Zakon o sigurnosti prometa na cestama i drugi propisi Republike Hrvatske

Brzi pretpregled sadržaja

Zakon o sigurnosti prometa na cestama

SABOR SOCIJALISTIČKE REPUBLIKE HTVATSKE 
Na temelju člana 389. Ustava Socijalističke Republike Hrvatske, donosim 
UKAZ
o proglašenju Zakona o sigurnosti prometa na cestama 
Proglašava se Zakon o sigurnosti prometa na cestama koji je Sabor Socijalističke Republike Hrvatske donio na sjednicama Vijeća udruženog rada 26. travnja, Vijeća općina 26. travnja i Društveno-političkog vijeća 26. travnja 1990. godine. 
Klasa: 011-01/90-01/64 
Urbroj: 71-90-1 
Zagreb, 9. svibnja 1990. 
Predsjednik Predsjedništva SR Hrvatske 
Ivo Latin, v. r. 



ZAKON 
o sigurnosti prometa na cestama 
I. UVODNE ODREDBE 
Član 1. 
Ovim se zakonom uređuju mjere za sigurnost prometa, uvjeti i pravila za sudjelovanje u prometu vozila, vozača i drugih sudionika te druge mjere za sprečavanje i otklanjanje opasnosti u prometu na cestama određene Zakonom o osnovama sigurnosti prometa na cestama, ovim zakonom i propisima donesenim na temelju tih zakona. 
Skupština općine odnosno skupština gradske zajednice općina ureduju promet na području općine u skladu s odredbama ovog zakona, Zakona o osnovama sigurnosti prometa na cestama i drugim propisima. 
Član 2. 
Kontrolu i fizičko reguliranje prometa, kontrolu vozila, vozača i drugih sudionika u prometu na cestama neposredno obavljaju ovlaštene službene osobe unutrašnjih poslova (u daljem tekstu: ovlaštene službene osobe). 
Na području gdje se nalaze vojni objekti pri kretanju vojnih jedinica i vozila promet na cestama mogu regulirati vojne osobe koje odredi nadležni vojni organ, u opsegu i na način kojim se jamči sigurnost prometa. 
Kontrolu parkiranja vozila na mjestima na kojima je parkiranje vremenski ograničeno obavljaju organizacije određene odlukom skupštine općine odnusno gradske zajednice općina. 
Radnici organizacije iz stava 3. ovoga člana u obavljanju kontrole parkiranja vozila dužni su nositi propisanu oznaku. 
Republički organ uprave nadležan za komunalne poslove propisat će oblik, sadržaj i način nošenja oznake ovlaštenih osoba iz stava 4. ovoga člana. 
Član 3. 
Pojedini izrazi u ovom zakonu imaju značenje: 
1. "radni stroj" je vozilo na motorni pogon, osim motornih vozila, traktora, motokultivatora i bicikla s motorom koje je prvenstveno namijenjeno za obavljanje određenih radova vlastitim uređajima i opremom i koje prema konstrukcijskim osobinama ne može razvijati brzinu kretanja veću od 30 km na sat (kombajn, valjak, grejder, kosilica, kopač rovova i sl.). 
2. "motokultivator" je vozilo na motorni pogon s jednom ili dvije osovine i pogonskim motorom do 12 KW, konstruirano da vuče potiskuje ili nosi oruđe za razne privredne radove, odnosno služi za pogon takvih oruđa ili za vuću priključnih vozila prilagođenih motokultivatoru. 
3. "stajalište tramvaja" dio je površine ceste namijenjen zaustavljanju tramvaja radi ulaska i izlaska putnika koji je obilježen prometnim znakom. 
4. "autobusno stajalište" dio je površine ceste namijenjen zaustavljanju autobusa radi ulaska i izlaska putnika koji je obilježen prometnim znakom. 
5. "traktorski prikljućak" je zamjenjivo oruđe za vršenje poljoprivrednih i ostalih radova koji vuće, gura ili nosi traktor. 
6. Izrazi propisani Zakonom o prijevozu u cestovnom prometu analogno se primjenjuju u ovom zakonu. 
II. PRAVILA PROMETA 
1. Uključivanje u promet 
Član 4. 
Vozač autobusa ili teretnog motornog vozila, kada se vožnjom unatrag uključuje u promet iz dvorišta, garaže ili druge površine, ako mu je vidik zaklonjen ili mu je vidljivost znatno smanjena zbog vremenskih ili drugih prilika, dužan je na mjestu na kojem se uključuje u promet postaviti sposobnu osobu stariju od 14 godina, koja će podizanjem crvene zastavice ili crvene tkanine dati znak sudionicima u prometu koji nailaze da se zaustave i tako osigurati uključivanje u promet bez opasnosti. 
Sudionici u prometu kojima je prema stavu 1. ovoga člana podignutom crvenom zastavicom ili crvenom tkaninom dan znak da stanu dužni su se zaustaviti i omogućiti siguran izlazak na cestu vozila koje se uključuje u promet. 
Član 5. 
Pri uključivanju u promet sa zemljanog puta ili druge puvršine na cestu vozač je dužan skinuti blato s vozila i s kolnika na koji je nanio blato. 
2. Kretanje vozila po cesti 
Član 6. 
Vozila koja se kreću sporije od tramvaja i drugih vozila koja se kreću cestom po tramvajskim tračnicama ugrađenim uz rub kolnika moraju se kretaiti na dovoljnom razmaku od tramvajskih tračnica da ne bi ometala kretanje tramvaja i drugih vozila koja se kreću dijelom kolnika s ugrađenim tračnicama. 
Kada se vozila kreću na način određen u stavu 1. ovoga člana, vozila koja se kreću sporije pretječu se s njihove desnne strane. 
Član 7. 
Autobusi koji prevoze djecu i specijalna vozila koja prevoze opasne tvari na prelazima ceste preko željezničke pruge u istoj razini koji se nalaze na lokalnim cestama, ne smiju prelaziti preko željezničke pruge ako nema uređaja za zatvaranje prometa ni uređaja za davanje znakova za piribližavanje vlaka. 
3. Zaustavljanje i parkiranje 
Član 8. 
Skupština općine odnosno skupštna grradske zajednice općina gdje za to postoji potreba, odlukom će propisati zaustavljanje i parkiranje invalidskih vozila u skladu s odredbama ovoga zakona i usigurati prostor za parkiranje tih Vozila 
Član 9. 
Ovlaštena službena osoba odredit će da se vozilo premjesti na drugo mjesto ako je zaustavljeno ili parkirano: 
1. na obilježenom pješačkom prijelazu; 
2. na prijelazu ceste preko željezničke ili tramvajske pruge u razini; 
3. na željezničkoj ili tramvajskoj pruzi ili u blizini tih pruga ako se time sprečava promet vozila koja se kreću tračnicama, kao i na obilježenom stajalištu tramvaja; 
4. na raskršću; 
5. u tunelu, na mostu, u podvožnjaku i na nadvožnjaku te na dijelu ceste preko mosta i nadvožnjaka; 
6. na dijelu ceste u blizini vrha prevoza i u zavoju gdje je preglednost nedovoljna i gdje se vozilo ne bi moglo obići bez opasnosti; 
7. na dijelu javne ceste gdje je širina slobodnog prolaza od zaustavljenog ili parkiranog vozila do pune uzdužne crte na kolniku ili do suprotnog ruba kolnika ili do neke zapreke na cesti manja od tri metra; 
8. na mjestu na kojem vozilo zaklanja postavljeni prometni znak ili uređaj za davanje svjetlosnih prometnih znakova; 
9. na biciklistićkoj stazi ili na prijelazu biciklističke staze preko kolnika; 
10. iznad priključka na hidrant; 
11. na obilježenom autobusnom stajalištu; 
12. u pješačkoj zoni. 
Ovlaštena službena osoba odredit će da se vozilo premjesti na drugo mjesto i u svim drugim slučajevima kada je zaustavljeno ili parkirano na mjestu na kojem ugrožalva sigurnost prometa ili ometa normalan tok prometa. 
Član 10. 
Pri određivanju da se vozilo premjesti na drugo mjesto u slučajevima iz člana 9. stava 2. ovoga zakona, ovlaštena službena osoba dužna je voditi računa u okolnostima slučaja, a osobito da li i u kojoj mjeri zaustavljeno ili parkirano vozilo ugrožava sigurnust ili ometa normalan tok prometa. 
Član 11. 
Troškove premještanja vozila u slučajevima iz člana 9. ovoga zakona snosi vlasnik odnosno korisnik vozila. 
Visinu troškova premještanja vozila utvrđuje nadležni općinski organ uprave. 
Član 12. 
Vozač koji na cesti ostavi vozilo na motorni pogon bez nadzor mora poduzeti sve potrebne mjere kojima se sprečava da neovlaštene osobe stave vozilo u pokret, a naročito: 
1. prekinuti rad motora i uzeti sa sobom ključ kojim se motor stavlja u rad; 
2. postaviti uređaj za osiguranje vozila od krađe u položaj kojim se sprečava pokretanje vozila, ako vozilo mora imati takav uređaj; 
3. zatvoriti sve prozore na kabini i karoseriji vozila; 
4. zaključati brave na svim vratima vozila i ključeve uzeti sa sobom; 
Član 13. 
Poduzeće ili druga pravna osoba koja je zbog radova na cesti ili iz drugih razloga (odroni, klizišta, snježni zapusi i dr.) prinuđena organizirati naizmjenično propuštanje vozila iz suprotnih smjerova jednim prometnim trakom, regulira ovo propuštanje postavljanjem privremenih uređaja za davanje svjetlosnih prometnih znakova na krajnjim točkama dionice ceste na kojoj se izvode radovi. 
Ako je dionica ceste kraća i pregledna na čitavoj svojoj dužini, a radovi kratko traju, naizmjenično propuštanje vozila mogu regulirati za to određene osobe, i to naizmjeničnim dizanjem i spuštanjem crvene i zelene zastavice ili postavljanjem crvene ili zelene ploče okruglog oblika ili davanjem drugih znakova. 
Ako se naizmjenično propuštanje vozila regulira pomoću crvene i zelene zastavice, odnosno crvene ili zelene ploče, prolaz imaju vozila koja nailaze na podignutu zelenu zastavicu odnosno postavljenu zelenu ploču. Vozila koja nailaze na podignutu crvenu zastavicu odnosno pustavljenu crvenu ploču nemaju pravo prolaza. 
4. Promet bicikla, bicikla s motorom i motocikla 
Član 14. 
Biciklom i biciklom s motorom na cesti ne smije upravljati osoba koja za to nije osposobljena ni osoba koja nije navršila 14 godina. 
Biciklom na cesti smije upravljati dijete koje je navršilo sedam godina ako ga prati osoba koja je navršila 16 godina. 
Djeca koja su u školama osposobljena za upravljanje biciklom i za to im je izdana potvrda smiju samostalno upravljati biciklom na cesti. 
Član 15. 
U prometu na cesti biciklom i biciklom s motorom smije se vući prikolicu s dva kotača pričvršćenu tako da je osigurana stabilnost vozila. Prikolica ne smije biti šira od 80 cm ni teža s teretom od 20 kg, a na stražnjnj strani rnora imati dva katadioptera (reflektirajuće tvari) propisana za prlključno vozilo. 
Na prikolicama iz stava 1 ovoga člana i u tovarnom sanduku tricikla i tricikla s motorom ne smije se prevoziti osobe. 
Član 16. 
Na biciklu, biciklu s motorom, triciklu, triciklu s motorom i motociklu ne smije se prevoziti predmete šire od 5,0 cm sa svake strane vozila. 
Na prikolici bicikla i bicikla s motorom ne smije se prevoziti predmete šire od 80 cm. 
Član 17. 
Vozač bicikla, bicikla s motorom, tricikla, tricikla s motorom i motocikla ne smije prevoziti osobu koja je plod utjecajem alkohola. 
5. Promet zaprežnih vozila 
Član 18. 
Na magistralnoj i regionalnoj cesti zaprežnim vozilom ne smije upravljati osoba koja nije navršila 16 godina, a na ostalim cestama osoba koja nije navršila 10 godina. 
Član 19. 
Vozač zaprežnog vozila mora za vrijeme vožnje na cesti upravljati zapregom tako da drži uzde u rukama ili da zapregu vodi hodajući pokraj ili ispred nje. 
Vozač zaprežnog vozila mora voditi zapregu: 
1. na nepreglednom i neosiguranom prijelazu ceste preko željezničke pruge; 
2. pri prijelazu preko magistralne i regionalne ceste; 
3. pri uključivanju u promet iz dvorišta ili s druge površine kada mu je vidik zaklonjen ili je vidljivost znatno smanjena zbog vremenskih ili drugih prllika; 
4. pri uključivanju u promet kada prelazi preko površine izgrađene za kretanje pješaka ili biciklističke staze. 
Član 20. 
U prometu na cesti u zaprežno vozilo smiju se upregnuti najviše dvije zaprege jedna iza druge. 
Ako u prometu na cesti zaprežno vozilo vuku dvije zaprege vozač mora imati pratioca. 
Zapregom u prometu na cesti smije se vući samo jedno 
vozilo. 
Za zaprežno vozilo u prometu na cesti smije se privezati samo jedno grlo stoke sa stražnje desne strane. 
6. Promet zaprežnih vozila koje vuče traktor 
Član 21. 
U prometu na cesti traktorom se smije vući samo jedno zaprežno vozilo koje je posebno preuređeno za traktorsku vuču, ako se tim vozilom prevoze poljoprivredni proizvodi ili obavljaju drugi radovi. 
Zaprežno vozilo koje vuče traktor u prometu na cesti mora imati kotače sa pumpanim, spužvastim ili sličnim gumama. 
Zaprežno vozilo koje vuče traktor u prometu na cesti mora biti priključeno traktoru pomoću krute zglobne veze tako da je u toku vožnje osigurana stabilnost oba vozila i onemogućeno njihovo razdvajanje. 
Član 22. 
Zaprežno vozilo koje vuče traktor u prometu na cesti mora imati na stražnjoj strani pozicijska svjetla i smjerokaze. 
Ako traktor koji vuće zaprežno vozilo na ravnoj cesti može razviti brzinu kretanja veću od 20 km na sat, zaprežno vozilo mora imati uređaj za zaustavljanje i stop svjetla. 
Pozicijska svjetla. smjerokazi i stop-svjetla iz stava 1. i 2. ovoga člana moraju odgovarati propisima za motorna i priključna vozila i biti postavljena prema tim propisima. 
Član 23. 
Ukupna masa zaprežnog vozila knje vuče traktor u prometu na cesti ne smije biti veća od 3.000 kg, niti za više od 50% veća od ukupne mase traktora koji ga vuče. 
7. Promet radnih strojeva i motokultivatora 
Član 24. 
U prometu na cesti radnim strojem i motokultivatorom smije se vući samo one priključke koji služe njihovoj namjeni. 
Noću i danju za vrijeme smanjene vidljivosti radni stroj i motokultivator u prometu na cesti mora imati na prednjoj strani ispravna i upaljena oborena svjetla za osvjetljavanje ceste, a na stražnjoj strani pozicijska svjetla i katadioptere. 
Radni stroj i motokultivator koji se na ravnoj cesti može kretati brzinom većom od 20 km na sat mora imati stop-svjetla. 
Svjetla za osvjetljavanje ceste, pozicijska svjetla, katadiopteri i stop-svjetla iz stava 2 i 3. ovoga člana moraju odgovarati propisima za motorna i priključna vozila i biti postavljena prema tim propisima. 
Član 25. 
Radni stroj i motokultivator u prometu na cesti mora imati ispravne uređaje za upravljanje koji odgovaraju propisima i normativnima za takve uređaje na motornim i priključnim vozilima. 
Radni stroj i motokultivator u prometu na cesti mora imati uređaje za zaustavljanje čija efikasrnost utvrđena prema propisima i normativima za motorna i priključna vozila, mora biti: radne kočnice najmanje 25%, a pomoćne kočnice najmanje 15% od propisanog koeficijenta kočenja. 
Na radnom stroju i njegovom priključnom vozilu za vrijeme kretanja po cesti smije se nalaziti vozač i pratilac. 
Na motokultivatoru za vrijeme kretanja po cesti smije se nalaziti samo vozač, a na priključnom vozilu motokultivatora smije se nalaziti najviše tri osobe koje rade na utovaru ili istovaru tereta ili obavljaju druge poslove. 
8. Kretanje pješaka 
Član 26. 
Organizirana kolona pješaka ne smije biti duža od 50 metara, osim pogrebne ili odobrene povorke ili vojne jedinice. 
Kada se kolnikom kreće više organiziranih kolona pješaka razmak između kolona mora biti najmanje 50 metara 
Noću i danju za vrijeme smanjene vidljivosti kao i u drugim slučajevima kada je to potrebno radi sigurnosti prometa pješaci koji se kreću kolnikom u organiziranoj koloni, osim pogrebnih ili odobrenih povorki te vojnih jedinica moraju se kretati u koloni po jedan. 
Član 27. 
Na kolniku je zabranjeno igranje, vnžnja dječjim biciklom, romobilom i koturaljkama kao i sanjkanje, skijanje i slično osim ako je to dozvoljeno odlukom skulpštine općine, odnosno gradske zajednice općina. U tom slučaju na kolniku moraju biti postavljeni odgovarajući prometni znakovi o zabrani ili ograničavanju prometa. 
9. Prijevoz osoba vozilima 
Član 28. 
U vozilu na motorni pogon smije se prevoziti u prometu na cesti onoliko osoba koliko je upisano u prometnoj dozvoli odnosno u potvrdi o registraciji. 
Ako se u osobnom automobilu prevoze djeca, dvoje djece do deset goidina života smatra se jednom osobom. 
Član 29. 
Vozač ne smije prevoziti osobe u zatvorenom prostoru vozila koje se ne može otvoriti iznutra, osim u vozilima organa unutrašnjih poslova, oružanih snaga i organa za izvršenje krivičnih i prekršajnih sankcija i to samo za službene potrebe. 
Član 30. 
Za vrijeme kretanja, u vozilo se ne smije uskakati, iskakati iz vozila, otvarati vrata, naginjati se izvan vozila i voziti se na vanjskim dijelovima vozila ili na traktorskim priključcima. 
Izuzetno na vanjskim dijelovima vozila mogu se voziti osobe koje obavljaju poslove na vozilima vatrogasne službe, vozilima čistoće, elektrodispečerske službe i komunalne djelatnosti ako su na tim vozilima ugrađeni platforma za stajanje i držači. 
Član 31. 
Motornim ili priključnim vozilom za prijevoz putnika u javnom gradskom prometu i autobusom kojim se obavlja prijevoz osoba za vlastite potrebe u gradskom prometu, smije se prevoziti onoliko osoba koliko ima ugrađenih sjedala i mjesta za stajanje. 
U vozilima iz stava 1. ovoga člana moraju biti ugrađeni držači za osobe koje se prevoze stojeći. 
Vozilima iz stava 1. ovoga člana na relacijama u prigradskom linijskom cestovnom prometu smije se uz odobrenje prevoziti onoliko osoba koliko ima ugrađenih sjedala i mjesta za stajanje 
Rješenje o odobrenju prijevoza (u daljem tekstu: odobrenje) iz stava 3. ovoga člana izdaje republički organ uprave nadležan za poslove prometa. 
Broj sjedala i mjesta za stajanje u vozilima iz stava 1 i 3. ovoga člana utvrrđuje se i upisuje u prometnu dozvolu na osnovi tehničkih podataka proizvođača odnosno potvrde o ispitivanju vozila. Broj sjedala i mjesta za stajanje mora biti istaknut na vidnom mjestu vozila. 
Član 32. 
Na teretnom motornom vozilu u prostoru za smještaj tereta ili na priključnom vozilu koje vuče traktor može se prevoziti najviše pet osoba koje rade na utovaru ili istovaru tereta ili obavljaju druge radove. 
Osobe koje nisu navršile 14 godina smiju se prevoziti na vozilima iz stava 1. ovoga člana samo uz pratnju punoljetne osobe. 
Član 33. 
Na teretnom motornom vozilu u prostoru za smještaj tereta ili na priključnom vozilu koje vuče traktor može se uz odobrenje, prevoziti više od pet osoba koje rade na utovaru ili istovaru tereta ili obavljaju druge radove, radnike od mjesta stanovanja do mjesta rada i obratno te od jednog mjesta rada na drugo. 
Prijevoz osoba na vozilima iz stava 1. ovoga člana može se odobriti i u drugim opravdanim slučajevima. 
Član 34. 
Teretno motorno vozilo kojim se prevoze osobe u prostoru za smještaj tereta, uz odobrenje, mora imati sjedala pričvršćena za pod karoserije široka najmanje 5 cm, stranicu na stražnjoj strani karoserije visoku najmanje 120 cm, čvrst vanjski naslon visok najmanje 120 cm na stražnjim sjedalima i na sjedalima uzduž ruba karoserije ako su njezine stranice niže od 120 cm, nosač cerade i ceradu sa dva otvora za prozračivanje, jedan na prednjoj a drugi na strražnjoj strani, te stepenice za ulazak i izlazak osoba. 
Član 35. 
Kada se teretnim motornim vozilom u prostoru za smještaj tereta ili priključnim vozilom koje vuče traktor, uz odobrenje. prevozi više od pet osoba, tehničku ispravnost tih vozila i broj osoba koje se može prevoziti utvrđuje stanica za tehnički pregled vozila. 
Član 36. 
Odobrenje iz člana 33. ovoga zakona izdaje sekretarijat za unutrašnje poslove odnosno stanica javne sigurnosti na čijem području prijevoz počinje. 
Odobrenje nije potrebno kada se prijevoz obavlja radi pružanja hitne pomoći pri spašavanju ljudi i imovine u elemetnarnim nepogodama. 
Član 37. 
Odobrenje iz člana 36. ovoga zakona sadrži podatke o vozilu i vozaču, broj osoba koje se može prevoziti, cesti kojom će se vozilo kretati te rok važenja odobrenja. 
Odobrenje iz stava 1. ovoga člana važi najdulje šest mjeseci. Vozač mora imati kod sebe odobrenje i pokazati ga na zahtjev ovlaštene službene osobe. 
Član 38. 
Kada se u prometu na cesti priključnim vozilom koje vuče traktor u prostoru za smještaj tereta prevoze osobe, traktor se ne smije kretati brzinom većom od 25 km na sat. 
Član 39. 
U prometu na cesti zabranjeno je prevoziti osobe: 
1. teretnim motornim vozilom koje nema stranice na karoseriji; 
2. vozilom s automatskim istovarivačem; 
3. priključnim vozilom za prijevoz tereta koje vuče teretno motorno vozilo; 
4. prijevoznom stambenom prikolicom (kamp-prikolica) koju vuče vozilo na motorni pogon; 
5. priključnim vozilom koje vuče traktor, kada traktor vuče više od jednog priključnog vozila. 
Član 40. 
Osobe koje se prevoze teretnim motornim vozilom u prostoru za smještaj tereta i priključnim vozilom koje vuče traktor ili motokultivator ne smiju stajati u vozilu, sjediti na stranicama vozila, na nestabilnom teretu ili na teretu koji prelazi visinu stranica vozila. 
Član 41. 
Kada se teretnim motornim vozilom u prostoru za smještaj tereta ili priključnim vozilom koje vuče traktor, uz odobrenje, prevozi više od pet osoba, vozilom smije upravljati vozač koji je najmanje tri godine upravljao takvim vozilom. 
10. Gonjenje stoke 
Član 42. 
Stoku u stadu, krdu ili pojedino grlo ne smije cestom goniti ili voditi osoba koja, s obzirom na uzrast i sposobnost ne može nadzirati stoku i poduzimati potrebne radnje da se izbjegne opasnost. 
Član 43. 
Na magistralnim cestama ne smije se goniti stoka. Na magistralnim cestama osoba koja je navršila 16 godina smije voditi vezana najviše dva grla stoke i kretati se krajnjom desnom stranom kolnika. 
Član 44. 
Na regionalnim i lokalnim cestama gonjenje stoke u stadu ili krdu mora nadzirati dovoljan broj gonića. Gonići su dužni stado ili krdo nadzirati i ravnati tako da se ne ugrožava i u što manjoj mjeri ometa promet. 
Veći broj stoke na javnoj cesti gonići moraju goniti u grupama koje ne smiju biti duže od 50 metara, a izmedu njih mora biti razmak najmanje 50 metara. 
Na regionalnim i lokalnim cestama stoku ne smije goniti niti voditi osoba koja nije navršila 10 godina. 
Član 45. 
Preko ceste gdje nema izgrađenih ili određenih prijelaza, stoka se smije goniti ili voditi samo na preglednom dijelu ceste. 
Prelaženje stoke u stadu ili krdu preko magistralne ili regionalne ceste moraju osiguravati najmanje dva gonića koji se nalaze s jedne i s druge strane prijelaza. 
Kada se stoka goni noću preko magistralne ili regionalne ceste gonići moraju nositi svjetiljke s crvenim svjetlom koje mora biti jasno vidljivo drugim sudionicima u prometu na udaljenosti najmanje 150 metara. 
11. Pokusne vožnje 
Član 46. 
Za pokusne vožnje pri kojima se, radi ispitivanja svojstava proizvedenih ili preinačenih vozila na motorni pogon mora odstupati od pojedinih odredaba propisa o sigurnosti prometa na cestama, potrebno je odobrenje. 
Odobrenje iz stava 1. ovoga člana izdaje sekretarijat za unutrašnje poslove odnosno stanica javne sigurnosti na čijem području vožnja počinje. 
U odobrenje za pokusnu vožnju određuje se koje mjere osiguranja organizator mora poduzeti o svom trošku te naznačuje osobe koje se moraju nalaziti u vozilu za vrijeme pokusne vožnje. 
III. SPORTSKE I DRUGE PRIREDBE ILI AKTIVNOSTI NA CESTAMA 
Član 47. 
Sportske ili druge priredbe ili aktivnosti na cesti ne smiju se održavati bez odobrenja. Odobrenje izdaje sekretarijat za unutrašnje poslove odnosno stanica javne sigurnosti na čijem području se održava priredba ili obavlja aktivnost. 
Ako se sportska ili druga priredba održava ili aktivnost obavlja na cesti na području dviju ili više općina odobrenje izdaje sekretarijat za unutrašnje poslove na čijem području priredba odnosno aktivnost počinje. 
Ako se radi održavanja priredbe ili obavljanja aktivnosti na cesti zabranjuje promet, odobrenje se izdaje uz prethodnu suglasnost organa uprave nadležnog za poslove cestovnog prometa općine na čijem području se promet zabranjuje. 
Izuzetno od odredbe stava 1. ovoga člana za sportske ili druge priredbe ili aktivnosti na cesti koje se održavaju u uvjetima normalnog odvijanja prometa nije potrebno odobrenje. 
Član 48. 
U slučaju iz stava 3. člana 47. ovoga zakona ako za ruge sudionike u prometu nije osigurana drzga cesta, zahtjev ća se odbiti. 
Izuzetno od odredbe iz stava 1. ovoga člana održavanje automobilske, motociklističke ili biciklističke utrke na cesti može se odobriti i kad u određenom cestovnom pravcu nema zaobilazne ceste (brdske utrke i dr.) ali samo u vrijeme kada se tom cestom drugi sudionici u prometu najmanje kreću. U tom se slučaju promet može zabraniti najviše dva sata. 
Član 49. 
Zahtjev za izdavanje odobrenja posnosi se nadležnom organu najkasnije 15 dana prije održavanja sportske i druge priredbe ili obavljanja aktivnosti. 
Zahtjev za izdavanje odobrenja sadrži naziv i adresu organizatora, vrijeme održavanja, mjesto i cestu gdje će se priredba održati ili aktivnost obaviti te mjere koje organizator predviđa za osiguranje sudionika i gledalaca na priredbi odnosno aktivnosti. 
Uz zahtjev za izdavanje odobrenja mora priložiti program priredbe odnosno aktivnosti, pravila natjecanja i suglasnost organizacije za održavanje ceste s održavanjem priredbe odnosno aktivnosti. 
Član 50. 
Zahtjev za održavanje sportske ili druge priredbe ili za obavljanje aktivnosti na cesti odbit će se ako organizator, prema ocjeni nadležnog organa za unutrašnje poslove, nije u stanju provesti odgovarajuće mjere za sigurnost sudionika i gledalaca. 
Ako bi zbog održavanja sportske ili druge priredbe ili obavljanja aktivnosti na cesti trebalo obustaviti promet važnijim prometnim pravcima ili bi se priredbom odnosno aktivnošću ugrožavalo ili ometalo promet na cesti, sekretarijat za unutrašnje poslove odnosno stanica javne sigurnosti može odbiti zahtjev za izdavanje odobrenja. 
Član 51. 
U odobrenju za održavanje sportske ili druge priredbe ili za obavljanje aktivnosti na cesti određuju se mjere osiguranja koje organizator mora poduzeti, a naročito mjere za sigurnost sudionika i gledalaca. 
Kada se promet na cesti ograničava ili se zabranjuje radi održavanja priredbe ili obavljanja aktivnosti, odobrenje sadrži i obavezu organizatora o mjerama ograničavanja ili zabrane prometa obavijesti javnost putem sredstava javnog informiranja, najkasnije 48 sati prije početka priredbe odnosno aktivnosti. 
Član 52. 
Organizator ne smije početi s održavanjem sportske ili druge priredbe ili s obavljanjem aktivnosti na cesti ako nisu poduzete sve mjere osiguranja određene u odobrenju održavanja priredbe odnosno obavljanje aktivnosti može se zabraniti. 
Član 53. 
Organizator je dužan prekinuti održavanje sportske ili druge priredbe odnosno obavljanje aktivnosti na cesti: 
1. ako su ugroženi sudionici ili gledaoci; 
2. ako se u većoj mjeri ugroži javni red i mir; 
3. ako nastupe okolnosti zbog kojih priredba odnosno aktivnost ne bi bila odobrena; 
4. ako organizator ne provodi određene mjere osiguranja; 
5. ako to zahtjevaju drugi razlozi sigurnosti. 
Ako organizator ne prekine priredbu odnosno aktivnost u slučajevima iz stava 1. ovoga člana sekretarijat za unutrašnje poslove odnosno stanica javne sigurnosti naredit će organizatoru da priredbu odnosno aktivnost prekine i poduzeti će potrebne mjere da se naredba izvrši. 
Član 54. 
Natjecatelje na sportskoj priredbi na cesti mogu pratiti samo vozila označena posebnim znakom koji utvrdi organirator priredbe. Primjerak znaka organizator je dužan 
dostaviti sekretarijatu za unutrašnje poslove odnosno stanici javne sigurnosti koji je odobrio održavanje priredbe najkasnije tri dana prije početka priredbe. 
Član 55. 
Nakon završetka sportske ili druge priredbe odnosno aktivnosti na cesti organizator je dužan odmah: 
1. ukloniti sa ceste sve prometne znakove i druge oznake, uređaje, predmete i objekte koji su postavljeni radi održavanja priredbe odnosno obavljanja aktivnosti; 
2. postaviti na cesti sve prometne znakove i druge oznake, predmete i objekte koji su bili uklonjeni radi održavanja priredbe odnosno obavljanja aktivnosti; 
3. popraviti i dovesti u prvobitno stanje cestu i cestovne objekte ako su oštećeni pri održavanju priredbe odnosno obavljanju aktivnosti. 
