazovanje. Način i postupak izbora članova Povjerenstva za kvalitetu utvrđuje se statutom ustanove za strukovno obrazovanje.
(2) Povjerenstvo za kvalitetu ima 7 članova, i to:
– 4 člana iz reda nastavnika i stručnih suradnika,
– 1 člana iz reda dionika na prijedlog osnivača,
– 1 člana iz reda polaznika,
– 1 člana iz reda roditelja.
(3) Upute o elementima i načinu provođenja samovrednovanja izradit će Agencija.
(4) Povjerenstvo za kvalitetu do kraja rujna za proteklu školsku godinu izrađuje izvješće te ga dostavlja tijelu upravljanja ustanove za strukovno obrazovanje i Agenciji. Sadržaj i način izradbe izvješća propisuje Agencija.
IV. USTROJSTVO SUSTAVA STRUKOVNOG OBRAZOVANJA I NADLEŽNOSTI
Članak 13.
(1) Agencija za strukovno obrazovanje je javna ustanova čija je djelatnost planiranje, razvijanje, organiziranje, praćenje i vrednovanje školskog i izvanškolskog sustava na području strukovnog obrazovanja.
(2) Osnivač Agencije je Republika Hrvatska, a osnivačka prava i dužnosti u ime osnivača, kao i nadzor nad zakonitošću rada Agencije obavlja Ministarstvo.
(3) Sjedište Agencije je u Zagrebu, a Agencija može osnivati podružnice.
(4) Tijela Agencije su Upravno vijeće, Stručno vijeće i ravnatelj Agencije.
(5) Agencijom upravlja Upravno vijeće, koje čine predsjednik i šest članova, a koje na razdoblje od četiri godine imenuje Vlada Republike Hrvatske na prijedlog ministra.
(6) Agenciju zastupa i predstavlja ravnatelj Agencije, koji organizira i vodi rad i poslovanje Agencije, a imenuje ga i razrješava Upravno vijeće Agencije na razdoblje od četiri godine. Ravnatelj se imenuje na temelju javnog natječaja.
(7) Statut Agencije donosi Upravno vijeće Agencije uz suglasnost osnivača, a na prijedlog ravnatelja Agencije, a Statutom se uređuje unutarnji ustroj, djelatnost Agencije, ovlasti i način odlučivanja tijela Agencije, osnivanje i djelatnost podružnica Agencije te druga pitanja od značenja za obavljanje djelatnosti i poslovanje Agencije.
(8) Agencija stječe sredstva za obavljanje svoje djelatnosti iz državnog proračuna Republike Hrvatske i iz vlastitih prihoda.
(9) Agencija ne može bez suglasnosti Ministarstva steći, opteretiti ili otuđiti nekretninu i drugu imovinu ili sklapati pravne poslove čija je vrijednost veća od vrijednosti utvrđene Statutom Agencije.
(10) Djelatnost Agencije obuhvaća sljedeće poslove:
– analitičke, razvojne i istraživačke poslove u području strukovnog obrazovanja,
– priprema informacije za tijela državne uprave, Vladu Republike Hrvatske i Hrvatski sabor te prema potrebi izrađuje izvješća u svezi sa strukovnim obrazovanjem,
– prati, surađuje i sudjeluje na provedbi programa i projekata vezanih uz područje strukovnog obrazovanja,
– obavlja savjetodavnu djelatnost,
– provodi stručno osposobljavanje i usavršavanje nastavnika u području strukovnog obrazovanja,
– provodi stručno-pedagoški nadzor u području strukovnog obrazovanja,
– organizira i provodi stručne ispite za nastavnike struke kao javnu ovlast,
– organizira i provodi postupke napredovanja nastavnika struke u srednjoškolskim ustanovama kao javnu ovlast,
– uspostavlja i održava informacijski sustav strukovnog obrazovanja,
– sudjeluje u postupcima vrednovanja, samovrednovanja i vanjskog vrednovanja,
– vodi zbirku osobnih podataka učenika, ravnatelja, nastavnika, stručnih suradnika te zbirke podataka materijalne imovine ustanova u kojima se realiziraju strukovni kurikulumi za stjecanje strukovnih kvalifikacija, a Agencija je korisnik podataka iz navedenih zbirki,
– priprema i razvija metodologiju izradbe standarda zanimanja, strukovnih kvalifikacija i kurikuluma,
– sudjeluje u definiranju prijedloga mreže ustanova i kurikuluma koji se upućuju osnivačima te infrastrukture u funkciji relevantnosti i racionalizacije sustava strukovnog obrazovanja,
– priprema prijedloge standarda zanimanja i davanje stručnog mišljenja na prijedloge drugih,
– priprema prijedloge strukovnih kvalifikacija i davanje stručnog mišljenje na prijedloge drugih,
– izrađuje strukovne kurikulume i daje stručna mišljenja na prijedloge drugih predlagatelja,
– organizira i provodi državna natjecanja učenika i smotre učeničkih radova u sustavu strukovnog obrazovanja,
– priprema i provodi programe i projekte financirane ili sufinancirane iz fondova Europske unije i drugih oblika međunarodne pomoći,
– surađuje sa socijalnim partnerima i ostalim dionicima u sustavu strukovnog obrazovanja.
Članak 14.
(1) Vijeće za strukovno obrazovanje ima 17 članova koje imenuje ministar, i to:
– 1 člana na prijedlog Hrvatske udruge poslodavaca,
– 1 člana na prijedlog Hrvatske gospodarske komore,
– 1 člana na prijedlog Hrvatske obrtničke komore,
– 3 člana predstavnika sindikata,
– 1 člana na prijedlog ministarstva nadležnog za gospodarstvo,
– 1 člana predstavnika nacionalnih saveza osoba s invaliditetom koji predstavlja polaznike s teškoćama u razvoju, na prijedlog ministra nadležnog za zdravstvo i socijalnu skrb,
– 1 člana na prijedlog Agencije,
– 1 člana na prijedlog Hrvatskog zavoda za zapošljavanje,
– 1 člana na prijedlog Ministarstva,
– 4 člana predstavnika ustanova za strukovno obrazovanje,
– 1 člana predstavnika sveučilišnih studija,
– 1 člana predstavnika stručnih studija.
(2) Članovi Vijeća za strukovno obrazovanje biraju se na razdoblje od pet godina.
(3) Vijeće za strukovno obrazovanje predlaže obrazovne sektore, usklađuje rad svih dionika u području strukovnog obrazovanja, pokreće inicijative za donošenje novih ili izmjene i dopune postojećih kurikuluma, predlaže mjere i aktivnosti te strategije razvoja strukovnog obrazovanja te obavlja i druge poslove u skladu s odlukom o imenovanju.
Članak 15.
(1) Ministar na prijedlog Vijeća za strukovno obrazovanje, a uz prethodno mišljenje Agencije, donosi odluku kojom se utvrđuju obrazovni sektori kao integrativna područja jedne ili više struka.
(2) Svaki obrazovni sektor obuhvaća skupinu kurikuluma na osnovi kojih polaznici stječu znanja, vještine i kompetencije u užem smislu u nekom profilu, a za obavljanje određenih poslova u različitim zanimanjima.
Članak 16.
(1) Za svaki obrazovni sektor osniva se sektorsko vijeće, a sektorsko vijeće može se sastojati od podsektora.
(2) Ministar osniva sektorska vijeća te imenuje i razrješava njegove članove.
(3) Svako sektorsko vijeće sastoji se od najviše 20 članova, koji se imenuju na rok od pet godina i mogu biti ponovo imenovani.
(4) Za članove se imenuju stručnjaci na prijedlog ministarstava nadležnih za pojedini sektor i uz suglasnost poslodavca, a iz redova poslodavaca, komora, sindikata, strukovnih udruga, nacionalnih saveza osoba s invaliditetom, visokih učilišta, ustanova za strukovno obrazovanje i drugih dionika.
(5) U svako sektorsko vijeće imenuje se jedan član iz nadležnog ministarstva za pojedini sektor.
(6) U svako sektorsko vijeće ministar izravno imenuje predstavnika Agencije i predstavnike odgovarajućih ustanova za strukovno obrazovanje.
(7) Ako se za neki sektor ne može utvrditi nadležnost pojedinog ministarstva, člana predlaže ministarstvo nadležno za gospodarstvo.
(8) Sredstva za rad sektorskih vijeća, naknade članovima sektorskih vijeća te sredstva za sve druge troškove vezane uz rad sektorskih vijeća osiguravaju se iz proračuna Agencije.
Članak 17.
Sektorska vijeća su partnerski sastavljena savjetodavna i stručna tijela koja iskazuju potrebe tržišta rada, visokog obrazovanja i svih drugih sastavnica hrvatskog društva, a kroz:
– definiranje potrebnih strukovnih kvalifikacija,
– analiziranje postojećih i potrebnih kompetencija unutar sektora te u podsektorima,
– davanje mišljenja Agenciji o potrebnom sadržaju strukovnih kvalifikacija,
– izrađivanje sadržaja dijelova standarda strukovne kvalifikacije,
– promicanje sektora te mogućnosti zapošljavanja unutar sektora,
– davanje prijedloga mreže kurikuluma i ustanova za strukovno obrazovanje osnivačima ustanova za strukovno obrazovanje,
– utvrđivanje profila unutar pojedinoga obrazovnog sektora.
Članak 18.
(1) Dionike u području strukovnog obrazovanja čine nadležna ministarstva za pojedine sektore, lokalna i područna (regionalna) samouprava, sindikati, udruge poslodavaca, strukovne i druge udruge, komore, visoka učilišta, pravne osobe koje se bave posredovanjem u zapošljavanju te ustanove za strukovno obrazovanje.
(2) Dionici potiču i usmjeravaju razvoj strukovnog obrazovanja na nacionalnoj i lokalnim i područnim (regionalnim) razinama.
(3) Dionici putem svojih predstavnika:
– sudjeluju u aktivnostima Vijeća za strukovno obrazovanje te sektorskih vijeća,
– razmatraju potrebe tržišta rada,
– pridonose da strukovne kvalifikacije i kurikulumi budu primjereni potrebama tržišta rada i pojedinaca,
– promiču cjeloživotno strukovno učenje,
– sufinanciraju strukovno obrazovanje u skladu sa svojim mogućnostima,
– pridonose osiguravanju kvalitete sustava strukovnog obrazovanja.
Članak 19.
(1) Ustanova za strukovno obrazovanje obavlja sljedeće poslove:
– obavlja djelatnost strukovnog obrazovanja redovitih učenika i djelatnost strukovnog obrazovanja odraslih
– obrazovnu ponudu usklađuje s potrebama tržišta rada,
– uspostavlja lokalna partnerstva,
– izrađuje dio kurikuluma sukladno lokalnim i regionalnim potrebama,
– obavlja i druge poslove u skladu s ovim Zakonom.
(2) Ustanova za strukovno obrazovanje može staviti u promet proizvode i usluge koji nastaju kao rezultat djelatnosti ustanove, a ukoliko u obavljanju svoje djelatnosti ustanova ostvari dobit, ta se dobit upotrebljava isključivo za obavljanje i razvoj djelatnosti ustanove u skladu s aktom o osnivanju i statutom ustanove.
V. ORGANIZACIJA I PROVEDBA ODGOJNO-
-OBRAZOVNOG RADA
Članak 20.
(1) Uvjeti za upis polaznika u srednje strukovno obrazovanje su: zdravstvena sposobnost, posebne psihofizičke sposobnosti, prethodno stečena razina kvalifikacije te drugi uvjeti propisani kurikulumom.
(2) Broj polaznika koje ustanova za strukovno obrazovanje upisuje u prvi razred, planira se sukladno broju učenika koji završavaju osnovno obrazovanje, kadrovskim i prostornim mogućnostima ustanove, potrebama gospodarstva i slobodnim mjestima za provedbu praktičnog dijela obrazovanja.
(3) Kandidatima s teškoćama u razvoju ustanova za strukovno obrazovanje osigurava upis u skladu s rješenjem nadležnih službi.
(4) Ministarstvo na prijedlog ustanova za strukovno obrazovanje i osnivača te dionika objavljuje elemente i kriterije za upis u prvi razred strukovnog obrazovanja, svake godine četiri mjeseca prije početka iduće školske godine.
Članak 21.
(1) U sustavu strukovnog obrazovanja omogućena je horizontalna i vertikalna prohodnost.
(2) Uvjete i načine nastavka obrazovanja za višu razinu kvalifikacije (vertikalna prohodnost) propisuje ministar.
(3) Uvjete i način nastavka obrazovanja za istu razinu kvalifikacije (horizontalna prohodnost) utvrđuju stručna tijela ustanove za strukovno obrazovanje sukladno uputama Agencije.
Članak 22.
Osnivač u suradnji s ustanovom za strukovno obrazovanje i dionicima svake godine, šest mjeseci prije početka iduće školske godine, osigurava slobodna mjesta za izvođenje praktične nastave i vježbi koja se obavlja kod poslodavca, vodeći brigu o prilagođenim slobodnim mjestima za polaznike s teškoćama u razvoju, te o tome izvješćuje Ministarstvo.
Članak 23.
Nastavna godina za određenu razinu kvalifikacije, gdje se nastava većim dijelom izvodi u obliku vježbi i praktične nastave, traje najviše 38 tjedana.
Članak 24.
(1) Stjecanje znanja, vještina i sposobnosti provodi se praktičnom nastavom i vježbama.
(2) Praktična nastava i vježbe izvode se u ustanovi za strukovno obrazovanje i/ili kod poslodavca.
(3) Ukupan fond sati i materijalni uvjeti za izvođenje praktične nastave i vježbi određuju se kurikulumom.
(4) Prostori u kojima se izvodi praktična nastava i vježbe moraju udovoljavati zahtjevima sigurnosti na radu i ostalim propisima.
Članak 25.
(1) Prava i obveze ustanove za strukovno obrazovanje, polaznika i poslodavca iz provedbe praktične nastave i vježbi koje se izvode kod poslodavca, utvrđuju se ugovorom o provedbi praktične nastave.
(2) Ugovore iz stavka 1. ovoga članka zaključuju ustanova za strukovno obrazovanje, poslodavac i polaznik stariji od 18 godina, odnosno ustanova, poslodavac i roditelj/staratelj polaznika mlađeg od 18 ili ustanova za strukovno obrazovanje i poslodavac ili ustanove za strukovno obrazovanje međusobno.
(3) Evidenciju o zaključenim ugovorima iz stavka 2. ovoga članka vodi ustanova za strukovno obrazovanje.
Članak 26.
(1) Poslodavac može sklopiti ugovor o provedbi praktične nastave:
– ako ima propisane radne prostore i opremu,
– ako polazniku odredi mentora koji ima odgovarajuću kvalifikaciju i pedagoške kompetencije, a koji je u radnom odnosu kod poslodavca.
(2) Ostali uvjeti koje moraju ispunjavati poslodavci za izvođenje praktične nastave utvrđuju se pedagoškim standardom i kurikulumom, a postupak utvrđivanja uvjeta te obrasce ugovora o provedbi praktične nastave propisuje ministar.
Članak 27.
(1) Dužnosti poslodavca koji sklapa ugovor su:
– osigurati polazniku potrebne uvjete za stjecanje propisanih kompetencija,
– osigurati i provoditi propisane mjere zaštite na radu za vrijeme izvođenja praktične nastave
– polazniku redovito isplaćivati ugovorenu nagradu,
– voditi dokumentaciju pohađanja praktične nastave ili vježbi,
– omogućiti zaduženom nastavniku ustanove za strukovno obrazovanje da neposrednim uvidom i uvidom u propisanu dokumentaciju prati izvršenje i kvalitetu izvršenja praktične nastave i/ili vježbi,
– ispunjavati druge ugovorom o provedbi praktične nastave dogovorene obveze.
(2) Poslodavac polaznika može zadužiti samo onim poslovima koji osiguravaju stjecanje kompetencija u skladu s kurikulumom i ugovorom o provedbi praktične nastave.
Članak 28.
Obveze polaznika na praktičkoj nastavi i vježbama kod poslodavca su:
– redovito pohađanje praktične nastave i/ili vježbi te drugih obveznih obrazovnih oblika,
– redovito ispunjavanje svojih nastavnih obveza proizišlih iz kurikuluma i ugovora, a u funkciji provedbe praktične nastave ili vježbi kod poslodavca,
– postupanje sukladno uputama poslodavca i ustanove za strukovno obrazovanje o provedbi praktične nastave ili vježbi,
– postupanje u skladu s propisima o sigurnosti na radu,
– čuvanje imovine i poslovne tajne poslodavca.
Članak 29.
(1) Redovitim polaznicima u prvoj godini obrazovanja praktična nastava i vježbe mogu trajati najviše 4 sata dnevno, odnosno 20 sati tjedno.
(2) Redovitim polaznicima u ostalim godinama obrazovanja dnevno trajanje praktične nastave i vježbi uređuje se sukladno propisima kojima se uređuju radni odnosi te drugim propisima.
(3) Ako praktična nastava i vježbe kontinuirano traju 4 ili više sati dnevno, polaznicima iz stavka 2. ovoga članka mora se osigurati najmanje trideset minuta dnevnog odmora.
(4) Tijekom školske godine ustanova za strukovno obrazovanje i poslodavac polaznicima iz stavka 1. i stavka 2. ovoga članka moraju osigurati najmanje 45 radnih dana odmora.
(5) Polaznik ne može biti istoga dana i na nastavi u ustanovi za strukovno obrazovanje i na praktičnoj nastavi i vježbama kod poslodavca.
(6) Iznimno, u opravdanima razlozima, na zahtjev ustanove, a uz prethodno mišljenje Agencije, Ministarstvo može odobriti i drugačiju organizaciju nastave iz stavka 5. ovoga članka.
(7) U praktičnoj nastavi i vježbama koje se provode kod poslodavca, primjenjuju se odredbe propisa kojima se uređuju radni odnosi, sigurnost i zaštita na radu.
Članak 30.
(1) Za polaznika koji obavlja praktičnu nastavu i vježbe kod poslodavca ustanova za strukovno obrazovanje, u pravilu u drugoj godini, provodi provjeru stečenih znanja i vještina te dokumentacije koju polaznik vodi prema propisima.
(2) Ako polaznik ne zadovolji na provjeri znanja i vještina poslodavca se savjetuje o daljnjem radu s polaznicima.
(3) Postupak i način provedbe provjere u tijeku obrazovanja propisuje ministar, a sadržaj provjere u tijeku obrazovanja utvrđuje Agencija.
Članak 31.
(1) Za vrijeme izvođenja praktične nastave i vježbi kod poslodavca polaznik, sukladno provedenom vremenu, ima pravo na nagradu, koju isplaćuje poslodavac, osim ako posebnim zakonom nije drugačije određeno.
(2) Visina nagrade određuje se prema ostvarenoj prosječnoj neto plaći u Republici Hrvatskoj u prethodnoj godini, i to:
– u prvoj godini obrazovanja 10%
– u drugoj godini obrazovanja 20%,
– u ostalim godinama obrazovanja 25%.
(3) Poslodavac može dodatno nagraditi polaznika nagradom većom od nagrade iz stavka 2. ovoga članka.
Članak 32.
(1) Poslodavac može raskinuti ugovor o provedbi praktične nastave u sljedećim situacijama:
– ako je ugovor bio zaključen na temelju lažnih isprava,
– ako polaznik bez opravdanih razloga učestalo izostaje s praktične nastave, sukladno statutu ustanove za strukovno obrazovanje,
– ako se polazniku promijenilo zdravstveno stanje, te prema mišljenju nadležnog liječnika nije u mogućnosti nastaviti obrazovanja u upisanoj kvalifikaciji,
– ako polaznik krši dužnosti koje su određene ovim i drugim zakonima, ugovorom o provedbi praktične nastave te internim propisima poslodavca,
– ako se polaznik ispiše iz ustanove za strukovno obrazovanje.
(2) Poslodavac svoju odluku iz stavka 1. ovoga članka mora obrazložiti u pisanom obliku drugoj ugovornoj strani.
(3) Ustanova za strukovno obrazovanje, odnosno polaznik ili njegov roditelj, odnosno staratelj raskidaju ugovor s poslodavcem ukoliko poslodavac ne ispunjava ugovorne obveze te ako poslodavac više ne ispunjava uvjete za provedbu praktičnog obrazovanja.
(4) U slučaju da je ugovor raskinut zbog nemogućnosti ispunjavanja ugovornih obveza poslodavca, ustanova za strukovno obrazovanje će polazniku omogućiti zaključivanje novog ugovora s drugim poslodavcem.
(5) Ako se ugovor o provedbi praktične nastave ne može raskinuti sporazumno, odluku o raskidu, na zahtjev zainteresirane strane, donosi osnivač ustanove za strukovno obrazovanje.
Članak 33.
(1) Centri novih tehnologija organiziraju se u ustanovama za strukovno obrazovanje s ciljem provedbe i unapređenja praktične nastave ili dijela praktične nastave te vježbi odgovarajuće struke.
(2) Mrežu centara novih tehnologija i pripadajućih ustanova za strukovno obrazovanje pojedinom centru donosi Ministarstvo na prijedlog Agencije.
(3) Ustanova za strukovno obrazovanje, u kojoj je organiziran centar novih tehnologija, osigurava ukupne stručne i materijalne uvjete za provedbu praktične nastave i vježbi svojih polaznika, polaznika drugih ustanova te vanjskih korisnika.
(4) Ustanova za strukovno obrazovanje je obvezna u svom godišnjem planu i programu rada odnosno školskom kurikulumu planirati i pružanje usluga provedbe praktične nastave ili dijela praktične nastave te provedbe vježbi drugim ustanovama za strukovno obrazovanje sukladno mreži iz stavka 2. ovoga članka te vanjskim korisnicima.
(5) Materijalne troškove centra novih tehnologija nastale pružanjem usluga drugim pripadajućim ustanovama za strukovno obrazovanje osigurava osnivač ustanove korisnika usluge, a troškove stručnog rada Ministarstvo.
VI. POLAZNICI
Članak 34.
(1) Status redovitog polaznika stječe se upisom u ustanovu koja provodi kurikulum za stjecanje određene kvalifikacije.
(2) Status redovitog polaznika prestaje na način propisan Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi.
Članak 35.
(1) Iznimno, kategoriziranim športašima sukladno odredbama Zakona o športu i polaznicima koji ne završavaju obrazovanje zbog roditeljstva, iznimnih, socijalnih, osobnih ili obiteljskih prilika te zbog bolesti može se produžiti status redovitog polaznika najviše za dvije godine.
(2) O produženju statusa redovitog polaznika uz priloženu dokumentaciju nadležnih tijela, odlučuje ravnatelj na prijedlog stručnog tijela ustanove za strukovno obrazovanje.
(3) Polaznici iz stavka 1. ovoga članka imaju pravo dva puta pohađati svaki razred ukoliko zbog opravdanih razloga nisu ispunili obveze iz obrazovnoga kurikuluma.
Članak 36.
Polazniku koji je na više od dvije godine iz opravdanih razloga prekinuo obrazovanje, na prijedlog stručnog tijela ustanove za strukovno obrazovanje i uz prethodno pribavljeno mišljenje Agencije, ravnatelj ustanove za strukovno obrazovanje određuje uvjete za nastavak i stjecanje kvalifikacije ako je kurikulum izmijenjen u odnosu na kurikulum kvalifikacije koju je pohađao.
VII. NASTAVNICI
Članak 37.
(1) Poslove nastavnika strukovnih predmeta obavljaju nastavnici stručno-teorijskih sadržaja, nastavnici praktične nastave i vježbi, strukovni učitelji i suradnici u nastavi.
(2) Poslove nastavnika stručno-teorijskih sadržaja može obavljati osoba koji je završila studij odgovarajuće vrste kojim se stječe najmanje 180 ECTS bodova ili više, ako je tako propisano kurikulumom, i ima potrebno pedagoško-psihološko-didaktičko-metodičko obrazovanje kojim se stječe 60 ECTS bodova (u daljnjem tekstu: pedagoške kompetencije) te koja ispunjava ostale uvjete propisane kurikulumom.
(3) Poslove nastavnika praktične nastave i vježbi može obavljati nastavnik koji je završio preddiplomski sveučilišni studij ili preddiplomski stručni studij odgovarajuće vrste kojim se stječe najmanje 180 ECTS bodova i ima pedagoške kompetencije te prethodno stečenu kvalifikaciju odgovarajućeg profila.
(4) Poslove strukovnog učitelja može obavljati osoba koja ima razinu obrazovanja propisanu kurikulumom, a ima najmanje srednje strukovno obrazovanje odgovarajućeg profila, pedagoške kompetencije te radni staž u struci u trajanju od najmanje pet godina.
(5) Poslove suradnika u nastavi može obavljati osoba koja je završila odgovarajuće srednje obrazovanje, stekla pedagoške kompetencije te ima radni staž u struci u trajanju od najmanje pet godina, osim ako strukovnim kurikulumom nije drugačije propisano.
(6) Strukovni učitelji, suradnici u nastavi i mentori iz članka 26. ovoga Zakona pedagoške kompetencije stječu po posebnom programu koji donosi Ministarstvo, a organizira i provodi institucija koju ovlasti Ministarstvo.
Članak 38.
(1) Inspekcijski nadzor nad ustanovama za strukovno obrazovanje obavlja prosvjetna inspekcija Ministarstva.
(2) Inspekcijski nadzor nad provođenjem praktične nastave i vježbi kod poslodavca u dijelu primjene propisa o radu, sigurnosti i zaštite na radu obavljaju tijela određena posebnim propisima.
(3) Inspekcijski nadzor nad provedbom dijela kurikuluma koji se ostvaruje po posebnim propisima obavlja nadležna inspekcija, uz prethodno pisanu obavijest Ministarstvu o namjeri provođenja inspekcije.
VIII. PEDAGOŠKA DOKUMENTACIJA I EVIDENCIJE
Članak 39.
(1) Ustanove za strukovno obrazovanje o polazniku vode evidenciju i dokumentaciju o obavljanju praktične nastave i vježbi kod poslodavca.
(2) Evidencija obvezno mora sadržavati podatke o poslodavcima kod kojih polaznici obavljaju praktičnu nastavu i vježbe, dokumentaciju o zdravstvenoj sposobnosti polaznika, dokaze o osposobljenosti za rad na siguran način, ugovor s poslodavcem, evidenciju ispunjavanja ugovorenih obveza, kao i evidenciju ostvarenja tog dijela kurikuluma.
(3) Sadržaj i oblik obrazaca iz ovoga članka donosi ministar.
IX. KAZNENE ODREDBE
Članak 40.
(1) Novčanom kaznom u iznosu od 5.000,00 do 10.000,00 kuna za prekršaj će se kazniti ustanova za strukovno obrazovanje ako:
– ne postupa u skladu s ministrovom odlukom o upisu,
– ne poštuje propisana mjerila za izbor kandidata u slučaju ograničenja upisa,
– istoga dana polaznika optereti izvođenjem nastave u ustanovi i praktične nastave kod poslodavca,
– ako polaznicima utvrdi dnevno trajanje praktične nastave i vježbi suprotno propisima kojima se uređuju radni odnosi te drugim propisima.
(2) Novčanom kaznom u iznosu od 2.000,00 do 5.000,00 kaznit će se i odgovorna osoba ustanove za strukovno obrazovanje za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka.
X. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 41.
Agencija za strukovno obrazovanje koja je osnovana Uredbom o osnivanju Agencije za strukovno obrazovanje (»Narodne novine«, br. 10/05.), nastavlja s radom te je dužna uskladiti svoje ustrojstvo, djelovanje i opće akte s odredbama ovoga Zakona u roku od šest mjeseci od dana njegovog stupanja na snagu.
Članak 42.
(1) Podzakonske propise na temelju ovoga Zakona ministar će donijeti u roku od godine dana od dana njegovog stupanja na snagu.
(2) Standarde zanimanja i strukovnih kvalifikacija iz članka 6. stavka 4. ovoga Zakona ministar će donijeti do 31. prosinca 2012.
(3) Strukovni kurikulum iz članka 8. stavka 4. ovoga Zakona ministar će donijeti do 31. prosinca 2013.
(4) Do donošenja strukovnih kurikuluma iz stavka 3. ovoga članka primjenjuju se važeći nastavni planovi i programi te odgovarajuća pedagoška dokumentacija.
(5) Odluka ministra o uspostavi obrazovnih sektora u strukovnom obrazovanju primjenjuje se do donošenja Odluke o uspostavi obrazovnih sektora sukladno članku 15. stavku 1. ovoga Zakona.
(6) Upute o načinu provođenja samovrednovanja i sadržaj i način izradbe izvješća iz članka 12. ovoga Zakona i stručne upute iz članka 21. stavka 3. propisuje Agencija općim aktom u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
(7) Povjerenstvo za kvalitetu iz članka 12. ovoga Zakona ustanove za strukovno obrazovanje dužne su osnovati u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
(8) Vijeće za strukovno obrazovanje iz članka 14. ovoga Zakona ministar će imenovati u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
(9) Ministar je dužan imenovati sektorska vijeća iz članka 16. ovoga Zakona u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
Članak 43.
Ustanove za strukovno obrazovanje dužne su uskladiti svoje opće akte s odredbama ovoga Zakona najkasnije do 31. kolovoza 2009.
Članak 44.
Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«, osim odredbe članka 2. stavka 1. ovoga Zakona koja stupa na snagu na dan pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji.
Klasa: 602-03/08-01/01
Zagreb, 20. veljače 2009.
HRVATSKI SABOR
Predsjednik
Hrvatskoga sabora
Luka Bebić, v. r.

Brzi pretpregled sadržaja

Zakon o strukturnoj potpori i uređenju tržišta u ribarstvu

HRVATSKI SABOR
3747
Na temelju članka 88. Ustava Republike Hrvatske, donosim
ODLUKU
O PROGLAŠENJU ZAKONA O STRUKTURNOJ POTPORI I UREĐENJU TRŽIŠTA U RIBARSTVU
Proglašavam Zakon o strukturnoj potpori i uređenju tržišta u ribarstvu, koji je Hrvatski sabor donio na sjednici 11. prosinca 2009. godine.
Klasa: 011-01/09-01/215
Urbroj: 71-05-03/1-09-2
Zagreb, 17. prosinca 2009.
Predsjednik
Republike Hrvatske
Stjepan Mesić, v. r.
ZAKON 
O STRUKTURNOJ POTPORI I UREĐENJU TRŽIŠTA U RIBARSTVU
I. OPĆE ODREDBE
Članak 1.
Ovim se Zakonom propisuju opći uvjeti, ciljevi, mjere i način ostvarivanja potpora u okviru strukturne politike, potpora u posebnom statusu i mjere uređenja tržišta proizvoda ribarstva, korisnici i sudionici u provedbi mjera sukladno ovome Zakonu te institucionalna podrška.
Članak 2.
(1) Korisnici i sudionici u provedbi mjera sukladno ovome Zakonu (u daljnjem tekstu: korisnici) su fizičke i pravne osobe koje ispunjavaju uvjete propisane ovim Zakonom i propisima donesenim na temelju njega, a koji su krajnji primatelji potpora.
(2) Korisnik ne smije davati netočne podatke u namjeri ostvarivanja prava na temelju ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju njega.
(3) Korisnik je dužan vratiti sredstva dobivena na temelju netočnih podataka i/ili ako ih je ostvario protivno uvjetima i odredbama ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju njega.
(4) U slučaju da korisnik ne vrati sredstva iz stavka 3. ovoga članka, dužan je platiti zakonske zatezne kamate u roku od 30 dana od konačnosti rješenja kojim se korisniku naređuje povrat sredstava.
(5) Korisnik koji nije vratio novčana sredstva iz stavka 3. i 4. ovoga članka na račun Ministarstva ne ostvaruje pravo na isplatu mjera financiranja određenih ovim Zakonom do podmirenja nastalih novčanih obveza.
(6) Korisnik iz stavka 5. ovoga članka ne može podnijeti novi zahtjev za stjecanje prava na sredstva financiranja mjera određenih ovim Zakonom u roku od jedne godine računajući od dana konačnosti rješenja kojim inspektor naređuje korisniku povrat sredstava.
(7) Korisnici moraju čuvati isprave pet godina od dana podnošenja zahtjeva na temelju kojeg su ostvarili pravo sukladno ovom Zakonu i propisima donesenim na temelju njega.
(8) Iznimno od stavka 7. ovoga članka, korisnici koji ostvaruju potporu u okviru strukturne politike moraju čuvati isprave tri godine od zatvaranja Operativnoga programa za provođenje strukturne politike u ribarstvu i financiranje identificiranih prioriteta i ciljeva (u daljnjem tekstu: Operativni program) iz članka 8. ovoga Zakona.
Potpore ribarstvu na lokalnoj razini
Članak 3.
(1) U okviru svojih razvojnih programa jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave mogu dodjeljivati potpore u sklopu mjera strukturne politike i potpore u posebnom statusu, sukladno odredbama ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju njega.
(2) Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave ne mogu financirati mjere koje se temelje na cijeni, količini, jedinici proizvodnje i/ili jedinici sredstava za proizvodnju.
(3) Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave za mjere iz svojih programa potpore ribarstvu dužne su zatražiti prethodno odobrenje Ministarstva.
(4) Ministarstvo će, sukladno uvjetima propisanim ovim Zakonom i propisima donesenim na temelju njega, donijeti rješenje o odobrenju mjera ili rješenje o odbijanju zahtjeva.
(5) Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave ne smiju isplatiti nikakve potpore u sklopu mjera strukturne politike i potpore u posebnom statusu bez ishođenja rješenja o odobrenju iz stavka 4. ovoga članka.
(6) Ministarstvo vodi Registar potpora ribarstvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave u elektroničkom obliku.
(7) Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave podnose Ministarstvu izvješće o provedbi mjera iz programa potpora ribarstvu.
(8) Uvjete za financiranje mjera iz stavka 1. ovoga članka te način njihove provedbe i izvješćivanja propisuje ministar pravilnikom.
(9) Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave mogu odobravati lokalne potpore ribarstvu zaključno s 31. prosinca 2010. godine, a sukladno posebnim propisima.
Članak 4.
Financijska sredstva dodijeljena na temelju ovoga Zakona ne mogu biti predmet ovrhe dok se ne isplate na račun korisnika.
Članak 5.
Ako ovim Zakonom nije drugačije određeno, pojedini pojmovi uporabljeni u ovom Zakonu imaju ova značenja:
1. Akvakultura – uzgoj i kultiviranje riba i drugih vodenih organizama korištenjem tehnika za povećanje proizvodnje ovih organizama izvan prirodnih kapaciteta okoliša; organizmi ostaju u vlasništvu fizičke ili pravne osobe u fazi uzgoja i kultiviranja, sve do, i uključujući trenutak izlova,
2. Gospodarski ribolov malim plovilima – ribolov koji se obavlja ribarskim plovilom čija je ukupna duljina preko svega manja od 12 metara i koji ne koriste koće, dredže i obalne potegače,
3. Mikro, mala i srednja poduzeća – poduzeća klasificirana sukladno Zakonu o poticanju razvoja malog gospodarstva (»Narodne novine«, br. 29/02. i 63/07.),
4. Ministar – čelnik središnjeg tijela državne uprave nadležnog za poslove ribarstva,
5. Ministarstvo – središnje tijelo državne uprave nadležno za poslove ribarstva, 
6. Mjere strukturne politike – niz aktivnosti s ciljem izvršavanja područja prioriteta,
7. Operativni program – jedinstveni dokument koji sadrži odabrane prioritete i ciljeve koji se trebaju ispuniti uz pomoć mjera strukturne politike,
8. Područje ili zajednica koja ovisi o ribarstvu – ono područje ili zajednica uz obalu mora, jezera, akumulacije (uključujući ribnjake) ili riječnog estuarija koje karakterizira značajna razina zaposlenosti u sektoru ribarstva,
9. Područje prioriteta – jedan od prioriteta u operativnom programu koji tvori skupinu povezanih mjera s posebnim mjerljivim ciljevima,
10. Posredničko tijelo – svako javno ili privatno tijelo, ili služba koja djeluje u nadležnosti tijela za upravljanje ili tijela za potvrđivanje, i koje izvršava naloge u ime tih tijela,
11. Prerada proizvoda ribarstva – obuhvaća preradu proizvoda ribarstva ili daljnju preradu tako prerađenih proizvoda,
12. Proizvodi ribarstva – obuhvaćaju proizvode ulovljene u moru ili u kopnenim vodama i proizvode u akvakulturi, te njihove prerađevine, a navedeni su u Dodatku II. ovoga Zakona,
13. Proizvođač – fizička ili pravna osoba koja upotrebljava sredstva za proizvodnju kako bi proizvela proizvode ribarstva radi njihove prve prodaje,
14. Projekt – svaki projekt koji je odabran prema kriterijima potvrđenima od strane Odbora za praćenje i kojega provodi jedan ili više korisnika u svrhu postizanja ciljeva u okviru odgovarajućeg područja prioriteta,
15. Sektor ribarstva – gospodarski sektor koji uključuje sve djelatnosti proizvodnje, prerade i tržišta proizvoda ribarstva.
II. STRUKTURNA POLITIKA U RIBARSTVU
Ciljevi i načela strukturne politike
Članak 6.
(1) Ciljevi strukturne politike u ribarstvu su:
1. omogućavanje gospodarske, ekološke i socijalne održivosti cjelokupnog sektora ribarstva kroz provođenje i financiranje mjera sukladno strateškim dokumentima i posebnim zakonima o upravljanju živim bogatstvima mora i slatkih voda, koje uključuje i istraživanje u području ribarstva,
2. omogućavanje primjerenoga životnog standarda svih subjekata u ribarstvu, kako u dijelu primarne proizvodnje tako i u dijelu dodavanja vrijednosti i preradi proizvoda ribarstva,
3. omogućavanje postizanja održive ravnoteže između raspoloživih resursa i ribolovnog kapaciteta,
4. jačanje konkurentnosti sektora,
5. poticanje jednake zastupljenosti i jednakosti spolova u sektoru.
(2) Ciljevi strukturne politike u ribarstvu ostvaruju se kroz mjere strukturne politike u okviru područja prioriteta.
(3) Mjere strukturne politike u ribarstvu poštuju načela upotpunjavanja, dosljednosti i usklađenosti, i to na način da:
1. omogućavaju pomoć koja upotpunjuje nacionalna, regionalna i lokalna djelovanja, integrirajući ih pritom s općim principima razvoja,
2. moraju biti u skladu i dosljedna s politikom, prioritetima i aktivnostima kako sektora ribarstva tako i drugih vezanih sektora,
3. moraju biti u skladu sa strukturnim mjerama namijenjenim ruralnom razvoju, regionalnom razvoju, socio-ekonomskoj koheziji i drugim financijskim instrumentima.
(4) Mjere strukturne politike poštuju specifičnosti lokalnih prostora te se u njihovo provođenje uključuju i lokalne zajednice uzimajući u obzir lokalne strategije.
Nacionalni strateški plan razvoja ribarstva
Članak 7.
(1) Nacionalni strateški plan razvoja ribarstva (u daljnjem tekstu: Nacionalni strateški plan) je strateški dokument kojim se utvrđuju prioriteti i ciljevi razvoja ribarstva.
(2) Mjere strukturne politike provode se u skladu s Nacionalnim strateškim planom.
(3) Nacionalni strateški plan se donosi za određena vremenska razdoblja za korištenje sredstava za financiranje mjera strukturne politike u ribarstvu.
(4) Nacionalni strateški plan mora sadržavati:
– kratak opis svih aspekata politike ribarstva (analiza stanja),
– prioritete i ciljeve politike ribarstva,
– korisnike, financijski okvir i rokove za njegovu provedbu,
– naznaku vremenskog razdoblja za koje se donosi.
(5) Nacionalni strateški plan svojim sadržajem iz stavka 4. ovoga članka pokriva sljedeće:
– upravljanje i prilagodbu ribarske flote,
– održivi razvoj akvakulture,
– održivi razvoj prerade i trženja proizvoda ribarstva,
– održivi razvoj gospodarskog ribolova na slatkim vodama,
– održivi razvoj područja i zajednica koja ovise o ribarstvu uključujući i kriterije za njihovo definiranje,
– konkurentnost sektora ribarstva uključujući unapređenje njegovih struktura, organizacije i radnog okruženja,
– očuvanje ljudskih resursa i zaštitu vodenog okoliša u sektoru ribarstva.
(6) Nacionalni strateški plan donosi Vlada Republike Hrvatske na prijedlog Ministarstva.
Operativni program
Članak 8.
(1) Na temelju Nacionalnog strateškog plana izrađuje se Operativni program.
(2) Operativni program se donosi za određena vremenska razdoblja za korištenje sredstava za financiranje mjera strukturne politike u ribarstvu.
(3) Operativni program mora sadržavati:
– odabrane mjere strukturne politike za dostizanje identificiranih prioriteta i ciljeva,
– načela strukturne politike,
– financijski plan koji uključuje godišnje iznose potpore kao i udjele u sufinanciranju po područjima prioriteta sukladno odredbama članka 17. ovoga Zakona, 
– dinamiku financiranja odabranih mjera u okviru programskog razdoblja,
– naznaku vremenskog razdoblja za koje se donosi,
– detaljan opis funkcija provedbenih i posredničkih tijela iz članka 18. ovoga Zakona te njihove međusobne odnose.
(4) Operativni program može biti izmijenjen u slučaju da se pojave veće poteškoće u njegovoj provedbi zbog strateških izmjena, ili zbog ispravnog financijskog upravljanja.
(5) Operativni program donosi Vlada Republike Hrvatske na prijedlog Ministarstva.
Informiranje
Članak 9.
Javnost mora biti informirana o Operativnom programu, što uključuje:
1. dostupnost informacija mogućim korisnicima o obvezama, pravima i mogućnostima koje nudi Operativni program, kao i uvjetima pristupa financiranju,
2. osiguranje transparentnosti provedbe Operativnog programa,
3. isticanje uloge institucija koje sudjeluju u financiranju projekata u okviru Operativnog programa.
Područja prioriteta strukturne politike
Članak 10.
(1) Područja prioriteta strukturne politike su:
1. Prilagodba ribarske flote,
2. Razvoj akvakulture, gospodarskog ribolova na slatkim vodama, prerade i marketinga proizvoda ribarstva,
3. Projekti od zajedničkog interesa,
4. Održivi razvitak područja i zajednica koje ovise o ribarstvu.
(2) Posebno područje prioriteta obuhvaća mjere namijenjene administrativnom jačanju i provedbi mjera propisanih Zakonom o morskom ribarstvu i Zakonom o slatkovodnom ribarstvu.
Mjere strukturne politike
Članak 11.
Potpore prilagodbi ribarske flote provode se kroz:
– mjere pomoći vlasnicima ribarskih plovila i ribarima zbog usvajanja Planova prilagodbe ribolovnog napora, u okviru planova i mjera o upravljanju resursima i flotom, sukladno posebnom propisu,
– mjere usmjerene ka trajnoj obustavi ribolovnih aktivnosti,
– mjere usmjerene ka privremenoj obustavi ribolovnih aktivnosti,
– mjere investiranja u selektivnost i investicije na samom plovilu,
– mjere ulaganja u gospodarski ribolov malim plovilima,
– socioekonomske mjere.
Članak 12.
(1) Potpore razvoju akvakulture provode se kroz:
– mjere koje obuhvaćaju proizvodne investicije,
– mjere usmjerene na očuvanje vodenog okoliša,
– mjere za očuvanje javnog zdravlja,
– mjere za zaštitu zdravlja životinja.
(2) Potpore razvoju gospodarskog ribolova na slatkim vodama provode se kroz:
– mjere namijenjene izgradnji, nadogradnji, opremanju i modernizaciji struktura u gospodarskom ribolovu na slatkim vodama,
– mjere investiranja u selektivnost i investicije na samom plovilu.
(3) Potpore razvoju prerade i marketinga proizvoda ribarstva provode se kroz:
– mjere namijenjene poboljšanju uvjeta rada,
– mjere povećanja kakvoće proizvoda ribarstva i unapređenja praćenja zdravstvenih i higijenskih uvjeta,
– mjere namijenjene diversifikaciji prerade,
– mjere smanjenja negativnog utjecaja na okoliš,
– mjere usmjerene izgradnji, nadogradnji, opremanju i modernizaciji poduzeća,
– potpore izgradnji i opremanju novih te modernizaciji i opremanju postojećih prostora/objekata za skladištenje, hlađenje i zamrzavanje,
– potpore marketinškim kampanjama i plasmanu proizvoda ribarstva.
(4) Na potpore iz ovoga članka sukladno se primjenjuju odredbe općih propisa o zaštiti okoliša, hrani, zdravlju ljudi i životinja, higijeni i dobrobiti životinja.