Ako organlzator priredbe odnosno aktivnosti ne postupi prema točki 1. i 2. stava 1. ovoga člana sekretarijat za unutrašnje poslove odnosno stanica javne sigurnosti poduzet će odgovarajuće mjere da se o trošku organizatora priredbe odnosno aktivnosti uklone odnosno postave prometni znakovi i druge oznake, predmeti i objekti na cesti. 
Troškove uklanjanja i postavljanja prometnih znakova i drugih oznaka, predmeta i objekata na cesti kao i troškove popravka oštećenja ceste i cestovnih objekata koji su nastali održavanjem priredbe odnosno obavljanjem aktivnosti na cesti snosi organizator priredbe odnosno aktivnosti. 
IV OGRANIČENJE PROMETA 
Član 56. 
Republički sekretarijat za unutrašnje poslove, u suglasnosti s republičkim organom nadležnim za poslove cestovnog prometa, može na određenoj javnoj cesti ili dijelu javne ceste, u određene dane ili u određenom vremenskom razmaku propisati zabranu ili ograničenje prometa svih ili pojedinih vrsta vozila, ograničiti brzinu kretanja vozila ako su te zabrane ili ograničenja neophodni radi sprečavanja ili uklanjanja opasnosti za sudionike u prometu ili ako to zahtijevaju razlozi neometanog prometa odnosno ako se može opravdano očekivati da će promet biti osobito velik ili otežan. 
Republički sekretarijat za unutrašnje poslove, u suglasnosti s republičkim organom uprave nadležnim za poslove cestovnog prometa, propisat će kada se smatra da postoje zimski uvjeti na cestama, vrstu vozila kojima je zabranjen ili ograničen promet te način upotrebe zimske opreme na vozilima u zimskim uvjetima. 
Zabrane ili ograničenja, u slučajevima iz stava 1. i 2. ovoga člana, mogu se propisati nakon pribavljenog mišljenja Privredne komore Hrvatske i Republičke zajednice za ceste Hrvatske. 
Član 57. 
U slučajevima kada to zahtijevaju razlozi sigurnosti i neometanog odvijanja prometa ili razlozi održavanja javnog reda i mira, sekretarijat za unutrašnje poslove odnosno stanica javne sigurnosti može zabraniti promet ili odrediti posebno ograničenje prometa na odredenim cestama i dijelovima cesta za vrijeme dok postoje razlozi zbog kojih se poduzimaju te mjere. 
V. VOZAČI 
1. Osposobljavanje kandidata za vozače 
Član 58. 
Osposobljavanje kandidata za vozače organizira se i provodi na način i pod uvjetima utvrđenim zakonom i propisima donesenim na temelju zakona. 
Član 59. 
Osposobljavanje kandidata za vozače vozila na motorni pogon provode poduzeća, organizacije udruženog rada usmjerenog obrazovanja, društvene organizacije, udruženja građana i radnička i narodna sveučilišta (u daljem tekstu: pravne osobe) ako ispunjavaju uvjete određene ovim zakonom i propisima donesenim na temelju zakona. 
Osposobljavanje kandidata za vozače iz nastavnog predmeta pružanja prve pomoći u slučaju prometne nezgode obavljaju organizacije crvenog križa. 
Član 60. 
Pravne osobe iz člana 59. stava 1. ovoga zakona mogu provoditi osposobljavanje osoba za vozače vozila na motorni pogon, ako: 
1. je osiguran potreban broj stručnih radnika u radnom odnosu za uspješno ostvarivanje nastavnih planova i programa osposobljavanja - prema planu i godišnjem programu rada i ako 
2. postoji potreban prostor, nastavna sredstva i pomagala te oprema koja omogućuje nesmetano osposobljavanje kandidata za vozače. 
Član 61. 
Pravne osobe iz člana 59. ovoga zakona mogu započeti osposobljavanjem kandidata za vozače kada republički organ uprave nadležan za poslove obrazovanja donese rješenje o ispunjavanju propisanih uvjeta. 
Član 62. 
Osposobljavanje kandidata za vozače iz predmeta prometna i sigurnosna pravila i upravljanje vozilom može realizirati osoba sa završenim najmanje petim stupnjem stručne spreme za zanimanje vozač - instruktor. 
Nastavu iz predmeta prometna i sigurnosna pravila može izvoditi i osoba koja ima stručnu spremu VI i VII stupnja prometne, pravne ili odgojno-obrazovne struke i položen vozački ispit i koja na posebnoj provjeri pokaže da je ovladala sadržajem programa i metodikom nastave toga predmeta. 
Nastavu iz predmeta pružanja prve pomoći osobama ozlijeđenim u prometnoj nezgodi može izvoditi liječnik (doktor medicine) sa završenlm Vll stupnjem stručne spreme. 
Član 63. 
Vozački ispiti provode se kod pravnih osoba iz člana 58 ovoga zakona koje ispunjavaju prosturne, tehničke i materijalne uvjete za rad ispitne komisije. 
Uvjete iz stava 1. ovoga člana propisuje republički organ uprave nadležan za poslove obrazovanja 
Član 64. 
Vozačke ispite provode komisije koje imenuje općinski organ uprave odnosno gradske zajednice općina nadležan za poslove obrazovanja. 
Odlukom o imenovanju pobliže se uređuju financciranje, obavljanje administrativnih poslova te prava i obaveze članova ispitne komisije 
U više općina može se imenavati zajednička ispitna komisija. 
Član 65. 
Vozač instruktor može osposobljavati kandidate za vozače vozila ako ima za to dozvolu. 
Dozvolu za vozača - instruktora izdaje organ za unutrašnje poslove koji vozača - instruktora vodi u evidenciji vozača. 
Dozvola za vozača - instruktora oduzet će se u slučajevima u kojma se oduzima i vozačka dozvola. 
Član 66. 
Dozvola za vozača - instruktora neće se izdati osobi: 
1. koja je u posljednjih pet godina osuđivana za teško djelo protiv sigurnosti javnog prometa ili se protiv nje vodi krivični postupak za takvo djelo; 
2. koja nije duševno ili tjelesno sposobna za upravljanje vozilima one kategorije za koju se izdaje dozvola. 
Član 67. 
U upravljanju vozilom vozač - instruktor smije osposobljavati kandidate za vozaća vozila za koje ima dozvolu za vozaća - instruktora. 
Član 68. 
Osobe iz člana 62. stava 1. i 2. i 63. ovoga zakona koje izvode nastavu i ispite dužne su pristupiti provjeri stručne osposobljenosti najmanje jedanput u tri godine. 
Provjeru stručne osposobljenosti iz stava 1. ovoga člana provodi organizacija koju ovlasti republički organ uprave nadležan za poslove obrazovanja. 
Član 69. 
Nadzor nad radom pravnih osoba koje osposobljavaju kandidate za vozače i ispitnih komisija koje provode vozačke ispite obavlja republički organ uprave nadležan za poslove obrazovanja. 
Član 70. 
Republički organ uprave nadležan za poslove obrazovanja donijet će propise o: 
1. prostoru, nastavnim sredstvima, pomagalima i opremi koja omogućuje nesmetano osposobljavanje osoba za vozače vozila pojedine kategorije; 
2. razlozima, uvjetima i postupku utvrđivanja privremene ili trajne zabrane obavljanja djelatnosti pravnih osoba koje osposobljavaju osobe za vozače vozila pojedine kategorije; 
3. uvjetima i načinu osposobljavanja osoba za vozače vozila pojedine kategorije; 
4. programu, sadržaju i načinu posebne provjere osoba iz člana 67. stav 2. ovoga zakona i uvjetima koje mora ispunjavati organizacija za provođenje te provjere; 
5. stupnju i profilu stručne spreme predsjednika i članova ispitne komisije i drugim uvjetima za članove ispitne komisije, te uvjetima i načinu polaganja vozačkog ispita; 
6. evidenciji i dokumentaciji koju vode organizacije za osposobljavanje kandidata za vozača i polaganje vozačkih ispita 
Republićki organ uprave nadležan za poslove obrazovanja utvrdit će: 
1. nastavni plan i program osposobljavanja osoba za vozače pojedinih kategorija vozila, te popis nastavnih sredstava i pomagala za realizaciju sadržaja programa osposobljavanja; 
2. program vozačkog ispita za pojedine kategorije vozila; 
3. program provjere poznavanja propisa i vještine upravljanja vozilom za osobe kojima je izrečena takva zaštitna mjera 
Republički sekretarijat za unutrašnje poslove propisat će ubrazac dozvole za vozača - instruktora i način vođenja evidencije o izdanim dozvolama; 
2. Uvjeti za upravljanje traktorom, tramvajem, radnim strojem, motokultivatorom i biciklom s motorom 
Član 71. 
Traktorom u prometu na cesti smije upravljati osoba koja ima dozvolu za upravljanje traktorom ili vozačku dozvolu za upravljanje motornim vozilom B, C ili D kategorije. 
Član 72. 
Dozvola za upravljanje traktorom izdat će se osobi koja ispunjava ove uvjete: 
1. da je navršila 16 godina života; 
2. da je duševno i tjelesno sposobna za upravljanje traktorom; 
3. da je položila ispit za upravljanje traktorom; 
4. da joj odlukom nadležnog organa nije zabranjeno upravljanje traktorom. 
Dozvola za upravljanje traktorom izdaje se s rokom važenja od 10 godina. 
Član 73. 
Tramvajem u prometu smije upravljati osoba koja ima dozvolu za upravljanje tramvajem. 
Dozvola za upravljanje tramvajem izdaje se osobi koja ispunjava ove uvjete: 
1. da je navršila 21 godinu života; 
2. da je duševno i tjelesno sposobna za upravljanje tramvajem; 
3. da ima odgovarajući stupanj stručne spreme za upravljanje tramvajem; 
4. da je položila ispit za vozača tramvaja; 
5. da joj odlukom nadležnog organa nije zabranjeno upravljanje tramvajem. 
Dozvola za upravljanje tramvajem izdaje se s rokom važenja od 10 godina. 
Član 74. 
Radnim strojem, motokultivatorom i biciklom s motorom u prometu na cesti smije upravljati osoba koja ima potvrdu o poznavanju prometnih propisa kao i osoba koja ima vozačku dozvolu ili dozvolu za upravljanje traktorom. 
Potvrda o poznavanju prometnih propisa za upravljanje radnim strojem može se izdati osobi kroja je navršila 16 godina a za upravljanje motokultivatorom i biciklom s motorom osobi koja je navršila 14 godina. 
Član 75. 
U prometu na cesti za vrijeme upravljanja traktorom, radnim strojem, motokultivatorom ili biciklom s motorom vozač mora imati kod sebe odgovarajuću vozačku ispravu i dužan ju je pokazati na zahtjev ovlaštene službene osobe. 
Član 76. 
Vlasnik odnosno korisnik vozila i vozač kojem je povjereno upravljanje vozilom ne smije dati da u prometu na cesti vozilom na motorni pogon upravlja osoba koja, prema propisima ne smije upravljati takvim vozilom. 
3. Izdavanje i oduzimanje vozačke dozvole, dozvole za upravljanje traktorom, dozvole za upravljanje tramvajem i potvrde o poznavanju prometnih propisa 
Član 77. 
Vozačku dozvolu, dozvolu za upravljanje traktorom, dozvolu za upravljanje tramvajem i potvrdu o poznavanju prometnih propisa izdaje sekretarijat za unutrašnje poslove odnosno stanica javne sigurnosti na čijem području osoba koja traži dozvolu odnosno potvrdu ima prebivalište. 
Član 78. 
Važenje vozaćke dozvole, dozvole za upravljanje traktorom i dozvole za upravljanje tramvajem produžuje, na zahtjev vozaća sekretarijat za unutrašnje poslove odnosno stanica javne sigurnosti koji vozaća vode u evidenciji. 
Član 79. 
Osobi čije zdravstveno stanje u vrijeme zdravstvenog pregleda nije takvo da bi bilo smetnja za izdavanje vozačke dozvole, dozvole za upravljanje traktorom odnosno dozvole za upravljanje tramvajem, ali je neophodna zdravstvena kontrola u kraćem vremenskom razdoblju, vozačka dozvola, dozvola za upravljanje traktorom ili dozvola za upravljanje tramvajem izdaje se s rokom važenja predloženim u uvjerenju o zdravstvenom pregledu ovaj rok ne može biti kraći od dvije godine. 
Član 80. 
Vozač vozila na motorni pogon koji promjeni mjesto prebivališta ili adresu stanovanja dužan je tu promjenu prijaviti sekretarijatu za unutrašnje poslove odnosno stanici javne sigurnosti u roku od 15 dana od te promjene, radi upisa te promjene u evidenciju vozača. 
Član 81. 
Dozvola za upravljanje traktorom, dozvola za upravljanje tramvajem i potvrda o poznavanju prometnih propisa oduzet će se vozaču koji postane duševno ili tjelesno nesposoban za upravljanje takvim vozilom - za vrijeme dok duševna ili tjelesna nesposobnost traje. 
Dozvola odnosno potvrda iz stava 1 ovoga člana oduzet će se privremeno vozaču koji se ne pudvrgne kontrolnom zdravstvenom pregledu na koji ga je uputio sekretarijat za unutrašnje poslove odnosno stanica javne sigurnosti 
- za vrijeme dok se ne podvrgne tom pregledu. 
Vozaču kojem je izrečena mjera sigurnosti ili zaštitna mjera zabrane upravljanja traktorom, tramnvajem, radnim strojem, motokultivatorom ili biciklom s motorom, ta zabrana će se upisati u njegovu vozačku ispravu. 
Član 82. 
Ovlaštena službena osoba dužna je na licu mjesta privremeno oduzeti dozvolu za upravljanje tramvajem, dozvolu za upravljanje traktorom ili potvrdu o poznavanju prometnih propisa i isključiti iz prometa na cesti: 
1. vozača kojeg zatekne da upravlja vozilom ili da pokuša upravljati vozilom ako je očigledno da je vozač u takvom psihofizičkom stanju (umor, bolest, utjecaj lijekova, droga ili drugih opojnih sredstava) da nije sposoban upravljati vozilom; 
2. vozača za kojeg utvrdi da u organizmu ima alkohola ili pokazuje znakove alkoholne poremećenosti, a vozilom obavlja javni prijevoz ili mu je upravljanje vozilom osnovno zanimanje; 
3. vozača za kojeg utvrdi da je pod utjecajem alkohola. 
Sekretarijat za unutrašnje poslove odnosno stanica javne sigurnosti čija je ovlaštena službena osoba oduzela dozvolu za upravljanje traktorom ili potvrdu o poznavanju prometnih propisa prema stavu 1. ovoga člana dužan je dozvolu odnosno potvrdu vratiti vozaču čim prestanu razlozi zbog kojih je oduzeta, a najkasnije u roku 24 sata od trenutka oduzimanja. 
Ako vozač ne preuzme dozvolu odnosno potvrdu u roku tri dana od dana oduzimanja, a vozač se ne vodi u evidenciji sekretarijata za unutrašnje poslove odnosno stanice javne sigurnosti čija ju je ovlaštena službena osoba oduzela, dozvola odnosno potvrda će se dostaviti sekretarijatu za unutrašnje poslove odnosno stanici javne sigurnosti koji vozača vodi u evidenciji. 
Ovlaštena službena osoba koja je oduzela dozvolu odnosno potvrdu, u slučajevima iz stava 1. ovoga člana, dužna je vozaču izdati potvrdu koja sadrži ime i prezime vozača, broj oduzete dozvole odnosno potvrde, dan i sat njezina oduzimanja te naznaku o mjestu i vremenu vraćanja. 
Član 83. 
Republički sekretarijat za unutrašnje poslove donijet će propise o uvjetima i postupku izdavanja, produžavanja, zamjenjivanja i poništavanja vozačkih dozvola, dozvola za upravljanje traktorom, dozvola za upravljanje tramvajem i potvrda o poznavanju prometnih propisa, o obrascu dozvole za upravljanje traktorom, o obrascu dozvole za upravljanje tramvajem i potvrde o poznavanju prnmetnih propisa te o načinu vođenja evidencije. 
4. Zdravstveni pregledi vozača 
Član 84. 
Zdravstvene preglede vozača i osoba koje se osposobljavaju za vozača o duševnoj i tjelesnoj sposobnosti za upravljanje vozilima na motorni pogon (u daljem tekstu: zdravstveni pregledi) obavljaju organizacije udruženog rada zdravstva koje ispunjavaju za to propisane uvjete (u daljem tekstu radna organizacija zdravstva). 
Uvjerenje o duševnoj i tjelesnoj sposobnosti za upravljanje vozilima na motorni pogon izdaju radne organizacije zdravstva iz stava 1. ovoga člana na osnovi pregleda u kojem, pored liječnika specijaliste medicine rada ili opće medicine, obavezno sudjeluje liječnik specijalist za očne bolesti, liječnik specijalist -neuropsihijatar ili psihijatar i psiholog. 
Izuzetno od odredaba stava 2. ovoga člana zdravstvenu sposobonst vozača kojima je zbog zdravstvenih razloga vozačka isprava izdana s kraćim rokom važenja, utvrđuje liječnik specijalist za one bolesti zbog koje mu je zdravstvena sposobnost ograničena. 
Član 85. 
Vozači vozila na motorni pogon dužni su se podvrgavati i kontrolnim zdravstvenim pregledima. 
Kontrolni zdravstveni pregledi vozača su redovni i izvanredni. 
Član 86. 
Redovnim kontrolnim zdravstvenim pregledima, prije svakog produženja vozačke isprave, podvrgavaju se vozači: 
1. koji upravljaju motornim vozilima kojima se obavljaju javni prijevoz i vozači tramvaja; 
2. koji upravljaju teretnim motornim vozilima odnosno traktorom i priključnim vozilom kojim se obavlja prijevoz za vlastite potrebe; 
3. kojima je izdana vozačka dozvola za upravljanje vozilima D kategorije; 
4. kojima je, zbog zdravstvenih razloga, vozačka isprava izdana s kraćim rokom važenja; 
5. koji su navršili 65 godina života. 
Član 87. 
Na izvanredni kontrolni zdravstveni pregled uputit će se vozača vozila na motorni pogon i vozača tramvaja za kojeg se opravdano sumnja da zbog zdravstvenih razloga više nije sposoban da sigurno upravlja tim vozilom. 
Na izvanredni kontrolni zdravstveni pregled vozača iz stava ovoga člana upućuje rješenjem sekretarijat za unurašnje poslove odnosno stanica javne sigurnosti koji ga vodi u evidenciji vozača. 
Na izvanrednom kontrolnom zdravstvnom pregledu, pored liječika specijalista i psihologa iz člana 84. stava 2. ovoga zakona, obavezno sudjeluje i liječnik specijalist za bolest zbog koje se vozača upućuje na pregled. 
Član 88. 
Naknadu za redovni i izvanredni kontrolni zdravstveni pregled vozača vozila na motorni pogon ili tramvaja, kojima je upravljanje vozilom osnovno zanimanje, plaća pravna osoba ili samostalni prijevoznik kod kojih je vozač zaposlen, odnosno pojedinac koji obavlja javni prijevoz ili prijevoz za vlastite potrebe prema propisima o prijevozu u cestovnom prometu. 
Vozači vozila na motorni pogon kojima upravljanje vozilom nije osnovno zanimanje sami plaćaju naknadu za redovni kontrolni zdravstveni pregled kao i naknadu za izvanredni kontrolni zdravstveni pregled ako se na pregledu utvrdi da nisu sposobni za vozača. Ako se na izvanrednom kontrolnom zdravstvenom pregledu utvrdi da su sposobni za vozača, naknadu za taj pregled plaća sekretarijat za unutrašnje poslove odnosno stanica javne sigurnosti koji ih je uputio na pregled. 
Član 89. 
Ako se na redovnom ili izvanrednom kontrolnom zdravstvenom pregledu utvrdi da vozač zbog zdravstvenih razloga više nije sposoban sigurno upravljati vozilom za koje je izdana vozačka isprava, radna organizacija zdravstva u kojoj je pregled obavljen o tome mora izdati uvjerenje i dostaviti ga sekretarijatu za unutrašnje poslove odnosno stanici javne sigurnosti koji vozača vodi u evidenciji, odnosno koji je vozača uputio na pregled. 
Ako se na zdravstvenom pregledu utvrdi da osoba koja se osprosobljava za vozača nije duševno ili tjelesno sposobna za upravljanje dređenim ili svim vozilima na motorni pogon ili tramvajem, radna organizacija zdravstva u kojoj je pregled o tome mora obavijestiti u roku osam dana sekretarijat za unutrašnje poslove odnosno stanicu javne sigurnosti na području kojeg ta osoba ima prebivalište. 
Ako se na zdravstvenom pregledu ili liječenju utvrdi ili opravdano sumnja da vozač boluje od bolesti zbog koje se ne može izdati vozačka dozvola, dozvola za upravljanje traktorom, dozvola za upravljanje tramvajem ili potvrda o poznavanju prometnih propisa, radna organizacija zdravstva koja vozaču pruža redovnu zdravstvenu zaštitu mora uputiti vozača na pregled u radnou organizaciju zdravstva iz člana 83. ovoga zakona. 
Ako se na zdravstvenom pregledu utvrdi da vozač zbog zdravstvenih razloga nije sposoban za vozača, organizacija koja je izvršila pregled mora o tome obavijestiti sekretarijat za unutrašnje poslove odnosno stanicu javne sigurnosti na području kojeg vozač ima prebivalište. 
Liječnika i radnu organizaciju zdravstva iz stava 4. ovoga člana ne veže obaveza čuvanja liječničke (profesionalne) tajne. 
Troškove zdravstvenog pregleda iz stava 4. ovoga člana snosi zajednica zdravstvenog osiguranja. 
Kada se u krivičnom odnosno prekršajnom postupku protiv vozača utvrdi ili se iznesu podaci da vozač iz zdravstvenih razloga nije sposoban da sigurno upravlja vozilom u prometu na cesti, istražni sudac, javni tužilac ili sudac za prekršaje dužan je o tome odmah obavijestiti sekretarijat za unutrašnje poslove odnosno stanicu javne sigurnosti na podrušju kojeg vozač ima prebivalište ili boravište. 
Član 90. 
Radne organizacije zdravstva koje obavljaju zdravstvene preglede kandidata za vozača dužne su voditi evidenciju o tim pregledima. 
Član 91. 
Zdravstvenu sposobnost vozača i osoba koje se osposobljavaju za vozača koji nisu zadovoljni ocjenom radne organizacije zdravstva u kojoj su pregledani, te vozača i osoba koje se osposobljavaju za vozača čija je zdravstvena sposobnost različito ocijenjena u jednoj ili više organizacija utvrđuje drugostepena zdravstvena komisija koju osniva republički organ uprave nadležan za poslove zdravstva. 
Kandidata za vozača, kojem je izdano uvjerenje da je duševno i tjelesno sposoban za upravljanje vozilom na motorni pogon, a za kojeg se opravdano sumnja da zbog zdravstvenih razloga nije sposoban upravljati određenim ili svim vozilima na motorni pogon, sekretarijat za unutrašnje poslove odnosno stanica javne sigurnosti uputit će ga na zdravstveni pregled komisiji iz stava 1. ovoga člana radi ocjene zdravstvene sposobnosti. 
Naknadu za zdravstveni pregled u slučajevima iz stava 1. ovoga člana plaća vozač odnosno kandidat za vozača. 
Naknadu za zdravstveni pregled u slučajevima iz stava 2. ovoga člana plaća kandidat za vozača ako se utvrdi da nije sposoban upravljati određenim ili svim vozilima na motorni pogon. Ako se utvrdi da je ta osoba sposobna za upravljanje određenim ili svim vozilima na motorni pogon naknadu za zdravstveni pregled plaća sekretarijat za unutrašnje poslove odnosno stanica javne sigurnosti koji ju je uputio na zdravstveni pregled. 
Član 92. 
Republički organ uprave nadležan za poslove zdravstva propisat će uređaje i opremu za obavljanje zdravstvenih pregleda, način vođenja evidencije i medicinske dokumentacije, izdavanje uvjerenja i izvještavanja o zdravstvenoj sposobnosti vozača i kandidata za vozača i odrediti radne organizacije zdravstva za obavljanje tih pregleda. 
Član 93. 
Analizu krvi ili krvi i urina radi utvrđivanja alkoholiziranosti vozača i drugih sudionika u prometu mogu obavljati radne organizacije zdravstva i druge organizacije ili organi koji raspolažu tehničkom opremom i stručnim kadrovima. 
Republički organ uprave nadležan za poslove zdravstva u suglasnosti s republičkim sekretarijatom za unutrašnje poslove, odredit će radne organizacije zdravstva i druge organizacije ili organe koji će obavljati poslove iz stava 1. ovoga člana, propisati uvjete koje te organizacije ili organi moraju ispunjavati, način i postupak uzimanja krvi i urina te utvrditi naknadu u vezi s obavljanjem tih poslova. 
Ukupne troškove u vezi uzimanja krvi i urina i naknadu za prijevoz radi utvrđivanja alkoholiziranosti plaća vozač u čijoj je krvi utvrđeno postojanje nedopuštene količine alkohola. 
Ako se alkoholiziranost vozača utvrđuje nekom drugom znanstvenom metodom ili stručnim pregledom, naknadu poslova plaća vozač za kojeg se utvrdi da je pod utjecajem alkohola. 
5. Pouka i provjera znanja vozača 
Član 94. 
Pouku i provjeru znanja vozača iz člana 170. iz Zakona o osnovama sigurnosti prometa na cestama obavljaju prijevoznici i društvene organizacije iz člana 59. ovoga zakona. 
Član 95. 
Republički organ uprave nadležan za poslove obrazovanja u suglasnosti s republičkim organom uprave nadležnim za poslove prometa, propisat će način i postupak provjere znanja te sadržaj i oblik vođenja evidencije o pouci i provjeri znanja vozača iz člana 94. ovoga zakona. 
Član 96. 
Samostalnog prijevoznika i građanina koji obavlja prijevoz za vlastite potrebe na provjeru znanja upućuje nadležni općinski organ uprave koji mu je izdao rješenje o odobrenju za obavljanje javnog prijevoza odnosno rješenje o prijevozu za vlastite potrebe. 
Prijevoznici i pravne osobe koje obavljaju prijevoz za vlastite potrebe kao i organi uprave iz stava 1. ovoga člana dužni su sekretarijatu za unutrašnje poslove odnosno stanici javne sigurnosti prema prebivalištu vozača, dostaviti podatke o vozačima koji se odbiju podvrgnuti poduci ili provjeri ili koji na toj provjeri ne zadovolje. 
Član 97. 
Nadzor nad provođenjem pouke i provjere znanja vozača obavlja organ uprave nadležan za poslove obrazovanja u suradnji s organom uprave nadležnim za poslove cestovnog prometa. 
VI. VOZILA 
1. Zajedničke odredbe 
Član 98. 
Poslovi redovnih i preventivnih tehničkih pregleda, registracije i produženja registracije, te poslovi ispitivanja vozila organiziraju se kao jedinstven tehnološki sistem na teritoriju Republike. 
Na način iz stava 1. ovoga člana organiziraju se i stručni, administrativni i drugi poslovi koji su neposredno povezani s poslovima tehničkih pregleda, registracije, produženja registracije i ispitivanja vozila. 
Član 99. 
Poslove jedinstvenog tehnološkog sistema tehničkih pregleda vozila, registracije i produženja registracije vozila, obavlja stručna organizacija koju odredi Izvršno vijeće Sabora (u daljem tekstu: stručna oragnizacija). 
Stručna organizacija općim aktima uređuje odnose od interesa za jedinstveni tehnološki sistem iz člana 98. ovoga zakona, te vrši druga ovlaštenja određena ovim zakonom. 
U obavljanju poslova iz stava 1. ovoga člana stzručna organizacija prati i koordinira rad, usklađuje kriterije, pruža stručnu i drugu pomoć ovlaštenim organizacijama, donosi stručna i druga uputstva za njihov rad, utvrđuje uvjete rada, normative rada i jedinstvene elemente o vrednovanju rezultata rada, organizacione i druge uvjete rada, te obavlja druge poslove kojima se osigurava jedinstveni tehnološki sistem. 
Član 100. 
Poslove koji se prema odredbama ovoga zakona povjeravaju ovlaštenim organizacijama, stručna organizacija može obavljati i neposredno, a naročito kada bi zbog prestanka rada tih organizacija ili drugih razloga moglo doći do značajnijih poremećaja u obavljanju poslova koji se obavljaju u stanicama za tehnički pregled vozila. 
2. Tehnički pregled vozila 
Član 101. 
Tehnički pregledi vozila su redovni, preventivni i izvanredni. 
Motorna i priključna vozila, traktore i bicikle s motorom (u daljem tekstu vozila) što sudjeluju u prometu na cestama vlasnici odnosno korisnici vozila dužni su podvrgnuti redovnom tehničkom pregledu jedanput godišnje. 
Prijevoznik i samostalni prijevoznik koji obavljaju javni prijevoz, pravne osobe koje obavljaju prijevoz za vlastite potrebe organizacije udruženog rada koje daju vozila u najam (rentacar) i pravne osobe iz člana 59. ovoga zakona, dužni su osigurati obavljanje preventivnih tehničkih pregleda svojih motornih i priključnih vozila 
Preventivni tehnički pregledi vozila obavljaju se dnevno (dnevni preventivni tehnički pregledi) i u propisanim rokovima (periodični preventivni tehnički pregledi). 
Potvrdu o izvršenom preventivnom tehničkom pregledu vozač je dužan imati uz prometnu dozvolu. 
Republički organ uprave nadležan za poslove cestovnog prometa u sporazumu s Republičkim sekretarijatom za unutrašnje poslove propisat će uređaje i opremu za obavljanje preventivnih tehničkih pregleda vozila, obrazac potvrde o tehničkim pregledima, način, rokove, uvjete obavljanja preventivnih tehničkih pregleda i vođenje evidencije o tim pregledima. 
Član 102. 
Na izvanredni tehnički pregled uputit će se vozilo koje je isključeno iz prometa zbog tehničke neispravnosti uređaja za upravljanje ili uređaja za zaustavljanje, vozoli koje je u prometnoj nezgodi toliko oštećeno da se opravdano sumnja da mu je neispravan uređaj za spajanje vučnog i priključnog vozila. 
Na izvanredni tehnički pregled uputit će se i vozilo za koje se opravdano sumnja da mu je ovjerena tehnička ispravnost, a nije bilo na tehničkom pregledu ili da tehnički pregled nije propisno obavljen. 
Vozila iz stava 1. i 2. ovoga člana upućuju na izvanredni tehnički pregled ovlaštene službene osobe. 
Član 103. 
Na tehničkom pregledu utvrđuje se ima li vozilo propisane uređaje i opremu, jesu li ti uređaji i oprema ispravni te da li udovoljavaju ostalim propisanim uvjetima i normativima za sudjelovanje u prometu na cesti. 
Član 104. 
Tehnićke preglede vozila obavljaju društvena poduzeća, njihove zajednice i društvene organizacije koje za to imaju odgovarajući objekt i prostor, propisane, ispitane i ispravne uređaje i opremu, stručni kadar i odobrenje za obavljanje tehničkih pregleda vozila (stanica za tehnički pregled vozila). 
Preventivne tehničke preglede mogu obavljati i prijevoznici i pravne osobe koje obavljaju prijevoz za vlastite potrebe ako ispunjavaju propisane uvjete. 
Kriterije o dovoljnom broju stanica za tehnički pregled vozila iz stava 1. ovoga člana s obzirom na njihovu međusobnu udaljenost i kapacitet utvrđuje Izvršno vijeće Sabora. 
Član 105. 
Odobrenje za obavljanje poslova tehničkih pregleda vozila izdaje sekretarijat za unutrašnje poslove na čijem se području nalazi stanica za tehnički pregled vozila uz pribavljeno mišljenje stručne organizacije. 
Odobrenje za obavljanje tehničkih preventivnih pregleda vozila izdaje općinski organ uprave nadležan za poslove cestovnog prometa uz pribavljeno mišljenje stručne organizacije. 
Član 106. 
Poduzeća koja se bave prodajom vozila mogu, u stanici za tehnički pregled vozila obaviti tehnički pregled vozila koja prodaju za sudjelovanje u cestovnom prometu i kupcima tih vozila dati ispravu o tehničkoj ispravnosti prema propisima o tehničkim pregledima vozila. 
Član 107. 
Naknadu za tehnički pregled vozila u slučaju iz člana 101. stava 1. ovoga zakona plaća vlasnik odnosno korisnik vozila. 
Vlasnik odnosno korisnik vozila plaća naknadu i za tehnički pregled vozila u slučajevima iz člana 102. stava 1. i 2. ovoga zakona ako se utvrdi da vozilo nije ispravno ili je tehnička ispravnost ovjerena, a vozilo nije bilo na tehničkom pregledu. 
Ako u slučaju iz člana 102. stava 2. ovoga zakona utvrdi da je ovjerena tehnička ispravnost vozila, a tehnički pregled vozila nije propisno obavljen, naknadu za tehnički pregled plaća stanica za tehnički pregled vozila u kojoj je tehnička ispravnost vozila ovjerena. 
Član 108. 
Tehničke preglede vozila obavljaju radnici koji imaju završen najmanje peti (V) stupanj stručne spreme za zanimanje kontrolor tehničke ispravnosti vozila i voznčku dozvolu za upravljanje motornim vozilima najmanje "B" kategorije (u daljem tekstu kontrolor). 
Član 109. 
Stanica za tehnički pregled vozila dužna jc obavljati tehnički pregled vozila na propisanim, ispitanim i ispravnim uređajima i opremi, prema propisima i normativima za tehnički pregled i tehničku ispravnost vozila, te prema općima aktima iz člana 99. ovoga zakona. 
Član 110. 
Ako kontrolor na tehničkom pregledu utvrdi da su uređaji za upravljanje ili uređaji za zaustavljanje ili uređaji za pogon na tekući plin na vozilu neispravni toliko da bi takvo vozilo ugrožavalo sigurnost prometa na cestama, zabranit će vozaču da se vozilom uključi u promet na cesti dok se ne uklone neispravnosti. Ako se vozač takvim vozilom ukjuči u promet na cesti, stanica za tehnički pregled vozila obavijestit će o tome najbliži sekretarijat za unutrašnje poslove odnosno stanicu javne sigurnosti. 
Član 111. 
Stanica za tehnički pregled vozila dužna je voditi propisane evidencije, obrađivati podatke o tehničkim pregledima i utvrđenim neispravnostima vozila i dostavljaiti ih sekretarijatu za unutrašnje poslove odnosno stanici javne sigurnosti na čijem području imaju sjedište. 
Stanice za tehnički pregled vozila dužne su stručnoj organizaciji dostaviti podatke potrebne za jedinstvenu obradu podataka. 
Član 112. 
Stanica za tehnički pregled vuzila dužna je održavati u ispravnom i urednom stanju objekte, uređaje i opremu. 
Uređaji i oprema za tehnički pregled vozila podvrgavaju se obaveznom pregledu najmanje jedanput u četiri mjeseca. 
Pregled uređaja i opreme prema stavu 2. ovoga člana obavlja organizacija koja je prema propisima o mjerilima ovlaštena za pregled mjerila koja se koriste u stanicama za tehnički pregled vozila. 
Član 113. 
Nadzor nad zakonitošću rada stanica za tehnički pregled vozila i stručne organizacije obavlja Republički sekretarijat za unutrašnje poslove. 
Član 114. 
Nadzor nad radom stanica za tehnički pregled vozila prema članu 113. ovoga zakona obavlja se redovnim i izvanrednim pregledima u objektima odnosno na mjestima gdje se obavlja tehnički pregled vozila i kontrolom vozila u prometu na cesti. 
Radnici koji obavljaju nadzor nad radom stanica za tehnički pregled vozila prema stavu 1. ovoga člana, (u daljem tekstu: ovlašteni stručni radnici) dužni su provjeravati ispravnost uređaja i opreme kao i način obavljanja tehničkih pregleda vozila. U tu svrhu ovlašteni stručni radnici mogu uzimati izjave od odgovornih i drugih zainteresiranih osoba. 
O obavljenom pregledu, o utvrđenom stanju i o poduzetim mjerama u stanici za tehnički pregled vozila ovlašteni stručni radnik sastavlja zapisnik. 
Član 115. 
Stanica za tehnički pregled vozila mora dopustiti ovlaštenom stručnom radniku nesmetan pristup u stanicu za tehnički pregled vozila i omogućiti mu da obavi potrebna ispitivanja i provjeravanja kao i pregled dokumentacije. 
Član 116. 
Ako ovlašteni stručni radnik utvrdi da starnica za tehnički pregled vozila koristi neispravne uređaje i opremu, ili da objekt i prostor ne udovoljavaju propisanim uvjetima ili da tehničke preglede vozila obavlja radnik koji za to ne ispunjava propisane uvjete rješenjem će joj privremeno zabraniti rad i odrediti rok za otklanjanje utvrđenih nedostataka. 
Ako ovlašteni struični radnik utvrdi da stanica za tehnički pregled vozila ne obavlja poslove tehničkih pregleda vozila, registracije i produženja registracije prema propisima, rješenjerm će joj narediti da nedostatke otkloni u određnom roku. 
Ako stanica za tehnički pregled vozila ne otkloni utvrđene nedostatke u određenom roku, sekretarijat za unutrašnje poslove zabranit će obavljanje tehničkih pregleda vozila. 
Žalba protiv rješenja iz stava 1. i 2. ovoga člana ne odlaže njegovo izvršenje. 
Član 117. 
Stručni nadzor nad radom stanice za tehnički pregled vozila obavlja stručna organizacija. 
Stanica za tehnički pregled vozila dužna je ovlaštenim stručnim radnicima stručne organizacije omogućiti obavljanje stručnog nadzora. 
Bliže odredbe o načinu i uvjetima pod kojima se obavlja stručni nadzor utvrđuje stručna organizacija. 
Član 118. 
Nadzor nad zakonitošću obavljanja preventivnih tehničkih pregleda vozila u stanicama za preventivne tehničke preglede vozila obavlja organ uprave nadležan za poslove inspekcije cestovnog prometa. 
Stručni nadzor nad obavljanjem preventivnih tehničkih pregleda obavlja stručna organizacija shodno odredbama člana 117. ovoga zakona 
Član 119. 
Pravne osobe iz člana 104. ovoga zakona koje imaju stanicu za tehnički pregled vozila dužne su utvrditi obavezu stručnog usavršavanja i provjere stručnosti kontrolora i drugih radnika koji rade na stručnim poslovima tehničkih pregleda registracije i produženja registracije vozila. 
Stručno usavršavanje i provjera stručnosti kontrolora i drugih radnika iz stava 1. ovoga člana obuhvaća naročito primjenu novih propisa, tehničkih i drugih normativa, korištenja novih uređaja i opreme, a provodi se najmanje jedanput godišnje. 
Program i naćin stručnog usavršavanja i provjere stručnosti kontrolora i drugih radnika koji rade na stručnim poslovima tehničkih pregleda, registracije i produženja registracije vozila utvrđuje stručna organizacija. 
Član 120. 
Ako ovlašteni stručni radnik u obavljanju nadzora nad radom stanice za tehnički pregled vozila utvrdi da kontrolor ili drugi radnik tehničke preglede, registraciju i produženje registracije vozila ne obavlja stručno i u skladu s propisima, zabranit će im da obavljaju tehničke preglede odnosno registraciju i produženja registracije vozila i uputiti će ih na provjeru stručnosti. 
Član 121. 
Kontroloru i drugom radniku koji ne pristupi provjeri stručnosti u slučajevima iz člana 119. i 120. ovoga zakona ili ne zadovolji na toj provjeri stanica za tehnički pregled vozila ne smije dopustiti da obavlja poslove tehničkih pregleda vozila, registraciju i produženja registracije vozila - za vrijeme dok ne zadovolji na provjeri. 
Član 122. 
Republički sekretarijat za unutrašnje poslove donijet će propise o objektu, prostoru, uređajima i opremi stanice za tehnički pregled vozila, uvjetima, normativima i načinu obavljanja tehničkih pregleda vozila u naćinu zabrane uključivanja neispravnih vozila u promet na cesti iz stanice za tehnički pregled vozila, evidenciji, obradi i dostavljanju podataka o tehničkim pregledima i tehničkoj ispravnosti vozila. 
3. Unutrašnja kontrola 
Član 123. 
Prijevoznik i pravna osoba koja obavlja prijevoz za vlastite potrebe dužni su organizirati unutrašnju kontrolu prometa i trajno kontrolirati sigurnost i urednost prijevoza. 
Prijevoznici iz stava 1. ovoga člana dužni su općim aktom urediti organizaciju, zadatke, djelokrug i ovlaštenja te način i postupak obavljanja poslova unutrašnje kontrole prometa, kao i odgovornost radnika koji obavljaju ovu kontrolu. 
Član 124. 
Prijevoznici iz člana 123. ovoga zakona mogu organizirati zajedničku unutrašnju kontrolu prometa u okviru djelatnosti (grupacije) kojoj pripadaju ili na teritorijalnom principu. 
Član 125. 
Unutrašnja kontrola prometa podnosi organu upravljanja godišnji izvještaj o svojem radu i stanju sigurnosti i urednosti prometa što ga obavlja prijevoznik za proteklu godinu, najkasnije do kraja mjeseca siječnja tekuće godine. 
Organ upravljanja dužan je razmotriti izvještaj iz stava 1. ovoga člana te utvrditi program mjera za unapređenje sigurnosti prometa. 
Izvještaj iz stava 1. i program mjera iz stava 2. ovoga člana, prijevoznik je dužan dostaviti organu uprave nadležnom za poslove inspekcije cestovnog prometa najkasnije do kraja mjeseca veljače tekuće godine. 
Član 126. 
Poslove kontrolora unutrašnje kontrole prometa može obavljati radnik koji je stekao najmanje peti (V) stupanj stručne spreme prometnog ili strojarskog smjera ili inženjera sigurnosti na radu. 
Član 127. 
Radnik unutrašnje kontrole prometa dužan je predložiti pokretanje postupka za utvrđivanje povreda radnih obaveza i povreda radne discipline koje se odnose na obavljanje prijevoza u cestovnom prometu. 
Član 128. 
Republički organ uprave nadležan za poslove cestovnog prometa propisat će način i postupak obavljanja poslova unutrašnje kontrole prometa. 
Član 129. 
Nadzor nad provođenjem unutrašnje kontrole prometa obavlja organ uprave nadležan za poslove cestovnog prometa. 
4. Ispitivanje vozila 
Član 130. 
Vozila na motorni pogon i priključna vozila koja se serijski ili pojedinačno proizvode, preinačuju ili bitnije popravljaju moraju u pogledu konstrukcijsklh osobina i uređaja bitnih za sigurno sudjelovanje u prometu, biti podvrgnuta ispitivanju prije puštanja u promet tom ispitivanju podliježu i motori, šasije i rezervni dijelovi kuji su bitni za sigurnost prometa (dijelovi uređaja za upravljanje, za zaustavljanje, za spajanje vučnog i priključnog vozila, za davanje svjetlosnih znakova, za osvjetljavanje ceste i vozila i sl.) 
Vozila za koja nisu poznati tehnički podaci potrebni za tehnički pregled i registraciju podvrgavaju se ispitivanju radi utvrđivanja tih podataka. 
O tehničkim podacima utvrđenim u postupku iz stava 1. i 2. ovoga člana izdaje se potvrda o ispitivanju vozila (u daljem tekstu potvrda). 
Član 131. 
Ispitivanje u slučajevima iz člana 130. ovoga zakona kao i ispitivanje vozila prema drugim propisima (o prijevozu opasnih tvari, izvanrednih tereta i dr.) obavlja organizacija koju ovlasti republički organ uprave nadležan za poslove cestovnog prometa. 
Organizacija iz stava 1. ovoga člana dužna je obavljati ispitivanje u skladu s propisima, normativnim i tehničkim uputstvima. 
Član 132. 
Potvrdu iz stava 3. člana 130. ovoga zakona o ispitivanju serijskih ili pojedinačno proizvođenih vozila, motora, šasije ili rezervnog dijela pribavlja proizvođač, a potvrdu o ispitivanju preinačenog ili bitnije popravljenog vozila, motora, šasije ili rezervnog dijela kao i tehničkim podacima pribavlja vlasnik odnosno korisnik vozila. 
Član 133. 
Ako je za vozilo izdana potvrda ili druga isprava s tehničkim podacima koji ne odgovaraju stvarnom stanju voizila ili je izdana potvrda o ispitivanju o dvije ili više organizacija s različitim tehničkim podacima unesenim u potvrdu, ispitivanje vozila obavit će stručna komisija koju odredi republički organ uprave nadležan za poslove cestovnog prometa. Potvrda o tehničkim podacima vozila koju izda stručna komisija mjerodavna je za donošenje odluke o pitanju zbog kojeg je obavljeno ispitivanje. 
Član 134. 
Vozila kojima je ugrađen uređaj za pogon na tekući plin ne smiju sudjelovati u prometu na cesti bez potvrde o ispitivanju rezervoara, potvrde o ugrađenim uređajima i opremi za plinski pogon te ako plinske instalacije nisu ispravne. 
Potvrdu o ispitivanju rezervoara izdaje inspekcija parnih kotlova, a potvrdu o ugrađenim uređajima i opremi za plinski pogon izdaje organizacija za ispitivanje kvalitete roba ili organizacija koja je ovlaštena za ispitivanje vozila. Tehničku ispravnost plinskih instalacija utvrđuje stanica za tehnički pregled vozila. 
Član 135. 
Nadzor nad provođenjem propisa o uvjetima, normativima i načinu ispitivanja vozila obavlja republički organ uprave nadležan za poslove cestovnog prometa. 
Organizacija iz stava 1. člana 131. ovoga zakona dužna je ovlaštenom stručnom radniku koji obavlja nadzor omogućiti pristup u prostorije u kojima se obavlja ispitivanje, staviti mu na uvid potrebnu dokumentaciju i dati potrebna obavještenja i objašnjenja. 
Ako se utvrdi da organizacija iz stava 1. člana 131. ovoga zakona ne ispunjava propisane uvjete ili izdaje potvrde o ispitivanju koje ne odgovaraju tehničkom stanju vozila, republički organ uprave nadležan za poslove cestovnog prometa oduzet će joj izdano rješenje. 
Član 136. 
Republički organ uprave nadležan za industriju i zanatstvo, u suglasnosti s republičkim organom uprave nadležnim za poslove cestovnog prometa donijeti će propise o uvjetima, postupku i načinu ispitivanja vozila, o tome što se smatra proizvodnjom, preinakom i bitnijim popravkom, o stručnoj spremi radnika koji obavljaju ispitivanje, obliku i sadržaju potvrde, o vođenju evidencije o izdanim potvrdama te o davanju na korištenje podataka o ispitivanju vozila. 
5. Registracija vozila 
Član 137. 
Traktori, radni strojevi, motokultivatori i bicikli s motorom, kao i priključna vozila koja vuče traktor ili motokultivator smiju sudjelovati u prometu na cesti ako su registrirani. 
Za registraciju traktora i bicikla s motorom izdaje se prometna dozvola i registarske pločice. 
Za registraciju radnog stroja i motokultivatora izdaje se potvrda o registraciji i registarske pločice. 
Vlasnici odnosno korisnici vozila iz stava 1. i 2. ovoga člana dužni su prijaviti nadležnom općinskom organu ili stanici za tehnički pregled vozila, promjenu svakog podatka iz prometne dozvole odnosno iz potvrde o registraciji u roku 15 dana od nastale promjene. 
Vozač koji u prometu na cesti upravlja vozilom iz stava 1. i 2. ovoga člana mora kod sebe imati prometnu dozvolu odnosno potvrdu o registraciji. 
Radnim strojevima i motokultivatorima ne produžava se registracija. 
Član 138. 
Registraciju vozila na motorni pogon i priključnih vozila obavlja sekretarijat za unutrašnje poslove odnosno stanica javne sigurnosti na čijem području vlasnik ima prebivalište odnosno korisnik vozila sjedište. 
Poslove registracije vozila mogu obavljati i stanice za tehnički pregled vozila ako ispunjavaju propisane uvjete. 
Rješenje o ispunjavanju uvjeta iz stava 2. ovoga člana donosi sekretarijat za unutrašnje poslove na čijem se području nalazi stanica za tehnički pregled vozila. 
Registracija i produženje registracije vozila unutrašnjih poslova obavlja se na način i uz uvjete koje propiše rukovodilac republičkog sekretarijata za unutrašnje poslove. 
Član 139. 
Produženje registracije vozila odnosno produženje roka važenja prometne dozvole obavlja obavlja stanica za tehnički pregled vozila. 
Stanica za tehnički pregled vozila produžit će registraciju odnosno rok važenja prometne dozvole ako je utvrđeno da je vozilo tehnički tehnički ispravno i da su za to ipunjeni drugi propisani uvjeti. 
Ako je tehnički pregled izvršen u stanici za tehnički pregled vozila koja nije ovlaštena za produženje registracije vozila, produženje registracije izvršit će sekretarijat za unutrašnje poslove, odnosno stanica javne sigurnosti na čijem području vlasnik ima prebivalište odnosno korisnik vozila sjedište ili stanica za tehnički pregled vozila. 
Protiv rješenja stanice za tehnički pregled vozila kojim se odbija zahtjev za registraciju ili produženje registracije vozila može se izjaviti žalba sekretarijatu za unutrašnje poslove na čijem području vlasnik vozila ima prebivalište. 
Član 140. 
Za registraciju i produženje registracije vozila vlasnik odnosno korisnik vozila ne plaća administrativnu taksu kada za to plaća naknadu u stanici za tehnički pregled vozila. 
Član 141. 
Za potvrđivanje prometne dozvole, potvrde o registraciji i produženja registracije vozila, stanica za tehnički pregled vozila mora imati i samo u tu svrhu upotrebljavati pečat prema propisima o pečatima i žigovima sa grbom Socijalističke Republike Hrvatske. 
Član 142. 
Republički sekretarijat za unutrašnje poslove donijet će propise o registracijskim područjima na kojima registrirana motorna i njihova priključna vozila imaju istu oznaku, o obliku i sadržaju registarskih pločica i obrascu potvrde o registraciji za vozila iz člana 137. stava 1. ovoga zakona, o uvjetima postupku i načinu registracije i produženju registracije, o načinu i rokovima obavještavanja o registraciji i produženju registracije vozila u stanici za tehnički pregled vozila, o evidenciji registriranih vozila, odjavi, brisanju iz evidencije i oduzimanju registarskih pločica te o uvjetima koje moraju ispunjavati stanice za tehnički pregled vozila za registraciju vozila. 
VII. SAVJETI ZA SlGURNOST PROMETA NA CESTAMA 
Član 143. 
U cilju razvijanja i objedinjavanja društvene aktivnosti na unapređivanju sigurnosti u cestovnom prometu društveno-političke zajednice osnivaju savjet za sigurnost prometa na cestama. 
Savjeti za sigurnost prometa na cestama: 
1. razmatraju stanje i predlažu mjere za unapređivanje sigurnosti prometa na cestama; 
2. potiču, organiziraju, koordiniraju i provode aktivnosti u prometno-preventivnoj djelatnosti; 
3. daju inicijativu i predlažu mjere za unapređivanje prometne kulture, jačanju discipline i odgovornosti sudionika u prometu; 
4. potiču i ostvaruju suradnju organa društveno-političke zajednice, organizacije udruženog rada, samoupravnih i drugih organizacija i zajednica društveno-političkih organizacija, društvenih organizacija i udruženja građana u djelatnostima ili aktivnostima od značaja za sigurnost prometa na cestama; 
5. potiču i ostvaruju međusobnu suradnju, a naročito u organiziranju i provođenju prometno-preventivnih mjera i aktivnosti; 
6. razmatraju i daju mišljenje o prijedlozima zakona i drugih propisa o d važnosti za sigurnost prometa na cestama; 
7. razmatraju i daju mišljenja na prijedloge programa znanstvenoistraživačkog rada u vezi sa unapređenjem sigurnosti prometa na cestama; 
8. razmatraju i druga pitanja od značenja za sigurnost prometa na cestama. 
Član 144. 
Savjet za sigurnost prometa na cestama osniva skupština društveno-političke zajednice i imenuje predsjednika i članove savjeta. 
Predsjednika i članove savjeta imenuje se iz reda predstavnika organa, organizacija i zajednica, te društvenih organizacija i udruženja građana čija je djelatnost od značenja za sigurnost prometa na cestama te iz reda znanstvenih, stručnih i javnih radnika. 
Republički savjet za sigurnost prometa na cestama pored poslova i zadataka iz člana 135. ovoga zakona, prati i koordinira rad Savjeta za sigurnost prometa u općinama. 
Član 145. 
Sredstva za rad savjeta za sigurnost prometa na cestama osiguravaju društveno-političke zajednice. 
Za određene poslove i programe rada savjeta iz člana 143. ovoga zakona, sredstva mogu osiguravati i neposredno zainteresirani subjekti iz oblasti prometa na cestama (zajednice za osiguranje imovine i osoba, radne organizacije, te društvene i druge organizacije i zajednice). 
Način i visinu sredstava koja osiguravaju zainteresirani subjekti prema stavu 2. ovoga člana utvrđuje se samoupravnim sporazumom, na osnovu programa rada savjeta za sigurnost prometa. 
Član 146. 
Stručne i administrativne poslove Republičkog savjeta za sigurnost prometa na cestama kojeg osniva Sabor Socijalističke Republike Hrvatske obavlja republički organ uprave nadležan za poslove cestovnog prometa. 
Obavljanje stručnih i administrativnih poslova savjeta za sigurnost prometa na cestama u općinama i gradskim zajednicama općina uređuje se odlukom o njihovom osnivanju. 
Savjeti za sigurnost prometa na cestama podnose izvještaj on svom radu skupštini društveno političke zajednice najmanje jedanput godišnje. 
Član 146. 
Stručne i administrativne poslove Republičkog savjeta za sigurnost prometa na cestama kojeg osniva Sabor Socijalističke Republike Hrvatske obavlja republički organ uprave nadležan za 
poslove cestovnog prometa. 
Obavljanje stručnih i administrativnih poslova savjeta za sigurnost prometa na cestama u općinama i gradskim zajednicama općina uređuje se odlukom o njihovom osnivanju. 
Savjeti za sigurnost prometa na cestama podnose izvještaj o svom radu skupštini društveno-političke zajednice najmanje jedanput godišnje. 
VIII. PROMETNl ODGOJ I PREVENTlVA 
Član 147. 
U svrhu ostvarivanja povoljnijih uvjeta za sigurnost prometa na cestama Sekretarijati za unutrašnje poslove odnosno stanice javne sigurnosti na vlastitu inicijativu ili na zahtjev odgojno- obrazovnih organizacija, organa društveno-političkih zajednica, poduzeća i drugih pravnih osoba mogu organizirati školske prometne jedinice i omladinske prometne jedinice. 
Kad pripadnici prometnih jedinica obavljaju zadatke kontrole i reguliranja prometa moraju imati posebne oznake. 
Sudionici u prometu moraju postupiti po znakovima i naredbama pripadnika prometnih jedinica. 
Republički sekretarijat za unutrašnje poslove donijet će propise o osposobljavanju, uniformi i oznakama pripadnika prometnih jedinica. 
Član 148. 
Odgajatelj u organizaciji za predškolski odgoj djece i nastavnik koji vodi djecu u organiziranoj grupi dužan je podizanjem ruke vertikalno zaustaviti promet vozila za vrijeme prelaza djece preko ceste. Na znak odgajatelja odnosno nastavnika koji vodi djecu vozač mora zaustaviti vozilo. 
IX. POSEBNE MJERE 
Član 149. 
Vozaču traktora, radnog stroja, motokultivatora i bicikla s motorom koji je pravomoćnom odlukom kažnjen za dva ili više prekršaja iz člana 160. stav 1. točka 4, 5, 12, 15. i 16. ovoga zakona, koje je počinilo u roku od dvije godine, pri izricanju kazne za slijedeći prekršaj izriče se i zaštitna mjera prisustvovanja predavanjima i prikazivanju filmova o posljedicama koje proizlaze iz nepoštivanja ili nepoznavanja prometnih propisa. 
Ako vozač kojem je izrečena zaštitna mjera iz stava 1. ovoga člana u istom roku ponovo počini dva ili više prekršaja iz stava 1. točka 4, 5. i 16. člana 160. pri izricanju kazne za prekršaj izriče mu se i zaštitna mjera upućivanja na provjeru poznavanja prometnih propisa, prometnih znakova i vještine upravljanja vozilom. 
Vozaču koji se ne odazove pozivu radi primjene zaštitne mjere iz stava 1. i 2. ovoga člana ili ne pokaže dovoljno poznavanja prometnih propisa, prometnih znakova ili vještine upravljanja vozilom privremeno će se oduzeti vozačka dozvola, dozvola za upravljanje traktorom odnosno potvrda o poznavanju prometnih propisa, dok toj provjeri ne pristupi odnosno na provjeri ne zadovolji. 
Zaštitna mjera iz stava 1. i 2. ovoga člana može se izreći zajedno sa zaštitnom mjerom zabrane upravljanja određenom vrstom ili kategorijom vozila. 
O zaštitnim mjerama iz stava 1. i 2. ovoga člana koje su izrečene vozaču čije je zanimanje upravljanje vozilom, Sekretarijat za unutrašnje poslove odnosno stanica javne sigurnosti koja provodi mjeru, obavještava pravnu osobu u kojoj je vozač zaposlen te organ koji je izdao rješenje o odobrenju za obavljanje javnog prijevoza. 
Član 150. 
Provjera poznavanja prometnih propisa, prometnih znakova i vještine upravljanja vozilom obavlja se prema programu polaganja vozačkog ispita. 
Vozač koji na provjeri ne pokaže potrebno znanje može se podvrgnuti ponovnoj provjeri nakon proteka 15 dana od dana provjere. 
Ako vozač i nakon tri provjere ne pokaže dovoljno znanja ponovnoj provjeri može pristupiti u roku šest mjeseci od dana posljednje provjere. 
Član 151. 
Naknadu za troškove provjere poznavanja prometnih propisa, prometnih znakova i vještine upravljanja vozilom snosi vozač. 
Član 152. 
Istražni sudac ili vijeće koje vodi postupak protiv vozača zbog krivičnog djela ugrožavanja javnog prometa može vozaču oduzeti vozačku dozvolu, dozvolu za upravljanje traktorom, dozvolu za upravljanje tramvajem ili potvrdu o poznavanju prometnih propisa - za vrijeme dok postupak traje. 
Istražni sudac ili vijeće uz konzultaciju javnog tužioca, može dozvolu odnosno potvrdu oduzetu prema stavu 1. ovoga člana vratiti vozaču ako se, opravdano može zaključiti da više ne postoje razlozi za oduzimanje. 
Član 153. 
Troškove uklanjanja i čuvanja vozila, tereta, stvari ili drugog materijala kao i poduzimanje drugih odgovarajućih mjera prema članu 160. stav 4. Zakona o osnovama sigurnosti prometa na cestama snosi organizacija za održavanje cesta, a ona ima pravo na naknadu od onoga tko ih je prouzročio. 
Član 154. 
Za tehnički pregled, ispitivanje, registraciju i produženje registracije vozila i poslove koji su s time povezani vlasnik, odnosno korisnik vozila plaća naknadu. 
Naknada za redovni tehnički pregled i ispitivanje vozila jednaka je prema kategorijama vozila, a naknada za periodični preventivni tehnički pregled, registraciju, produženje registracije vozila i druge poslove koji se obavljaju u vezi s tim poslovima, jednaka je bez obzira na kategoriju vozila. 
Kada se tehnički pregled, registracija i produženje registracije vozila obavlja izvan objekta stanica za tehnički pregled vozila naknada iz stava 1. ovoga člana može biti i različita. 
Naknade iz stava 1. do 3. ovoga člana sastoje se iz dijela koji pripada stanici za tehnički pregled vozila i dijela koji pripada stručnoj organizaciji za poslove koje obavlja u toj oblasti. 
Visinu naknada iz stava 1. do 3. ovoga člana određuje stručna organizacija na osnovu kriterija i mjerila koje utvrdi zajedno sa stanicama za tehnički pregled vozila. 
Izvršno vijeće Sabora može odrediti najvišu razinu naknada iz stava 1 do 3. ovoga člana. 
Naknade utvrđene u skladu s ovim zakonom ne smatraju se cijenama u smislu propisa o cijenama. 
X. KAZNENE ODREDBE 
Član 155. 
Novčanom kaznom od 500 do 2.500 dinara kaznit će se za prekršaj pravna osoba: 
1. ako otpočne osposobljavanje kandidata za vozače vozila prije nego što nadležni organ utvrdi da ispunjava za to propisane uvjete (član 61); 
2. ako dopusti da kandidate za vozače vozila osposobljava osoba koja ne ispunjava uvjete propisane u članu 62. ovoga zakona; 
3. ako obavlja zdravstvene preglede vozača i osoba koje se osposobljavaju za vozača i izdaje im uvjerenja o zdravstvenoj sposobnosti za upravljanje vozilima, a nije za to određena (član 92); 
4. ako obavlja tehnički pregled vozila, a za to nema odobrenje (član 104); 
5. ako bez ovlaštenja obavlja ispitivanje rezervnih dijelova kao i vozila za koja nisu poznati tehnički podaci (član 130. stav 1. i 2). 
Za prekršaj iz stava 1. ovoga člana kaznit će se novčanom kaznom od 100 do 500 dinara i odgovorrna osoba u pravnoj osobi. 
Za prekršaj iz stava 1. točka 1. do 5. ovoga člana izreći će se i zaštitna mjera oduzimanja imovinske koristi. 
Član 156. 
Novčanom kaznom od 500 do 2.500 dinara kaznit će se za prekršaj prijevoznik ili druga pravna osoba: 
1. ako ne osigura i ne provodi pouku i provjeru znanja vozača iz člana 94. ovoga zakona ili nadležnom organu ne dostavi podatke o provjeri (član 96); 
2. ako ne obavi ili ne osigura obavljanje periodičnih preventivnih tehničkih pregleda svojih vozila prema odredbama člana 101. ovoga zakona; 
3. ako ne organizira unuterašnju kontrolu ili ne donese opći akt (član 123) ili ne postupi po članu 124. ovoga zakona; 
4. ako ne razmotri izvještaj o radu urnutrašnje kontrole prometa i o stanju sigurnosti i urednosti prometa i ne utvrdi program mjera za unapređenje sigurnosti prometa, odnosno ako taj izvještaj ne dostavi nadležnom organu inspekcije cestovnog prometa (član 125) odnosno ako za 
obavljanje poslova unutrašnje kontrole prometa koristi osobe koje nemaju propisanu stručnu spremu (član 126); 
Za prekršaj iz stava 1. ovoga člana kaznit će se novčanom kaznom od 100 do 500 dinara i odgovorna osoba u pravnoj osobi. 