Članak 13.
(1) Projektima od zajedničkog interesa smatraju se projekti čijom se realizacijom zadovoljavaju interesi šire društvene zajednice, a koji pridonose ostvarenju ciljeva politike ribarstva.
(2) Potpore projektima od zajedničkog interesa obuhvaćaju:
– potpore zajedničkim akcijama,
– potpore zaštiti akvatičke flore i faune,
– potpore ulaganjima u ribarske luke, iskrcajna mjesta i sidrišta,
– potpore razvoju novih tržišta i promotivnim kampanjama,
– potpore pilot-projektima,
– potpore modifikacijama ribarskih plovila s ciljem njihove prenamjene i povlačenja iz ribolova.
Članak 14.
(1) Potpore održivom razvitku područja i zajednica ovisnih o ribarstvu provode se kroz:
– mjere jačanja konkurentnosti područja i zajednica ovisnih o ribarstvu,
– mjere koje obuhvaćaju restrukturiranje, preusmjeravanje i diversifikaciju aktivnosti,
– mjere usmjerene stvaranju dodane vrijednosti proizvodima ribarstva,
– razvoj infrastrukture i usluga istodobno potrebnih obalnom ribolovu i turizmu,
– mjere zaštite okoliša,
– mjere usmjerene obnovi proizvodnih potencijala u područjima pogođenim elementarnim nepogodama, prirodnim katastrofama, iznenadnim industrijskim onečišćenjima ili drugim događajima sa sličnim posljedicama,
– mjere jačanja inter-regionalne i prekogranične suradnje,
– mjere jačanja ljudskih potencijala kako bi lokalne zajednice mogle razvijati lokalne strategije razvoja.
(2) Osim navedenih potpora u stavku 1. ovoga članka, potpore održivom razvitku područja i zajednica ovisnih o ribarstvu provode se i kroz mjere propisane člancima 11., 12. i 13. ovoga Zakona, osim mjera potpore trajnoj ili privremenoj obustavi ribolovnih aktivnosti iz članka 11. stavka 2. i 3. ovoga Zakona.
Ostvarivanje potpore u sklopu mjera strukturne politike
Članak 15.
(1) Potpore u sklopu mjera strukturne politike odobravaju se na temelju natječaja ili zahtjeva.
(2) Zahtjev za potpore u sklopu mjera strukturne politike podnosi se Agenciji za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju (u daljnjem tekstu: Agencija za plaćanje).
(3) Agencija za plaćanje provodi administrativnu obradu zahtjeva, kontrolu na terenu i plaćanja korisnicima.
(4) Administrativna kontrola zahtjeva za potpore u sklopu mjera strukturne politike obuhvaća kontrolu usklađenosti svih podnesenih zahtjeva sa zakonskim i podzakonskim propisima.
(5) Poslove kontrole na terenu Agencija za plaćanje može delegirati.
Članak 16.
(1) Korisnik ne smije prodati, dati u najam ili dati na bilo koje drugo raspolaganje i korištenje drugim pravnim ili fizičkim osobama, poslovne, proizvodne i druge prostorije i prostore, zgrade, objekte, uzgajališta, luke, ribarska plovila i ribarske alate, prijevozna sredstva, zemljište, uređaje, robu i druge stvari, kupljene na temelju odredbi ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju njega, pet godina od zadnje primljene uplate financijskih sredstava.
(2) Iznimno od odredbi iz stavka 1. korisnik uslijed nepredviđenih okolnosti ili više sile može obaviti navedene radnje uz prethodno pribavljeno odobrenje upravne direkcije.
(3) Korisnik je obvezan obavještavati upravnu direkciju iz članka 18. stavka 1. točke 1. ovoga Zakona o svim eventualnim promjenama nastalim tijekom provedbe i do pet godina od zadnje primljene uplate financijskih sredstava ostvarenih na temelju odredbi ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju njega u sklopu mjera strukturne politike.
(4) O promjenama iz stavka 2. ovoga članka korisnik je dužan obavijestiti upravnu direkciju iz članka 18. stavka 1. točke 1. ovoga Zakona u roku od mjesec dana od nastanka promjena.
Članak 17.
(1) Mjere strukturne politike u ribarstvu mogu se, osim iz državnog proračuna, financirati i iz drugih domaćih i stranih izvora, ali ukupni udjeli u sufinanciranju ne mogu biti veći od udjela navedenih u Dodatku I. ovoga Zakona.
(2) Maksimalni udjeli u sufinanciranju prihvatljivih i opravdanih troškova u sklopu mjera strukturne politike dani su u Dodatku I. ovoga Zakona i njegov su sastavni dio.
(3) Troškovi financirani kroz mjere strukturne politike ne mogu biti financirani kroz niti jedan drugi oblik potpore ili pomoći.
(4) Uvjete za financiranje mjera strukturne potpore te način njihove provedbe propisuje ministar pravilnikom.
Upravljanje i kontrola
Članak 18.
(1) Za upravljanje i kontrolu provedbe Operativnog programa određuju se sljedeća tijela (u daljnjem tekstu: provedbena tijela):
1. upravna direkcija,
2. tijelo za potvrđivanje,
3. tijelo za reviziju.
(2) Provedbena tijela iz stavka 1. točke 1. i 2. ovoga članka mogu delegirati dio funkcija ili sve funkcije iz svoje nadležnosti jednom ili više posredničkih tijela.
(3) Posrednička tijela iz stavka 2. ovoga članka su u provedbi delegiranih funkcija odgovorna provedbenim tijelima.
(4) Sustav upravljanja i kontrole provedbe Operativnog programa mora osigurati pravodobno sprečavanje, otkrivanje i otklanjanje nepravilnosti u provedbi Operativnog programa.
(5) Vlada Republike Hrvatske odlukom određuje provedbena tijela na prijedlog Ministarstva.
Odbor za praćenje
Članak 19.
(1) Za praćenje provedbe Operativnog programa ministar osniva i određuje zadaće Odbora za praćenje, nakon konzultacija s partnerima iz članka 20. ovoga Zakona, u roku od tri mjeseca od usvajanja Operativnog programa.
(2) Odbor za praćenje, u suradnji s upravnom direkcijom, donosi poslovnik koji detaljnije uređuje sva važna pitanja rada Odbora za praćenje.
(3) Upravna direkcija koordinira rad Odbora za praćenje.
Partnerstvo
Članak 20.
(1) Ciljevi strukturne politike ostvaruju se u okviru uske suradnje između Ministarstva i:
a) nadležnih jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i drugih javnih tijela,
b) Hrvatske gospodarske komore, Hrvatske obrtničke komore i drugih gospodarskih i socijalnih partnera,
c) drugih nadležnih tijela.
(2) Partnerstvo obuhvaća savjetovanje u izradi Nacionalnog strateškog plana.
(3) Partnerstvo obuhvaća savjetovanje u pripremi, provedbi, nadzoru i procjeni Operativnog programa.
(4) Upravna direkcija koordinira suradnju u sklopu partnerstva.
III. UREĐENJE TRŽIŠTA PROIZVODA RIBARSTVA
Članak 21.
(1) Mjerama uređenja tržišta proizvoda ribarstva utječe se na stabilnost domaćeg tržišta proizvodima ribarstva, konkurentnost nacionalnog ribarstva i na provedbu obveza sukladno međunarodnim trgovinskim sporazumima i drugim međunarodnim obvezama koje je preuzela Republika Hrvatska.
(2) Mjere uređenja tržišta proizvoda ribarstva obuhvaćaju mjere uređenja unutarnjeg tržišta i trgovine s drugim zemljama.
(3) Mjere uređenja unutarnjeg tržišta obuhvaćaju:
1. tržišne standarde za određene proizvode ribarstva,
2. udruživanje u ribarstvu,
3. cijene i intervencije,
4. obavješćivanje potrošača.
(4) Trgovina s drugim zemljama, u smislu ovoga Zakona, obuhvaća izdavanje i kontrolu potvrda sukladnosti kojima se potvrđuje poštivanje odredbi sukladno Zakonu o morskom ribarstvu i Zakonu o slatkovodnom ribarstvu te propisa donesenih na temelju njih (u daljnjem tekstu: potvrda sukladnosti) te reguliranje carinskih kvota.
(5) Na uređenje tržišta proizvoda ribarstva sukladno se primjenjuju i odredbe posebnih propisa o trgovini i o hrani.
Tržišni standardi
Članak 22.
(1) Tržišni standardi, u smislu ovoga Zakona, mogu obuhvatiti kakvoću, veličinu ili težinu, svježinu, sadržaj, pakiranje, označavanje i prezentiranje proizvoda ribarstva.
(2) Tržišni standardi propisuju se za proizvode ribarstva koji se nalaze u Dodatku II. ovoga Zakona i njegov su sastavni dio.
(3) Proizvodi ribarstva za koje su propisani tržišni standardi mogu se staviti u promet jedino ukoliko zadovoljavaju uvjete propisanih tržišnih standarda iz stavka 1. ovoga članka.
(4) Tržišne standarde proizvoda ribarstva propisuje ministar pravilnikom. 
Udruživanje u ribarstvu
Članak 23.
(1) Udruživanje u ribarstvu u smislu ovoga Zakona obuhvaća udruživanje u ribarske zadruge, organizacije proizvođača i međustrukovne organizacije (u daljnjem tekstu: udruženja).
(2) Udruženja su korisnici potpora u cilju njihovog osnivanja i djelovanja.
(3) Udruženja, u smislu ovoga Zakona na temelju zahtjeva, rješenjem priznaje Ministarstvo.
(4) Ministarstvo vodi Registar udruženja (u daljnjem tekstu: Registar) u elektroničkom obliku.
(5) Ukoliko se utvrdi da udruženje ne udovoljava odredbama ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju njega, Ministarstvo će rješenjem povući priznavanje udruženja.
(6) Protiv rješenja kojim se udruženje priznaje ili kojim se povlači priznavanje nije dopuštena žalba, ali može se pokrenuti upravni spor.
(7) Način i uvjete dodjeljivanja potpora udruženjima, kriterije i uvjete priznavanja udruženja te sadržaj i način vođenja Registra propisuje ministar pravilnikom. 
Ribarske zadruge
Članak 24.
(1) Ribarska zadruga je svaka pravna osoba čiji su članovi registrirani za obavljanje djelatnosti ribarstva i koja je priznata kao ribarska zadruga sukladno ovom Zakonu i propisima donesenim na temelju njega.
(2) Na ribarske zadruge sukladno se primjenjuju odredbe Zakona o zadrugama (»Narodne novine«, br. 36/95., 67/01. i 12/02.), a čiji članovi obavljaju djelatnost ribarstva.
Organizacije proizvođača
Članak 25.
(1) Organizacija proizvođača u smislu ovoga Zakona je svaka pravna osoba:
1. ustanovljena na inicijativu skupine proizvođača jednog ili više proizvoda ribarstva iz Dodatka II. točke (a), (b) i (c) ovoga Zakona uz uvjet da se, u slučaju prerađenih proizvoda, ti postupci obavljaju na ribarskim plovilima,
2. ustanovljena s primarnim ciljem poboljšanja uvjeta trženja proizvoda ribarstva svojih članova.
(2) Organizacija proizvođača donosi Programe za ribolovnu godinu (u daljnjem tekstu: Program), za vrste navedene u Dodatku III., VI. i VII. ovoga Zakona, te je dužna primjenjivati donesena pravila u ribolovu ili proizvodnji.
(3) Pravila propisana Programom mogu se pod određenim uvjetima primijeniti i na ne-članove.
(4) Ministarstvo do 1. prosinca potvrđuje Program za sljedeću ribolovnu godinu.
(5) Organizacija proizvođača dužna je Ministarstvu dostaviti Program na potvrđivanje najkasnije do 1. studenoga za sljedeću ribolovnu godinu.
(6) Način izrade, sadržaj te način provođenja Programa te uvjete pod kojima se pravila koja usvoje organizacije proizvođača odnose i na nečlanove propisuje ministar pravilnikom. 
Međustrukovne organizacije
Članak 26.
(1) Međustrukovna organizacija u smislu ovoga Zakona je svaka pravna osoba koja:
1. je osnovana na inicijativu svih ili nekih organizacija ili udruženja koja je sačinjavaju,
2. predstavlja značajni dio proizvodnje i trgovine i/ili prerade proizvoda ribarstva i proizvoda dobivenih njihovom preradom na određenom području ili područjima,
3. može dokazati da posjeduje minimalnu reprezentativnost u na područjima za svaku granu djelatnosti koju pokriva.
(2) Međustrukovna organizacija ne smije biti registrirana za djelatnosti vezane za proizvodnju, preradu ili prodaju proizvoda ribarstva, odnosno proizvoda dobivenih njihovom preradom.
Cijene
Članak 27.
(1) Za proizvode ribarstva iz Dodatka III. ovoga Zakona i za proizvode ribarstva i skupinu proizvoda ribarstva iz Dodatka IV. ovoga Zakona utvrđuje se orijentacijska cijena.
(2) Za proizvode ribarstva navedene u Dodatku III. dijelu A. i B. ovoga Zakona utvrđuje se cijena povlačenja s tržišta.
(3) Za proizvode ribarstva navedene u Dodatku III. dijelu C. i Dodatku IV. ovoga Zakona utvrđuje se prodajna cijena.
(4) Za proizvode ribarstva iz Dodatka V. ovoga Zakona utvrđuje se proizvođačka cijena.
(5) Proizvodi ribarstva za koje se propisuju cijene iz stavka 1. do 4. ovoga članka nalaze se u Dodacima III. – V. ovoga Zakona i njegov su sastavni dio, te se na njih sukladno primjenjuju odredbe općih propisa o zaštiti prirode.
(6) Ministarstvo do 15. prosinca tekuće godine objavljuje cijene iz stavka 1. do 4. ovoga članka za sljedeću ribolovnu godinu u »Narodnim novinama«.
(7) Način prikupljanja i izračuna cijena iz stavka 1. do 4. ovoga članka propisuje ministar pravilnikom. 
Intervencije
Članak 28.
(1) Intervencijama u smislu ovoga Zakona smatraju se:
a) naknada za povlačenje s tržišta uz uvjet zbrinjavanja na način da se proizvodi ribarstva koji su povučeni s tržišta ne upotrebljavaju za ljudsku prehranu,
b) naknada za povlačenje s tržišta uz uvjet da se proizvodi ribarstva upućuju u preradu,
c) naknada za povlačenja s tržišta i preradu proizvoda ribarstva koje samostalno provode organizacije proizvođača,
d) naknada za privatno skladištenje,
e) naknada za tunu namijenjenu preradi.
(2) Uvjete i kriterije po kojima se primjenjuju intervencije, te proizvode ribarstva na koje se one odnose propisuje ministar pravilnikom.
Obavješćivanje potrošača
Članak 29.
(1) Proizvodi ribarstva iz Dodatka II. točke (a), (b) i (c) ovoga Zakona ne smiju se nuditi krajnjem kupcu u prodaji na malo, bez obzira na način prodaje, ukoliko na odgovarajućoj oznaci ili deklaraciji minimalno nije navedeno sljedeće:
a) trgovački naziv vrste proizvoda ribarstva,
b) način proizvodnje (ulovljeno u moru ili u kopnenim vodama ili uzgojeno),
c) područje ulova.
(2) Na odredbe iz stavka 1. ovoga članka sukladno se primjenjuju opći propisi o označavanju i deklariranju proizvoda ribarstva.
(3) Odredbe stavka 1. i 2. ovoga članka ne primjenjuju se na male količine proizvoda ribarstva koje ribari ili uzgajivači ribe neposredno prodaju potrošačima.
(4) Popis trgovačkih naziva pojedinih vrsta proizvoda ribarstva propisuje ministar pravilnikom.
Potvrde sukladnosti
Članak 30.
(1) Za određene proizvode ribarstva izdaju se potvrde sukladnosti.