Član 157. 
Novčanom kaznom od 200 do 2.000 dinara kaznit će se za prekršaj radna organizacija zdravstva koja je određena da obavlja zdravstvene preglede kandidata za vozača i vozača vozila. 
1. ako dopusti da zdravstvene preglede kandidata za vozača i vozača obavljaju osobe koje nemaju određene specijalnosti (član 84. stav 2. i član 87. stav 3.); 
2. ako ne izda i ne dostavi općinskom organu uprave nadležnom za unutrašnje poslove uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti vozača za kojeg se utvrdi da nije sposoban sigurno upravljati vozilom na cesti ili ako ne obavijesti sekretarijat za unutrašnje poslove odnosno stanicu javne sigurnosti o duševnoj ili tjelesnoj nesposobnosti kandidata za vozača i vozača (član 90). 
Za prekršaj iz stava 1. ovoga člana kaznit će se novčanom kaznom od 50 do 250 dinara i odgovorna osoba u radnoj organizaciji zdravstva. 
Za prekršaj iz stava 1. točka 1. i 2. ovoga člana izreći će se i zaštitna mjera oduzimanja imovinske koristi. 
Član 158. 
Novčanom kaznom od 150 do 1.500 dinara kaznit će se za prekršaj pravna osoba: 
1. ako bez odobrenja obavlja pokusnu vožnju na cesti vozilom na motorni pogon ili ako ne poduzme mjere osiguranja određene u odobrenju za pokusnu vožnju (član 46); 
2. ako na cesti, bez odobrenja, održava sportsku ili drugu priredbu ili aktivnost (član 47. stav 1); 
3. ako na cesti počne sportsku ili drugu periredbu ili aktivnost prije nego što su poduzete sve mjere osiguranja određene u odobrenju (član 52. stav 1); 
4. ako ne prekine sportsku ili drugu priredbu ili aktivnost na cesti u slučajevima iz člana 53 ovoga zakona; 
5. ako naredi ili dopusti da tramvajem u prometu upravlja osoba koja nema dozvolu za upravljanje tramvajem (član 73 stav 1); 
6. ako naredi ili dopusti da tehnički pregled vozila obavlja osoba koja nema za to propisanu stručnu spremu (član 108); 
7. ako naredi ili dopusti da se tehnički pregled vozila obavlja suprotno općim aktima iz člana 99. ovoga zakona, odnosno na uređajima i opremi koji za to nisu propisani i ispitani, ispravni, ili da se tehnički pregled vozila obavlja suprotnu propisima i normativima za tehnički pregled i tehničku ispravnost vozila (član 109); 
8. ako ne vodi propisanu evidenciju ili ne obrađuje podatke o tehničkim pregledima vozila ili te podatke ne dostavlja sekretarijatu za unutrašnje poslove odnosno stanici javne sigurnosti odnosno stručnoj organizaciji (član 111); 
9. ako ne održava u ispravnom i urednom stanju objekt, uređaje i opremu stanice za tehnički pregled vozila ili uređaje i opremu ne podvrgava obaveznom pregledu (član 112); 
10. ako ovlaštenom stručnom radniku ne dopusti nesmetan pristup na mjesta kojima se obavlja tehnički pregled vozila ili mu ne omogući da obavi potrebna ispitivanja i provjeravanja ili mu ne stavi na raspolaganje dokumentaciju o vozilima (član 115) odnosno ako mu onemogući upravljanje stručnog nadzora (član 117); 
11. ako obavlja tehničke preglede vozila za vrijeme za koje joj je privremeno zabranjen rad (član 116. stav 1); 
12. ako ne omogući obavljanje nadzora nad zakonitošću rada, odrnosno stručnog nadzora nad obavljanjem preventivnih tehničkih pregleda vozila (član 118); 
13. akro postupa suprotno odredbama člana 154. ovoga zakona; 
14. ako naredi ili dopusti da tehničke preglede vozila, registraciju i produženja registracije obavlja kontrolor odnosno radnik kojemu je to zabranjeno (član 120) ili koji nije zadovoljio na provjeri stručnosti (član 121); 
15. ako bez potvrde o ispitivanju pusti u promet serijski ili pojedinačno proizvedeno, preinačeno ili bitnije popravljeno vozilo na motorni pogon ili priključno vozilo ili motor, šasiju ili rezervne dijelove koji su bitni za sigurnost prometa (član 130); 
16. ako za potvrđivanje prometne dozvole, potvrde o registraciji i produženja registracije vozila odnosno produženja važenja prometne dozvole upotrebljava pečat suprotno članu 141 ovoga zakona; 
Za prekršaje iz stava 1. ovoga člana kaznit će se novčanom kaznom od 50 do 250 dinara i odgovorna osoba u pravnoj osobi. 
Član 159. 
Novčanom kaznom od 100 do 600 dinara kaznit će se za prekršaj pravna osoba: 
1. ako pri izvođenju radova na cesti ili iz drugih razloga, kada organizira naizmjenično propuštanje vozila iz suprotnih smjerova jednim prometnim trakom, ne regulira propuštanje vozila znakovima prema članu 13. stav 1. i 2. ovoga zakona; 
2. ako naredi ili dopusti da se traktorom u prometu na cesti vuče zaprežno vozilo koje nije preuređeno za traktorsku vuču ili da se vuče više od jednog zaprežnog vozila, ili da u prometu na cesti sudjeluje zaprežno vozilo koje vuče traktor, a nema kotače sa pumpnim, spužvastim ili sličnim gumama ili ako zaprežno vozilo nije priključeno traktoru krutom zglobnom vezom (član 21); 
3. ako naredi, ili dopusti da se radnim strojem ili motokultivatorom u prometu na cesti vuku priključci koji ne služe njihovoj namjeni (član 24. stav 1); 
4. ako naredi ili dopusti da u prometu na cesti noću ili danju za vrijeme smanjene vidljivosti sudjeluje radni stroj ili motokultivator koji nema ispravna i upaljena oborena svjetla za osvjetljavanje ceste, a na stražnjoj strani pozicijska svjetla i katadioptere (član 24. stav 2); 
5. ako naredi ili dopusti da u prometu na cesti sudjeluje radni stroj ili motolkultivator, koji se na ravnoj cesti mogu kretati brzinom većom od 20 km na sat, a nema stop-svjetla (član 24. stav 3); 
6. ako naredi ili dopusti da u prometu na cesti sudjeluje radni stroj ili motokultivator koji nema ispravne uređaje za upravljanje (član 25. stav 1), ili dopusti da u prometu na cesti sudjeluje radni stroj ili motokultivator koji nema uređaje za zaustavljanje prema članu 25. stav 2. ovoga zakona; 
7. ako naredi ili dopusti da se za vrijeme kretanja po cesti na radnom stroju ili njegovom priključku ili na motokultivatoru i njegovom priključnom vozilu prevoze osobe suprotno članu 25 stavu 3. i 4. ovoga zakona; 
8. ako naredi ili dopusti da se u vozilu na motorni pogon prevozi više osoba nego što je upisano u prometnoj dozvoli odnosno potvrdi o registraciji (član 28); 
9. ako naredi ili dopusti da se prevoze osobe u zatvorenom prostoru vozila koji se ne može otvoriti iznutra (član 29); 
10. ako naredi da se motornim ili priključnim vozilom za prijevoz putnika u javnom gradskom prometu ili autobusom kojim se obavlja prijevoz osoba za vlastite potrebe u gradskom prometu vrši prijevoz osoba suprotno članu 31. stav 2. i 3. ovoga zakona; 
11. ako naredi ili dopusti da se na teretnom motornom vozilu u prostoru za smještaj tereta ili na priključnom vozilu koje vuče traktor prevoze osobe suprotno članu 33. i 34. ovoga zakona; 
12. ako naredi ili dupusti da se u prometu na cesti prevoze osobe teretnim motornim vozilom ili priključnim vozilom na kojima je to zabranjeno (član 39), ili da vozilom kada se u prostoru za smještaj tereta, uz odobrenje, prevozi više od pet osoba. upravlja vozač koji nije najmanje tri godine upravljao takvim vozilom (član 41); 
13. ako posebnim znakom ne označi vozilo koje prati natjecatelje na sportskoj priredbi na cesti (član 54); 
14. ako nakon završetka sportske ili druge priredbe odnosno aktivnosti na cesti ne ukloni sa ceste prometne znakove i druge oznake, uređaje, predmete i objekte koji su bili postavljeni radi održavanja priredbe odnosno obavljanja aktivnosti, ili ako ne popravi i ne dovede u prvobitno stanje cestu i cestovne objekte koji su bili oštećeni pri održavanju priredbe odnosno obavljanju aktivnosti (član 55 stav 1); 
15. ako naredi ili dopusti da u prometu na cesti vozilom na motorni pogon upravlja osoba koja ne smije upravljati takvim vozilom (član 76); 
16. ako naredi ili dopusti da u prometu na cesti sudjeluje vozilo koje nije podvrgnuto redovnom tehničkom pregledu prema članu 101. ovoga zakona; 
17. ako naredi ili dopusti da se u prometu na cesti koristi vozilo s ugrađenim uređajem za pogon na tekući plin za koji nije izdana potvrda o ispitivanju rezervoara, potvrda o ugrađenim uređajima ili ako plinske instalacije nisu ispravne (član 134. stav 1); 
18. ako naredi ili dopusti da u prometu na cesti sudjeluje neregistriran traktor, radni stroj, motokultivazor, bicikl s motorom ili priključno vozilo koje vuče traktor ili motokultivator (član 137 stav 1). 
Za prekršaje iz stava 1. ovoga člana kaznit će se novčanom kaznom od 25 do 250 dinara i odgovorna osoba u pravnoj osobi. 
Za prekršaje iz stava 1. točke 4. i točke 10. do 16. ovoga člana kaznit će se pojedinac kao prijevoznik novčanom kaznom od 50 do 500 dinara, a ako je prekršaj učinio radi sticanja materijalne koristi kaznit će se novčanom kaznom od 60 do 600 dinara. 
Član 160. 
Novčanom kaznom od 200 dinara kaznit će se na licu mjesta za prekršaj : 
1. vozač autobusa ili teretnog motornog vuzila kada se vožnjom uključuje u promet iz dvorišta, garaže ili druge površine, a vidik mu je zaklonjen ili mu je vidljivost znatno smanjena, ako se uključuje u promet suprotno članu 4. ovoga zakona; 
2. vozač koji ne skine s vozila ili s kolnika blato koje je nanio pri uključivanju u promet sa zemljanog puta ili s druge površine (član 5); 
3. vozač koji ne postupi prema znakovima kojima se regulira naizmjenično propuštanje vozila iz suprotnih smjerova jednim prometnim trakom (član 13); 
4. vozač traktora koji u prometu na cesti vuče traktorom zaprežno vozilo koje nema na stražnjoj strani pozicijska svjetla i smjerokaze ili nema uređaj za zaustavljanje ili stop svjetla ili oni ne odgovaraju ili nisu postavljeni prema propisima (član 22); 
5. vozač koji u prometu na cesti noću ili danju za vrijeme smanjene vidljivosti upravlja radnim strojem ili motokultivatorom koji nema ispravna i upaljena oborena svjetla za osvjetljavanje ceste, a na stražnjoj strani pozicijska svjetla i katadioptere (član 24. stav 2. i 4.); 
6. vozač koji vozilom na motorni pogon u prometu na cesti prevozi više osoba nego je upisano u prometnoj dozvoli odnosno u potvrdi o registraciji (član 28); 
7. vozač koji motornim ili priključnim vozilom za prijevoz putnika prevozi osobe suprotno članu 31. stav 1. i 2. 
8. vozač koji na teretnom motornom vozilu u prostoru za smještaj tereta ili na priključnom vozilu koje vuče traktor prevozi osobe suprotno članu 32. i 33. ovoga zakona; 
9. vozač koji bez odobrenja vozilom na motorni pogon obavlja pokusnu vožnju na cesti ili ne poduzme mjere osiguranja određene u odobrenju za pokusnu vožnju ili za vrijeme pokusne vožnje na vozilu prevozi osobe koje nisu navedene u odobrenju (član 46); 
10. osoba koja osposobljava kandidate za vozače vozila, a ne ispunjava za to propisane uvjete (član 62); 
11. vozač - instruktor koji u praktičnom upravljanju vozilom 
osposobljava kandidata za vozača vozilom za koje on nema dozvolu za vozača - instruktora (član 65); 
12. vozač koji u prometu na cesti upravlja traktorom, a nema dozvolu za upravljanje traktorom, odnosno nema vozačku dozvolu za upravljanje motornim vozilom "B", "C" ili "D" kategorije (član 71); 
13. vozač koji upravlja tramvajem, a nema dozvolu za upravljanje tramvajem (čla 73. stav 1); 
14. vozač koji u prometu na cesti upravlja radnim strojem motokultivatorom ili biciklom s motorom, a nema potvrdu o poznavanju prometnih propisa ili nema vozačku dozvolu za upravljanje traktorom (član 74. stav 1.); 
15. vozač kojem je povjereno upravljanje vozilom ako dade da u prometu na cesti vozilom na motorni pogon upravlja osoba koja ne smije upravljati takvim vozilom (član 76); 
16. vozač koji u prometu na cesti upravlja vozilom koje nije tehnički pregledano prema članu 101. ovoga zakona; 
17. vozač koji vozilo ne podvrgne tehničkom pregledu na koji je upućeno prema članu 102. stav 1. i 2. ovoga zakona; 
18. vozač koji uključi u promet na cesti vozilo za koje je kontrolor na tehničkom pregledu zabranio da se uključi u promet dok se ne uklone utvrđene neispravnosti (član 110); 
19. vozač koji u prometu na cesti upravlja vozilom s ugrađenim uređajima za pogon na tekući plin za koji nije izdana potvrda o ispitivanju rezervoara, potvrda o ugrađenim uređajima i opremi na plinski pogon ili ako plinske instalacije nisu ispravne (član 134. stav 1.); 
20. vozač koji u prometu na cesti upravlja registriranim traktorom, radnim strojem, motokultivatorom, biciklom s motorom, ili sudjeluje u prometu na cesti s neregistriranim priključnim vozilom koje vuče traktor ili motokultivator (član 137. stav 1); 
21. osoba koja u prometu na cesti ne postupi prema znakovima ili naredbama pripadnika prometnih jedinica (član 147. stav 3.); 
22. vozač koji u prometu na cesti ne zaustavi vozilo na znak odgajatelja ili nastavnika koji vodi djecu preko ceste (član 148); 
Ako je prekršajem iz stava 1. ovoga člana uzrokovana neposredna opasnost za druge sudionike u prometu ili prometna nezgoda, učinioca će se kazniti novčanom kaznom od 400 do 800 dinara ili kaznom zatvora do dva mjeseca. 
Član 161. 
Novčanom kaznom od 100 dinara kaznit će se na licu mjesta za prekršaj: 
1. vozač koji se kreće sporije od tramvaja i drugih vozila koja se kreću cestom po tramvajskim tračnicama ako se ne kreće na dovoljnom razmaku od tramvajskih tračnica (član 6. stav 1.); 
2. vozač koji na cesti ostavi vozilo na motorni pogon bez nadzora, a ne poduzme sve potrebne mjere kojima se sprečava da neovlaštene osobe stave vozilo u pokret prema članu 12. ovoga zakona; 
3. tko biciklom ili biciklom s motorom u prometu na cesti vuče prikolicu suprotno odredba člana 15. stav 1. ovoga zakona; 
4. tko u prometu na cesti prevozi osobe na prikolici bicikla i bicikla s motorom ili u tovarnom sanduku tricikla i tricikla s motorom (član 15. stav 2.); 
5. vozač bicikla, bicikla s motorom, tricikla, tricikla s motorom i motocikla koji prevozi osobu koja je pod utjecajem alkohola (član 17); 
6. vozač zaprežnog vozila koji za vrijeme vožnje na cesti ne drži uzde u rukama ili ne vodi zapregu hodajući pokraj ili ispred nje (član 19. stav 1.) ili ne vodi zapregu u slučajevima iz člana 19. stav 2. ovoga zakona; 
7. vozač zaprežnog vozila koji u prometu na cesti u zaprežno vozilo upregne više od dvije zaprege jednu iza druge ili u prometu na cesti zaprežnim vozilom vuče više od jednog vozila ili za zaprežno vozilo na cesti priveže više od jednog grla stoke ili jedno grlo stoke priveže na nedopuštenom mjestu (član 20); 
8. vozač traktora koji u prometu na cesti vuče zaprežno vozilo koje nije preuređeno za traktorsku vuču ili vuče više od jednog zaprežnog vozila ili vuče zaprežno vozilo koje nema kotače s pumpanim, spužvastima ili sličnim gumama (član 20. stav 1. i 2.) ili vuče zaprežno vozilo koje nije priključeno traktoru krutom zglobnom vezom prema članu 21. stav 3. ovoga zakona; 
9. vozač traktora koji u prometu na cesti vuče zaprežno vozilo čija je ukupna masa veća od dopuštene (član 23); 
10. vozač radnog stroja ili multikultivatora ako u prometu na cesti vuče priključke koji ne služe njihovoj namjeni (član 24. stav 1.), kao i vozač radnog stroja ili multikultivatora, koji se na ravnoj cesti može kretati brzinom većom od 20 km na sat, a nema stop-svjetla (član 24. stav 3.); 
11. vozač koji za vrijeme kretanja po cesti na radnom stroju ili njegovom priključku ili na motokultivatoru i njegovom priključnom vozilu prevozi osobe suprotno članu 25. stavu 3. i 4. ovoga zakona; 
12. vodič organizirane kolone pješaka i pješaci ako se u koloni ne kreću krajnjom desnom stranom ceste ili ako se ne kreću po jedan u koloni noću i danju za vrijeme smanjene vidljivosti te u drugim slučajevima kada je to potrebno radi sigurnosti prometa, a vodič i ako je organizirana kolona duža od 50 metara ili je razmak između kolona manji od 50 metara (član 26); 
13. osoba koja se na kolniku igra, sanjka, skija i sl. (član 27); 
14. vozač koji prevozi osobe u zatvorenom prostoru vozila koji se ne može otvoriti iznutra (član 29); 
15. osoba koja za vrijeme kretanja vozila u prometu na cesti iskače, otvara vrata, naginje se izvan vozila ili se vozi na vanjskim dijelovima vozila ili na traktorskim priključcima ili uskače u vozilo (član 30); 
16. vozač koji u prometu na cesti priključnim vozilom koje vuče traktor u prostoru za smještaj tereta prevozi osobe, ako se kreće brzinom većom od 25 km na sat (član 38); 
17. vozač koji u prometu na cesti prevozi osobe na teretnom motornom vozilu ili na priključnom vozilu na kojem je zabranjeno prevoziti osobe (član 39); 
18. osoba koja se prevozi teretnim motornim vozilom u prostoru za smještaj tereta ili priključnim vozilom koje vuče traktor ili motokultivator ako stoji u vozilu, sjedi na stranicama vozila, na nestabilnom teretu ili na teretu koji prelazi visinu stranica vozila (član 40); 
19. vozač koji u prometu na cesti upravlja teretnim motornim vozilom ili traktorom koje vuče priključno vozilo, kada se, uz odobrenje, u prostoru za smještaj tereta provozi više od pet osoba, ako nije tri godine upravljao takvim vozilom (član 41); 
20. vlasnik odnosno korisnik ili druga osoba koja na magistralnoj cesti goni stoku ili vodi vezana više od dva grla stoke ili dva grla stoke ne vodi krajnjom desnom stranom kolnika (član 43). 
Ako je prekršajem iz stava 1. ovoga člana uzrokovana neposredna opasnost za druge sudionike u prometu ili prometna nezgoda, učinioca će se kazniti novčanom kaznom od 200 do 400 dinara. 
Član 162. 
Novčanom kaznom od 50 dinara kaznit će se na licu mjesta za prekršaj: 
1. vozač bicikla, bicikla s motorom, tricikla i tricikla s motorom ili motocikla koji prevozi predmete šire od 50 cm sa svake strane vozila kao i vozač bicikla i bicikla s motorom koji na prikolici prevozi predmete šire od 80 cm (član 16); 
2. vozač koji u prometu na cesti nema kod sebe odobrenje za prijevoz osoba teretnim motornim vozilom odnosno priključnim vozilom koje vuče traktor ili to odobrenje ne pokaže na zahtjev ovlaštene službene osobe (član 37. stav 2); 
3. vozač koji nema uza se potvrdu o preventivnom tehničkom pregledu ili je ne pokaže na zahtjev ovlaštene osobe (član 101. stav 4); 
4. vozač traktora, radnog stroja ili motokultivatora koji u prometu na cesti nema kod sebe odgovarajuću vozačku ispravu i potvrdu o registraciji ili te isprave ne pokaže na zahtjev ovlaštene službene osobe (član 74. i član 137. stav 5). 
Ako je prekršajem iz stava 1. točka 1 ovoga člana uzrokovana neposredna opasnost za druge sudionike u prometu ili prometna nezgoda, učinioca će se kazniti novčanom kaznom od 100 do 200 dinara. 
Član 163. 
Za prekršaje propisane u članu 160, 161 i 162 ovuga zakona, uvlaštene službene osobe mogu na licu mjesta naplatiti novčane kazne od osoba koje se zateknu u izvršenju prekršaja. 
Ovlaštena službena osoba može pozvati učinioca prekršaja na prometnu poduku. 
XI. PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE 
Član 164. 
Pravrne osobe koje se bave osposobljavanjem kandidata za vozače vozila dužne su uskladiti organizaciju i djelatnost s odrebama ovoga zakona u roku godine dana od dana stupanja na snagu provedbenih propisa koje će donijeti na temelju člana 70. ovoga zakona. 
Pravne osobe iz stava 1. ovoga člana koje ne ispune propisane uvjete za osposobljavanje osoba za vozače vozila prestaju s radom u roku iz stava 1. ovoga člana. 
Član 165. 
Vozački ispit prema članu 62. i 63. ovoga zakona počet će se provoditi u roku od 60 dana od stupanja na snagu provedbenih propisa iz člana 70. ovoga zakona. 
Općinski organ uprave odnosno gradske zajednice općina dužan je imenovati komisiju za provođenje vozačkog ispita u roku iz stava 1. ovoga člana. 
Član 166. 
Radnici koji su prije stupanja na snagu ovoga zakona položili ispit za kontrolore i stekli najmanje peti (V) stupanj stručne spreme, mogu obavljati poslove tehničkih pregleda vozila. 
Član 167. 
Obrasce, registre, registarske i druge pločice u vezi s vozačkim ispravama, registracijom i produženjem registracije vozila izrađuje Republički sekretarijat za unutrašnje poslove ili organizacija koju on za to ovlasti. 
Cijene obrazaca, registara, registarskih i drugih pločica iz stava 1. ovoga člana određuje Republički sekretarijat za unutrašnje poslove. 
Obrasce i registre koji se koriste za obavljanje tehničkih pregleda, registracije i produženja registracije vozila i druge poslove koji se obavljaju u stanicama za tehnički pregled vozila i stanicama za preventivne tehničke preglede vozila propisuje i izrađuje Republički sekretarijat za unutrašnje poslove a može izrađivati i stručna organizacija. 
Član 168. 
Organi ovlašteni ovim zakonom za donošenje propisa donijet će ih u roku šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga zakona. 
Izvršno vijeće Sabora odredit će stručnu organizaciju iz člana 99. ovoga zakona u roku 60 dana od dana stupanja na snagu ovoga zakona. 
Član 169. 
Republički organi uprave koji su ovim zakonom ovlašteni za donošenje provedbenih propisa, ovlašćuju se da u njima mogu propisati i prekršaje te odrediti novčane kazne za te prekršaje. 
Član 170. 
Do stupanja na snagu propisa predviđenih u članu 70, 83, 92, 95, 122, 136. i 142. ovoga zakona, osim onih odredbi koje su suprotne odredbama ovoga zakona i drugim propisima, ostaju na snazi: 
1. Pravilnik o registraciji vozila ("Narodne novine", br. 46/84); 
2. Pravilnik o vozačkim dozvolama ("Narodne novine", br. 55/76); 
3. Pravilnik o obrascu dozvole za vozača instruktora i načinu vođenja evidencije o izdanim dozvolama ("Narodne novine", br. 55/76); 
4. Pravilnik o tehničkim pregledima vozila ("Narodne novine", br. 7/77); 
5. Pravilnik o registraciji vozila organa unutrašnjih poslova ("Narodne novine", br 23/77); 
6. Naredba o ograničenju prometa na cestama ("Narodne novine", br. 6/77, 4/85 i 23/89); 
7. Naredba o prometu vozila na motorni pogon i priključnih vozila na cestama u zimskim uvjetima ("Narodne novine", br. 6/77, 4/85 i 53/89); 
8. Pravilnik o načinu i postupku vađenja krvi i uzimanja mokraće za analizu radi utvrđivanja koncentracije alkohola kod vozača i drugih sudionika u prometu ("Narodne novine", br. 26/77); 
9. Pravilnik o osposobljavanju, uniformi i oznakama pripadnika omladinskih i školskih prometnih jedinica ("Narodne novine", br. 12/80); 
10. Pravilnik o osposobljavnaju osoba za vozače vozila na motorni pogon ("Narodne novine", br. 41/85); 
11. Pravilnik o zdravstvenim pregledima o duševnoj i tjelesnoj sposobnosti za upravljanje vozilima na motorni pogon ("Narodne novine", br. 30/77); 
12. Pravilnik o poučavanju i provjeravanju stručne osposobljenosti vozača cestovnih motornih vozila ("Narodne novine", br. 14/83); 
13. Pravilnik o preventivnim tehničkim pregledima vozila ("Narodne novine", br. 14/83). 
Član 171. 
Na dan stupanja na snagu ovoga zakona prestaje važiti: 
1. Zakon o sigurnosti prometa na cestama ("Narodne novine", br. 18/84, 24/84, 20/86, 31/86, 5/87 i 47/89); 
2. Odredba člana 5, 6, 10, 11, 12, 13, 14, 19. i 60. stav 1. pod d) i stav 2. Zakona o prijevozu u cestovnom prometu ("Narodne novine", br. 43/77, 32/78, 23/81, 47/82, 57/85, 14/86, 54/86 i 9/88). 
Član 172. 
Ovaj zakon stupa na snagu osmoga dana nakon objave u "Narodnim novinama". 
Broj: 340-08/89-01 /04 
Zagreb, 26. travnja 1990. 
SABOR SOCIJALISTIČKE REPUBLIKE HRVATSKE 
Predsjednik vijeća udruženog rada 
Milan Janus, v. r. 
Predsjednik Sabora 
dr Anđelko Runjić, v. r. 
Predsjednik Vijeća općina 
mr Mirko Setina, v. r. 
Predsjednik društveno-političkog vijeća 
mr Zvonimir Novak, v. r. 

Brzi pretpregled sadržaja

Zakon o sigurnosti prometa na cestama (pročišćeni tekst)

ODBOR ZA ZAKONODAVSTVO
ZASTUPNIČKOG DOMA SABORA REPUBLIKE HRVATSKE 
Na temelju članka 2. Zakona o izmjenama Zakona o sigurnosti prometa na cestama ("Narodne novine", br. 54/96.), Odbor za zakonodavstvo Zastupničkog doma Sabora Republike Hrvatske na sjednici održanoj 9. srpnja 1996. utvrdio je pročišćeni tekst Zakona o sigurnosti prometa na cestama. 
Pročišćeni tekst Zakona o sigurnosti prometa na cestama obuhvaća Zakon o sigurnosti prometa n cestama ("Narodne novine", br. 84/92.) te njegove izmjene i dopune objavljene u "Narodnim novinama", br. 5/93., 6/93., 26/93., 29/94., 43/96., 46/96. i 54/96. u kojima je naznačeno vrijeme njihova stupanja na snagu i početka primjene. 
Klasa: 340-08/95-01/03
Zagreb, 9. srpnja 1996. 
Predsjednik
Odbora za zakonodavstvo
Zastupničkog doma Sabora
Republike Hrvatske
Vice Vukojević, dipl. iur., v. r. 



ZAKON 
O SIGURNOSTI PROMETA NA CESTAMA
(Pročišćeni tekst) 
I. OSNOVNE ODREDBE 
Članak 1. 
(1) Ovim se Zakonom: utvrđuju temeljna načela međusobnih odnosa i ponašanja sudionika i drugih subjekata u cestovnom prometu i osnovni uvjeti kojima moraju udovoljavati ceste glede sigurnosti prometa; uređuju se pravila prometa na cestama; sustav prometnih znakova i znakova koje daju ovlaštene osobe; dužnosti u slučaju prometne nezgode; osposobljavanje kandidata za vozače, polaganje ispita za vozače i uvjeti za stjecanje prava na upravljanje vozilima; vuča vozila; uređaji i oprema koje moraju imati vozila, dimenzije, ukupna masa i osovinsko opterećenje vozila te uvjeti kojima moraju udovoljavati vozila u prometu. 
(2) Predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave i uprave, u skladu s odredbama ovoga Zakona, uz prethodnu suglasnost policijske uprave, uređuje promet na svom području tako da određuje: 
1. ceste s prednošću prolaska, 
2. dvosmjerni, odnosno jednosmjerni promet, 
3. sustav tehničkog uređenja prometa, 
4. ograničenja brzine kretanja vozila, 
5. promet pješaka, biciklista, vozača mopeda i zaprežnih vozila, gonjenje i vođenje stoke, 
6. parkirališne površine i način parkiranja, zabrane parkiranja i mjesta ograničenog parkiranja, 
7. zone smirenog prometa, 
8. blokiranje autobusa, teretnih automobila, priključnih vozila i radnih strojeva na mjestima koja nisu namijenjena za parkiranje tih vrsta vozila i način deblokade tih vozila, 
9. postavljanje i održavanje zaštitnih ograda za pješake na opasnim mjestima, 
10. pješačke zone, sigurne pravce za kretanje školske djece, posebne tehničke mjere za sigurnost pješaka i biciklista u blizini obrazovnih, zdravstvenih i drugih organizacija, igrališta, kinodvorana i sl., 
11. uklanjanje dotrajalih, oštećenih i napuštenih vozila. 
(3) Iznimno od stavka 2. ovoga članka, kada se promet uređuje na dijelu magistralne ili regionalne ceste, potrebna je i suglasnost Ministarstva pomorstva, prometa i veza. 
Članak 2. 
Državna tijela i tijela jedinica lokalne samouprave i uprave, pravne i fizičke osobe te sudionici u prometu dužni su, u postupanju prema odredbama ovoga Zakona, voditi računa o optimalnoj sigurnosti, razvijati solidarnost, humane i etičke odnose među ljudima, štititi zdravlje i život drugih osoba i brinuti se o zaštiti životnog okoliša. 
Članak 3. 
(1) Nadzor i fizičko upravljanje prometom, nadzor vozila, vozača i drugih sudionika u prometu na cestama obavljaju ovlaštene službene osobe Ministarstva unutarnjih poslova (u daljnjem tekstu: ovlaštene službene osobe). 
(2) Upravljanje prometom na raskrižjima i drugim mjestima te nadzor parkiranja vozila i određene druge poslove nadzora vozila i vozača, mogu obavljati i pripadnici prometnih jedinica mladeži. 
(3) Na području ili u neposrednoj blizini osnovnih škola, osiguranje prijelaza djece preko kolnika ili obilježenoga pješačkog prijelaza, mogu obavljati i pripadnici školskih prometnih jedinica. 
(4) Za vrijeme obavljanja poslova iz stavka 2. i 3. ovoga članka, pripadnici prometnih jedinica mladeži i školskih prometnih jednica dužni su nositi propisanu odoru. 
(5) Predstavnička tijela jedinica lokalne samouprave i uprave dužna su, ukoliko se za to ukaže potreba, na prijedlog policijske uprave organizirirati jedinice iz stavka 2. i 3. ovoga članka. Osposobljavanje jedinica te način i vrijeme njihove uporabe obavljaju odnosno određuju policijske uprave. 
(6) Na području gdje se nalaze vojni objekti, pri kretanju vojnih jedinica i vozila prometom vojnih vozila na cestama mogu upravljati pripadnici vojne policije. Pripadnici vojne policije u prometu na cestama mogu obavljati nadzor vojnih vozila. 
(7) Nadzor parkiranja vozila na mjestima na kojima je parkiranje vremenski ograničeno obavljaju pravne osobe koje odredi predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave i uprave. 
(8) Djelatnici pravnih osoba iz stavka 7. ovoga članka u obavljanju nadzora parkiranja vozila dužni su nositi propisanu odoru. 
(9) Odgajatelj ili nastavnik koji vodi djecu u organiziranoj povorci može propisanim znakom rukom zaustaviti promet vozila radi osiguranja prijelaza djece preko kolnika. 
(10) Na prijelazima ceste preko željezničke pruge u istoj razini za vrijeme nailaska vlaka, zaustavljanje prometa mogu u propisanoj odori i na propisani način obavljati željeznički djelatnici. 
Članak 4. 
Pojedini izrazi u ovom Zakonu znače: 
1) "cesta" je svaka javna cesta i nerazvrstana cesta na kojoj se obavlja promet, 
2) "javna cesta" je površina od općeg značenja za promet kojom se svatko može slobodno koristiti uz uvjete određene Zakonom i koju je nadležno tijelo proglasilo javnom cestom, 
3) "autocesta" je javna cesta posebno izgrađena i namijenjena isključivo za promet motornih vozila, koja ima dvije fizički odvojene kolničke trake (zeleni pojas, zaštitnu ogradu i sl.) za promet iz suprotnih smjerova sa po najmanje dvije prometne trake širine najmanje 3,5 m a s obzirom na konfiguraciju terena - i po jednu traku za zaustavljanje vozila u nuždi širine najmanje 2,5 m, bez raskrižja s poprečnim cestama i željezničkim ili tramvajskim prugama u istoj razini, u čiji se promet može uključiti, odnosno isključiti samo određenim i posebno izgrađenim priključnim prometnim trakama za ubrzavanje ili usporavanje odnosno priključnim rampama, kojom je omogućen siguran prometni tok vozila brzinom od najmanje 80 km/h i koja je kao autocesta označena propisanim prometnim znakom, 
4) "cesta namijenjena isključivo za promet motornih vozila" je javna cesta s najmanje dvije prometne trake širine od po najmanje 3,25 m, kojom je omogućen siguran prometni tok vozila brzinom od najmanje 60 km/h, po kojoj se smiju kretati samo motorna vozila i koja je kao takva označena propisanim prometnim znakom, 
5) "međunarodna cesta" je javna cesta koja je međunarodnim aktom svrstana u mrežu međunarodnih cesta, 
6) "magistralna cesta" je međunarodna cesta i javna cesta s najmanje dvije prometne trake širine od po najmanje 3,5 metra, kojom je omogućen siguran prometni tok vozila brzinom od najmanje 60 km/h a iznimno na planinskim terenima od najmanje 40 km/h, i koja povezuje važnija gospodarska, kulturna ili upravna područja, 
7) "regionalna cesta" je javna cesta koja povezuje regionalna gospodarska, kulturna ili upravna područja, 
8) "lokalna cesta" je javna cesta koja povezuje naselja na području jedinica lokalne samouprave i uprave ili koja je značajna za promet na području jedinica lokalne samouprave i uprave, 
9) "nerazvrstana cesta" je površina koja se koristi za promet po bilo kojoj osnovi i koja je dostupna većem broju raznih korisnika (seoski, poljski i šumski putovi, putovi na nasipima za obranu od poplava, pristupne ceste i prostori parkirališta, benzinskih crpki i sl.), 
10) "zemljana cesta" je cesta bez izgrađenog kolnika ili suvremenog kolničkog zastora (asfalt, beton ili kocka), pa i kad na priključku javnoj cesti ima izgrađen kolnik, 
11) "kolnik" je dio cestovne površine namijenjen u prvom redu za promet vozila, 
12) "kolnička traka" je uzdužni dio kolnika namijenjen za promet vozila u jednom smjeru, s jednom prometnom trakom ili više prometnih traka, 
13) "prometna traka" je obilježeni ili neobilježeni uzdužni dio kolnika čija je širina dovoljna za nesmetan promet jednog reda motornih vozila u jednom smjeru, 
14) "prometna traka za spora vozila" je obilježeni uzdužni dio kolnika namijenjen za vozila koja sporom vožnjom (npr. na uzbrdici) smanjuju protočnost prometa, 
15) "prometna traka za zaustavljanje vozila u nuždi" je obilježeni uzdužni dio kolnika na autocestama i na određenim mjestima na cestama višeg reda kao i u tunelima, galerijama i slično, 
16) "prometna traka za ubrzanje" je dio kolnika namijenjen za uključivanje vozila u prometni tok sa sporedne ceste odnosno drugih prilaznih cesta s objekata pokraj ceste (benzinskih crpki, parkirališta, motela i sl.), 
17) "prometna traka za usporavanje" je dio kolnika namijenjen za isključivanje vozila iz prometnog toka na cesti, 
18) "biciklistička traka" je dio kolnika namijenjen za promet bicikala i mopeda koji se prostire uzduž kolnika i koji je obilježen uzdužnom crtom na kolniku i propisanim prometnim znakom, 
19) "biciklistička staza" je izgrađena prometna površina namijenjena za promet bicikala i mopeda koja je odvojena od kolnika i obilježena propisanim prometnim znakom, 
20) "nogostup" je posebno uređena prometna površina namijenjena za kretanje pješaka, koja nije u razini s kolnikom ceste ili je od kolnika odvojena na drugi način, 
21) "obilježeni pješački prijelaz" je dio kolničke površine namijenjen za prelaženje pješaka preko kolnika, obilježen oznakama na kolniku i prometnim znakovima obavijesti, 
22) "pješački otok" je uzdignuta ili na drugi način obilježena površina koja se nalazi na kolniku i koja je određena za privremeno zadržavanje pješaka koji prelaze preko kolnika ili ulaze u vozilo i izlaze iz vozila javnog prometa, 
23) "naselje" je prostor na kojem se redovi ili skupine zgrada nalaze s jedne ili s obiju strana ceste, dajući mu izgled ulice i čije su granice označene prometnim znakovima za obilježavanje naseljenih mjesta, 
24) "zona smirenog prometa" je područje u naselju obilježeno propisanim prometnim znakom, u kojem se vozila ne smiju kretati brzinom većom od brzine hoda pješaka i u kojem je dječja igra svugdje dopuštena, 
25) "raskrižje" je površina na kojoj se križaju ili spajaju dvije ceste ili više cesta, a i šira prometna površina (trgovi i sl.) koja nastaje križanjem, odnosno spajanjem cesta, 
26) "stajalište tramvaja ili autobusa" je dio površine ceste namijenjen zaustavljanju tramvaja, odnosno autobusa radi ulaska i izlaska putnika i koji je obilježen prometnim znakom, 
27) "vozilo" je svako prijevozno sredstvo namijenjeno za kretanje po cesti, osim pokretnih stolaca bez motora za nemoćne osobe i dječjih prijevoznih sredstava, 
28) "specijalno vozilo" je vozilo na motorni pogon ili priključno vozilo posebne i specifične namjene (prijevoz specijalnih tereta ili specijalni prijevoz ljudi - npr. u policiji, sudstvu, vatrogasnim jedinicama i sl.), koje prema osobinama i karakteristikama spada u jednu od kategorija ili vrsta vozila na motorni pogon (kombinirano, osobno vozilo, autobus itd.) ili priključnih vozila (laka prikolica, poluprikolica itd.), 
29) "radno vozilo" je vozilo na motorni pogon ili priključno vozilo na koje su ugrađeni uređaji ili oprema za obavljanje radova i kojem je najveća dopuštena masa izjednačena s masom vozila (npr. dizalica i sl.), a prema osobinama i karakteristikama spada u jednu od kategorija ili vrsta vozila na motorni pogon ili priključnih vozila, 
30) "vozilo na motorni pogon" je svako vozilo koje se pokreće snagom vlastitog motora, osim vozila koja se kreću po tračnicama, 
31) "motorno vozilo" je takvo vozilo na motorni pogon kojem je osnovna namjena prijevoz osoba i stvari na cestama ili vuča priključnih vozila namijenjenih za prijevoz osoba i stvari (tegljači), osim mopeda i traktora te motokultivatora i radnih strojeva, 
32) "radni stroj" je vozilo na motorni pogon kojem je osnovna namjena obavljanje određenih radova vlastitim uređajima i opremom (kombajn, valjak, grejder, kosilica, buldožer, motokultivator s priključkom, viljuškar, kopač rovova i sl.), 
33) "motokultivator" je jednoosovinski radni stroj koji se, bez priključnog vozila, može kretati samo uz pridržavanje vozača, 
34) "traktor" je vozilo na motorni pogon konstruirano da vuče, potiskuje ili nosi izmjenljiva oruđa, odnosno da služi za pogon takvih oruđa ili za vuču priključnih vozila, 
35) "traktorski priključak" je zamjenjivo oruđe za obavljanje poljoprivrednih i drugih radova koje vuče, gura ili nosi traktor, 
36) "moped" je vozilo na motorni pogon s dva ili tri kotača čiji radni obujam motora nije veći od 50 cm3 i koje na ravnoj cesti ne može razviti brzinu veću od 50 km na sat, 
37) "motocikl" je motorno vozilo s dva kotača, s bočnom prikolicom ili bez nje, i motorno vozilo na tri kotača - ako njegova masa nije veća od 400 kg, 
38) "osobni automobil" je motorno vozilo namijenjeno za prijevoz osoba koje, osim sjedala za vozača, ima najviše osam sjedala i čija nosivost tereta ne prelazi 250 kg, 
39) "autobus" je motorno vozilo namijenjeno za prijevoz osoba koje, osim sjedala za vozača, ima više od osam sjedala, 
40) "trolejbus" je motorno vozilo namijenjeno za prijevoz osoba koje, osim sjedala za vozača, ima više od osam sjedala i koje je, radi napajanja motora električnom energijom, vezano za električni vodič, 
41) "tramvaj" je vozilo na tračnicama s električnim pogonom, namijenjeno javnom prijevozu, koje je radi napajanja motora električnom energijom vezano za električni vodič, 
42) "teretni automobil" je svako motorno vozilo koje je namijenjeno za prijevoz stvari, 
43) "kombinirani automobil" je motorno vozilo namijenjeno za prijevoz osoba i stvari i čija najveća dopuštena masa ne prelazi 3.500 kg, 
44) "bicikl" je vozilo koje ima najmanje dva kotača i koje se pokreće isključivo snagom vozača, 
45) "priključno vozilo" je vozilo namijenjeno da ga vuče vozilo na motorni pogon, bilo da je konstruirano kao prikolica ili poluprikolica, 
46) "prikolica" je priključno vozilo konstruirano tako da ukupnu masu preko svojih osovina prenosi na kolnik, 
47) "poluprikolica" je priključno vozilo bez prednje osovine, konstruirano tako da dio ukupne mase prenosi na vučno vozilo preko svojega prednjeg dijela kojim se oslanja na vučno vozilo, 
48) "laka prikolica" je priključno vozilo čija najveća dopuštena masa nije veća od 750 kg, 
49) "skup vozila" je vozilo na motorni pogon i priključna vozila koja u prometu na cestama sudjeluju kao cjelina, 
50) "zaprežno vozilo" je vozilo namijenjeno da ga vuče upregnuta životinja, 
51) "nosivost" je dopuštena masa tereta do koje se vozilo smije opteretiti prema deklaraciji proizvođača vozila, s obzirom na dopuštena opterećenja nosivih sklopova, 
52) "masa" vozila je masa praznog vozila s punim spremnikom goriva te obveznim priborom i opremom za vozilo, 
53) "ukupna masa" je masa vozila zajedno s masom tereta koji se prevozi na vozilu, uključujući i masu osoba koje se nalaze na vozilu te masu priključnog vozila s teretom - ako je ono pridodano vučnom vozilu, 
54) "najveća dopuštena masa" je masa vozila zajedno s njegovom nosivošću, 
55) "osovinsko opterećenje" je dio ukupne mase vozila u vodoravnom položaju kojim njegova osovina opterećuje vodoravnu podlogu u stanju mirovanja vozila, 
56) "sudionik u prometu" je osoba koja u prometu na cesti upravlja vozilom ili se nalazi u vozilu ili na vozilu, koja tjera, vodi ili jaše životinju koja se kreće po cesti te pješak ili osoba koja svoje radne poslove i zadatke obavlja na cesti, 
57) "vozač" je osoba koja na cesti upravlja vozilom, 
58) "pješak" je osoba koja sudjeluje u prometu, a ne upravlja vozilom niti se prevozi u vozilu ili na vozilu, osoba koja vlastitom snagom gura ili vuče ručna kolica, zaprežno vozilo ili vozilo na motorni pogon, dječje prijevozno sredstvo, bicikl ili pokretna kolica za nemoćne osobe, osoba u pokretnom stolcu za nemoćne osobe što ga pokreće vlastitom snagom ili snagom motora, ako se pritom kreće brzinom čovječjeg hoda, te osoba koja klizi klizaljkama, skijama ili saonicama ili se vozi na koturaljkama, skateboardu i sl., 
59) "zaustavljanje vozila" je svaki prekid kretanja vozila na cesti u trajanju do tri minute, osim prekida koji se čini da bi se postupilo po znaku ili pravilu kojim se upravlja prometom, 
60) "parkiranje vozila" je prekid kretanja vozila u trajanju dužem od tri minute, osim prekida koji se čini da bi se postupilo po znaku ili pravilu kojim se upravlja prometom, 
61) "mimoilaženje" je prolaženje vozilom pokraj drugog vozila koje se po istom kolniku kreće iz suprotnog smjera, 
62) "pretjecanje" je prolaženje vozilom pokraj drugog vozila koje se kreće u istom smjeru, 
63) "obilaženje" je prolaženje vozilom pokraj zaustavljenoga ili parkiranog vozila ili drugog objekta koji se nalazi na prometnoj traci kojom se vozilo kreće, 
64) "polukružno okretanje" je okretanje vozila za 180 stupnjeva iz dotadašnjeg smjera kretanja radi uključivanja u suprotni prometni tok, 
65) "prestrojavanje" je zauzimanje takvog položaja s vozilom na prometnoj traci i na takvoj udaljenosti od raskrižja, ili drugog mjesta na cesti, iz kojeg se na siguran način može izvesti naredna radnja s vozilom (skretanje, okretanje, zaustavljanje i sl.), 
66) "propuštanje vozila" je radnja koju su u određenim slučajevima sudionici dužni obaviti zaustavljanjem, smanjenjem brzine kretanja ili prekidanjem radnje koju izvode, i to na način koji ne prisiljava druge sudionike da naglo mijenjaju smjer ili brzinu kretanja, 
67) "kolona" je niz od najmanje tri vozila koja su zaustavljena na cesti ili se kreću istim prometnim trakom u istom smjeru, pri čemu su brzina kretanja vozila i postupci vozača međusobno uvjetovani, i između kojih ne može bez ometanja ući drugo vozilo, 
68) "smanjena vidljivost" postoji ako zbog nepovoljnih atmosferskih ili drugih prilika (magle, snijega, kiše, prašine, dima i sl.) vozač ne može jasno uočiti druge sudionike u prometu ili prometni znak na udaljenosti od najmanje 200 m na cesti izvan naselja, odnosno od najmanje 100 m u naselju, 
69) "prometna nezgoda" je takav događaj na cesti u kojem je sudjelovalo najmanje jedno vozilo u pokretu i u kojem je najmanje jedna osoba poginula ili ozlijeđena ili je izazvana materijalna šteta, 
70) "vozačka dozvola" je javna isprava koju je izdalo nadležno državno tijelo i kojom se dokazuje pravo upravljanja određenim kategorijama ili vrstama vozila, 
71) "inozemna vozačka dozvola" je vozačka dozvola i međunarodna vozačka dozvola koju je izdalo nadležno tijelo strane države, 
72) "prometna dozvola" je javna isprava koju je izdalo nadležno državno tijelo i kojom se dokazuje pravo označivanja određenog vozila određenim registarskim pločicama i vlasništvo tih pločica, 
73) "knjižica vozila" je javna isprava koju je izdalo nadležno tijelo i kojom se dokazuje vlasništvo određenog vozila, njegove tehničke i druge osobine i karakteristike te njegova tehnička ispravnost za sigurno sudjelovanje u prometu, 
74) "dopuštenje (licenca)" je javna isprava koju je izdalo nadležno državno tijelo i kojom se dokazuje ispunjavanje propisanih uvjeta, osposobljenost i ovlaštenost za obavljanje određenih poslova, 
75) "manja materijalna šteta u prometnoj nezgodi" je šteta nastala na objektima i na vozilima na kojima nisu oštećeni vitalni dijelovi za upravljanje i zaustavljanje, a vozila se mogu samostalno kretati na cesti. 
II. CESTE 
Članak 5. 
(1) Ceste, kao osnova na kojoj se odvija promet, moraju se projektirati, izgrađivati, opremati, održavati i štititi tako da odgovaraju svojoj namjeni i zahtjevima sigurnosti prometa. 
(2) Javne ceste, njihovi pojedini dijelovi i objekti na njima, mogu se pustiti u promet tek nakon što se utvrdi da s gledišta sigurnosti prometa udovoljavaju propisanim tehničkim normativima. 
Članak 6. 
(1) Javne ceste moraju imati najmanje dvije prometne trake i dvije rubne trake ili rubnjake u ravnini kolnika. 
(2) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, lokalna cesta može imati samo jednu prometnu traku, s tim da, ovisno o preglednosti ceste, na udaljenosti od najviše 500 m, ima odgovarajuća proširenja. 
Članak 7. 
(1) Javne ceste, osim lokalnih cesta, moraju biti u stanju u kojem podnose osovinsko opterećenje od najmanje 11,5 tona. 
(2) Lokalne ceste, kao i nerazvrstane ceste koje odredi nadležno poduzeće, moraju biti u stanju u kojem podnose osovinsko opterećenje od najmanje šest tona. 
Članak 8. 
(1) Iznad cijele širine kolnika javne ceste mora biti slobodan prostor u visini od najmanje 4,5 metra. 
(2) Na mostovima, u tunelima, na galerijama i sličnim objektima na javnoj cesti, širina kolnika ne smije biti manja od širine kolnika javne ceste. 
III. PROMETNA PRAVILA 
1. OPÆE ODREDBE 
Članak 9. 
(1) Sudionici u prometu dužni su postupati u skladu s propisima o prometnim pravilima, prometnim znakovima postavljenim na cesti te znakovima i naredbama ovlaštenih osoba. 
(2) Sudionici u prometu dužni su postupati u skladu s prometnim znakovima postavljenim na cesti i kad time odstupaju od propisa o prometnim pravilima. Sudionici u prometu dužni su postupati prema značenju prometnih svjetala i kad se to značenje razlikuje od pravila o prednosti prolaska izraženom na istom mjestu drugim prometnim znakom. 
(3) Sudionici u prometu dužni su postupati i prema zahtjevima izraženim pomoću znakova ili po naredbama što ih daju ovlaštene osobe i kad time odstupaju od propisanih prometnih pravila ili značenja prometnih znakova postavljenih na cesti. 
Članak 10. 
(1) Zabranjeno je ostavljati na kolniku i nogostupu oštećena, dotrajala ili neregistrirana vozila i ostavljati, nanositi ili bacati na kolnik ili nogostup otpatke ili predmete i tvari što mogu ometati ili ugroziti sigurnost prometa ili zagaditi okoliš. 
(2) Osoba koja postupi protivno zabrani iz stavka 1. ovoga članka, dužna je s kolnika i nogostupa ukloniti vozilo, otpatke, predmete i tvari koje je ostavila, nanijela ili bacila na kolnik ili nogostup. 
(3) Vozač je dužan s kolnika ukloniti i predmete i tvari koje s njegova vozila padnu na cestu i predmete koje je pri zaustavljanju vozila stavio na cestu. 
(4) Ako je u mogućnosti i ako time ne ometa sigurnost prometa, vozač je dužan s kolnika ukloniti i predmete na koje naiđe tijekom vožnje, a ako nije u mogućnosti - dužan je o tome obavijestiti nadležno tijelo, odnosno poduzeće koje se brine o održavanju ceste ili najbližu policijsku upravu, odnosno postaju. 
Članak 11. 
(1) Javna cesta i njezin zaštitni pojas, odnosno kolnik i nogostup ili njihovi dijelovi, ne smiju se zauzimati ili oštećivati osim u slučaju opasnosti, izvođenja radova ili u drugim prilikama propisanim Zakonom. 
(2) Nadležno predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave i uprave, uz pribavljeno mišljenje policijske uprave, može odobriti zauzimanje dijela nogostupa (ogradama,stolovima i stolicama, štandovima, kioscima i sl.) pod uvjetom da se time ne smanjuje preglednost i da je za nesmetan i siguran prolaz pješaka ostavljena površina nogostupa širine najmanje dva metra. 
Članak 12. 
Vozač je dužan vozilo držati na takvoj udaljenosti od drugih vozila u prometu da, s obzirom na brzinu kretanja vozila i druge okolnosti prometa, ne izaziva opasnost i ne ometa druge vozače. 
Članak 13. 
(1) Vozač je dužan obratiti pažnju na pješake koji se nalaze na kolniku ili stupaju na kolnik. 
(2) Kad prilazi obilježenome pješačkom prijelazu, vozač mora upravljati vozilom s osobitim oprezom i voziti takvom brzinom da, u slučaju potrebe, može zaustaviti vozilo ispred pješačkog prijelaza. 
(3) Na dijelu ceste po kojem se kreću djeca ili su postavljeni prometni znakovi o sudjelovanju djece u prometu, vozač je dužan voziti s osobitim oprezom i takvom brzinom da može vozilo zaustaviti u slučaju potrebe. 
Članak 14. 
(1) Slijepe osobe, kad samostalno sudjeluju u prometu, trebaju nositi bijeli štap kao znak raspoznavanja. 
(2) Vozač je dužan obratiti osobitu pažnju na slijepe osobe iz stavka 1. ovoga članka. 
Članak 15. 
Vozilo koje je prilagođeno da njime upravlja osoba čiji su ekstremiteti bitni za upravljanje vozilom oštećeni može, na zahtjev te osobe, biti obilježeno posebnim znakom. 
Članak 16. 
(1) Vozač vozila koje se kreće pokraj vozila javnog prijevoza putnika ili pokraj autobusa kojim se obavlja prijevoz za vlasite potrebe, zaustavljenoga na stajalištu, mora se kretati smanjenom brzinom i uz povećan oprez tako da ne ugrožava osobe koje u to vozilo ulaze, odnosno iz njega izlaze. 
(2) Osobe iz stavka 1. ovoga članka, kad radi ulaska u vozilo ili nakon izlaska iz vozila moraju prijeći preko kolnika, dužne su to činiti na način propisan u članku 104., 105. i 106. ovoga Zakona. 
(3) Vozač mora zaustaviti svoje vozilo iza vozila iz stavka 1. ovoga članka kad osobe, ulazeći u to vozilo, odnosno izlazeći iz tog vozila, moraju prijeći preko prometne trake i biciklističke staze ili trake kojim se vozilo kreće. 
(4) Vozač vozila koje se kreće iza vozila kojim se prevoze djeca i vozač vozila koji tom vozilu dolazi ususret na cesti s dvije prometne trake, dužni su zaustaviti se kad je vozilo kojim se prevoze djeca zaustavljeno na kolniku, dok djeca ulaze ili izlaze iz vozila. 
(5) Ako se vozilom organizirano prevoze djeca, vozilo mora biti obilježeno posebnim znakom, a za vrijeme ulaska i izlaska djece iz vozila, vozač mora uključiti sva četiri pokazivača smjera. 
Članak 17. 
(1) Vozila ne smiju na prednjoj strani imati svjetlosne, svjetlosnosignalne ili reflektirajuće uređaje ili tvari koje daju svjetlo crvene boje, a na stražnjoj strani - uređaje ili tvari koje daju svjetlo bijele boje. 
(2) Odredba stavka 1. ovoga članka glede svjetla bijele boje ne odnosi se na svjetlo za osvjetljavanje ceste pri vožnji unatrag, pokretno svjetlo za istraživanje (reflektor), svjetlo za osvjetljavanje registarske pločice i registarsku pločicu te na vozila Ministarstva unutarnjih poslova, hitne medicinske pomoći na cestama, vatrogasna vozila i vozila oružanih snaga. 
2. RADNJE VOZILOM U PROMETU 
Članak 18. 
(1) Vozač koji namjerava na cesti ili drugoj prometnoj površini obaviti neku radnju vozilom (uključiti se u promet, prestrojiti, odnosno mijenjati prometnu traku, pretjecati, obilaziti, zaustavljati se, skretati udesno ili ulijevo, okretati se polukružno, voziti unatrag i sl.) ne smije početi takvu radnju ako time dovodi u opasnost druge sudionike u prometu ili imovinu. 
(2) Prije započinjanja radnji iz stavka 1. ovoga članka, vozač je dužan uvjeriti se da to može učiniti bez opasnosti za druge sudionike u prometu ili imovinu, vodeći pritom računa o položaju vozila te o smjeru i brzini kretanja. 
Članak 19. 
(1) Prije obavljanja radnji vozilom iz članka 18. ovoga Zakona, vozač je dužan druge sudionike u prometu jasno i pravovremeno upozoriti o svojoj namjeri, dajući im znak pomoću pokazivača smjera i stop svjetla ili - ako oni ne postoje - odgovarajući znak rukom. 
(2) Ako znak iz stavka 1. ovoga članka vozač daje pomoću pokazivača smjera, on ga mora davati za sve vrijeme obavljanja radnje vozilom, a nakon obavljene radnje - mora prestati davati znak. 
(3) Vozač nije dužan nakon pretjecanja drugog vozila dati znak da se namjerava vratiti na prometnu traku kojim se kretao prije pretjecanja. 
3. UKLJUÈIVANJE U PROMET 
Članak 20. 
(1) Vozač koji se vozilom uključuje u promet na cesti ili drugoj prometnoj površini (izlazak vozila iz garaže, dvorišta, parkirališta, stajališta, s površine na kojoj se ne obavlja promet vozila ili s drugih sličnih površina) dužan je propustiti sva vozila i pješake koji se kreću cestom, odnosno prometnom površinom na koju se uključuje. 
(2) Iznimno, od stavka 1. ovoga članka, za vrijeme vožnje u naselju, vozač je dužan tramvaju ili autobusu javnoga gradskog prijevoza putnika ili posebno obilježenom autobusu kojim se organizirano prevoze djeca, ako je to moguće učiniti bez ugrožavanja ili znatnijeg ometanja prometa (naglo kočenje, znatno usporenje i sl.), omogućiti uključivanje u promet kad ta vozila izlaze sa stajališta koje se nalazi izvan kolnika, odnosno s proširenja prometne trake koja služi za stajalište. 
4. KRETANJE VOZILA 
Članak 21. 
Vozač se mora za kretanje svojeg vozila koristiti isključivo kolnikom, odnosno sredinom obilježene prometne trake, odnosno trakom ili stazom namijenjenom za promet one vrste vozila kojoj njegovo vozilo pripada, osim u slučaju opasnosti. 
Članak 22. 
(1) Vozilo se kreće desnom stranom kolnika, odnosno biciklističkom stazom ili trakom uz desni rub kolnika ili ceste u smjeru kretanja, a na traci ili stazi uređenoj i obilježenoj za dvosmjerni promet bicikala i mopeda - desnom stranom trake ili staze u smjeru kretanja. 
(2) Vozač se dužan kretati obilježenom prometnom trakom koja se proteže uz desni rub kolnika, a ako trake nisu obilježene, dužan je vozilo u kretanju držati što bliže desnom rubu kolnika i na tolikoj udaljenosti od njega da, s obzirom na brzinu kretanja vozila, uvjete prometa te na stanje i osobine ceste, ne ugrožava druge sudionike u prometu i ne izlaže sebe opasnosti. 
Članak 23. 
(1) Iznimno od odredbe članka 22. stavka 2. ovoga Zakona: 
1) vozila koja se kreću sporije od tramvaja i drugih vozila koja se kreću cestom po tramvajskim tračnicama ugrađenim uz rub kolnika, moraju se kretati na takvoj udaljenosti od tramvajskih tračnica da ne ometaju kretanje tramvaja i drugih vozila koja se kreću dijelom kolnika s ugrađenim tračnicama, 
2) na cesti u naselju s kolnikom na kojem za promet vozila u istom smjeru postoje najmanje dvije obilježene prometne trake, vozač se može za kretanje svojeg vozila koristiti i prometnom trakom koja se ne nalazi uz desni rub kolnika ako time ne ometa ostala vozila koja se kreću iza njegova vozila. 
(2) Odredba stavka 1. točke 2. ovoga članka ne odnosi se na vozača teretnog vozila čija je najveća dopuštena masa veća od 3.500 kg, vozača vozila koje na ravnoj cesti ne može razviti brzinu kretanja veću od 40 km na sat i na vozača vozila koje se ne smatra motornim vozilom, osim na dijelu ceste ispred raskrižja ili drugog mjesta na kojem vozilo skreće ulijevo. 
Članak 24. 
(1) Na cesti s kolnikom za promet vozila u oba smjera na kojem postoje tri prometne trake, vozač se ne smije vozilom kretati prometnom trakom koja se nalazi uz lijevi rub ceste u smjeru kretanja vozila. 
(2) Na cesti na kojoj su kolničke trake fizički odvojene jedna od druge, na cesti s kolnikom za promet u oba smjera na kojem postoje najmanje četiri obilježene prometne trake kao i na cesti s kolnikom za promet vozila samo u jednom smjeru, vozač se ne smije vozilom kretati kolničkom trakom namijenjenom za promet vozila iz suprotnog smjera, odnosno u suprotnom ili zabranjenom smjeru. 
Članak 25. 
(1) Vozač koji se namjerava kretati vozilom unatrag može to učiniti samo na kratkom dijelu ceste i ako time ne ugrožava ili ne ometa druge sudionike u prometu. 
(2) Za vrijeme kretanja unatrag na vozilu moraju biti uključeni svi pokazivači smjera. 
(3) Kad se vozač kreće vozilom unatrag, dužan je kretati se onom stranom kolnika kojom se dotada kretao vožnjom unaprijed. 