(2) Potvrde sukladnosti iz stavka 1. ovoga članka na temelju zahtjeva izdaje Ministarstvo, ukoliko utvrdi da proizvod i/ili proizvođač ispunjava uvjete sukladno Zakonu o morskom ribarstvu i Zakonu o slatkovodnom ribarstvu te propisima donesenim na temelju njih.
(3) Pri uvozu proizvoda ribarstva iz drugih zemalja uvoznik je dužan graničnom veterinarskom inspektoru predočiti potvrdu sukladnosti ovjerenu od strane nadležnih tijela države pod čijom je zastavom proizvod ribarstva ulovljen ili uzgojen.
(4) Popis proizvoda ribarstva za koje se izdaju potvrde sukladnosti, popis država čije se potvrde sukladnosti priznaju, popis država za koje je potrebno ishoditi potvrdu sukladnosti, obrazac potvrda sukladnosti, postupke i uvjete izdavanja propisuje ministar pravilnikom.
Carinske kvote
Članak 31.
(1) Carinske kvote za uvoz proizvoda ribarstva utvrđene međunarodnim sporazumima koje je sklopila Republika Hrvatska raspodjeljuju se prema kronološkom redoslijedu kojim su zahtjevi podneseni (načelo »tko prvi dođe, prvi dobije«).
(2) Vlada Republike Hrvatske svake godine utvrđuje carinske kvote u okviru uredbe o carinskoj tarifi.
(3) Raspodjelu carinskih kvota za uvoz proizvoda ribarstva u skladu sa stavkom 1. ovoga članka obavlja Carinska uprava Ministarstva financija. 
Zaštitne mjere
Članak 32.
(1) Ukoliko, zbog uvoza ili izvoza, na tržištu Republike Hrvatske za jedan ili više proizvoda ribarstva iz Dodatka II. ovoga Zakona dođe, ili postoji opasnost da dođe do ozbiljnih poremećaja koji bi mogli ugroziti stabilnost tržišta, mogu se primijeniti odgovarajuće mjere za trgovinu s drugim zemljama dok ti poremećaji, ili opasnost od njih, ne prestanu.
(2) Vlada Republike Hrvatske uvodi zaštitne mjere pri uvozu i izvozu proizvoda ribarstva u skladu s međunarodno prihvaćenim obvezama Republike Hrvatske i Uredbom o mjerama zaštite domaće proizvodnje od prekomjernog uvoza (»Narodne novine«, br. 73/02. i 33/03.).
IV. POTPORE U POSEBNOM STATUSU
Članak 33.
(1) Potpore u posebnom statusu (u daljnjem tekstu: posebne potpore) obuhvaćaju:
– potpore namijenjene zaštiti okoliša,
– potpore namijenjene istraživanju, razvoju i inovaciji,
– potpore namijenjene spašavanju i restrukturiranju tvrtki u poteškoćama,
– potpore namijenjene malom i srednjem gospodarstvu,
– potpore zapošljavanju,
– potpore izobrazbi,
– potpore namijenjene uslugama općeg ekonomskog interesa,
– potpore koje potiču gospodarski razvoj područja s neuobičajeno niskim životnim standardom ili velikom nezaposlenosti,
– potpore koje potiču gospodarski razvoj područja posebne državne skrbi i otoka propisanih sukladno posebnim propisima,
– potpore male vrijednosti,
– potpore usmjerene poticanju udruživanja u ribarstvu,
– potpore osiguranju od mogućih šteta u proizvodnji,
– potpore za trajnu i privremenu obustavu ribolovnih aktivnosti,
– potpore za socioekonomsku kompenzaciju vezanu uz upravljanje flotom,
– potpore mjerama za javno zdravlje i zdravlje životinja,
– potpore slatkovodnom ribolovu,
– potpore za preradu i marketing,
– potpore zajedničkim aktivnostima,
– potpore za zaštitu i razvoj vodene flore i faune,
– potpore investicijama u ribarske luke i iskrcajna mjesta,
– potpore razvoju novih tržišta i promotivnim kampanjama,
– potpore pilot-projektima,
– potpore za modifikaciju i prenamjenu ribarskih plovila.
(2) Uz posebne potpore iz stavka 1. ovoga članka, mjere strukturne politike iz članka 11., 12., 13. i 14. ovoga Zakona mogu se provoditi na način provedbe posebnih potpora.
(3) Uvjete za financiranje posebnih potpora te način njihove provedbe propisuje ministar pravilnikom.
Članak 34.
Posebne potpore mogu se, osim iz državnog proračuna, financirati i iz proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, a sukladno odredbama članka 3. ovoga Zakona.
Ostvarivanje potpore u posebnom statusu
Članak 35.
(1) Posebne potpore odobravaju se na temelju natječaja.
(2) Zahtjev za posebne potpore podnosi se Agenciji za plaćanje.
(3) Agencija za plaćanje provodi administrativnu obradu zahtjeva, kontrolu na terenu i plaćanja korisnicima.
(4) Poslove kontrole na terenu Agencija za plaćanje može delegirati.
V. INSTITUCIONALNA PODRŠKA
Članak 36.
(1) Institucionalna podrška obuhvaća djelovanje tijela državne uprave, jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, znanstvenih i stručnih institucija, ustanova za pružanje usluga u ribarstvu, komora te različitih oblika stručnog i interesnog povezivanja u području ribarstva.
(2) Ustanove za pružanje usluga u ribarstvu ovlaštene su pravne osobe koje na temelju posebnih zakona imaju javne ovlasti te obavljaju stručne i upravne poslove koji se odnose na savjetodavnu službu u ribarstvu, uzgojno-selekcijski i reprodukcijski rad u ribarstvu, zaštitu zdravlja i dobrobiti životinja i drugo.
Članak 37.
(1) Savjetodavna djelatnost u području ribarstva obavlja se kao javna i privatna savjetodavna služba u ribarstvu.
(2) Javnu savjetodavnu službu u ribarstvu obavlja Hrvatski zavod za poljoprivrednu savjetodavnu službu.
(3) Privatnu savjetodavnu službu u ribarstvu mogu obavljati fizičke i pravne osobe koje su registrirane za obavljanje takve djelatnosti sukladno posebnim propisima i koje udovoljavaju uvjetima koje propisuje ministar.
Članak 38.
(1) Korisnici iz članka 2. ovoga Zakona uključeni su u sustav savjetovanja u pogledu provedbe mjera sukladno ovome Zakonu.
(2) Hrvatski zavod za poljoprivrednu savjetodavnu službu provodi sustav savjetovanja korisnika iz stavka 1. ovoga članka.
(3) Način i uvjete provedbe sustava savjetovanja propisuje ministar pravilnikom.
VI. UPRAVNI I INSPEKCIJSKI NADZOR
Upravni nadzor
Članak 39.
(1) Upravni nadzor nad provedbom ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju njega obavlja Ministarstvo.
(2) Djelatnici Carinske uprave, u okviru svojih nadležnosti, obavljaju upravni nadzor nad provedbom ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju njega.
Inspekcijski nadzor
Članak 40.
(1) Inspekcijski nadzor nad provedbom ovoga Zakonom i propisa donesenih na temelju njega obavljaju ribarski inspektori u skladu s ovlastima određenim Zakonom o morskom ribarstvu i Zakonom o slatkovodnom ribarstvu te drugi državni službenici koje za to ovlasti ministar.
(2) Gospodarski inspektori Državnog inspektorata i veterinarski inspektori, u okviru svojih nadležnosti obavljaju inspekcijski nadzor nad provedbom ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju njega.
(3) Inspekcijski nadzor provodi se u skladu s odredbama Zakona o morskom ribarstvu, Zakona o slatkovodnom ribarstvu i Zakona o općem upravnom postupku.
(4) Protiv rješenja nadležnog tijela donesenih na temelju odredaba ovoga Zakona nije dopuštena žalba, već se može pokrenuti upravni spor.
VII. KAZNENE ODREDBE
Članak 41.
(1) Novčanom kaznom od 15.000,00 do 200.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba ako:
1. nezakonito ostvari financijska sredstva sukladno ovome Zakonu,
2. daje netočne podatke u namjeri da ostvari prava sukladno ovome Zakonu,
3. proda, da u najam ili da na bilo koje drugo raspolaganje i korištenje drugim pravnim ili fizičkim osobama, poslovne, proizvodne i druge prostorije i prostore, zgrade, objekte, luke, ribarska plovila i ribarske alate, prijevozna sredstva, zemljište, uređaje, robu i druge stvari protivno odredbi članka 16. stavka 1. ovoga Zakona,
4. ne obavijesti upravnu direkciju o promjenama sukladno članku 16. stavku 3. ovoga Zakona,
5. stavlja na tržište proizvode ribarstva protivno odredbi članka 22. stavka 3. ovoga Zakona,
6. ne dostavi Ministarstvu Program na potvrđivanje, sukladno članku 25. stavku 5. ovoga Zakona,
7. ne primjenjuje donesena pravila u ribolovu ili proizvodnji, sukladno članku 25. stavku 2. i 3. ovoga Zakona.
(2) Novčanom kaznom od 10.000,00 do 50.000,00 kuna kaznit će se i fizička osoba ili odgovorna osoba u pravnoj osobi za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka.
(3) Za prekršaj iz stavka 1. točke 6. ovoga članka učinjene drugi put, udruženju će se uz novčanu kaznu izreći i mjera povlačenja priznavanja udruženja u trajanju od najmanje šest mjeseci do osam mjeseci, računajući od dana pravomoćnosti rješenja.
(4) Za prekršaj iz stavka 1. točke 6. ovoga članka učinjene treći put udruženju će se uz novčanu kaznu izreći i mjera povlačenja priznavanja udruženja u trajanju od najmanje osam mjeseci do jedne godine, računajući od dana pravomoćnosti rješenja.
Članak 42.
(1) Novčanom kaznom od 10.000,00 do 150.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba ako:
1. ne čuva isprave sukladno odredbi članka 2. stavka 7. ovoga Zakona,
2. sprječava ili ometa inspektora u obavljaju inspekcijskog nadzora,
3. ne dopušta uvid u poslovne knjige i drugu dokumentaciju,
4. sprječava privremeno oduzimanje poslovnih knjiga i druge dokumentacije kao i oduzimanje predmeta koji mogu poslužiti kao dokaz u sudskom postupku,
5. na zahtjev inspektora ne dostavi u određenom roku poslovnu dokumentaciju ili podatke koji su potrebni za obavljanje inspekcijskog nadzora,
6. ne postupi po izvršnom rješenju nadležnog inspektora.
(2) Novčanom kaznom od 5.000,00 do 40.000,00 kuna kaznit će se i fizička osoba ili odgovorna osoba u pravnoj osobi za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka.
VIII. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 43.
(1) Pojam »gospodarski ribolov malim plovilima« iz članka 5. točke 2. primjenjivati će se od dana stupanja Republike Hrvatske u punopravno članstvo Europske unije.
(2) Nacionalni strateški plan iz članka 7. ovoga Zakona Vlada Republike Hrvatske donijet će do 1. listopada 2010. godine.
(3) Operativni program iz članka 8. ovoga Zakona Vlada Republike Hrvatske donijet će najkasnije tri mjeseca prije stupanja Republike Hrvatske u punopravno članstvo Europske unije.
(4) Vlada Republike Hrvatske će do 1. lipnja 2010. godine odrediti provedbena i posrednička tijela iz članka 18. ovoga Zakona.
(5) Do donošenja Nacionalnog strateškog plana i Operativnoga programa strukturne mjere financirati će se sukladno pravilniku iz članka 17. ovoga Zakona.
(6) Na odredbe ovoga Zakona koje reguliraju posebne potpore danom stupanja Republike Hrvatske u punopravno članstvo u Europskoj uniji primjenjivat će se i odgovarajuće odredbe o državnim potporama.
(7) Posebne potpore iz članka 33. stavka 1. ovoga Zakona koje se neće moći primjenjivati u okviru postojećih potpora sukladno izvješću Europske komisije, prestati će se primjenjivati danom zaprimanja izvješća, a najranije stupanjem Republike Hrvatske u punopravno članstvo Europske unije.
(8) Provedbene propise na temelju ovlaštenja iz ovoga Zakona ministar će donijeti u roku od dvije godine od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
Članak 44.
Do stupanja na snagu odredbi iz članka 31. ovoga Zakona ostaje na snazi Uredba o raspodjeli carinskih kvota za poljoprivredno-prehrambene proizvode podrijetlom iz zemalja članica Svjetske trgovinske organizacije i zemalja s kojima je Republika Hrvatska sklopila Ugovor o slobodnoj trgovini i Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju (»Narodne novine«, br. 55/04., 146/04. i 138/05.), donesena na temelju Zakona o poljoprivredi (»Narodne novine«, br. 66/01. i 83/02.).
Članak 45.
Ovaj se Zakon objavljuje u »Narodnim novinama«, a stupa na snagu 1. siječnja 2010., osim članka 34. ovoga Zakona koji stupa na snagu 1. siječnja 2011. i Dodatka I. ovoga Zakona koji stupa na snagu danom pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji.
Klasa: 324-01/09-01/04
Zagreb, 11. prosinca 2009.
HRVATSKI SABOR
Predsjednik
Hrvatskoga sabora
Luka Bebić, v. r.
DODATAK I.
UDJELI U SUFINANCIRANJU PRIHVATLJIVIH I OPRAVDANIH TROŠKOVA KROZ MJERE STRUKTURNE POLITIKE[1]
Grupa1*PodručjeMjeraMaksimalni udio potporeMinimalni udio sufinanciranja od strane korisnika
Grupa 1Prilagodba ribarske floteTrajna obustava ribolovnih aktivnosti100%0%
Privremena obustava ribolovnih aktivnosti
Socioekonomske mjere za gospodarski ribolov malim plovilima
Gospodarski ribolov malim plovilima-potpore za ribare i vlasnike plovila
Socioekonomske mjere vezane za upravljanje flotom
Razvoj akvakulture, gospodarskog ribolova na slatkim vodama, prerade i marketinga proizvoda ribarstvaOčuvanje vodenog okoliša
Očuvanje javnog zdravlja
Očuvanje zdravlja životinja
Gospodarski ribolov na slatkim vodama – instalacije
Gospodarski ribolov na slatkim vodama – prenamjena plovila
Projekti od zajedničkog interesaZajedničke akcije
Zaštita akvatičke flore i faune
Ulaganje u ribarske luke, iskrcajna mjesta i sidrišta
Razvoj novih tržišta i promotivne kampanje
Pilot projekti
Modifikacija ili prenamjena ribarskih plovila
Održivi razvitak ribarskih zajednica i područja koja ovise o ribarstvuSve mjere
Grupa 2Prilagodba ribarske floteSve investicije na plovilima koji su uključeni u gospodarski ribolov malim plovilima60%40%
Investicije na plovilima osim zamjene porivnog stroja40%60%
Investicije na plovilima koja podrazumijevaju zamjenu porivnog stroja20%80%
Razvoj akvakulture, gospodarskog ribolova na slatkim vodama, prerade i marketinga proizvoda ribarstvaInvesticije na plovilima koja obavljaju slatkovodni ribolov40%60%
Održivi razvitak ribarskih zajednica i područja koja ovise o ribarstvuSve mjere40%60%
Grupa 3Projekti od zajedničkog interesaKolektivne akcije80%20%
Zaštita akvatičke flore i faune
Ribarske luke, iskrcajna mjesta i sidrišta
Pilot-projekti
Održivi razvitak ribarskih zajednica i područja koja ovise o ribarstvuSve mjere
Grupa 4Razvoj akvakulture, gospodarskog ribolova na slatkim vodama, prerade i marketinga proizvoda ribarstvaProizvodne investicije u akvakulturi60%30%2*40%70%*
Prerada i marketing
Gospodarski ribolov na slatkim vodama– instalacije 60%40%
Razvoj novih tržišta i promotivne kampanje
Održivi razvitak ribarskih zajednica i područja koja ovise o ribarstvuSve mjere