5. BRZINA 
Članak 26. 
(1) Vozač je dužan brzinu kretanja vozila prilagoditi osobinama i stanju ceste, vidljivosti, preglednosti, atmosferskim prilikama, stanju vozila i tereta, gustoći prometa tako da vozilo može pravovremeno zaustaviti pred svakom zaprekom koju, u konkretnim uvjetima, može predvidjeti, odnosno da može pravovremeno postupiti po prometnom pravilu ili znaku. 
(2) Vozač ne smije smanjiti brzinu kretanja vozila do te mjere da njegovo vozilo čini smetnju normalnom toku prometa. 
(3) Brzina kretanja vozila na cesti, uz normalne prometne uvjete, ne smije se ograničiti prometnim znakom ispod 40 km na sat. 
Članak 27. 
(1) Vozač ne smije mijenjati način upravljanja vozilom naglim smanjenjem brzine kretanja vozila, osim u slučaju neposredne opasnosti. 
(2) Vozač koji namjerava znatnije smanjiti brzinu kretanja vozila ili ga zaustaviti, dužan je to učiniti, osim u slučaju neposredne opasnosti, na način kojim neće ugroziti ili u većoj mjeri ometati druge vozače koji se kreću iza njega, a i te vozače o svojoj namjeri, uz obvezu iz članka 19. ovoga Zakona, upozoriti i uključivanjem stop-svjetla ili davanjem odgovarajućeg znaka rukom. 
(3) Vozač ne smije ni naglo povećavati brzinu, odnosno kretati iz mjesta, osim u slučaju opasnosti, postižući pritom gornju granicu dopuštenog broja okretaja motora ili na takav način da dolazi do proklizavanja kotača, 
Članak 28. 
(1) Na cesti u naselju vozač se ne smije vozilom kretati brzinom većom od 50 km na sat, odnosno brzinom većom od brzine dopuštene postavljenim prometnim znakom za cijelo naselje ili njegov dio. 
(2) Iznimno, od odredbe stavka 1. ovoga članka, na cesti u naselju čiji prometno-tehnički i sigurnosni elementi to omogućuju (npr. pješački pothodnici i nadhodnici, upravljanje na raskrižjima s uređajima za davanje znakova s prometnim svjetlima i sl.) mora se prometnim znakom dopustiti kretanje vozilom i brzinom većom od 50 km na sat, a najviše do 80 km na sat. 
Članak 29. 
Na cesti izvan naselja vozač se ne smije vozilom kretati brzinom većom od brzine dopuštene postavljenim prometnim znakom, a najviše: 
1) 130 km na sat na autocestama, 
2) 100 km na sat na cestama namijenjenim isključivo za promet motornih vozila, 
3) 80 km na sat na ostalim cestama. 
Članak 30. 
(1) Na cestama se brzina kretanja ograničava za ova vozila: 
1) na 80 km na sat - za teretna motorna vozila najveće dopuštene mase do 7.500 kg i za autobuse, 
2) na 80 km na sat - za autobuse s lakom prikolicom i za motorna vozila koja vuku prikolicu za stanovanje (karavana, kamp-prikolica), 
3) na 70 km na sat - za autobuse kojima se organizirano prevoze djeca, za zglobne autobuse bez mjesta za stajanje, za teretna motorna vozila čija je najveća dopuštena masa veća od 7.500 kg, za teretna motorna vozila s priključnim vozilom i za vozila koje prevoze opasne tvari, 
4) na 50 km na sat - za autobuse s priključnim vozilom za prijevoz osoba, autobuse koji osim ugrađenih sjedala imaju i određena mjesta za stajanje i teretna vozila koja u tovarnom sanduku skupno prevoze osobe, 
5) na 40 km na sat - za vozilo koje vuče drugo neispravno vozilo, 
6) na 30 km na sat - za traktore te za bicikle i mopede kada se kreću biciklističkom stazom ili trakom, 
7) na 20 km na sat - za turistički vlak. 
(2) Kad upravljaju vozilima iz stavka 1. ovoga članka, vozači su se dužni držati brzina propisanih u stavku 1. ovoga članka i na cesti na kojoj je ovim Zakonom ili postavljenim prometnim znakom dopuštena veća brzina. 
6. SKRETANJE 
Članak 31. 
(1) Vozač vozila koje skreće udesno dužan je skretanje obaviti krećući se krajnjom prometnom trakom koja se prostire uz desni rub kolnika, osim ako prometnim znakom na cesti nije drukčije određeno. 
(2) Vozač vozila koje skreće ulijevo dužan je skretanje obaviti krećući se krajnjom lijevom prometnom trakom koja se prostire uz središnju crtu i uz zamišljeni ili obilježeni luk koji spaja dvije središnje crte bočnih kolnika, odnosno prometnom trakom koja se prostire uz lijevi rub ceste s jednosmjernim prometom, osim ako prometnim znakom na cesti nije drukčije određeno. 
7. PREDNOST PROLASKA 
Članak 32. 
(1) Na raskrižju ili u susretu s drugim vozilom vozač je dužan propustiti vozilo koje nailazi s njegove desne strane. 
(2) Vozač vozila koji skreće ulijevo dužan je propustiti vozilo koje, dolazeći iz suprotnog smjera, zadržava smjer svojeg kretanja ili skreće udesno, osim ako postavljenim prometnim znakom nije drukčije određeno. 
(3) Iznimno, od odredaba stavka 1. i 2. ovoga članka, vozilo koje se kreće po tračnicama ima prednost prolaska na raskrižju ili u susretu s drugim vozilom, bez obzira na to s koje mu strane ono nailazi, osim ako postavljenim prometnim znakom nije drukčije određeno. 
(4) Vozač koji ulazi vozilom na cestu koja je prometnim znakom označena kao cesta s prednošću prolaska dužan je propustiti sva vozila koja se kreću tom cestom. 
(5) Vozač je dužan propustiti sva vozila koja se kreću cestom na koju ulazi i kad ta cesta nije prometnim znakom označena kao cesta s prednošću prolaska, ako vozilom ulazi sa ceste bez suvremenoga kolničkog zastora na cestu sa suvremenim kolničkim zastorom. 
(6) Vozač koji pri skretanju presijeca biciklističku stazu ili traku, dužan je propustiti bicikle i mopede koji se kreću po biciklističkoj stazi ili traci u istom ili suprotnom smjeru. 
8. PROMET NA RASKRIŽJU 
Članak 33. 
(1) Vozač koji se približava raskrižju mora voziti s povećanim oprezom koji odgovara prometnim uvjetima na raskrižju. 
(2) Vozač je dužan na dovoljnoj udaljenosti pred raskrižjem vozilom zauzeti položaj na onoj prometnoj traci kojom mora proći kroz raskrižje. 
Članak 34. 
(1) Na raskrižju i na drugom mjestu na kojem se upravlja prometom uređajima za davanje znakova prometnim svjetlima (semaforima ili drugim uređajima), prometna svjetla za sudionike u prometu znače: 
1) crveno svjetlo - zabranu prolaska, 
2) zeleno svjetlo - slobodan prolazak, 
3) žuto svjetlo - upaljeno samostalno, znači da vozilo ne smije prijeći crtu zaustavljanja niti smije ući u raskrižje, ako se u trenutku kad se žuto svjetlo pojavi, nalazi na takvoj udaljenosti od prometnog svjetla da se može na siguran način zaustaviti. 
(2) Žuto svjetlo upaljeno istovremeno s crvenim svjetlom označava skoru promjenu svjetla i pojavu zelenog svjetla, ali ne mijenja zabranu prolaska koja je data crvenim svjetlom. 
(3) Žuto treptavo svjetlo obvezuje sve sudionike u prometu da se kreću uz povećani oprez. 
(4) Zeleno treptavo svjetlo služi za upozorenje sudionika u prometu na skori prestanak slobodnog prolaska i na pojavu žutoga, odnosno crvenog svjetla. 
Članak 35. 
(1) Ako je uređaju za davanje znakova prometnim svjetlima za upravljanje prometom na raskrižju dodano jedno dopunsko prometno svjetlo ili više dopunskih prometnih svjetala u obliku zelene svjetleće strelice, za vrijeme dok je takvo svjetlo upaljeno, vozač može vozilom proći prometno svjetlo i krenuti u smjeru označenom zelenom svjetlećom strelicom i za vrijeme dok je upaljeno crveno ili žuto svjetlo, pri čemu mora propustiti vozila koja se kreću po cesti na koju ulazi i pješake koji prelaze preko kolnika. 
(2) Ako zeleno svjetlo na uređaju za davanje znakova prometnim svjetlima ima oblik strelice, vozač se vozilom smije kretati samo u smjeru koji pokazuje ta strelica. 
Članak 36. 
Vozač koji je vozilom ušao u raskrižje na kojem se upravlja prometom uređajima za davanje znakova prometnim svjetlima, može napustiti raskrižje ne čekajući da prometnim svjetlom promet bude dopušten (otvoren) u smjeru kojim namjerava produžiti kretanje, uz uvjet da propusti sve sudionike u prometu koji se kreću smjerom u kojem je promet dopušten. 
Članak 37. 
Vozač ne smije vozilom ući u raskrižje iako mu je prolazak prometnim svjetlom dopušten, ako je gustoća prometa takva da se on s vozilom očito mora zaustaviti u raskrižju ili na obilježenom pješačkom prijelazu i na taj način pri promjeni prometnog svjetla ometati ili onemogućiti promet vozila koja dolaze s bočnih kolnika ili promet pješaka. 
9. MIMOILAŽENJE 
Članak 38. 
(1) Pri mimoilaženju vozač je dužan sa svoje lijeve strane ostaviti dovoljan razmak između svojeg vozila i vozila s kojim se mimoilazi, a prema potrebi, i svoje vozilo pomaknuti k desnom rubu kolnika. 
(2) Ako zbog neke zapreke na cesti ili zbog drugih sudionika u prometu vozač ne može postupiti prema odredbi stavka 1. ovoga članka, dužan je usporiti kretanje svojeg vozila i, prema potrebi, zaustaviti ga da bi propustio vozilo iz suprotnog smjera. 
(3) Kad na raskrižju vozila dolaze iz suprotnih smjerova i skreću ulijevo, vozač mimoilazi vozilo iz suprotnog smjera na taj način što ga propušta sa svoje desne strane. 
(4) Ako je zbog nedovoljne širine ceste ili zbog neke zapreke na cesti mimoilaženje onemogućeno, vozač kojem je to, s obzirom na osobine ceste i okolnosti prometa, lakše i sigurnije izvesti, dužan je prvi se zaustaviti i, prema potrebi, kretanjem unatrag ili na drugi način pomaknuti svoje vozilo i zauzeti na cesti položaj kojim se omogućuje mimoilaženje. 
Članak 39. 
(1) Na dijelu ceste s velikim uzdužnim nagibom (planinski i dr.) na kojem se vozila ne mogu mimoići ili je to veoma otežano, vozač vozila koje se kreće niz nagib dužan je zaustaviti svoje vozilo na prikladnom mjestu ako primijeti da mu drugo vozilo ide ususret uz nagib. 
(2) Iznimno, od odredbe stavka 1. ovoga članka, na cesti iz toga stavka, vozač koji se kreće uz nagib dužan je zaustaviti svoje vozilo ako ispred sebe ima prikladno mjesto za zaustavljanje koje omogućuje sigurno mimoilaženje i ako bi, u slučaju da tako ne postupi, mimoilaženje zahtijevalo kretanje unatrag jednog od vozila. 
Članak 40. 
Na cesti iz članka 39. stavka 1. ovoga Zakona, kad se jedno od vozila koja se mimoilaze mora kretati unatrag, kretat će se unatrag: svako vozilo koje se susrelo s vozilom koje vuče priključno vozilo, teretno motorno vozilo koje se susrelo s autobusom, vozilo koje se susrelo s vozilom više kategorije, a ako se mimoilaze vozila iste kategorije - vozilo koje se kreće niz nagib, osim ako je, s obzirom na uvjete i položaj vozila na cesti, lakše i sigurnije da to učini vozač vozila koje se kreće uz nagib. 
10. PRETJECANJE I OBILAŽENJE 
Članak 41. 
(1) Pretjecati i obilaziti vozač smije samo ako time ne ometa normalno kretanje vozila koja dolaze iz suprotnog smjera i ako na cesti ima dovoljno prostora za sigurno izvođenje tih radnji. 
(2) Vozač ne smije pretjecati i obilaziti kad time, s obzirom na karakteristike ceste i postojeće okolnosti na cesti i u prometu ili s obzirom na tehnička svojstva vozila kojim upravlja, ugrožava druge sudionike u prometu. 
Članak 42. 
(1) Pretjecanje i obilaženje obavlja se s lijeve strane. 
(2) Pretjecati se mora s desne strane ako je vozilo na kolniku zauzelo takav položaj i njegov vozač daje takav znak da se sa sigurnošću može zaključiti da to vozilo skreće ulijevo. 
(3) Vozilo koje se kreće po tračnicama postavljenima na sredini kolnika ili vozilo koje se prema ovom Zakonu ne smije kretati uz desni rub kolnika, osim ako prometnim znakom nije drukčije određeno, ne smije se pretjecati s lijeve strane. To se vozilo može pretjecati s desne strane ako između njega i desnog ruba kolnika postoji prometna traka. 
Članak 43. 
(1) Ako se na sredini kolnika nalazi pješački otok, ili obilježeni ili na drugi način označeni prostor za parkiranje vozila, ili neka druga površina koja nije namijenjena za promet vozila, ili neki objekt ili uređaj, vozila ih moraju obilaziti s desne strane. 
(2) Ako se površine, objekti ili uređaji iz stavka 1. ovoga članka nalaze na sredini ceste s jednosmjernim prometom, a postavljenim prometnim znakom nije drukčije određeno, oni se mogu obilaziti s obiju strana. 
Članak 44. 
(1) Vozač kojemu je dan znak za pretjecanje s njegove lijeve strane dužan je pomaknuti svoje vozilo k desnom rubu kolnika. 
(2) Vozač ne smije povećavati brzinu kretanja svojeg vozila dok ga drugo vozilo pretječe. 
(3) Ako zbog nedovoljne širine kolnika ili njegova stanja nije moguće pretjecati bez ugrožavanja sigurnosti prometa, vozač vozila koje se kreće sporije nego vozila koja se kreću neposredno iza njega dužan je pomaknuti svoje vozilo što više udesno, a ako to nije dovoljno - čim mu to bude moguće, zaustaviti svoje vozilo na prikladnom mjestu da bi propustio brža vozila. 
Članak 45. 
(1) Vozač ne smije vozilom početi pretjecati ili obilaziti: 
1) kolonu vozila, 
2) ako je vozač koji se kreće iza njega počeo pretjecati, 
3) ako je vozač koji je ispred njega na istoj prometnoj traci dao znak da namjerava preteći ili obići vozilo koje je ispred njegova vozila, ili obići drugu zapreku na cesti, 
4) ako prometna traka kojom namjerava pretjecati nije slobodna na dovoljnoj udaljenosti tako da bi, vodeći računa o razlici između brzine kretanja svojeg vozila za vrijeme pretjecanja i brzine kretanja vozila drugih sudionika u prometu koje namjerava preteći, pretjecanjem ugrozio sigurnost prometa ili omeo promet iz suprotnog smjera, 
5) ako nakon pretjecanja ili obilaženja ne bi ponovno mogao zauzeti položaj na prometnoj traci kojom se kretao prije pretjecanja ili obilaženja, i to bez ometanja ili ugrožavanja ostalih sudionika u prometu, osim kad se za pretjecanje ili obilaženje koristi prometnom trakom koja je zabranjena za promet vozila iz suprotnog smjera, 
6) prometnom trakom što je namijenjena zaustavljanju vozila u nuždi. 
(2) Vozač koji pretječe ili obilazi dužan je svoje vozilo držati na potrebnoj udaljenosti od vozila koje pretječe ili obilazi, tako da ga ne ometa niti ugrožava u prometu. 
Članak 46. 
Nakon pretjecanja ili obilaženja vozač je dužan, čim to bude moguće učiniti bez ometanja ili ugrožavanja ostalih sudionika u prometu, vozilom ponovno zauzeti položaj na prometnoj traci kojom se kretao prije pretjecanja, odnosno obilaženja. 
Članak 47. 
Na kolniku na kojem se promet obavlja u dva smjera vozač ne smije vozilom pretjecati drugo vozilo ispred vrha prijevoja ceste ili u zavoju kad je preglednost ceste nedovoljna, osim ako na tim mjestima postoji više prometnih traka obilježenih uzdužnim oznakama na kolniku i namijenjenih isključivo za kretanje vozila u smjeru kretanja njegova vozila. 
Članak 48. 
(1) Vozač ne smije pretjecati drugo vozilo, osim bicikla, mopeda i motocikla bez bočne prikolice, neposredno ispred raskrižja ili na raskrižju koje nije s kružnim tokom prometa, ili neposredno ispred prijelaza ceste preko željezničke ili tramvajske pruge u istoj razini bez branika ili polubranika i na tom prijelazu. 
(2) Neposredno ispred raskrižja i na raskrižju vozač smije pretjecati: vozilo koje skreće ulijevo, a pretječe se s desne strane (članak 42. stavak 2.), vozilo koje skreće udesno, ali tako da pritom svojim vozilom ne prelazi na dio kolnika namijenjen za promet vozila iz suprotnog smjera, vozilo koje se kreće cestom koja je prometnim znakom označena kao cesta s prednošću prolaska, kad se prometom na raskrižju upravlja prometnim svjetlima ili znacima što ih daje ovlaštena osoba. 
Članak 49. 
Vozač ne smije pretjecati drugo vozilo koje se približava obilježenome pješačkom prijelazu, ili koje prelazi pješački prijelaz, ili koje je stalo radi propuštanja pješaka na tom prijelazu. 
Članak 50. 
(1) Na cesti na kojoj postoje najmanje dvije prometne trake namijenjene za promet vozila u istom smjeru i na kojima su kolone vozila, vozač ne smije vozilom prelaziti iz trake u traku (slalom). Vozač može napustiti traku na kojoj se nalazi samo radi skretanja ulijevo ili udesno ili radi zaustavljanja, odnosno parkiranja vozila. 
(2) Na cestama i uz uvjet iz stavka 1. ovoga članka, brže kretanje vozila na jednoj traci od kretanja na drugoj traci ne smatra se pretjecanjem, osim u slučaju iz članka 49. ovoga Zakona. 
(3) Ne smatra se pretjecanjem ni prolaženje s desne strane vozila koje se prema odredbi članka 23. stavka 1. točke 1. ovoga Zakona ne kreće prometnom trakom uz desni rub kolnika, osim u slučaju iz članka 49. ovoga Zakona. 
11. ZVUÈNI I SVJETLOSNI ZNACI UPOZORENJA 
Članak 51. 
(1) Vozač je dužan upotrijebiti zvučni znak upozorenja kad god to zahtijevaju razlozi sigurnosti prometa, a osobito: 
1) na cesti izvan naselja radi upozorenja drugog sudionika u prometu da ga želi preteći ili obići, ako bi, kad taj znak ne bi bio dan, postojala opasnost od prometne nezgode, 
2) ako se pokraj kolnika nalaze djeca koja ne obraćaju pažnju na kretanje vozila, 
3) na cesti izvan naselja, prije ulaska u nepregledan i uzak zavoj ili prije dolaska na prijevoj, na kojima je teško mimoići se. 
(2) Vozač je dužan zvučni znak upozorenja svesti na nužnu mjeru. 
Članak 52. 
(1) Od prvog sumraka do potpunog svanuća (noću) u slučajevima iz članka 51.stavka 1. ovoga Zakona, vozač u pravilu, umjesto zvučnog znaka upozorenja upotrebljava svjetlosni znak upozorenja. Taj znak može upotrijebiti i u naselju prije pretjecanja drugog vozila. 
(2) Svjetlosni znak upozorenja vozač može upotrijebiti i danju ako takav način upozorenja drugim sudionicima u prometu više odgovara zbog uvjeta na cesti. 
(3) Svjetlosni znak upozorenja daje se kratkim uzastopnim paljenjem dugih svjetala, ili uzastopnim paljenjem kratkih svjetala za osvjetljavanje ceste, ili naizmjeničnim paljenjem, u kratkim razmacima, dugih i kratkih svjetala, vodeći računa da se time ne zasljepljuju vozači koji dolaze iz suprotnog smjera. 
12. ZAUSTAVLJANJE I PARKIRANJE 
Èlanak 53. 
(1) Vozač ne smije zaustaviti ili parkirati vozilo na mjestu na kojem bi ono ugrožavalo sigurnost drugih sudionika u prometu ili predstavljalo smetnju za normalan tok prometa ili kretanje pješaka. 
(2) Na cesti, na mjestu, odnosno na prostoru namijenjenom za zaustavljanje i parkiranje vozila, te na posebno uređenoj prometnoj površini namijenjenoj za kretanje pješaka, ne smiju se ostavljati vozila koja se ne upotrebljavaju u prometu zbog dotrajalosti (neregistrirana i sl.) ili priključna vozila koja se u prometu koriste samo povremeno (lake i kamp-prikolice i sl.), a ni drugi predmeti kojima se ometa tok prometa ili ugrožava okoliš. 
Članak 54. 
(1) U slučaju zaustavljanja ili parkiranja na javnoj cesti izvan naselja vozač je dužan uvijek kad za to postoji mogućnost, zaustaviti ili parkirati vozilo izvan kolnika. 
(2) Vozač koji je zbog neispravnosti na vozilu, prometne nezgode ili drugoga opravdanog razloga prisiljen vozilo zaustaviti na kolniku dužan je poduzeti sve mjere da zaustavljeno vozilo ne dovede u opasnost druga vozila i da ga odmah ukloni s kolnika. 
(3) Ako je vozač zbog neispravnosti na vozilu, prometne nezgode ili iz drugoga opravdanog razloga prisiljen vozilo zaustaviti na tračnicama, dužan ga je s tračnica odmah ukloniti, a ako to nije moguće, odmah poduzeti potrebne mjere da osobe koje upravljaju vozilima koja se kreću po tračnicama na vrijeme budu upozorene na opasnost. 
Članak 55. 
(1) Vozač koji zaustavlja ili parkira vozilo na cesti dužan je zaustaviti ga, odnosno parkirati neposredno uz desni rub kolnika, a na cesti na kojoj se promet odvija samo u jednom smjeru - može ga zaustaviti ili parkirati uz desni ili lijevi rub kolnika. 
(2) Ako se uz desni rub kolnika nalaze tramvajske ili druge tračnice, vozač može zaustaviti ili parkirati vozilo uz lijevi rub kolnika. 
(3) Vozač može zaustaviti ili parkirati vozilo na mjestima koja se nalaze na sredini kolnika samo ako su ta mjesta obilježena odgovarajućim prometnim znakom ili oznakom na kolniku kao mjesta za parkiranje vozila. 
Članak 56. 
Na zaustavljenom ili parkiranom vozilu ne smiju se otvarati vrata ako se time ometa kretanje drugih sudionika u prometu ili ako se ugrožava sigurnost prometa. 
Članak 57. 
(1) Vozač ne smije zaustaviti ili parkirati vozilo: 
1) na obilježenome pješačkom prijelazu i na udaljenosti manjoj od 5 m od tog prijelaza i na prijelazu biciklističke staze preko kolnika, 
2) na prijelazu ceste preko željezničke ili tramvajske pruge u istoj razini, 
3) na željezničkim ili tramvajskim prugama i u blizini tih pruga ako se time sprečava promet vozila koja se kreću po tračnicama, 
4) na raskrižju i na udaljenosti manjoj od 5 m od najbližeg ruba poprečnog kolnika, 
5) u tunelima, na mostovima, u podvožnjacima i na nadvožnjacima te na udaljenosti manjoj od 15 metara od mosta, tunela, podvožnjaka i nadvožnjaka, 
6) na dijelu ceste u blizini vrha prijevoja i u zavoju gdje je preglednost ceste nedovoljna i gdje se vozila ne bi mogla obići bez opasnosti, 
7) na dijelu ceste gdje bi širina slobodnog prolaza od zaustavljenoga ili parkiranog vozila do neisprekidane uzdužne crte na kolniku ili do neke zapreke na cesti, bila manja od 3 m, odnosno do suprotnog ruba kolnika - manja od 4 metra, 
8) na mjestu na kojem bi vozilo zaklanjalo postavljeni prometni znak ili uređaj za davanje znakova prometnim svjetlima, 
9) na biciklističkoj stazi, odnosno traci, 
10) na dijelu kolnika koji je kao stajalište za vozila javnog prijevoza putnika obilježen oznakama na kolniku, 
11) na nogostupu, odnosno na pješačkoj stazi, 
12) ispred kolnoga ulaza u zgradu, sklonište, dvorište ili garažu, iznad priključka na vodovodnu mrežu i ulaza u kanalizaciju ili drugu komunalnu mrežu te na mjestima rezerviranim za vozila opskrbe ili na mjestima namijenjenim i obilježenim kao mjesta za odlaganje kućnog otpada. 
(2) Iznimno, od stavka 1. ovoga članka, na mjestima iz točke 11. ovoga članka, zaustavljanje je dopušteno ako je za kretanje pješaka ostavljeno najmanje 1,6 m širine na površini za kretanje pješaka, s tim da ta površina ne može biti uz rub kolnika. Pod istim uvjetima može se i parkirati ako je to dopušteno prometnim znakom. 
Članak 58. 
Osim u slučajevima iz članka 57. ovoga Zakona, vozač ne smije parkirati vozilo ni: 
1) na dijelu ceste ispred prijelaza ceste preko željezničke i tramvajske pruge u istoj razini, i to na udaljenosti manjoj od 15 m od tih prijelaza, 
2) na udaljenosti manjoj od 15 m ispred i iza znaka kojim je obilježeno stajalište za vozila javnog prijevoza putnika, 
3) na mjestu na kojem bi parkirano vozilo onemogućilo pristup drugom vozilu radi parkiranja ili izlazak nekom već parkiranom vozilu. 
Članak 59. 
(1) Ovlaštena službena osoba odredit će da se vozilo premjesti na drugo mjesto ako je zaustavljeno ili parkirano na mjestima iz članka 57. ovoga Zakona, vozilo parkirano u pješačkoj zoni kao i vozilo parkirano na mjestu rezerviranom za vozila invalida. 
(2) Ovlaštena službena osoba odredit će da se vozilo premjesti na drugo mjesto i u svim drugim slučajevima kada je zaustavljeno ili parkirano na mjestu na kojem ugrožava sigurnost prometa ili ometa normalan tok prometa. 
Članak 60. 
(1) Premještanje vozila iz članka 59. ovoga Zakona obavlja Ministarstvo unutarnjih poslova. 
(2) Iznimno, od stavka 1. ovoga članka, uz prethodnu suglasnost Ministarstva unutarnjih poslova, premještanje vozila obavlja organizacija, trgovačko društvo ili pojedinac kojeg ovlasti nadležno tijelo jedinice lokalne samouprave i uprave. 
Članak 61. 
(1) Troškove premještanja vozila u slučajevima iz članka 59. ovoga Zakona snosi vlasnik. 
(2) Radi osiguranja plaćanja troškova premještanja vozila, od vlasnika vozila koji nije državljanin Republike Hrvatske, pravna ili fizička osoba koja je premjestila vozilo može zatražiti jamčevinu, a ako vlasnik neće ili ne može položiti jamčevinu, može zadržati vozilo. 
(3) Visinu troškova premještanja vozila utvrđuje nadležno tijelo jedinice lokalne samouprave i uprave. 
Članak 62. 
(1) Vozač je dužan motorno vozilo, traktor ili priključno vozilo, osim motocikla bez bočne prikolice, koje je zaustavljeno na kolniku, obilježiti posebnim znakom kojim se označava zaustavljeno vozilo na kolniku (sigurnosni trokut),i to: 
1) kad je bio prisiljen svoje vozilo zaustaviti na mjestu ili dijelu ceste iz članka 57. ovoga Zakona, 
2) kad je vozilo zaustavljeno na kolniku na takvu mjestu ili u takvim vremenskim prilikama da ga vozači vozila koja nailaze istim smjerom ne mogu ili teško mogu pravovremeno uočiti, 
3) na autocesti i cesti namijenjenoj isključivo za promet motornih vozila. 
(2) Znak iz stavka 1. ovoga članka postavlja se na kolnik iza zaustavljenog vozila, u okomitom položaju i na dovoljnoj udaljenosti koja na cesti izvan naselja ne može biti manja od 100 m, tako da vozači vozila koja nailaze iz smjera na kojem je znak postavljen mogu pravovremeno uočiti i po potrebi zaustaviti svoja vozila, odnosno sigurno obići zaustavljeno vozilo. Na isti način taj se znak postavlja i kad je na cesti zaustavljena kolona vozila, s tim što se umjesto jednoga na kolnik postavljaju dva znaka, jedan pokraj drugoga. Ako je u motorno vozilo ugrađen uređaj za istovremeno uključivanje svih pokazivača smjera, u slučaju iz stavka 1. ovoga članka, taj uređaj mora biti uključen. 
Članak 63. 
Prije nego što napusti vozilo, vozač koji ostavlja vozilo na cesti dužan je poduzeti sve mjere kojima se sprečava da vozilo samo krene s mjesta na kojem je ostavljeno ili da ga neovlaštene osobe stave u pokret (isključiti rad motora, zatvoriti prozore, zaključati vozilo i ključeve uzeti sa sobom i sl.). 
13. PRESIJECANJE KOLONE PJEŠAKA 
Članak 64. 
Vozač ne smije vozilom presijecati kolonu djece, vojnika, pogrebnu povorku i svaku drugu organiziranu povorku pješaka koja se kreće kolnikom. 
14. VUÈA PRIKLJUÈNIH I ZAPREŽNIH VOZILA 
Članak 65. 
(1) U prometu na javnoj cesti, vozilu na motorni pogon mogu biti pridodana najviše dva priključna vozila za prijevoz tereta, odnosno jedno priključno vozilo za prijevoz osoba, a na autocesti i cesti namijenjenoj isključivo za promet motornih vozila - samo jedno priključno vozilo. 
(2) Vozilom na motorni pogon smije se vući samo priključno vozilo koje ne smanjuje njegovu stabilnost. 
Članak 66. 
(1) U prometu na cesti traktorom se smije vući samo jedno zaprežno vozilo koje je preuređeno za traktorsku vuču. 
(2) Zaprežno vozilo koje vuče traktor u prometu na cesti mora imati kotače s pumpanim gumama. 
(3) Zaprežno vozilo vučeno traktorom u prometu na cesti mora biti priključeno traktoru pomoću krute zglobne veze tako da je tijekom vožnje osigurana stabilnost oba vozila i onemogućeno njihovo razdvajanje. 
Članak 67. 
U prometu na cesti radnim strojem smije se vući samo one priključke ili priključna vozila koji služe njihovoj namjeni. 
Članak 68. 
U prometu na cesti biciklom i mopedom smije se vući prikolicu s dva kotača pričvršćenu tako da je osigurana stabilnost vozila. Prikolica ne smije biti šira od 80 cm, a ukupna masa ne smije biti veća od 50 kg. Na stražnjoj strani mora imati dva katadioptera propisana za priključna vozila. 
15. VUÈA NEISPRAVNIH VOZILA 
Članak 69. 
(1) Vozilom se smije vući drugo vozilo, osim priključnih vozila, samo ako se ono zbog neispravnosti ne može samo kretati. 