DODATAK II.
PROIZVODI RIBARSTVA
KN oznakaOpis proizvoda
(a)0301
0302

0303

0304Žive ribe
Ribe, svježe ili rashlađene, osim ribljih fileta i ostalog ribljeg mesa iz tarifnog broja 0304
Ribe smrznute, osim ribljih fileta i ostalog ribljeg mesa iz tarifnog broja 0304
Riblji fileti i ostalo riblje meso (nemljeveno i mljeveno), svježe, rashlađeno ili smrznuto
(b)0305Ribe, sušene, soljene ili u salamuri; dimljene ribe, čak i kuhane prije ili u tijeku procesa dimljenja; riblje brašno, krupica i pelete od ribe, uporabljivi za ljudsku prehranu
(c) 0306





0307Rakovi s ljuskom ili bez ljuske, živi, svježi, rashlađeni, smrznuti, sušeni, soljeni ili u salamuri; rakovi u ljusci, kuhani u pari ili vodi, čak i rashlađeni, smrznuti, sušeni, soljeni ili u salamuri; brašno, krupica i pelete, uporabljivi za ljudsku prehranu
Mekušci s ljušturom ili bez ljušture, živi, svježi, rashlađeni, smrznuti, sušeni, soljeni ili u salamuri; vodeni beskralješnjaci, osim rakova i mekušaca, živi, svježi, rashlađeni, smrznuti, sušeni, soljeni ili u salamuri; brašno, krupica i pelete od vodenih beskralješnjaka osim rakova, uporabljivi za ljudsku prehranu
(d)





0511 91 10
0511 91 90Proizvodi životinjskog podrijetla što nisu spomenuti niti uključeni na drugom mjestu; mrtve životinje, neuporabive za ljudsku prehranu
– ostalo:
– – proizvodi od riba ili rakova, mekušaca ili ostalih vodenih beskralježnjaka; mrtve životinje:
– – – otpaci riba
– – – ostalo
(e)1604Pripremljena ili konzervirana riba; kavijar i nadomjesci kavijara pripremljeni od ribljih jaja
(f)1605Rakovi, mekušci i ostali vodeni beskralježnjaci, pripremljeni ili konzervirani
(g)1902 20Tjestenina, kuhana ili nekuhana ili punjena (mesom ili drugim tvarima) ili drukčije pripremljena, kao što su špageti, makaroni, rezanci, lazanje, njoki, ravioli, kaneloni; kuskus, pripremljeni ili nepripremljeni:
– tjestenina, nekuhana, nepunjena niti drukčije pripremljena
– tjestenina punjena, kuhana ili nekuhana ili drukčije pripremljena:
– – s mesnim udjelom riba, rakova, mekušaca ili ostalih vodenih beskralježnjaka većim od 20%
(h)2301 20 00Brašno, krupica i pelete, od mesa ili mesnih otpadaka, od riba ili rakova, mekušaca ili ostalih vodenih beskralješnjaka, neprikladni za ljudsku prehranu; čvarci:
– brašno, krupica i pelete, od ribe ili rakova, mekušaca ili ostalih vodenih beskralješnjaka

DODATAK III.
KN oznakaOpis proizvoda
A. Proizvodi, svježi ili rashlađeni, iz tarifnog broja 0302 i 0307:
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
12.
13.
14.
15.
16.
17.
18.
19.ex
ex
ex
ex
ex
ex
ex
ex
ex0302 22 00
0302 29 90
0302 29 10
0302 29 90
0302 31 10 i
0302 31 90
0302 40
0302 50 10
0302 61 10
0302 62 00
0302 63 00
0302 64
0302 65 20
i
0302 65 50
0302 69 31
i
0302 69 33
0302 69 41
0302 69 45
0302 69 55
0302 69 68
0302 69 81
0307 41 10
0306 23 10
0306 23 31
0306 23 39
0302 23 00
0306 24 30
0306 29 30 Iverak zlatopjeg (Pleuronectes platessa)
Iverak (Limanda limanda)
Patarača oštronoska (Lepidorhombus spp.)
Iverak (Platichtys flesus)
Albakor ili tunj dugokrilac (Thunnus alalunga)
Atlantska haringa Clupea harengus
Bakalar vrste Gadus morhua
Srdela vrste Sardina pilchardus
Bakalarka (Melanogrammus aeglefinus)
Crni bakalar (koljuška) (Pollachius virens)
Skuša (Scomber scombrus) i lokarda (Scomber japonicus)
Kostelj (Squalus acanthias) i morska mačka (Scyliorhinus spp.)
Škarpina (Sebastes spp.)
Pišmolj (Merlangius merlangus)
Morski manjić (Molva spp.)
Inćuni (Engraulis spp.)
Oslić vrste Merluccius merluccius
Grdobina (Lophius spp.)
Sipe (Sepia officinalis i Rossia macrosoma)
B. Živi, svježi ili rashlađeni proizvodi ili proizvodi kuhani u pari ili vodi:
Kozice pljeskulje vrste Crangon crangon i kozice vrste Pandalus borealis
C. Živi, svježi ili rashlađeni proizvodi ili proizvodi kuhani u pari ili vodi:
List (Solea spp.)
Rakovica vrste Cancer pagurus
Škamp (Nephrops norvegicus)

DODATAK IV.
KN oznakaOpis proizvoda
ex
1.
2.
3.
4.
5.0303 31 10
0303 78 11
0303 78 12
0303 78 13
0303 78 19
i
0304 20 55
0304 20 56
0304 20 58
0303 79 71
0303 79 87
0304 20 87
0304 60 65
0306 13 40
0306 13 50
0306 13 80
0307 49 18
0307 49 01
0307 49 31
0307 49 33
0307 49 35
i
0307 49 38
0307 49 51
0307 59 10
0307 99 11A. Smrznuti proizvodi iz tarifnog broja 0303 i 0304:
Grenlandska ploča (Reinhardtius hippoglossoides)
Oslić roda Merluccius
Zubatac (Dentex dentex) i arbun (Pagellus spp.)
Iglun (Xiphias gladius) 
B. Smrznuti proizvodi iz tarifnog broja 0306:
Kozice iz obitelji Penaeidae
C. Smrznuti proizvodi iz tarifnog broja 0307:
Sipe vrste Sepia officinalis, Rossia macrosoma i Sepiola rondeletti
Lignje (Loligo spp.)
Lignje (Ommastrephes sagittatus)
Hobotnica (Octopus spp.)
Illex spp.