(2) Vozilom se ne smije vući motocikl bez bočne prikolice ili drugo slično vozilo na dva kotača. 
(3) Vučenim se vozilom ne smiju prevoziti osobe. 
Članak 70. 
Vozilo se smije vući noću, a i danju u slučaju smanjene vidljivosti, samo ako na svojoj stražnjoj strani ima upaljena crvena svjetla za označavanje vozila ili ako ga vuče motorno vozilo koje ima, i pri vuči upotrebljava, žuto rotacijsko svjetlo. 
Članak 71. 
Za vrijeme vuče vozila iz članka 69. stavka 1. ovoga Zakona, oba vozila moraju biti označena znakom kojim se označava zaustavljeno vozilo na kolniku (sigurnosni trokut). Na vozilo koje vuče drugo vozilo trokut se postavlja s prednje, a na vučeno vozilo - sa stražnje strane. 
Članak 72. 
(1) Vozilo se na cesti može vući pomoću užeta, krute veze (rude) i oslanjanjem ili ovješenjem vozila o vučno vozilo. 
(2) Pomoću užeta ne smije se vući vozilo na kojem su neispravni uređaji za upravljanje ili uređaji za zaustavljanje, ni teretno motorno vozilo i autobus. 
(3) Krutom vezom ne smije se vući vozilo koje nema ispravan uređaj za upravljanje ni vozilo koje je teže od vučnog vozila, ako mu je neispravna radna kočnica. 
Članak 73. 
Ako se vozilo na motorni pogon vuče pomoću užeta ili krute veze, osoba koja upravlja vučenim vozilom mora imati vozačku dozvolu za upravljanje onom kategorijom ili vrstom vozila kojoj pripada vozilo koje se vuče. 
Članak 74. 
Vuča natovarenoga teretnog vozila s priključnim vozilom ili bez priključnog vozila, odnosno traktora s priključnim vozilom dopuštena je samo do prvog mjesta prikladnog za pretovar tereta, a iznimno i do prvog mjesta na kojem se može otkloniti neispravnost na vozilu. 
Članak 75. 
Razmak između vučnoga i vučenog vozila, ako se vuče užetom, mora iznositi od tri do pet metara, a ako se vuče pomoću krute veze - može iznositi i manje od tri metra. 
16. UPOTREBA SVJETALA U PROMETU 
Članak 76. 
(1) Na vozilu u prometu na cesti moraju biti upaljena svjetla, i to: 
1. na vozilu na motorni pogon - osim mopeda i motocikla bez bočne prikolice - najmanje dva bijela ili žuta svjetla na prednjoj strani i paran broj crvenih svjetala na stražnjoj strani, 
2. na mopedu i motociklu bez bočne prikolice - najmanje jedno bijelo ili žuto svjetlo na prednjoj strani i najmanje jedno crveno svjetlo na stražnjoj strani. 
(2) Od prvog sumraka do potpunog svanuća (noću), a i danju u slučaju smanjene vidljivosti, na biciklu mora biti upaljeno jedno svjetlo bijele boje na prednjoj strani i jedno crveno svjetlo na stražnjoj strani, a na zaprežnom vozilu najmanje jedno svjetlo na prednjoj strani i najmanje jedno crveno svjetlo na stražnjoj strani, ili samo jedna svjetiljka koja je izrađena tako da se s prednje strane vozila vidi bijelo svjetlo, a sa stražnje strane vozila - crveno svjetlo. 
(3) Kad vozilo na motorni pogon vuče jedno ili dva priključna vozila, na stražnjoj strani posljednjega priključnog vozila moraju biti upaljena najmanje dva crvena svjetla, a ako širina priključnog vozila iznosi više od 1,6 m, na prednjoj strani prvoga priključnog vozila moraju biti upaljena dva bijela svjetla. 
Članak 77. 
(1) Noću, a i danju u slučaju smanjene vidljivosti, vozač vozila na motorni pogon mora, za vrijeme vožnje, imati na vozilu upaljena najmanje kratka svjetla za osvjetljavanje ceste. 
(2) Na motociklu i mopedu, za vrijeme vožnje danju i noću, moraju biti upaljena najmanje kratka svjetla. 
Članak 78. 
Iznimno od odredaba članka 76. ovoga Zakona, ne mora imati upaljena svjetla: 
1) vozilo koje je zaustavljeno ili parkirano danju u uvjetima normalne vidljivosti kao i noću na osvijetljenom dijelu ceste, tako da se jasno vidi s dovoljne udaljenosti, 
2) vozilo koje je zaustavljeno ili parkirano na za to posebno određenim mjestima na kolniku ili izvan njega, ili na ulicama sa slabijim prometom, 
3) bicikl, moped i motocikl bez bočne prikolice koji nema akumulatora - kad su zaustavljeni ili parkirani u naselju uz sam rub kolnika. 
Članak 79. 
Vozilo na motorni pogon čija duljina ne premašuje 8 m, a širina 2 m, i kojem nije pridodano priključno vozilo može imati, kad je zaustavljeno ili parkirano na ulici u naselju, umjesto svjetala iz članka 76. stavka 1. točke 1. ovoga Zakona, upaljeno samo jedno svjetlo koje se s prednje strane vidi kao bijelo svjetlo, a sa stražnje strane kao crveno svjetlo, i koje je postavljeno na strani suprotnoj od ruba kolnika uz koji je vozilo zaustavljeno ili parkirano. 
Članak 80. 
Od prvog sumraka do potpunog svanuća (noću), a i danju u slučaju smanjene vidljivosti, moraju nositi upaljena svjetla kad se kreću kolnikom izvan naselja: 
1) skupina pješaka koja se kreće u organiziranoj koloni ili povorci - najmanje jedno bijelo ili žuto svjetlo na čelu kolone, odnosno povorke i najmanje jedno crveno svjetlo na njezinu začelju, 
2) vodiči teglećih, tovarnih i jahaćih životinja i goniči stoke - najmanje jedno bijelo ili žuto svjetlo naprijed i najmanje jedno crveno svjetlo straga. 
Članak 81. 
(1) Za osvjetljavanje ceste vozač vozila na motorni pogon u pravilu, upotrebljava duga svjetla. 
(2) Vozač vozila na motorni pogon dužan je umjesto dugih svjetala za osvjetljavanje ceste upotrebljavati kratka svjetla: 
1) prije mimoilaženja s drugim vozilom na udaljenosti s koje prosudi da svjetlom svojeg vozila zasljepljuje vozača vozila koje mu dolazi ususret, a pri mimoilaženju s drugim vozilom, kad vozač tog vozila prijeđe na kratka svjetla ili kad naizmjeničnim paljenjem i gašenjem svjetala upozorava da mu duga svjetla smetaju, a uvijek na udaljenosti manjoj od 200 m, 
2) za vrijeme dok se kreće za drugim vozilom na takvoj udaljenosti i u takvu položaju da dugim svjetlima svojeg vozila zasljepljuje vozača vozila ispred sebe, 
3) dok vozilom prolazi pokraj organizirane kolone ili povorke pješaka, 
4) kad se kreće cestom koja se prostire neposredno pokraj plovnog puta ili pokraj željezničke ili tramvajske pruge - u susret plovilu, odnosno vozilu koje se kreće po tračnicama. 
Članak 82. 
(1) Svjetla za označavanje vozila na motorni pogon upotrebljavaju se u uvjetima iz članka 76. stavka 1. ovoga Zakona kad je vozilo zaustavljeno ili parkirano na cesti. 
(2) Svjetla za označavanje vozila na motorni pogon moraju biti upaljena dok su upaljena bilo koja svjetla za osvjetljavanje ceste ili posebna svjetla za maglu. 
Članak 83. 
(1) Po magli vozač vozila na motorni pogon mora na vozilu imati upaljena kratka svjetla za osvjetljavanje ceste, ili svjetla za maglu, ili oba svjetla istovremeno. 
(2) Svjetla za maglu mogu se upotrebljavati samo po magli. 
(3) Svjetla za maglu koja se nalaze na prednjoj strani vozila mogu biti bijele ili žute boje, a na stražnjoj strani - crvene boje. 
17. RAZMAK IZMEĐU VOZILA 
Članak 84. 
Vozač je dužan držati potreban razmak kad se kreće iza drugog vozila, tako da ne ugrožava sigurnost prometa. 
Članak 85. 
(1) Kad se na javnoj cesti izvan naselja, koja ima samo po jednu prometnu traku namijenjen za promet vozila u jednom smjeru, kreću jedno za drugim vozila na motorni pogon čija je najveća dopuštena masa veća od 3.500 kg ili čija je duljina veća od 7 m, vozači su dužni između svakog od tih vozila držati razmak od najmanje 100 m. 
(2) Odredba stavka 1. ovoga članka ne odnosi se na dio ceste na kojem je pretjecanje zabranjeno. 
(3) Ako se na cesti izvan naselja kreću u nizu dva ili više vozila koja prevoze opasne tvari, međusobni razmak između tih vozila ne smije biti manji od 200 metara. 
18. PROMET TRAMVAJA I DRUGIH VOZILA NA TRAÈNICAMA 
Članak 86. 
Odredbe članka 9. do 85. ovoga Zakona na odgovarajući se način primjenjuju i na promet tramvaja i drugih vozila koja se na cesti kreću po tračnicama, osim ako to ne isljučuju konstrukcijska svojstva tih vozila. 
19. PROMET BICIKALA, MOPEDA I MOTOCIKALA 
Članak 87. 
Ako se dva ili više vozača bicikala, mopeda ili motocikala kreću u skupini, dužni su kretati se jedan iza drugoga. 
Članak 88. 
Vozač bicikla, mopeda i motocikla mora upravljati vozilom na način kojim se ne umanjuje stabilnost vozila i ne ometaju drugi sudionici u prometu, a osobito ne smije skidati istovremeno obje ruke s upravljača, pridržavati se za drugo vozilo, prevoziti, vući ili gurati predmete koji ga mogu ometati u upravljanju vozilom ili ugrožavati druge sudionike u prometu. 
Članak 89. 
Vozač motocikla ili mopeda i osobe koje se prevoze na tim vozilima moraju, za vrijeme vožnje na cesti, na glavi nositi zaštitnu kacigu. 
20. PROMET ZAPREŽNIH VOZILA I KRETANJE STOKE 
Članak 90. 
(1) Vozač zaprežnog vozila mora upravljati vozilom za sve vrijeme dok se vozilo kreće po cesti i dužan je vozilo držati što bliže desnom rubu kolnika. 
(2) Zaprežno vozilo ne smije se ostavljati bez nadzora na cesti. 
Članak 91. 
(1) Vozač zaprežnog vozila mora za vrijeme vožnje na cesti upravljati zapregom tako da drži uzde u rukama ili da zapregu vodi hodajući pokraj ili ispred nje. 
(2) Vozač zaprežnog vozila mora voditi zapregu: 
1) na napreglednom i neosiguranom prijelazu ceste preko željezničke pruge, 
2) pri prijelazu preko magistralne i regionalne ceste, 
3) pri uključivanju u promet iz dvorišta ili s druge površine kada mu je vidik zaklonjen ili je vidljivost smanjena, 
4) pri uključivanju u promet kada prelazi preko nogostupa ili biciklističke staze. 
Članak 92. 
(1) U prometu na cesti u zaprežno vozilo smiju se upregnuti najviše dvije zaprege jedna iza druge. 
(2) Ako u prometu na cesti zaprežno vozilo vuku dvije zaprege vozač mora imati pratioca. 
Članak 93. 
Za zaprežno vozilo u prometu na cesti smije se privezati samo jedno grlo stoke sa stražnje desne strane. 
Članak 94. 
(1) Stoku i druge životinje ne smije se voditi niti ostavljati na cesti bez nadzora. 
(2) Stoku koja se kreće po javnoj cesti gonič stoke mora držati što je moguće bliže desnom rubu ceste. 
Članak 95. 
Stoku u stadu, krdu ili pojedino grlo ne smije cestom goniti ili voditi osoba koja, s obzirom na uzrast i sposobnost ne može nadzirati stoku i poduzimati potrebne radnje da se izbjegne opasnost. 
Članak 96. 
(1) Na magistralnim cestama ne smije se goniti stoka. 
(2) Na magistralnim cestama osoba koja je navršila 16 godina smije voditi vezana najviše dva grla stoke i kretati se krajnjom desnom stranom kolnika. 
Članak 97. 
(1) Na regionalnim i lokalnim cestama gonjenje stoke u stadu ili krdu mora nadzirati dovoljan broj goniča. Goniči su dužni stado ili krdo nadzirati i ravnati tako da se ne ugrožava i u što manjoj mjeri ometa promet. 
(2) Veći broj stoke goniči moraju goniti u grupama koje ne smiju biti duže od 50 m, a između njih mora biti razmak najmanje 50 m. 
(3) Na regionalnim i lokalnim cestama stoku ne smije goniti niti voditi osoba koja nije navršila 10 godina. 
Članak 98. 
(1) Preko ceste gdje nema izgrađenih ili određenih prijelaza stoka se smije goniti ili voditi samo na preglednom dijelu ceste. 
(2) Prelaženje stoke u stadu ili krdu preko magistralne ili regionalne ceste moraju osiguravati najmanje dva goniča koji se nalaze s jedne i s druge strane prijelaza. 
(3) Kada se stoka goni noću preko magistralne ili regionalne ceste goniči moraju nositi svjetiljke s crvenim svjetlom koje mora biti jasno vidljivo drugim sudionicima u prometu na udaljenosti najmanje 150 m. 
21. KRETANJE PJEŠAKA 
Članak 99. 
(1) Pješak se ne smije kretati ni zadržavati na kolniku. 
(2) Na kolniku je zabranjeno igranje, vožnja dječjim biciklom, romobilom i koturaljkama kao i sanjkanje, skijanje i slično. 
(3) Pješak se mora kretati nogostupom ili drugom površinom određenom za kretanje pješaka, odnosno površinom pokraj kolnika prikladnom za kretanje pješaka. 
Članak 100. 
(1) Iznimno, od članka 99. stavka 1. i 3. ovoga Zakona, na cesti na kojoj ne postoji nogostup ili druga površina određena, odnosno prikladna za kretanje pješaka, ili na cesti na kojoj postoji nogostup ili druga površina određena, odnosno prikladna za kretanje pješaka kojom se pješaci ne mogu koristiti iz bilo kojeg razloga, pješaci se mogu kretati kolnikom. 
(2) Ako se pješak kreće kolnikom, on se mora kretati što bliže rubu kolnika, i to vrlo pažljivo i na način kojim ne ometa i ne sprečava promet vozila. 
Članak 101. 
Kad se pješaci kreću kolnikom na kojem sigurnost prometa to zahtijeva, a osobito u slučaju slabe preglednosti ceste, smanjene vidljivosti ili jakog prometa vozila, dužni su kretati se jedan iza drugoga. 
Članak 102. 
(1) Pješak koji se kreće kolnikom na javnoj cesti izvan naselja dužan je kretati se uz lijevi rub kolnika u smjeru kretanja. 
(2) Iznimno, od odredbe stavka 1. ovoga članka, pješak se može kretati uz desni rub kolnika samo kad je takvo kretanje za njega sigurnije (nepregledan zavoj, provalija, usjek, zasjek, odron i sl.). 
Članak 103. 
Pješak koji gura ručna kolica, bicikl, moped ili motocikl, osobe koje se kreću pomoću pokretnih stolaca za nemoćne osobe te organizirana kolona pješaka moraju se kretati uz desni rub kolnika u smjeru kretanja. 
Članak 104. 
(1) Pješak je dužan preko kolnika i biciklističke staze ili trake prelaziti pažljivo i najkraćim putem, nakon što se prije stupanja na kolnik uvjeri da to može učiniti na siguran način. 
(2) Na cesti koja ima obilježene pješačke prijelaze ili posebno izgrađene prijelaze, odnosno prolaze za pješake, pješak je dužan pri prelaženju ceste kretati se tim prijelazima, odnosno prolazima ako oni nisu od njega udaljeni više od 50 m u naselju, odnosno 100 m izvan naselja. 
Članak 105. 
(1) Na obilježenome pješačkom prijelazu na kojem se prometom pješaka upravlja prometnim svjetlima za pješake, odnosno na raskrižju, pješak je dužan postupiti prema tim znakovima. 
(2) Na obilježenome pješačkom prijelazu ili raskrižju na kojem se prometom pješaka ne upravlja posebnim prometnim svjetlima za pješake, ali se prometom vozila upravlja prometnim svjetlima za vozila ili znacima koje daje ovlaštena osoba, pješaci mogu prelaziti preko kolnika samo dok je danim znakom dopušten prijelaz preko kolnika. 
(3) Na obilježenome pješačkom prijelazu na kojem se prometom ne upravlja prometnim svjetlima ni znacima što ih daje ovlaštena osoba, pješak je dužan prije stupanja na pješački prijelaz obratiti pažnju na udaljenost i brzinu vozila koja mu se približavaju. 
Članak 106. 
Pješak koji namjerava prijeći preko kolnika na mjestu na kojem ne postoji obilježeni pješački prijelaz ne smije stupiti na kolnik ako time ometa promet vozila. 
Članak 107. 
(1) Organizirana kolona pješaka ne smije biti duža od 50 m, osim pogrebne i odobrene povorke ili policijske ili vojne jedinice. 
(2) Kada se kolnikom kreće više organiziranih kolona pješaka razmak između kolona mora biti najmanje 50 m. 
(3) Noću i danju za vrijeme smanjene vidljivosti, kao i u drugim slučajevima kada je to potrebito radi sigurnosti prometa, pješaci koji se kreću kolnikom u organiziranoj koloni, osim pogrebnih ili odobrenih povorki, te policijskih ili vojnih jedinica, moraju se kretati u koloni po jedan. 
22. OBVEZE VOZAÈA PREMA PJEŠACIMA 
Članak 108. 
(1) Ako se prometom na obilježenome pješačkom prijelazu upravlja prometnim svjetlima ili znacima ovlaštene osobe, vozač je dužan svoje vozilo zaustaviti ispred pješačkog prijelaza kad mu je danim znakom zabranjen prolaz. 
(2) Ako se obilježeni pješački prijelaz iz stavka 1. ovoga članka nalazi na ulazu na bočnu cestu, vozač koji skreće na tu cestu dužan je kretati se smanjenom brzinom i propustiti pješake koji su već stupili ili stupaju na pješački prijelaz, a prema potrebi, i zaustaviti svoje vozilo radi propuštanja pješaka. 
Članak 109. 
(1) Ako se na obilježenome pješačkom prijelazu prometom ne upravlja uređajima za davanje prometnih svjetala ni znacima ovlaštene osobe, vozač je dužan takvu pješačkom prijelazu približavati se sigurnosnom brzinom tako da ne ugrožava pješake odnosno tako da može zaustaviti svoje vozilo da bi propustio pješake koji su već stupili na pješački prijelaz. 
(2) Ako su pješaci djeca, stare i iznemogle osobe, slijepe osobe ili drugi invalidi, vozač je dužan zaustaviti vozilo i propustiti ih i kad tek stupaju na pješački prijelaz iz stavka 1. ovoga članka. 
Članak 110. 
Vozač koji skreće na bočnu cestu na čijem ulazu ne postoji obilježeni pješački prijelaz dužan je skretati smanjenom brzinom i ne smije ugroziti pješake koji su već stupili na kolnik. 
23. PROMET NA PRIJELAZU CESTE PREKO ŽELJEZNIÈKE PRUGE 
Članak 111. 
(1) Vozač koji se vozilom približava prijelazu ceste preko željezničke pruge u istoj razini dužan je kretanje vozila prilagoditi tako da ga može zaustaviti pred uređajem za zatvaranje prometa na prijelazu ili pred uređajem za davanje znakova kojima se najavljuje približavanje vlaka, odnosno da može zaustaviti vozilo prije nego što stupi na željezničku prugu. 
(2) Sudionici u prometu koji prelaze preko željezničke pruge u istoj razini dužni su to činiti s potrebnim oprezom. 
Članak 112. 
Sudionici u prometu dužni su zaustaviti se pred prijelazom ceste preko željezničke pruge u istoj razini ako je uređaj za zatvaranje prometa spušten, ili ako se taj uređaj već počeo spuštati, ili ako se daju svjetlosni ili zvučni znaci koji upozoravaju da će se taj uređaj početi spuštati, odnosno da se prijelazu ceste preko željezničke pruge približava vlak. 
Članak 113. 
Na prijelazu ceste preko željezničke pruge u istoj razini na kojem nema uređaja za zatvaranje prometa ni uređaja za davanje znakova kojima se najavljuje približavanje vlaka, sudionici u prometu moraju se zaustaviti te mogu prijeći preko željezničke pruge tek kad se uvjere da prugom ne nailazi vlak ili neko drugo vozilo koje se kreće po tračnicama. 
24. PROMET NA AUTOCESTI I CESTI
NAMIJENJENOJ ISKLJUÈIVO ZA
PROMET MOTORNIH VOZILA 
Članak 114. 
(1) Autocestom se ne smiju kretati pješaci i stoka ni vozila koja se, prema odredbama ovoga Zakona, ne smatraju motornim vozilima. 
(2) Autocestom se ne smiju kretati ni motorna vozila koje se ne mogu kretati brzinom većom od 40 km na sat. 
(3) Odredba stavka 2. ovoga članka ne odnosi se na vozila oružanih snaga i Ministarstva unutarnjih poslova te vozila poduzeća za održavanje ceste kada daju posebne svjetlosne znakove (žuto trepćuće svjetlo). 
Članak 115. 
(1) Na autocesti vozač ne smije zaustavljati motorno vozilo, osim na površinama izvan kolnika koje su za to posebno uređene i obilježene. 
(2) Vozač koji je zbog neispravnosti na vozilu ili iz drugih razloga prisiljen zaustaviti vozilo na kolniku autoceste dužan ga je zaustaviti na posebnoj traci za zaustavljanje vozila u nuždi i poduzeti potrebite mjere da vozilo što prije ukloni s kolnika. 
(3) Na autocesti vozač ne smije polukružno okretati vozilo niti se kretati vozilom unatrag. 
Članak 116. 
(1) Na autocestu ne smije se uključiti motorno vozilo što vuče drugo vozilo koje se zbog neispravnosti ili nedostatka pojedinih dijelova ne može samo kretati. 
(2) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, vuča vozila dopuštena je autocestom ako je razlog za vuču nastao za vrijeme kretanja vozila po autocesti, ali samo krajnjom desnom prometnom trakom do prve priključne ceste kojom se vučeno vozilo može isključiti iz prometa na autocesti. 
Članak 117. 
(1) Autocestom se vozila moraju kretati krajnjom desnom prometnom trakom koja nije zakrčena vozilima u koloni. 
(2) Odredba članka 23. stavka 1. točke 2. ovoga Zakona ne primjenjuje se na vozila koja se kreću dijelom autoceste koji prolazi kroz naselje. 
Članak 118. 
Na autocesti s tri prometne trake ili više prometnih traka, namijenjenih za promet vozila u jednom smjeru, vozači teretnih motornih vozila čija je najveća dopuštena masa veća od 3.500 kg i skupova vozila duljina kojih premašuje 7 m, smiju se koristiti samo s dvije prometne trake koje se nalaze uz desni rub kolnika. 
Članak 119. 
(1) Vozač koji se vozilom uključuje u promet na autocesti, uz obveze iz članka 18. do 20. ovoga Zakona, dužan je koristiti se posebnom trakom za ubrzanje. 
(2) Vozač koji se vozilom isljučuje iz prometa na autocesti dužan je svojim vozilom pravovremeno zauzeti položaj na krajnjoj desnoj prometnoj traci i što prije prijeći na posebnu traku za usporavanje. 
Članak 120. 
Odredbe članka 114. do 119. ovoga Zakona i odgovarajuće kaznene odredbe, primjenjuju se i na promet na cesti namijenjenoj isključivo za promet motornih vozila. 
25. PROMET U TUNELU 
Članak 121. 
Vozač koji se vozilom kreće kroz tunel ne smije zaustavljati vozilo u tunelu niti smije polukružno okretati vozilo ili se vozilom kretati unatrag. 
Članak 122. 
Vozač vozila na motorni pogon dužan je za vrijeme kretanja kroz tunel držati na vozilu upaljena kratka svjetla za osvjetljavanje ceste. 
26. VOZILA POD PRATNJOM 
Članak 123. 
(1) Vozilima pod pratnjom, u smislu ovoga Zakona, smatraju se vozila koja prate pripadnici policije i vojne policije s posebnim policijskim vozilima opremljenim uređajima za davanje posebnih zvučnih i svjetlosnih znakova crvene i plave boje, kao i ta policijska vozila, i to za vrijeme dok se ti znakovi daju. 
(2) Vozač koji na cesti susretne vozilo ili kolonu vozila pod pratnjom i vozač kojega sustigne vozilo ili kolona vozila pod pratnjom dužni su zaustaviti svoje vozilo, noću umjesto dugih svjetala upotrijebiti kratka svjetla za osvjetljavanje ceste, držati se naredbi koje im daju osobe iz pratnje i kretanje nastaviti tek nakon što prođu sva vozila pod pratnjom. 
(3) Vozila pod pratnjom imaju pravo prednosti prolaska u odnosu na sva druga vozila (članak 32.), osim u odnosu na vozila koja se kreću raskrižjem na kojem se prometom upravlja prometnim svjetlima ili znacima ovlaštene osobe, i na njih se ne primjenjuju odredbe ovoga Zakona o ograničenju brzine (članak 27. do 30.), o zabrani pretjecanja i obilaženja kolone vozila ili na pješačkom prijelazu ili prelaženju iz trake u traku (članak 45. stavak 1. točka 1., članak 49. i članak 50. stavak 1.), o zabrani presijecanja kolone pješaka (članak 64.) te obvezi vezivanja sigurnosnim pojasom (članak 138.) i nisu se dužni kretati jedno iza drugog (članak 87.). 
(4) Iznimno, pod uvjetom da je to neophodno potrebito, a vodeći računa o sigurnosti drugih sudionika u prometu, na vozila pod pratnjom ne primjenjuju se ni odredbe o strani kretanja vozila ( članak 21. do 23. a kada je obustavljen promet i članak 24.), uključivanju u promet (članak 20. stavak 1.), o zaustavljanju i parkiranju te polukružnom okretanju (članak 54. stavak 1., članak 55. stavak 1. i 3., članak 57. stavak 1. točka 5., 10., 11. i 12., članak 58. stavak 1., članak 115. i članak 150. stavak 4.). 
(5) Radi omogućavanja nesmetanog prolaska vozilima iz stavka 1. ovoga članka, pješaci su se dužni ukloniti dok ta vozila prođu. 
27. VOZILA S PRAVOM PREDNOSTI PROLASKA 
Članak 124. 
(1) Na vozila službe hitne pomoći, vatrogasne službe, unutarnjih poslova i vojne policije, kad posebnim uređajima daju svjetlosne i zvučne znakove, ne primjenjuju se odredbe ovoga Zakona o ograničenju brzine (članak 27. do 30.), o prednosti prolaska (članak 32.), o zabrani pretjecanja i obilaženja kolone vozila ili na pješačkom prijelazu ili prelaženju iz trake u traku (članak 45. stavak 1. točka 1., članak 49. i članak 50. stavak 1.), o zabrani presijecanja kolone pješaka (članak 64.) te obvezi vezivanja sigurnosnim pojasom (članak 138.). 
(2) Iznimno, uz uvjet da je to neophodno potrebito, a vodeći računa o sigurnosti drugih sudionika u prometu, na vozila s prednošću prolaska ne primjenjuju se ni odredbe o strani kretanja vozila ( članak 21. do 23. a kada je obustavljen promet i članak 24.), uključivanju u promet (članak 20. stavak 1.) i o zaustavljanju i parkiranju te polukružnom okretanju (članak 54. stavak 1., članak 55. stavak 1. i 3., članak 57. stavak 1. točka 5., 10., 11. i 12., članak 58. stavak 1., članak 115. i članak 150. stavak 4.). 
(3) Kad vozilo unutarnjih poslova i vojne policije upotrebom plavih svjetala osigurava prolaz jednom vozilu ili koloni vozila koja se kreću iza njega, vozači su dužni obratiti pažnju i na vozila kojima se osigurava prolaz, propustiti ih i, prema potrebi, zaustaviti svoja vozila dok ta vozila ne prođu. 
(4) Glede međusobnog prava prednosti prolaska vozila iz stavka 1. i 3. ovoga članka važe odredbe ovoga Zakona o prednosti prolaska. 
Članak 125. 
Iznimno od članka 124. ovoga Zakona, a vodeći računa o sigurnosti drugih sudionika u prometu, na vozila policije s ugrađenim uređajima za utvrđivanje prekršaja u prometu, na kojima nema posebnih uređaja za davanje svjetlosnih i zvučnih znakova, ne primjenjuju se odredbe ovoga Zakona o ograničenju brzine (članak 27. do 30.) i prelaženja iz trake u traku (članak 50. stavak 1.) kada neposredno slijede vozilo kojim je počinjen prekršaj. 
Članak 126. 
Osobni automobili kojima se koriste istražni suci i državni odvjetnik za obavljanje očevida povodom kaznenih djela te vozila ministarstva pravosuđa i uprave kojima se prevoze uhićene ili osuđene osobe, kada posebnim uređajima daju svjetlosne i zvučne znake, imaju prednost prolaska u odnosu na sva druga vozila osim vozila pod pratnjom i vozila iz članka 124. stavka 1. i 3. ovoga Zakona i na njih se, uz uvjet iz članka 124. stavka 2. ovoga Zakona, ne primjenjuju odredbe ovoga Zakona o zaustavljanju i parkiranju (članak 54. stavak 1., članak 55. stavak 1. i 3., članak 57. stavak 1. točka 5., 10., 11. i 12., članak 58. stavak 1. i članak 150. stavak 4.). 
Članak 127. 
Da bi omogućili prolaz vozilima iz članka 124. i 126. ovoga Zakona, pješaci su se dužni skloniti, a ostala vozila propustiti i, prema potrebi, zaustaviti se dok ta vozila ne prođu. 
Članak 128. 
(1) Uređaji za davanje posebnih svjetlosnih i zvučnih znakova smiju se ugrađivati i upotrebljavati samo na vozilima kojima pripadnici policije obavljaju pratnju (članak 123. stavak 1.) te na vozilima s pravom prednosti prolaska iz članka 124. stavka 1. i 3. ovoga Zakona. 
(2) Na vozilima policije, osim uređaja iz stavka 1. ovoga članka, mogu se ugraditi i uređaji na kojima se ispisuju zapovijedi i obavijesti vozačima koji se kreću ispred ili iza policijskih vozila (obvezno zaustavljanje, stop policija, smanjite brzinu, prometna nezgoda, opasnost na cesti i sl.). 
(3) Vozila iz članka 124. ovoga Zakona mogu imati više plavih rotacijskih svjetala ugrađenih na najvišem dijelu vozila i uređaj za davanje znakova u nizu tonova raznih visina, a vozila iz članka 126. ovoga Zakona samo jedno plavo rotacijsko svjetlo i uređaj za davanje znakova u nizu tonova raznih visina. 
28. TERET NA VOZILU 
Članak 129. 
(1) Vozilo u prometu na cesti ne smije se opteretiti iznad svoje nosivosti koja je upisana u prometnu dozvolu ili preko dopuštenog opterećenja, ili preko najveće dopuštene mase ili preko mogućnosti koje dopuštaju osobine ceste i tehničko-konstrukcijske mogućnosti vozila. 