DODATAK V.
Tunj (iz roda Thunnus), trup prugavac (Katsuwonus pelamis) i ostale vrste iz roda Euthunnus, svježe, rashlađene ili smrznute, namijenjene za industrijsku proizvodnju proizvoda iz tarifnog broja 1604 i razvrstane unutar jedne od sljedećih oznaka kombinirane nomenklature
Opis proizvodaKN oznaka
Svježi ili rashlađeniSmrznuti
Prezentirani u obliku drugačijem od onih koji su navedeni pod tarifnim brojem 0304: 
I. Sljedeće vrste:
(a)Albakor ili tunj dugokrilac (Thunnus alalunga), ne uključujući svježi ili rashlađeni:
1.
2.mase veće od 10 kg po komadu*
mase do 10 kg po komadu*0303 41 11, 0303 41 13 i 0303 41 19
0303 41 11, 0303 41 13 i 0303 41 19
(b)Tunj žutoperajni (Thunnus albacares):
(c) 
(d)
(e)1.
2.mase veće od 10 kg po komadu
mase do 10 kg po komadu
Trup prugavac (Katsuwonus pelamis)
Tunj plavoperajni (Thunnus thynnus), ne uključujući svježi ili rashlađeni
Ostale vrste iz roda Thunnus i Euthynnus0302 32 10*
0302 32 10*
0302 33 10
0302 39 19
0302 69 210303 42 12, 0303 42 32 i 0303 42 52
0303 42 18, 0303 42 38 i 0303 42 58
0303 43 11, 0303 43 13 i 0303 43 19
0303 49 21, 0303 49 23 i 0303 49 29
0303 49 41, 0303 49 43, 0303 49 49, 0303 79 21, 0303 79 23 i 0303 79 29
II. Prezentirane u jednom od sljedećih oblika:
(a)Cijele
(b)Bez škrga i utrobe
(c)Ostale (na primjer »bez glava«)
* Upućivanje na težinu odnosi se na cijeli proizvod

DODATAK VI.
Svježi ili rashlađeni proizvodi sljedećih vrstaKN oznaka
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
12.
13.
14.
15.
16.
17.
18.Limanda (Microstomus kitt)
Tunj plavoperajni (Thunnus thynnus)
Kolja (Pollachius pollachius)
Grboglavka (Brama spp.)
Ugotica pučinka (Micromesistius potassou i Gadus poutassou)
Ugotica (Trisopterus luscus) i ugotica mala (Trisopterus minutus)
Bukva (Boops boops)
Gira (Spicara smaris)
Ugor (Conger conger)
Lastavica (Trigla spp)
Šnjur (Trachurus spp.)
Cipal (Mugil spp.)
Raža (Raja spp.)
Zmijičnjak (Lepidopus caudatus i Aphanopus carbo)
Kapica (Pecten maximus)
Puž Buccinum undatum
Trlja od kamena (Mullus surmuletus) ili trlja od blata (Mullus barbatus)
Kantar (Spondyliosoma cantharus)ex
ex
ex
ex
ex
ex
ex
ex
ex
ex
ex
ex
ex
ex
ex
ex
ex0302 29 90
0302 39 11
i
0302 39 91
0302 69 51
0302 69 75
0302 69 85
0302 69 99
0302 69 99
0302 69 99
0302 69 99
0302 69 99
0302 69 91
0302 69 99
0302 69 99
0302 69 99
i
0304 10 98
0302 69 99
0307 21 00
0307 91 00
0302 69 99
0302 69 99

DODATAK VII.
KN oznakaOpis
0301 93 00
0302 69 11Šaran (Cyprinus carpio, Ctenopharyngodon idella, Hypophthalmichthytes nobilis, Hypophthalmichthyer molitrix)
ex
ex0301 99 11
0302 12 00Atlantski losos (Salmo salar)
ex
ex0301 91
0302 11Pastrve (Oncorhynchus mykiss, Salmo trutta)
0301 92 00
0302 66 00Jegulja (Anguilla anguilla)
ex0301 99 90
0302 69 95Komarča (Sparus aurata)
ex0301 99 90
0302 69 94Lubin (Dicentrarchus labrax) 
ex
ex0301 99 90
0302 69 99Oblić (Psetta maxima)
ex0307 10 10
0307 10 90Kamenice (Ostrea edulis, Crassostrea gigas)
ex0307 31 10Dagnje (Mytilus spp.)
0307 91 00Školjke (Ruditapes decussatus, Ruditapes philippinarum, Tapes spp, Veneridae, Mercenaria mercenaria)

[1]*Vlada RH odredit će Operativnim programom da li:
1. Mjere zajedničke akcije, Mjere zaštite akvatičke flore i faune, Mjere ulaganja u ribarske luke, iskrcajna mjesta i sidrišta te pilot-projekti spadaju u Grupu 1 ili Grupu 3.
2. Mjere razvoja novih tržišta i promotivne kampanje te Mjere investicija u gospodarski ribolov na slatkim vodama u instalacije spadaju u Grupu 1 ili Grupu 4
3. Koje mjere u okviru razvoja ribarskih zajednica i područja koja ovise o ribarstvu spadaju u Grupu 1, Grupu 2, Grupu 3 ili Grupu 4
*Za poduzeća koja ne spadaju u kategoriju malih i srednjih poduzeća, a koja broje manje od 750 zaposlenika i imaju godišnji promet manji od 1,5 mlrd kn , a nemaju sjedište na otocima

Brzi pretpregled sadržaja

Zakon o studentskom zboru

ZASTUPNIČKI DOM SABORA 
REPUBLIKE HRVATSKE 
Na osnovi članka 89. Ustava Republike Hrvatske, donosim 
ODLUKU 
O PROGLAŠENJU ZAKONA O STUDENTSKOM ZBORU 
Proglašavam Zakon o studentskom zboru, koji je donio Zastupnički dom Sabora Republike Hrvatske na sjednici 12. prosinca 1997. 
Broj: 081-97-2089/1
Zagreb, 18. prosinca 1997. 
Predsjednik
Republike Hrvatske
dr. Franjo Tuđman, v. r. 
ZAKON 
O STUDENTSKOM ZBORU 
I. OPĆE ODREDBE 
Članak 1. 
Ovaj Zakon uređuje položaj, ustrojstvo i tijela studentskog zbora, izvore financiranja za ispunjenje programa rada studentskih zborova, pravni položaj studentskih udruga, način izbora i rada predstavnika studenata u tijelima uprave visokih učilišta, odnosno ustanova čija djelatnost osigurava cjelovitost i potrebni standard sustava visoke naobrazbe (u daljnjem tekstu: sveučilišne ustanove) te studentsku iskaznicu. 
Na pitanja koja ovim Zakonom nisu drukčije uređena primjenjuju se, na odgovarajući način, odredbe Zakona o visokim učilištima te Zakona o udrugama. 
Članak 2. 
Temeljne zadaće studentskog zbora jesu sudjelovanje studenata u tijelima uprave visokog učilišta, odnosno sveučilišnih ustanova, te briga o: 
- ustroju i provedbi studentskih programa na području visoke naobrazbe, znanosti, kulture, športa, tehničke kulture i drugih područja od interesa za studente, 
- ustroju i provedbi programa koji utječu na socijalno-ekonomski položaj studenata, 
- imenovanju predstavnika studenata u tijela međunarodnih studentskih organizacija i drugih organizacija u kojima sudjeluju predstavnici studenata kojih je članica Republika Hrvatska, 
- davanju prijedloga o praćenju i poboljšanju položaja studenata (ekonomskog i socijalnog), 
- davanju poticaja za donošenje ili promjene propisa od interesa za studente, 
- drugim zakonom ili statutom određenim zadaćama. 
II. USTROJSTVO I TIJELA STUDENTSKOG ZBORA 
Članak 3. 
Studentski zbor ustrojava se kao studentski zbor sveučilišta ili studentski zbor veleučilišta (u daljnjem tekstu: studentski zbor sveučilišta) te studentski zbor svih visokih škola izvan sastava veleučilišta (u daljnjem tekstu: studentski zbor visokih škola). 
Studentski zbor sveučilišta čine studenti koji studiraju na dodiplomskim studijima koje ustrojavaju i izvode sveučilišta, odnosno veleučilišta te visoka učilišta u njihovu sastavu. 
Studentski zbor visokih škola čine studenti koji studiraju na dodiplomskim studijima koje ustrojavaju i izvode visoke škole izvan sastava veleučilišta (u daljnjem tekstu: visoka škola). 
Studentski zbor sveučilišta te studentski zbor visokih škola pravne su osobe, s pravima, obvezama i odgovornostima koje uređuje ovaj Zakon i statut studentskog zbora. 
Članak 4. 
Studentski zborovi sveučilišta imaju podružnice na fakultetima, umjetničkim akademijama, sveučilišnim i veleučilišnim odjelima i visokim školama u sastavu sveučilišta, odnosno veleučilišta (u daljnjem tekstu: fakultet). 
Studentski zbor visokih škola ima podružnice na visokim školama. 
Podružnicu studentskog zbora na fakultetu, odnosno visokoj školi čine svi studenti koji studiraju na dodiplomskom studiju koje ustrojava i izvodi to visoko učilište. 
Studentski zborovi imaju sjedišta u rektoratima sveučilišta ili veleučilišta. Studentski zbor visokih škola ima sjedište pri jednoj od visokih škola, u skladu sa svojim statutom. 
Podružnica studentskog zbora ima sjedište pri visokom učilištu u sastavu kojeg je ustrojena. 
Visoka učilišta dužna su osigurati prostore i druge uvjete za ispunjenje ciljeva i djelatnosti studentskog zbora. 
Članak 5. 
Temeljni akt studentskog zbora je statut. 
Statut studentskog zbora donosi skupština studentskog zbora na prijedlog predsjedništva studentskog zbora. 
Suglasnost na statut daje upravno vijeće sveučilišta ili veleučilišta, odnosno Rektorski zbor za studentski zbor visokih škola. 
Statutom se pobliže uređuje ustrojstvo studentskog zbora, način odlučivanja njihovih tijela te druga pitanja od značenja za rad studentskog zbora u skladu s ovim Zakonom. 
Članak 6. 
Tijela studentskog zbora su skupština i predsjedništvo studentskog zbora. 
Statutom studentskog zbora mogu se utvrditi i druga tijela. 
Članak 7. 
Predsjednici podružnica studentskih zborova na fakultetu čine skupštinu studentskog zbora sveučilišta. 
Predsjednici podružnica studentskih zborova na visokim školama čine skupštinu studentskog zbora visokih škola. 
Skupština: 
1. donosi statut studentskog zbora, 
2. donosi opće akte, 
3. bira studentske predstavnike u sveučilišni senat, 
4. bira stručna tijela studentskog zbora, 
5. predlaže pristupnike upravnom vijeću sveučilišta za imenovanje predstavnika studenata u upravna vijeća sveučilišnih ustanova, 
6. bira predsjednika, 
7. donosi proračun, 
8. raspravlja o izvješću o radu i poslovanju studentskog zbora, o zaključnom računu, te o tome donosi odluke, 
9. obavlja i druge poslove utvrđene zakonom i statutom studentskog zbora. 
Skupštinu saziva predsjednik skupštine. Predsjednika skupštine biraju članovi skupštine tajnim glasovanjem na vrijeme od jedne godine. 
Skupština donosi odluke na način i u postupku propisanom statutom. 
Članak 8. 
Ukupan broj studentskih predstavnika u sveučilišnom senatu i u drugim tijelima sveučilišta utvrđuje se statutom sveučilišta. 
Članak 9. 
Na rad studentskih predstavnika u sveučilišnom senatu na odgovarajući način primjenjuju se odredbe članka 21. ovoga Zakona. 
Članak 10. 
Predsjedništvo studentskog zbora sveučilišta čine izabrani studentski predstavnici u sveučilišni senat. 
Predsjedništvo studentskog zbora visokih škola čine izabrani studentski predstavnici u skladu sa statutom studentskog zbora. 
Predsjedništvo: 
1. predlaže statut studentskog zbora, 
2. predlaže opće akte, 
3. bira predsjednika i njegovog zamjenika, 
4. podnosi skupštini izvješće o radu i poslovanju studentskog zbora, 
5. obavlja i druge poslove utvrđene zakonom i statutom studentskog zbora. 
Predsjedništvo saziva po potrebi predsjednik predsjedništva. 
Predsjedništvo donosi odluke na način i u postupku propisanom statutom. 
Članak 11. 
Predsjednik i zamjenik predsjednika biraju se, na vrijeme od jedne godine, tajnim glasovanjem na sjednici koju saziva predsjednik predsjedništva studentskog zbora najkasnije jedan mjesec prije isteka svog mandata. 
Za predsjednika i njegovog zamjenika izabrani su studenti koji dobiju najveći broj glasova. 
Članak 12. 
Predsjednik predsjedništva studentskog zbora zastupa i predstavlja studentski zbor, a u slučaju njegove spriječenosti ili odsutnosti zamjenjuje ga zamjenik. 
Predsjednik skupštine studentskog zbora predstavlja skupštinu. 
III. UPISNIK STUDENTSKIH ZBOROVA 
Članak 13. 
Studentski zbor upisuje se u upisnik studentskih zborova. 
Danom upisa u upisnik studentski zbor stječe svojstvo pravne osobe i može početi obavljati svoju djelatnost. 
Članak 14. 
Upisnik studentskih zborova vodi Ministarstvo znanosti i tehnologije. 
Upisnik studentskih zborova je javan. 
Ministarstvo znanosti i tehnologije izdaje potvrdu o upisu studentskih zborova u upisnik najkasnije trideset dana od podnošenja prijave. 
Sadržaj, oblik i način vođenja upisnika studentskih zborova te postupak upisa i brisanja iz upisnika studentskih zborova propisuje ministar znanosti i tehnologije. 
IV. NADZOR NAD RADOM STUDENTSKIH ZBOROVA 
Članak 15. 
Nadzor nad zakonitošću rada i općih akata studentskih zborova obavlja Ministarstvo znanosti i tehnologije u skladu s posebnim zakonom. 
Nadzor nad namjenskom uporabom novčanih sredstava studentskih zborova obavlja se u skladu s posebnim propisima. 
Predsjedništvo studentskog zbora podnosi upravnom vijeću visokog učilišta na kojem djeluje, odnosno Rektorskom zboru za visoke škole, posebno izvješće o svom radu i utrošku svih sredstava kojima raspolaže tijekom školske godine. 
V. FINANCIRANJE I IMOVINA STUDENTSKIH ZBOROVA 
Članak 16. 
Studentski zbor stječe sredstva za obavljanje svoje djelatnosti iz sljedećih izvora: 
- putem visokog učilišta pri kojemu djeluje studentski zbor, iz sredstava visokog učilišta ili sredstva koja se u proračunu Republike Hrvatske osiguravaju za visoko školstvo i znanstveni rad za posebne programe koje predlažu podružnice studentskih zborova, 
- iz prihoda od pokretne i nepokretne imovine, 
- od zaklada, fundacija i darovnica, 
- iz drugih izvora ako su u skladu sa zadaćama studentskog zbora. 
Troškove poslovanja studentskog zbora i međunarodne suradnje financiraju visoka učilišta iz sredstava koja se u proračunu Republike Hrvatske osiguravaju za financiranje visoke naobrazbe. 
Članak 17. 
Studentski zbor odgovara za svoje obveze cijelom svojom imovinom, u skladu sa zakonom. 
VI. STUDENTSKA ISKAZNICA 
Članak 18. 
Studentska iskaznica izdaje se, na njen zahtjev, svakoj osobi koja stekne status studenta dodiplomskog studija na visokom učilištu u Republici Hrvatskoj, u skladu sa zakonom. 
Iskaznica je neprenosiva, vrijedi jednu godinu te se automatski obnavlja ako student ispunjava svoje obveze. 
Sadržaj, oblik, način vođenja upisnika izdanih iskaznica, korištenje i prava koja stječe posjednik iskaznice propisuje ministar znanosti i tehnologije. 
VII. IZBORI STUDENTSKIH PREDSTAVNIKA 
Članak 19. 
Podružnica studentskog zbora na fakultetu neposredno bira studentske predstavnike u fakultetsko vijeće, odnosno u odgovarajuće vijeće umjetničke akademije, sveučilišnog ili veleučilišnog odjela i visoke škole (u daljnjem tekstu: fakultetsko vijeće). 
Broj studentskih predstavnika i njihovih zamjenika koji se biraju u fakultetsko vijeće utvrđuje se na način da svaka godina studija bira po jednog predstavnika i zamjenika. Ako visoko učilište ustrojava i izvodi više studija, način izbora predstavnika svake godine studija utvrđuje se statutom ili općim aktom visokog učilišta. 
Podružnica studentskog zbora na fakultetu bira neposredno studentske predstavnike i u druga tijela propisana statutom ili drugim općim aktom visokog učilišta. Ako statutom ili općim aktom nije drukčije propisano, izbori se provode u postupku propisanom za izbor studentskih predstavnika u fakultetsko vijeće. 
Članak 20. 
Mandat studentskog predstavnika, odnosno njegovog zamjenika u fakultetskom vijeću traje dvije školske godine. 
Ako izabranom studentskom predstavniku prestane mandat prije isteka vremena na koje je izabran, zamjenik preuzima njegovu dužnost bez posebnog izbora. 
Članak 21. 
Studentski predstavnici ravnopravno sudjeluju s ostalim članovima fakultetskog vijeća u radu fakultetskog vijeća, osim u postupcima stjecanja magisterija i doktorata znanosti. 
Članak 22. 
Studentski predstavnici izabrani u fakultetsko vijeće te njihovi zamjenici čine predsjedništvo podružnice studentskog zbora na fakultetu. 
Predsjedništvo podružnice studentskog zbora na fakultetu bira predsjednika i njegova zamjenika tajnim glasovanjem na sjednici koju saziva predsjednik predstavništva. 
Za predsjednika i njegova zamjenika izabrani su studenti koji dobiju najveći broj glasova. 
Članak 23. 
Izbore za studentske predstavnike u fakultetsko vijeće raspisuje dekan. 
Izbori se provode krajem mjeseca studenoga tekuće školske godine. 
Izbori se provode po izbornim jedinicama. Izbornu jednicu čine svi upisani studenti pojedine godine dodiplomskog studija. 
Ako visoko učilište ustrojava i izvodi više studija izborna jedinica ustrojava se na način propisan statutom. 
Članak 24. 
Popis birača sastavlja se za svaku izbornu jedinicu. 
Članak 25. 
Popis birača utvrđuje povjerenstvo za izradbu popisa birača koje ima tri člana. 
Članove povjerenstva i njihove zamjenike iz redova studenata predlaže predsjedništvo podružnice studentskog zbora na fakultetu, a imenuje dekan. 
Članak 26. 
Izbore za studentske predstavnike provodi izborno povjerenstvo podružnice studentskog zbora na fakultetu (u daljnjem tekstu: izborno povjerenstvo fakulteta) te birački odbori koji se osnivaju za svaku izbornu jedinicu. 
Izborno povjerenstvo fakulteta čine tri člana. Članovi imaju svoje zamjenike. Članove i njihove zamjenike izbornog povjerenstva fakulteta imenuje dekan. Članove povjerenstva i njihove zamjenike iz redova studenata dekan imenuje na prijedlog predsjednika studentskog zbora na fakultetu. 
Birački odbor ima najmanje tri člana. Članovi imaju svoje zamjenike. Članove biračkih odbora i njihove zamjenike imenuje izborno povjerenstvo fakulteta iz redova studenata izborne jedinice za koju se birački odbor imenuje. 
Članak 27. 
Pristupnike za studentske predstavnike u fakultetsko vijeće, iz redova svih upisanih studenata dodiplomskog studija, mogu predlagati studentske udruge ili studenti upisani u popis birača izborne jedinice davanjem pravovaljanih potpisa. 
Kada studenti, odnosno udruge predlažu pristupnike za studentske predstavnike u fakultetsko vijeće, za pravovaljanost kandidature potrebno je prikupiti potpise od najmanje jedan posto studenata upisanih u popis birača izborne jedinice. 
Članak 28. 
Izborno povjerenstvo fakulteta će na temelju svih pravovaljano istaknutih prijedloga sastaviti listu pristupnika i njihovih zamjenika za svaku izbornu jedinicu posebno. 
Na listu pristupnika izborne jedinice pristupnici za studentskog predstavnika unose se abecednim redom prezimena. Uz pristupnika za studentskog predstavnika navodi se njegov zamjenik. 
Izborno povjerenstvo fakulteta dužno je javno objaviti liste pristupnika i njihovih zamjenika najkasnije pet dana prije dana održavanja izbora. 
Članak 29. 
Glasovanje za izbor studentskih predstavnika u fakultetsko vijeće obavlja se na biračkim mjestima. 
Biračka mjesta i trajanje glasovanja određuje izborno povjerenstvo uz prethodno pribavljenu suglasnost dekana. Trajanje glasovanja studenata iznosi jedan dan, a najmanje 12 sati. 
Izborno povjerenstvo fakulteta dužno je najkasnije tri dana prije izbora objaviti biračka mjesta i vrijeme glasovanja. 
Članak 30. 
Glasovanje se obavlja osobno i tajno. 
Glasovanje se obavlja glasačkim listićima. 
Tiskanje glasačkih listića obavlja se pod nadzorom izbornog povjerenstva fakulteta. 
Članak 31. 
Glasački listić sadrži: 
1. ime i prezime te jedinstveni matični broj građana pristupnika za studentskog predstavnika i njegova zamjenika, 
2. godinu i smjer studija. 
Na glasačkom listiću navode se predloženici onim redom kojim su navedeni na listi pristupnika. Ispred imena i prezimena svakog pristupnika za studentskog predstavnika i njegova zamjenika stavlja se redni broj. 
Članak 32. 
Rezultate izbora za studentske predstavnike i njihove zamjenike u fakultetsko vijeće utvrđuje izborno povjerenstvo fakulteta. 
Izborno povjerenstvo fakulteta zbrojit će rezultate glasovanja na biračkim mjestima te utvrditi rezultate glasovanja najkasnije u roku od 24 sata od sata zatvaranja birališta. 
Članak 33. 
Izbori po izbornim jedinicama valjani su ako je glasovalo najmanje deset posto upisanih birača. U slučaju da izborima pristupi manje od deset posto upisanih birača, izborni postupak se ponavlja u roku od 30 dana. U ponovljenom postupku izbori su valjani bez obzira na broj upisanih birača koji su glasovali. 
Za studentskog predstavnika izabran je pristupnik koji je dobio najveći broj glasova. 
Ako su dva ili više pristupnika dobili jednaki broj glasova, izbori će se ponoviti u roku od 30 dana. U ponovljenim izborima glasuje se samo između tih pristupnika. 
Članak 34. 
Svaki student ima pravo uložiti obrazloženi prigovor zbog nepravilnosti u postupku davanja prijedloga i u postupku izbora studentskih predstavnika u roku od dva dana, računajući od isteka dana kada je izvršena radnja na koju se stavlja prigovor. 
Obrazloženi prigovor iz stavka 1. podnosi se izbornom povjerenstvu fakulteta. Izborno povjerenstvo fakulteta dužno je prigovor s cjelokupnom dokumentacijom dostaviti, u roku od dva dana, povjerenstvu za prigovore sveučilišta. 
Povjerenstvo za prigovore sveučilišta čine tri člana koje imenuje rektor. Povjerenstvo za prigovore sveučilišta dužno je u roku od tri dana od uredno primljenog prigovora donijeti odluku o prigovoru. 
Članak 35. 
Na izbor studentskih predstavnika u nastavničko vijeće i rad studentskih predstavnika u nastavničkom vijeću visoke škole na odgovarajući način primjenjuju se odredbe ovog Zakona o izborima studentskih predstavnika u fakultetsko vijeće i rad studentskih predstavnika u fakultetskom vijeću. 
VIII. PREDSJEDNIŠTVO HRVATSKIH STUDENTSKIH ZBOROVA 
Članak 36. 
Predsjedništvo hrvatskih studentskih zborova usklađuje rad svih studentskih zborova na zajedničkim programima, raspravlja o pitanjima od zajedničkog interesa za studente svih visokih učilišta posebice o aktivnostima u međunarodnoj suradnji. 
Članak 37. 
Članove Predsjedništva hrvatskih studentskih zborova čine predsjednici predsjedništva studentskih zborova sveučilišta te predsjednik studentskog zbora visokih škola. 
U radu Predsjedništva hrvatskih studentskih zborova ravnopravno sudjeluju i predstavnici studenata sveučilišta izvan Republike Hrvatske na kojima od ukupno upisanih studenata najmanje jednu trećinu čine pripadnici hrvatskog naroda. 
Članak 38. 
Predsjedništvo hrvatskih studentskih zborova radi na sjednicama. Sjednice saziva i vodi predsjednik Predsjedništva hrvatskih studentskih zborova. 
Članovi Predsjedništva hrvatskih studentskih zborova biraju predsjednika na vrijeme od jedne godine i to svake školske godine iz drugog studentskog zbora, u skaldu sa svojim poslovnikom o radu. 
Predsjedništvo hrvatskih studentskih zborova donosi poslovnik o radu, uz suglasnost Rektorskog zbora. 
IX. STUDENTSKE UDRUGE 
Članak 39. 
Studenti mogu osnivati udruge u svezi s kulturnim, športskim, strukovnim i ostalim djelatnostima na visokim učilištima. 
Udruge iz stavka 1. ovoga članka mogu se osnovati prema odredbama Zakona o udrugama nakon što se upišu u Upisnik studentskih udruga. Upisnik studentskih udruga vodi se pri Ministarstvu znanosti i tehnologije. 
Sadržaj i način vođenja Upisnika studentskih udruga propisuje ministar znanosti i tehnologije. 
Članak 40. 
Programi udruga mogu se financirati iz sredstava proračuna Republike Hrvatske putem Ministarstva znanosti i tehnologije i uz pribavljeno mišljenje predsjedništva studentskog zbora sveučilišta za programe udruga koje djeluju na području sjedišta sveučilišta. 
Za programe udruga koje djeluju na području sjedišta više sveučilišta mišljenje daje Predsjedništvo hrvatskih studentskih zborova. 
Plan financiranja programa udruga u pravilu objedinjuje upravno vijeće sveučilišta u okviru proračuna sveučilišta i predlaže proračun Vijeću za novčanu potporu visokog školstva prema odredbama posebnog zakona. 
X. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE 
Članak 41. 
Visoka će učilišta, u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovoga Zakona, uskladiti odredbe svojih statuta i drugih općih akata s odredbama ovoga Zakona. 
Članak 42. 
Studentski predstavnici izabrani u studentskim podružnicama na fakultetima i visokim školama po propisima do stupanja na snagu ovoga Zakona, ostaju predstavnici svojih izbornih jedinica do isteka svog mandata. 
Članak 43. 
Rektori visokih učilišta i predsjednik rektorskog zbora dužni su najkasnije u roku od jednog mjeseca od dana stupanja na snagu ovoga Zakona sazvati skupštinu studentskog zbora. 
Skupštinu iz stavka 1. ovoga članka čine predsjednici predsjedništva podružnica studentskih zborova. 
Skupština studentskog zbora tajnim glasovanjem bira svoje predsjedništvo i druge predstavnike u skladu s ovim Zakonom i statutom sveučilišta ili veleučilišta. 
Predsjedništvo studentskog zbora bira svog predsjednika tajnim glasovanjem na svojoj prvoj sjednici koja se održava na dan izbora prema stavku 2. ovoga članka. 
Članak 44. 
Predsjednik Rektorskog zbora dužan je u roku od jednog mjeseca od izbora većine članova Predsjedništva hrvatskih studentskih zborova, na način propisan ovim Zakonom, sazvati ustrojbenu sjednicu Predsjedništva za prvo imenovanje predsjednika Predsjedništva hrvatskih studentskih zborova. 
Članak 45. 
Studentski zborovi osnovani po propisima do dana stupanja na snagu ovoga Zakona, ostaju upisani u Upisnik studentskih zborova i nastavljaju sa radom u skladu s ovim Zakonom. 
Danom stupanja na snagu ovoga Zakona prestaje postojati Hrvatski studentski zbor kao pravna osoba, prestaje vrijediti njegov statut i briše se iz Upisnika studentskih zborova. 
Mandat predsjednika i članova predsjedništva studentskih zborova sveučilišta i veleučilišta traje do prve sjednice skupštine studentskog zbora i izbora predsjednika predsjedništva. 
Članak 46. 
Ministar će donijeti provedbene propise za primjenu ovoga Zakona u roku od šest mjeseci od dana njegova stupanja na snagu. 
Članak 47. 
Danom stupanja na snagu ovoga Zakona prestaje važiti Zakon o studentskom zboru ("Narodne novine", br. 57/96.). 
Članak 48. 
Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u "Narodnim novinama". 
Klasa: 602-04/96-01/04
Zagreb, 12. prosinca 1997. 
ZASTUPNIČKI DOM
SABORA REPUBLIKE HRVATSKE 
Predsjednik
Zastupničkog doma Sabora
akademik Vlatko Pavletić, v. r. 

Brzi pretpregled sadržaja

Zakon o studentskom zboru

ZASTUPNIČKI DOM SABORA REPUBLIKE HRVATSKE 
Na osnovu članka 89. Ustava republike Hrvatske, donosim 
ODLUKU 
PROGLAŠENJU ZAKON O STUDENSKOM ZBORU 
Proglašavam Zakon o studenskom zboru, koji je donio Zastupnički dom Sabora republike Hrvatske na sjednici 28. lipnja 1996. 
Broj: 01-96-1250/1 
Zagreb, 2. srpnja 1996. 
Predsjednik 
Republike Hrvatske 
dr. Franjo Tuđman, v.r.



ZAKON 
O STUDENTSKOM ZBORU 
I. OPĆE ODREDBE 
Članak 1. 
Ovaj Zakon uređuje status, tijela uprave, ustrojstvo i novčanu podlogu za rad studentskog zbora, način izbora i rada predstavnika studenata u tijelima uprave visokih učilišta, odnosno ustanova čija djelatnost osigurava cjelovitost i potrebni standard sustava visoke naobrazbe (u daljnjem tekstu: sveučilišne ustanove), te studentsku iskaznicu. 
Na pitanja koja ovim Zakonom nisu drukčije uređena primjenjuju se, na odgovarajući način, odredbe Zakona o visokim učilištima te posebnog zakona o udrugama. 
II. STUDENTSKI ZBOR 
Članak 2. 
Studentski zbor je pravna osoba s pravima, obvezama i odgovornostima koje uređuje ovaj Zakon i Statut Studentskog zbora. 
Članstvo u Studentskom zboru stječe se ili gubi stjecanjem ili gubitkom statusa studenta dodiplomskog studija na visokom učilištu u Republici Hrvatskoj u skladu sa zakonom. 
Članak 3. 
Temeljne zadaće Studentskog zbora jesu sudjelovanje studenata u tijelima uprave visokih učilišta, odnosno sveučilišnih ustanova te briga o: 
- organiziranju i izvođenju programa za studente na području naobrazbe, kulture, športa, tehničke kulture i drugih programa od interesa za studente koji se financiraju iz sredstava državnog proračuna te drugih izvora, ako zakonom nije drukčije određeno, 
- organiziranju i izvođenju programa koji utječu na socijalno-ekonomski položaj studenata, 
- imenovanje predstavnika studenata u tijela međunarodnih studentskih organizacija i drugih organizacija u kojima sudjeluju predstavnici studenata kojih je član Republika Hrvatska, 
- davanju mišljenja o prijedlozima propisa koji uređuju pitanja statusa, ekonomskog i socijalnog položaja studenata, 
- davanju poticaja za donošenje ili promjene propisa od interesa za studente, 
- drugim zakonom ili statutom određenim zadaćama. 
Članak 4. 
Temeljni akt Studentskog zbora je Statut. 
Statut Studentskog zbora sveučilišta, odnosno veleučilišta donosi Predsjedništvo Studentskog zbora, a uz suglasnost upravnog vijeća sveučilišta, odnosno veleučilišta. 
Statut Hrvatskoga studentskog zbora donosi Predsjedništvo Hrvatskog studentskog zbora, a uz suglasnost Rektorskog zbora. 
Statutom se pobliže uređuje ustrojstvo Studentskog zbora, način odlučivanja njegovih tijela te druga pitanja od značenja za rad Studentskog zbora u skladu s ovim Zakonom i odgovarajućim odredbama posebnog zakona o udrugama. 
III. USTROJSTVO I TIJELA STUDENTSKOG ZBORA 
Članak 5. 
Studentski zbor ustrojava se kao Hrvatski studentski zbor koji djeluje kroz studentske zborove sveučilišta i veleučilišta te kroz svoje podružnice na visokim školama ustrojenim izvan sastava veleučilišta ili sveučilišta. 
Studentski zborovi sveučilišta i veleučilišta djeluju kao podružnice na fakultetima, umjetničkim akademijama, sveučilišnim i veleučilišnim odjelima te visokim školama. 
Hrvatski studentski zbor i studentski zborovi sveučilišta i veleučilišta pravne su osobe. 
Članak 6. 
Tijela Studentskog zbora su Predsjedništvo i predsjednik Studentskog zbora. 
Statutom Studentskog zbora mogu se utvrditi i druga stručna tijela. 
Članak 7. 
Predsjedništvo: 
- donosi Statut Studentskog zbora, 
- donosi opće akte, 
- odobrava izvješća o radu i poslovanju Studentskog zbora, 
- odlučuje o prestanku rada Studentskog zbora, ako Statutom studentskog zbora nije drukčije određeno, 
- odlučuje o svim pitanjima koja ovim Zakonom ili Statutom Studentskog zbora nisu stavljena u djelokrug nekog drugog tijela. 
Predsjedništvo saziva po potrebi predsjednik. Odluke se donose na način i u postupku propisanim statutom. 
Članak 8. 
Predsjednik Studentskog zbora zastupa Studentski zbor, a u slučaju njegove spriječenosti ili odsutnosti zamjenjuje ga zamjenik. 
Predsjednik Studentskog zbora ujedno je predsjednik Predsjedništva Studentskog zbora. 
Članak 9. 
Visoka učilišta i sveučilišta dužna su osigurati prostore i druge uvjete za ispunjenje ciljeva i djelatnosti studentskog zbora. 
IV. UPISNIK STUDENTSKIH ZBOROVA 
Članak 10. 
Studentski zbor upisuje se u upisnik studentskih zborova. 
Danom upisa u upisnik Studentski zbor stječe svojstvo pravne osobe i može početi obavljati svoju djelatnost. 
Članak 11. 
Upisnik studentskih zborova vodi Ministarstvo znanosti i tehnologije. 
Upisnik studentskih zborova je javan. 
Ministarstvo znanosti i tehnologije izdaje potvrdu o upisu studentskih zborova u upisnik najkasnije trideset dana od podnošenja prijave. 
Sadržaj, oblik i način vođenja upisnika studentskih zborova te postupak upisa i brisanja iz upisnika studentskih zborova propisuje ministar znanosti i tehnologije. 
V. NADZOR NAD RADOM STUDENTSKIH ZBOROVA 
Članak 12. 
Nadzor nad zakonitošću rada i općih akata studentskih zborova obavlja Ministarstvo znanosti i tehnologije u skladu s posebnim zakonom. 
Nadzor nad namjenskom uporabom novčanih sredstava studentskih zborova obavlja se u skladu s posebnim propisima. 
VI. FINANCIRANJE I IMOVINA STUDENTSKIH ZBOROVA 
Članak 13. 
Studentski zbor stječe sredstva za obavljanje svoje djelatnosti: 
- iz sredstava visokog učilišta, pri kojemu djeluje Studentski zbor, koja se u proračunu Republike Hrvatske osiguravaju za visoko školstvo i znanstveni rad, 
- iz članarina studenata, 
- iz prihoda od pokretne i nepokretne imovine, 
- od zaklada, fundacija, fondova i darovnica, 
- iz sredstava proračuna Republike Hrvatske putem Ministarstva znanosti i tehnologije, 
- iz drugih izvora ako su u skladu sa zadaćama studentskog zbora. 
Članak 14. 
Studentski zbor odgovara za svoje obveze cijelom svojom imovinom, u skladu sa zakonom. 
VII. ISKAZNICA ČLANA STUDENTSKOG ZBORA 
Članak 15. 
Iskaznica člana Studentskog zbora izdaje se svakoj osobi koja stekne status studenta dodiplomskog studija na visokom učilištu u Republici Hrvatskoj u skladu sa zakonom. 
Iskaznica je neprenosiva, vrijedi jednu godinu te se automatski obnavlja ako student ispunjava svoje obveze. 
Sadržaj, oblik, način vođenja upisnika izdanih iskaznica te prava koja stječe posjednik iskaznice propisuje ministar znanosti i tehnologije. 
VIII.1. PODRUŽNICE STUDENTSKOG ZBORA 
Članak 16. 
Podružnicu Studentskog zbora sveučilišta i veleučilišta na fakultetu, umjetničkoj akademiji, sveučilišnom i veleučilišnom odjelu i visokoj školi (u daljnjem tekstu: podružnica Studentskog zbora na fakultetu) čine svi studenti upisani na dodiplomske studije koje ustrojava i izvodi to visoko učilište. 
Članak 17. 
Podružnica Studentskog zbora na fakultetu, neposredno bira studentske predstavnike u fakultetsko vijeće, odnosno u odgovarajuće vijeće umjetničke akademije, sveučilišnog ili veleučilišnog odjela i visoke škole (u daljnjem tekstu: fakultetsko vijeće). 
Broj studentskih predstavnika i njihovih zamjenika, koji se biraju u fakultetsko vijeće, utvrđuje se da svaka godina studija bira po jednog predstavnika i zamjenika. Ukoliko visoko učilište ustrojava i izvodi više studija, način izbora predstavnika svake godine studija utvrđuje se statutom ili općim aktom visokog učilišta. 
Podružnica Studentskog zbora na fakultetu bira neposredno studentske predstavnike i u druga tijela propisana statutom ili drugim općim aktom visokog učilišta. Ako statutom ili općim aktom nije drukčije propisano, izbori se provode u postupku propisanim za izbor studentskih predstavnika u fakultetsko vijeće. 
Članak 18. 
Mandat studentskog predstavnika, odnosno njegovog zamjenika u fakultetskom vijeću traje dvije školske godine. 
Ako izabranom studentskom predstavniku prestane mandat prije isteka vremena na koje je izabran, zamjenik preuzima njegovu dužnost bez posebnog izbora. 
Članak 19. 
Studentski predstavnici ravnopravno sudjeluju s ostalim članovima fakultetskog vijeća u radu fakultetskog vijeća, osim u postupcima stjecanja magisterija i doktorata znanosti. 
Članak 20. 
Studentski predstavnici izabrani u fakultetsko vijeće te njihovi zamjenici čine predsjedništvo podružnice Studentskog zbora na fakultetu. 
Predsjedništvo podružnice Studentskog zbora na fakultetu bira predsjednika i njegova zamjenika tajnim glasovanjem na sjednici koju saziva predsjednik predsjedništva. 
Za predsjednika i njegova zamjenika izabrani su studenti koji dobiju najveći broj glasova. 
Članak 21. 
Izbore za studentske predstavnike u fakultetsko vijeće raspisuje dekan. 
Izbori se provode krajem listopada tekuće školske godine. 
Izbori se provode po izbornim jedinicama. Izbornu jedinicu čine svi upisani studenti pojedine godine dodiplomskog studija. Ukoliko visoko učilište ustrojava i izvodi više studija izborna jedinica ustrojava se na način propisan statutom. 
Članak 22. 
Popis birača sastavlja se za svaku izbornu jedinicu. 
Članak 23. 
Popis birača utvrđuje povjerenstvo za izradbu popisa birača koje ima tri člana. 
Članove povjerenstva i njihove zamjenike, iz redova studenata, imenuje Predsjedništvo podružnice Studentskog zbora na fakultetu. 
Članak 24. 
Izbore za studentske predstavnike provodi izborno povjerenstvo podružnice studentskog zbora na fakultetu (u daljnjem tekstu: izborno povjerenstvo fakulteta) te birački odbori koji se osnivaju za svaku izbornu jedinicu. 
Izborno povjerenstvo fakulteta čine tri člana. Članovi imaju svoje zamjenike. Članove i zamjenike izbornog povjerenstva fakulteta imenuje Predsjedništvo podružnice Studentskog zbora na fakultetu. 
Birački odbor ima najmanje tri člana. Članovi imaju svoje zamjenike. Članove biračkih odbora i njihove zamjenike imenuje izborno povjerenstvo fakulteta iz redova studenata izborne jedinice za koju se birački odbor imenuje. 
Članak 25. 
Pristupnike za studentske predstavnike u fakultetsko vijeće, iz redova svih upisanih studenata dodiplomskog studija, mogu predlagati studentske udruge ili studenti upisani u popis birača izborne jedinice davanjem pravovaljanih potpisa. 
Kada studenti, odnosno udruge predlažu pristupnike za studentske predstavnike u fakultetsko vijeće, za pravovaljanost kandidature potrebno je prikupiti potpise od najmanje jedan posto studenata upisanih u popis birača izborne jedinice. 
Članak 26. 
Izborno povjerenstvo fakulteta će na temelju svih pravovaljano istaknutih prijedloga sastaviti listu pristupnika i njihovih zamjenika za svaku izbornu jedinicu posebno. 
Na listu pristupnika izborne jedinice pristupnici za studentskog predstavnika unose se abecednim redom prezimena. Uz pristupnika za studentskog predstavnika navodi se njegov zamjenik. 
Izborno povjerenstvo fakulteta dužno je javno objaviti liste pristupnika i njihovih zamjenika najkasnije pet dana prije dana održavanja izbora. 
Članak 27. 
Glasovanje za izbor studentskih predstavnika u fakultetsko vijeće obavlja se na biračkim mjestima. 
Biračka mjesta i trajanje glasovanja određuje izborno povjerenstvo uz prethodno pribavljenu suglasnost dekana. 
Izborno povjerenstvo fakulteta dužno je najkasnije tri dana prije izbora objaviti biračka mjesta i vrijeme glasovanja. 
Članak 28. 
Glasovanje se obavlja osobno. 
Glasovanje se obavlja glasačkim listićima. 
Tiskanje glasačkih listića obavlja se pod nadzorom izbornog povjerenstva fakulteta. 
Članak 29. 
Glasački listić sadrži: 
1. ime i prezime pristupnika za studentskog predravnika i njegova zamjenika, 
2. godina i smjer studija. 
Na glasačkom listiću navode se predloženici onim redom kojim su navedeni na listi pristupnika. Ispred imena i prezimena svakog pristupnika za studentskog predstavnika i njegova zamjenika stavlja se redni broj. 
Članak 30. 
Rezultate izbora za studentske predstavnike i njihove zamjenike u fakultetsko vijeće utvrđuje izborno povjerenstvo fakulteta. 
Izborno povjerenstvo fakulteta zbrojit će rezultate glasovanja na biračkim mjestima te uvrditi i objaviti rezultate glasovanja najkasnije u roku od 24 sata od sata zatvaranja birališta. 
Članak 31. 
Izbori po izbornim jedinicama valjani su ukoliko je glasovalo najmanje deset posto upisanih studenata. U slučaju da izborima pristupi manje od deset posto upisanih studenata izborni postupak se ponavlja. U ponovljenom postupku izbori su valjani bez obzira na broj upisanih studenata koji su glasovali. 
Za studentskog predstavnika izabran je pristupnik koji je dobio najveći broj glasova. 
Ako su dva pristupnika dobila jednaki broj glasova izbori će se ponoviti. U ponovljenom izboru glasuje se samo između ta dva pristupnika. 
Članak 32. 
Svaki student ima pravo uložiti obrazloženi prigovor zbog nepravilnosti u postupku davanja prijedloga i u postupku izbora studentskih predstavnika u roku od dva dana, računajući od isteka dana kad je izvršena radnja na koju se stavlja prigovor. 
O prigovorima odlučuje izborno povjerenstvo fakulteta. Izborno povjerenstvo fakulteta dužno je u roku od tri dana od uredno primljenog prigovora donijeti odluku o prigovoru. 
Članak 33. 
Na izbor studentskih predstavnika u nastavničko vijeće i rad studentskih predstavnika u nastavničkom vijeću visoke škole ustrojene izvan sastava veleučilišta ili sveučilišta odgovarajuće se primjenjuju odredbe ovoga Zakona o izborima studentskih predstavnika u fakultetsko vijeće i rad studentskih predstavnika u fakultetskom vijeću. 
VIII.2. STUDENTSKI ZBOR SVEUČILIŠTA I VELEUČILIŠTA 
Članak 34. 
Studentski zbor sveučilišta i veleučilišta (u daljnjem tekstu: sveučilište) čine svi studenti koji studiraju na dodiplomskim studijima sveučilišta i visokih učilišta u sastavu sveučilišta. 
Članak 35. 
Studentski zbor sveučilišta bira predstavnike u Sveučilišni senat, i u druga tijela sveučilišta kad je to statutom sveučilišta ili zakonom propisano. 
Ukupan broj studentskih predstavnika u Sveučilišnom senatu i u drugim tijelima sveučilišta utvrđuje se Statutom sveučilišta. 
Članak 36. 
Na rad studentskih predstavnika u Sveučilišnom senatu na odgovarajući način primjenjuju se odredbe članka 19. ovoga Zakona. 
Članak 37. 
Predsjednici podružnica studentskih zborova na fakultetu biraju predstavnike u Sveučilišni senat, te predlažu pristupnike Upravnom vijeću sveučilišta za imenovanje predstavnika studenata u upravna vijeća sveučilišnih ustanova, na sjednici koju saziva predsjednik Predsjedništva Studentskog zbora sveučilišta, u skladu s odredbama posebnog zakona, Statuta sveučilišta i Statuta Studentskog zbora sveučilišta. 
Izabrani studentski predstavnici u Sveučilišnom senatu čine Predsjedništvo Studentskog zbora sveučilišta. 
Predsjedništvo Studentskog zbora sveučilišta bira predsjednika i njegova zamjenika na vrijeme od dvije godine. 
Predsjednik i zamjenik predsjednika biraju se tajnim glasovanjem na sjednici koju saziva predsjednik Predsjedništva Studentskog zbora sveučilišta. 
Za predsjednika i njegova zamjenika izabrani su studenti koji dobiju najveći broj glasova. 
VIII.3. HRVATSKI STUDENTSKI ZBOR 
Članak 38. 
Hrvatski studentski zbor čine svi studenti koji studiraju na dodiplomskim studijima na visokim učilištima u Republici Hrvatskoj. 
Članak 39. 
Članove Predsjedništva Hrvatskoga studentskog zbora čine predsjednici studentskih zborova sveučilišta te predstavnik studenata podružnica Hrvatskog studentskog zbora na visokim školama ustrojenim izvan sastava veleučilišta ili sveučilišta. 
Predstavnika studenata podružnica Hrvatskoga studentskog zbora na visokim školama ustrojenim izvan sastava veleučilišta ili sveučilišta biraju iz svojih redova predsjednici podružnica studentskih zborova Hrvatskoga studentskog zbora na visokim školama ustrojenim izvan sastava veleučilišta ili sveučilišta tajnim glasovanjem na sjednici koju saziva predsjednik Hrvatskoga studentskog zbora. 
U radu Predsjedništva Hrvatskoga studentskog zbora mogu prisustvovati i predstavnici studenata sveučilišta izvan Republike Hrvatske na kojima od ukupno upisanih studenata najmanje jednu trećinu čine pripadnici hrvatskog naroda. 
Članak 40. 
Članovi Predsjedništva Hrvatskoga studentskog zbora biraju tajnim glasovanjem predsjednika na sjednici koju saziva predsjednik Hrvatskoga studentskog zbora. 
Mandat predsjednika traje jednako kao i mandat predsjednika Rektorskog zbora. 
IX. STUDENTSKE UDRUGE 
Članak 41. 
Studenti mogu osnivati udruge u svezi s kulturnim, športskim, strukovnim, zavičajnim i ostalim aktivnostima na visokim učilištima. 
Udruge iz stavka 1. ovoga članka osnivaju se prema odredbama posebnog zakona i mogu početi obavljati svoju djelatnost s danom uvođenja u Upisnik studentskih udruga. 
Ministarstvo znanosti i tehnologije vodi Upisnik studentskih udruga. 
Sadržaj i način vođenja Upisnika studentskih udruga propisuje ministar znanosti i tehnologije. 
Članak 42. 
Programi udruga mogu se financirati iz sredstava proračuna Republike Hrvatske putem Ministarstva znanosti i tehnologije, i uz pribavljeno mišljenje Predsjedništva Studentskog zbora sveučilišta za programe udruga koje djeluju na području sjedišta sveučilišta. 
Za programe udruga koje djeluju na području sjedišta više sveučilišta mišljenje daje Predsjedništvo Hrvatskoga studentskog zbora. 
Plan financiranja programa udruga u pravilu objedinjuje Upravno vijeće sveučilišta u okviru proračuna Sveučilišta i predlaže proračun Vijeću za novčanu potporu visokog školstva prema odredbama posebnog zakona. 
X. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE 
Članak 43. 
Sveučilište će, u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovoga Zakona, uskladiti odredbe svojih statuta i drugih općih akata s odredbama ovoga Zakona. 
Visoka učilišta i sveučilišne ustanove uskladit će svoje statute u roku od dva mjeseca od dana usklađivanja statuta sveučilišta. 
Fakulteti koji ustrojavaju i izvode više studija dužni su u roku iz stavka 2. ovoga članka utvrditi način ustrojavanja izbornih jedinica. 
Članak 44. 
Ako ovaj Zakon ovlašćuje ministra znanosti i tehnologije za donošenje propisa za provedbu ovoga Zakona, ministar će donijeti te propise u roku od šest mjeseci od dana njegova stupanja na snagu. 
Članak 45. 
Dekani visokih učilišta dužni su raspisati izbore za predstavnike studenata u fakultetsko vijeće, na način propisan ovim Zakonom, najkasnije do kraja listopada 1996. godine. 
Dekani visokih učilišta dužni su u roku od 8 dana, od dana izbora predstavnika studenata u fakultetsko vijeće, sazvati sjednicu za prvi izbor predsjednika i zamjenika predsjednika podružnice Studentskog zbora na fakultetu. 
Članak 46. 
Rektori visokih učilišta dužni su najkasnije do 16. prosinca 1996. godine sazvati sjednicu za prvi izbor predstavnika studenata u Senat sveučilišta, predsjednika i zamjenika predsjednika Studentskog zbora sveučilišta i predlaganje pristupnika Upravnom vijeću sveučilišta za imenovanje predstavnika studenata u upravna vijeća sveučilišnih ustanova. 
Članak 47. 
Predsjednik Rektorskog zbora dužan je do 16. prosinca 1996. godine sazvati sjednicu predsjednika podružnica studentskih zborova Hrvatskoga studentskog zbora na visokim školama ustrojenim izvan veleučilišta ili sveučilišta radi izbora prvog predstavika u Predsjedništvo Hrvatskoga studentskog zbora. 
Predsjednik Rektorskog zbora dužan je u roku od 20 dana, od izbora predsjednika studentskih zborova sveučilišta i predstavnika studenata podružnica Hrvatskoga studentskog zbora na visokim školama ustrojenim izvan sastava veleučilišta ili sveučilišta, sazvati sjednicu za prvo imenovanje predsjednika Hrvatskoga studentskoga zbora. 
Članak 48. 
Mandat izabranih studentskih predstavnika prema odredbama ovoga Zakona počinje teći od 2. siječnja 1997. godine do kada nastavljaju s radom predstavnici studenata izabrani prema prijašnjim propisima. 
Članak 49. 
Do ustroja Predsjedništva podružnice Studentskog zbora na fakultetu, članove i zamjenike članova u povjerenstvo za izradbu popisa birača te članove i zamjenike članova u izborno povjerenstvo fakulteta imenuje fakultetsko vijeće na prijedlog dekana. 
Članak 50. 
Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u "Narodnim novinama". 
Klasa: 602-04/96-01/04
Zagreb, 28. lipnja 1996. 
ZASTUPNIČKI DOM 
SABORA REPUBLIKE HRVATSKE 
Predsjednik
Zastupničkog doma Sabora
akademik Vlatko Pavletić, v. r.