(2) Teret na vozilu mora biti tako raspoređen i, prema potrebi, pričvršćen i pokriven da: 
1) ne ugrožava sigurnost sudionika u prometu i ne nanosi štetu cesti i objektima na cesti, 
2) ne umanjuje stabilnost vozila i ne otežava upravljanje vozilom, 
3) ne smanjuje vozaču preglednost nad cestom, 
4) ne stvara suvišnu buku i da se ne rasipa po cesti, 
5) ne zaklanja svjetlosne i svjetlosno-signalne uređaje na vozilu, registarske pločice i druge propisane oznake na vozilu. 
Članak 130. 
(1) Teret na vozilu ne smije premašiti najudaljeniju točku na prednjoj strani vozila više od 1 m. 
(2) Teret koji se prevozi na vozilu i priključnom vozilu može premašiti najudaljeniju točku na stražnjoj strani vozila najviše za jednu šestinu svoje duljine koja je kao kontinuirani teret oslonjena na tovarni prostor. 
(3) Ako se vozilom prevozi teret u kombinaciji koja se sastoji od vučnog vozila i jednoosovinske prikolice, pod duljinom vozila razumijeva se ukupna duljina vučnog vozila i jendoosovinske prikolice. 
(4) Ako teret na vozilu premašuje više od 1 m najudaljenjiju točku na stražnjoj strani vozila, najizbočenija točka tereta mora biti označena crvenom tkaninom. 
(5) Najizbočenija točka tereta koji se prevozi teretnim motornim ili priključnim vozilom mora u slučaju iz stavka 4. ovoga članka biti označena pločom. Ta je ploča kvadratnog oblika, dimenzija 50 x 50 cm, obojena naizmjeničnim kosim trakama refletktirajuće narančaste i bijele boje i postavljena okomito na uzdužnu os vozila. 
Članak 131. 
Noću, a i danju u slučaju smanjene vidljivosti najizbočenija točka na teretu koji se prevozi vozilom mora biti označena: 
1) u slučaju iz članka 130. stavka 4. ovoga Zakona - svjetlom i reflektirajućom tvari crvene boje, 
2) kad teret na vozilu na motorni pogon ili na priključnom vozilu bočno premašuje više od 20 cm vanjski rub prednjega ili stražnjeg svjetla za označivanje vozila - svjetlom i katadiopterom koji s prednje strane daju bijelo svjetlo, a sa stražnje strane - crveno svjetlo. 
Članak 132. 
(1) Na biciklu, mopedu i motociklu ne smije se prevoziti predmete šire od 50 cm sa svake strane vozila. 
(2) Na prikolici bicikla i mopeda ne smije se prevoziti predmete šire od 80 cm. 
29. PRIJEVOZ OSOBA VOZILIMA 
Članak 133. 
(1) U vozilu ili na vozilu smije se prevoziti u prometu na cesti onoliko osoba koliko ima ugrađenih sjedala, odnosno koliko je upisano u prometnoj dozvoli. 
(2) Ako se u osobnom automobilu prevoze djeca, dvoje djece do 10 godina života smatra se jednom osobom. 
Članak 134. 
(1) Na prikolicama iz članka 68. ovoga Zakona i u tovarnom sanduku mopeda ili motocikla, ne smiju se prevoziti osobe. 
(2) Osobe se mogu prevoziti u bočnoj prikolici motocikla. 
Članak 135. 
Vozač ne smije prevoziti osobe u zatvorenom prostoru vozila koje se ne može otvoriti iznutra, osim vozilima unutarnjih poslova, oružanih snaga i tijela za izvršenje kaznenih i prekršajnih sankcija i to samo za službene potrebe. 
Članak 136. 
Vozač bicikla, mopeda i motocikla ne smije prevoziti osobu koja je pod utjecajem alkohola, a vozač osobnog automobila ne smije takvu osobu prevoziti na prednjem sjedištu niti dijete mlađe od 12 godina. 
Članak 137. 
Osoba koja se prevozi vozilom ne smije ni na koji način ometati vozača u upravljanju vozilom, niti utjecati na vozača da upravlja vozilom na način kojim se smanjuje sigurnost prometa. 
Članak 138. 
Vozač i putnici tijekom vožnje u motornom vozilu na sjedalima na kojima su ugrađeni sigurnosni pojasevi, dužni su koristiti pojas na način koji je odredio proizvođač sigurnosnog pojasa. 
Članak 139. 
(1) Za vrijeme kretanja, u vozilo se ne smije uskakati, iskakati, otvarati vrata, naginjati se izvan vozila i voziti se na vanjskim dijelovima vozila ili na traktorskim priključcima. 
(2) Iznimno, na vanjskim dijelovima vozila mogu se voziti osobe koje obavljaju poslove na vozilima vatrogasne službe, vozilima komunalne djelatnosti i elektrodispečerske službe ako su na tim vozilima ugrađene platforme za stajanje i držači. 
Članak 140. 
Motornim ili priključnim vozilom za prijevoz putnika u javnom gradskom i prigradskom prometu i autobusom kojim se obavlja prijevoz za vlastite potrebe u gradskom prometu, iznimno od članka 133. stavka 1. ovoga Zakona, smije se prevoziti osobe i stojeći. 
Članak 141. 
(1) Na teretnom vozilu u prostoru za smještaj tereta ili na priključnom vozilu koje vuče traktor, može se prevoziti najviše pet osoba koje rade na utovaru ili istovaru tereta ili obavljaju druge radove. 
(2) Osobe koje nisu navršile 14 godina smiju se prevoziti na vozilima iz stavka 1. ovoga članka samo uz pratnju punoljetne osobe. 
Članak 142. 
(1) Na teretnom vozilu u prostoru za smještaj tereta ili na priključnom vozilu koje vuče traktor, može se uz odobrenje prevoziti više od pet osoba koje rade na utovaru ili istovaru tereta ili obavljaju druge radove, radnike od mjesta stanovanja do mjesta rada i obratno te od jednog mjesta rada na drugo. 
(2) Prijevoz osoba na vozilima iz stavka 1. ovoga članka može se odobriti i u drugim opravdanim slučajevima. 
Članak 143. 
(1) Teretno vozilo kojim se prevoze osobe u prostoru za smještaj tereta uz odobrenje mora imati: sjedala pričvršćena za karoseriju široka najmanje 45 cm, stranicu na stražnjoj strani karoserije visoku najmanje 120 cm, čvrst vanjski naslon visok najmanje 120 cm na stražnjim sjedalima i na sjedalima uzduž ruba karoserije ako su njezine stranice niže od 120 cm, nosač cerade i ceradu s dva otvora za prozračivanje, jedan na prednjoj a drugi na stražnjoj strani te stepenice za ulazak i izlazak osoba. 
(2) Ispunjavanje uvjeta iz stavka 1. ovoga članka i broj osoba koje se mogu prevoziti, utvrđuje stanica za tehnički pregled vozila. 
Članak 144. 
(1) Na radnom stroju i njegovom priključnom vozilu za vrijeme kretanja po cesti smije se nalaziti vozač i pratilac. 
(2) Na motokultivatoru za vrijeme kretanja po cesti smije se nalaziti samo vozač, a na priključnom vozilu motokultivatora smije se nalaziti najviše tri osobe koje rade na utovaru ili istovaru tereta ili obavljaju druge poslove. 
Članak 145. 
(1) Odobrenje iz članka 142. ovoga Zakona izdaje policijska uprava, odnosno policijska postaja na čijem području prijevoz počinje. 
(2) Odobrenje nije potrebno kada se prijevoz obavlja radi pružanja hitne pomoći pri spašavanju ljudi i imovine ili kada se obavlja vozilima unutarnjih poslova ili oružanih snaga. 
(3) Odobrenje iz stavka 1. ovoga članka važi najdulje šest mjeseci. Vozač mora kod sebe imati odobrenje i pokazati ga na zahtjev ovlaštene službene osobe. 
Članak 146. 
(1) U parkovima, hotelsko-turističkim i sličnim naseljima, pješačkim zonama i slično, na cesti kojom je zabranjen ili se ne odvija promet vozila, u pravilu samo u turističke svrhe, traktor ili neko drugo vučno vozilo na motorni pogon, smije vući najviše četiri priključna vozila uređena za prijevoz osoba i na njima uz odobrenje prevoziti osobe sjedeći (turistički vlak). 
(2) Odobrenje iz stavka 1. ovoga članka izdaje tijelo jedinice lokalne samouprave i uprave nadležno za poslove prometa. 
Članak 147. 
U prometu na cesti zabranjeno je prevoziti osobe: 
1) teretnim vozilom kojem tovarni sanduk nema stranice, 
2) vozilom s automatskim istovarivačem, 
3) priključnim vozilom za prijevoz tereta koje vuče teretno vozilo, 
4) prikolicom za stanovanje (kamp-prikolica), 
5) priključnim vozilom koje vuče traktor, kada traktor vuče više od jednog priključnog vozila, osim u slučaju iz članka 146. ovoga Zakona (turistički vlak). 
Članak 148. 
Osobe koje se prevoze teretnim vozilom u prostoru za smještaj tereta i priključnim vozilom koje vuče traktor ili radni stroj ne smiju stajati u vozilu, sjediti na stranicama, na nestabilnom teretu ili na teretu koji prelazi visinu stranica vozila. 
30. POKUSNE VOŽNJE 
Članak 149. 
(1) Za pokusne vožnje pri kojima se, radi ispitivanja svojstava proizvedenih ili preinačenih vozila na motorni pogon mora odstupiti od pojedinih odredaba o sigurnosti prometa na cestama, potrebno je odobrenje. 
(2) Odobrenje iz stavka 1. ovoga članka izdaje policijska uprava, odnosno policijska postaja na čijem području vožnja počinje. 
(3) U odobrenju za pokusnu vožnju određuje se koje mjere osiguranja organizator mora poduzeti o svom trošku te naznačuje osobe koje se moraju nalaziti u vozilu za vrijeme pokusne vožnje. 
IV. PROMETNI ZNAKOVI 
1. OPĆE ODREDBE 
Članak 150. 
(1) Ceste se moraju obilježavati propisanim prometnim znakovima kojima se sudionici u prometu upozoravaju na opasnost koja im prijeti na određenoj cesti ili dijelu te ceste, stavljaju do znanja ograničenja , zabrane i obveze kojih se sudionici u prometu moraju držati i daju potrebne obavijesti za siguran i nesmetan tok prometa. 
(2) Prometnim znakovima moraju se obilježiti i opasnosti privremenog karaktera, osobito one koje nastanu zbog iznenadnog oštećenja ili onesposobljavanja ceste, te privremena organičenja i privremene zabrane u prometu, i ti se znakovi moraju ukloniti čim prestanu razlozi zbog kojih su postavljeni. 
(3) Prometni znakovi jesu: znakovi opasnosti, znakovi izričitih naredaba i znakovi obavijesti, s dopunskom pločom koja je sastavnim dijelom prometnog znaka i koja pobliže određuje značenje prometnog znaka ili bez nje, zatim prometna svjetla, oznake na kolniku, nogostupu i sl. te svjetlosne i druge oznake na cesti. 
(4) Sudionici u prometu dužni su držati se ograničenja, zabrana i obveza izraženih pomoću postavljenih prometnih znakova. 
Članak 151. 
(1) Prometni znakovi postavljaju se i održavaju tako da ih sudionici u prometu mogu na vrijeme i lako uočiti i danju i noću i pravovremeno postupiti u skladu s njihovim značenjem. 
(2) Prometni znakovi moraju se ukloniti, dopuniti ili zamijeniti ako njihovo značenje ne odgovara izmijenjenim uvjetima prometa na cesti ili zahtjevima sigurnosti. 
Članak 152. 
(1) Na prometni znak i na stup na koji je znak postavljen zabranjeno je stavljati bilo što što nije u svezi sa značenjem prometnog znaka. 
(2) Zabranjeno je neovlašteno postavljati, uklanjati, zamjenjivati ili oštećivati prometne znakove i opremu ceste, ili mijenjati značenje prometnih znakova. 
Članak 153. 
Na cesti se ne smiju postavljati ploče, znakovi, svjetla, stupovi ili drugi slični predmeti kojima se zaklanja ili smanjuje vidljivost postavljenih prometnih znakova, ili koji svojim oblikom, bojom, izgledom ili mjestom postavljanja oponašaju neki prometni znak ili sliče na neki prometni znak, ili zasljepljuju sudionike u prometu, ili odvraćaju njihovu pozornost u mjeri koja može biti opasna za sigurnost prometa. 
2. ZNAKOVI OPASNOSTI, ZNAKOVI IZRIÈITIH NAREDABA I ZNAKOVI OBAVIJESTI 
Članak 154. 
(1) Znakovi opasnosti služe da se sudionici u prometu na cesti upozore na opasnost koja prijeti na određenom mjestu, odnosno dijelu ceste i da se obavijeste o prirodi te opasnosti. 
(2) Znakovi izričitih naredaba stavljaju do znanja sudionicima u prometu na cesti - zabrane, ograničenja i obveze. 
(3) Znakovi obavijesti pružaju sudionicima u prometu potrebne obavijesti o cesti kojom se kreću i druge obavijesti koje im mogu biti korisne. 
Članak 155. 
(1) Znakovi opasnosti i znakovi izričitih naredaba moraju biti prevučeni reflektirajućim tvarima ili osvijetljeni vlastitim izvorom svjetlosti, a na autocesti i cesti namijenjenoj isključivo za promet motornih vozila, odnosno na magistralnoj cesti - i znakovi obavijesti. 
(2) Znakovi opasnosti, izričitih naredaba i obavijesti koji se postavljaju ili zamjenjuju na autocestama i tunelima, moraju biti izvedeni tako da im se, s obzirom na trenutne uvjete i okolnosti prometa na autocesti ili njezinom dijelu ili tunelima duljim od 500 m, može mijenjati značenje. 
3. PROMETNA SVJETLA I SVJETLOSNE OZNAKE 
Članak 156. 
(1) Za upravljanje prometom upotrebljavaju se uređaji kojima se daju prometni znakovi trobojnim prometnim svjetlima crvene, žute i zelene boje. 
(2) Na uređajima za davanje znakova trobojnim prometnim svjetlima, svjetla se postavljaju po okomitoj osi, jedno ispod drugoga, i to: crveno gore, žuto u sredini, a zeleno dolje. Ako je ovaj uređaj postavljen i iznad prometne trake, svjetla mogu biti postavljena po vodoravnoj osi, jedno pokraj drugoga i to: crveno lijevo, žuto u sredini, a zeleno desno. Ta su svjetla u obliku kruga, a zeleno svjetlo može biti i u obliku jedne strelice ili više strelica smještenih u krugu crne boje. 
Članak 157. 
Na uređajima za davanje znakova trobojnim prometnim svjetlima: 
1) crveno i zeleno svjetlo ne smiju biti upaljena istovremeno, 
2) žuto svjetlo može biti upaljeno kao samostalno svjetlo u vremenskim razmacima od prestanka zelenoga do pojave crvenog svjetla ili istovremeno s crvenim svjetlom - prije pojave zelenog svjetla, 
3) zeleno svjetlo mora biti upaljeno kao samostalno svjetlo. Promjena zelenog svjetla u žuto može se označiti treptanjem zelenog svjetla tri puta. 
Članak 158. 
(1) Uređaju za davanje znakova trobojnim prometnim svjetlima može se dodati dopunsko prometno svjetlo u obliku zelene svjetleće strelice ili više takvih znakova. 
(2) Dopunska svjetla iz stavka 1. ovoga članka smještaju se s odgovarajuće strane prometnog svjetla i to na visini na kojoj se nalazi zeleno svjetlo. 
Članak 159. 
(1) Na uređajima za davanje znakova prometnim svjetlima kojima se na kolniku s više od dvije prometne trake obilježene uzdužnim crtama prometom upravlja za svaku prometnu traku posebno i koji se nalaze iznad prometnih traka - crveno svjetlo znači zabranu prometa uzduž prometne trake iznad koje je postavljeno, a zeleno svjetlo - slobodan prolaz dotičnom prometnom trakom. 
(2) Crveno svjetlo iz stavka 1. ovoga članka ima oblik prekriženih crta, a zeleno svjetlo - oblik strelice s vrhom okrenutim nadolje. 
Članak 160. 
(1) Za upravljanje prometom pješaka mogu se upotrebljavati i posebni uređaji za davanje znakova dvobojnim prometnim svjetlima crvene i zelene boje i uređaji za davanje zvučnih signala. Ta svjetla moraju biti postavljena po okomitoj osi, jedno ispod drugog, i to: crveno svjetlo gore, a zeleno svjetlo dolje. 
(2) Svjetla iz stavka 1. ovoga članka sastoje se od svijetleće površine crvene ili zelene boje na kojoj se nalazi tamna silueta pješaka, ili od tamne površine na kojoj se nalazi svjetleća silueta pješaka crvene ili zelene boje. Ta svjetla ne smiju biti upaljena istovremeno. 
Članak 161. 
(1) Ako se rubovi kolnika na javnoj cesti obilježavaju svjetlosnim prometnim oznakama, desna strana kolnika obilježava se oznakama crvene boje, a lijeva strana oznakama bijele boje. 
(2) Rubovi kolnika na dijelu ceste kroz tunel moraju biti obilježeni oznakama iz stavka 1. ovoga članka. 
(3) Ako vrhovi pješačkih otoka, otoka za usmjeravanje prometa i drugi objekti na kolniku nisu noću dovoljno osvijetljeni, moraju se obilježiti svjetlima, refleksnim staklima ili reflektirajućim tvarima žute boje. 
4. OZNAKE NA KOLNIKU 
Članak 162. 
(1) Oznake na kolniku služe za upravljanje prometom na cestama i za obavještavanje i vođenje sudionika u prometu. 
(2) Oznake na kolniku mogu se postaviti same ili uz druge prometne znakove ako je potrebno da se značenje tih znakova jače istakne, odnosno potpunije odredi ili objasni. 
(3) Oznake na kolniku čine crte, strelice, natpisi i druge oznake. 
(4) Oznake na kolniku mogu imati i reflektirajuća svojstva. 
Članak 163. 
(1) Oznake na kolniku postavljaju se na cestama sa suvremenim kolnikom. 
(2) Na javnoj cesti, izvan naselja, sa suvremenim kolnikom za promet u oba smjera na kojem postoje samo dvije prometne trake, te trake moraju biti odvojene odgovarajućom uzdužnom crtom na kolniku, a na magistralnoj cesti obilježeni i rubnim crtama. 
5. OBILJEŽAVANJE PRIJELAZA CESTE PREKO ŽELJEZNIÈKE PRUGE 
Članak 164. 
(1) Na dijelu ceste ispred prijelaza ceste preko željezničke pruge u istoj razini moraju biti postavljeni odgovarajući prometni znakovi. 
(2) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, znakovi iz tog stavka ne moraju biti postavljeni na mjestu križanja pješačkih staza sa željezničkom prugom u istoj razini. 
Članak 165. 
(1) Na prijelazima ceste preko željezničke pruge u istoj razini, osim prometnih znakova iz članka 164. ovoga Zakona, postavljaju se i branici i polubranici, odnosno uređaji za davanje znakova kojima se nagovještava približavanje vlaka ako to zahtijeva gustoća prometa ili drugi uvjeti na prijelazu ceste preko željezničke pruge u istoj razini. 
(2) Uvjeti u kojima uređaji iz stavka 1. ovoga članka moraju biti postavljeni utvrđuju se zakonom ili propisom donesenim na temelju zakona. 
Članak 166. 
Svjetlosni znakovi kojima se nagovještava približavanje vlaka na prijelazu ceste preko željezničke pruge u istoj razini daju se naizmjeničnim paljenjem dvaju crvenih treptavnih svjetala koja su u obliku kruga. 
Članak 167. 
(1) Na prijelazu ceste preko željezničke pruge u istoj razini na kojem postoji uređaj za davanje svjetlosnih znakova kojima se nagovještava približavanje vlaka, odnosno spuštanje branika ili polubranika, tom se uređaju može dodati i uređaj za davanje zvučnih znakova. 
(2) Na prijelazima zemljane ceste s manjim intenzitetom prometa i pješačke staze preko željezničke pruge u istoj razini sudionici u prometu mogu se osigurati samo uređajem za davanje zvučnih znakova. 
Članak 168. 
(1) Na prijelazima ceste preko željezničke pruge u istoj razini branici ili polubranici moraju biti naizmjence obojeni crvenom i žutom bojom. 
(2) Branici i polubranici te prometni znakovi postavljeni na dijelu ceste ispred prijelaza ceste preko željezničke pruge u istoj razini moraju biti opskrbljeni refleksnim staklima ili prevučeni reflektirajućim tvarima odgovarajuće boje. 
(3) Branici i polubranici moraju biti opremljeni treptavim crvenim svjetlom. 
Članak 169. 
Na prijelazu ceste preko željezničke pruge u istoj razini na kojem se pri nailasku vlaka branici ili polubranici automatski spuštaju, a i na prijelazu ceste preko željezničke pruge u istoj razini na kojem se branicima ili polubranicima rukuje ručno, i to s mjesta s kojeg se oni ne vide, mora se postaviti uređaj za davanje svjetlosnih znakova ili uređaj za davanje zvučnih znakova kojima se sudionici u prometu obavještavaju o spuštanju branika ili polubranika. 
6. OBILJEŽAVANJE RADOVA I ZAPREKA NA CESTI 
Članak 170. 
(1) Poduzeće nadležno za održavanje ceste dužno je voditi brigu i poduzimati primjerene mjere glede omogućavanja odvijanja sigurnog i nesmetanog prometa. 
(2) Dio ceste na kojem su nastale zapreke koje se ne mogu odmah ukloniti ili na kojem se izvode radovi mora se vidljivo obilježiti i na njemu se moraju osigurati sudionici u prometu. 
(3) Dio ceste iz stavka 2. ovoga članka obilježava se postavljanjem odgovarajućih prometnih znakova, a sudionici u prometu osiguravaju postavljanjem branika. 
(4) Branici moraju biti obojeni naizmjence crvenom i bijelom bojom, opskrbljeni refleksnim staklima ili prevučeni reflektirajućim tvarima odgovarajuće boje, a noću, te danju u slučaju smanjene vidljivosti, na njima moraju biti postavljena i treptava svjetla narančaste boje. 
Članak 171. 
Poduzeće ili druga osoba koja je zbog radova na cesti ili iz drugih razloga (odroni, klizišta, snježni zapusi i drugo) prinuđena organizirati naizmjenično propuštanje vozila iz suprotnih smjerova, upravlja ovim propuštanjem postavljanjem privremenih uređaja za davanje znakova prometnim svjetlima. 
7. ZNACI KOJE DAJU OVLAŠTENE OSOBE 
Članak 172. 
(1) Sudionici u prometu moraju postupati po zahtjevima izraženim pomoću znakova ili po naredbama ovlaštenih službenih osoba ili drugih osoba koje, na temelju ovlaštenja iz Zakona, nadziru i upravljaju prometom na cestama (u daljnjem tekstu: ovlaštena osoba). 
(2) Ovlaštene osobe dužne su se pri davanju znakova postaviti na cesti tako da ih sudionici u prometu, kojima su znaci namijenjeni, mogu lako i s dovoljne udaljenosti uočiti. 
(3) Znaci iz stavka 1. ovoga članka mogu se davati i iz vozila. 
Članak 173. 
(1) Znaci što ih sudionicima u prometu daju ovlaštene osobe jesu znaci koji se daju rukama i položajem tijela, zvučni znaci i svjetlosni znaci. 
(2) Znaci iz stavka 1. ovoga članka moraju se davati tako da njihovo značenje za sudionike u prometu bude jasno i nedvojbeno. 
V. DUŽNOSTI U SLUČAJU PROMETNE NEZGODE 
Članak 174. 
Osoba koja se zatekne ili naiđe na mjesto prometne nezgode u kojoj ima ozlijeđenih osoba dužna je ukazati pomoć osobama ozlijeđenim u prometnoj nezgodi. 
Članak 175. 
(1) Sudionik u prometnoj nezgodi u kojoj je netko izgubio život ili je ozlijeđen ili je nastala veća materijalna šteta, dužan je: 
1) ostati na mjestu prometne nezgode, s tim što se može privremeno udaljiti samo radi pružanja pomoći osobama ozlijeđenim u prometnoj nezgodi ili ako mu je samome potrebna liječnička pomoć, odnosno radi obavještavanja policije, 
2) poduzeti sve što je u njegovoj moći da se otklone nove opasnosti koje mogu nastati na mjestu prometne nezgode i da se omogući normalan tok prometa te da nastoji da se ne mijenja stanje na mjestu nezgode i da se sačuvaju postojeći tragovi, uz uvjet da poduzimanje tih mjera ne ugrožava sigurnost prometa, 
3) o prometnoj nezgodi obavijestiti najbližu policijsku upravu ili policijsku postaju i vratiti se na mjesto prometne nezgode i sačekati dolazak ovlaštene osobe koja obavlja očevid. 
(2) Pravna ili fizička osoba koja je obaviještena o prometnoj nezgodi u kojoj je neka osoba ozlijeđena dužna je o tome odmah obavijestiti najbližu organizaciju zdravstva i policijsku upravu, odnosno policijsku postaju. 
Članak 176. 
Vozači sudionici u prometnoj nezgodi, u kojoj je uzrokovana manja materijalna šteta na vozilima, dužni su odmah ukloniti vozila s kolnika, omogućiti nesmetano odvijanje prometa, o prometnoj nezgodi obavijestiti najbližu policijsku upravu ili policijsku postaju i moraju pričekati dolazak ovlaštene službene osobe koja obavlja očevid. 
Članak 177. 
(1) Vozači - sudionici prometne nezgode, dužni su razmijeniti osobne podatke i podatke o vozilima. 
(2) Ako na mjestu prometne nezgode iz stavka 1. ovoga članka nije prisutan vlasnik, odnosno vozač drugog vozila koje je sudjelovalo u prometnoj nezgodi, prisutni vozač - sudionik u prometnoj nezgodi, dužan je odsutnom vlasniku, odnosno vozaču drugog vozila dostaviti svoje ime i prezime i adresu stana. 
Članak 178. 
Vozač koji je vozilom sudjelovao u prometnoj nezgodi u kojoj ima poginulih ili ozlijeđenih osoba, a i druga osoba koja je neposredno sudjelovala u takvoj nezgodi, imaju pravo tražiti osobne podatke i adresu od osoba koje su bile prisutne kad se nezgoda dogodila. 
Članak 179. 
(1) Vozač koji se zatekne ili naiđe na mjesto prometne nezgode dužan je na zahtjev ovlaštene službene osobe prevesti osobu ozlijeđenu u prometnoj nezgodi do najbliže organizacije zdravstva. 
(2) Vozač je dužan postupiti po odredbi stavka 1. ovoga članka i prije dolaska ovlaštene službene osobe, osim ako se nezgoda dogodila na mjestu na kojem se može očekivati brzi dolazak vozila hitne pomoći ili ako vozač zaključi da se nestručnim i neodgovarajućim načinom prijevoza stanje ozlijeđene osobe može pogoršati. 
Članak 180. 
(1) Ako je organizacija zdravstva obaviještena o prometnoj nezgodi ili je primila na liječenje osobu ozlijeđenu u prometnoj nezgodi, dužna je o tome odmah obavijestiti policijsku upravu, odnosno policijsku postaju na čijem se području dogodila prometna nezgoda. 
(2) Ako osoba ozlijeđena u prometnoj nezgodi umre od zadobivenih ozljeda, organizacija zdravstva dužna je o tome odmah obavijestiti policijsku upravu, odnosno policijsku postaju na čijem se području dogodila prometna nezgoda. 
Članak 181. 
(1) Ako je vozilo zbog prometne nezgode ili neispravnosti onesposobljeno za daljnje kretanje na cesti, vozač ili vlasnik, odnosno korisnik vozila dužan je vozilo, teret, stvari ili drugi materijal rasut po cesti odmah ukloniti s kolnika. 
(2) Ako vozač ili vlasnik, odnosno korisnik vozila nije u stanju postupiti prema stavku 1. ovoga članka, ovlaštena službena osoba koja se zatekne na mjestu nezgode ili na mjestu gdje se nalazi neispravno vozilo naredit će organizaciji nadležnoj za održavanje cesta da na sigurno mjesto ukloni vozilo, teret, stvari ili drugi rasuti materijal s kolnika. 
(3) Organizacija nadležna za održavanje cesta dužna je hitno poduzeti sve potrebne mjere za uklanjanje i čuvanje vozila s teretom, stvari ili drugoga rasutog materijala s kolnika i osigurati prohodnost ceste. 
(4) Ako organizacija nadležna za održavanje cesta ne postupi po odredbi stavka 3. ovoga članka, a zbog onesposobljenosti vozila ili zapreka na kolniku stvorenih od tereta, stvari ili drugog materijala bude onemogućeno kretanje drugim sudionicima u prometu, ovlaštena službena osoba poduzet će druge odgovarajuće mjere da se omogući normalan tok prometa. 
(5) Troškove uklanjanja i čuvanja vozila, tereta, stvari ili drugog materijala kao i poduzimanje drugih odgovarajućih mjera iz stavka 4. ovoga članka snosi organizacija nadležna za održavanje cesta, a ona ima pravo na naknadu od onoga tko ih je prouzročio. 
Članak 182. 
(1) Osoba koja je sudjelovala u prometnoj nezgodi ne smije uzimati alkoholna pića, opojne droge ni lijekove na kojima je označeno da se ne smiju upotrebljavati prije i za vrijeme vožnje, dok se ne obavi očevid. 
(2) Ovlaštena osoba koja obavlja očevid prometne nezgode u kojoj ima ozlijeđenih osoba ili je nastala materijalna šteta, podvrgnut će neposredne sudionike nezgode ispitivanju pomoću odgovarajućih sredstava i aparata ili će ih uputiti na stručni pregled radi provjere imaju li alkohola ili opojnih droga u organizmu. Ako se tim ispitivanjem utvrdi da vozači - neposredni sudionici prometne nezgode imaju alkohola ili opojnih droga u organizmu, ovlaštena osoba koja obavlja očevid odredit će da im se uzme krv ili krv i urin, radi analize. 
(3) Ako u prometnoj nezgodi ima poginulih osoba, ovlaštena osoba koja obavlja očevid odredit će da se vozačima - neposrednim sudionicima nezgode uzme krv i urin da bi se utvrdilo jesu li pod utjecajem alkohola ili opojnih droga, a drugim sudionicima nezgode nakon što se odgovarajućim sredstvima ili aparatima ili stručnim pregledom utvrdi prisutnost alkohola ili opojnih droga. 
(4) U slučajevima iz stavka 2. i 3. ovoga članka liječnik može odlučiti da se krv ili krv i urin ne uzimaju ako bi zbog toga nastupile štetne posljedice za zdravlje sudionika u prometnoj nezgodi. 
Članak 183. 
(1) Ovlaštene službene osobe dužne su izaći na mjesto prometne nezgode o kojoj su obaviješteni. 
(2) Ovlaštena osoba koja obavlja očevid dužna je organizirati popis imovine koja na mjestu događaja ostaje iza osobe koja je u prometnoj nezgodi poginula ili teže ozlijeđena, obavijestiti organizaciju koja uklanja vozila i stvari s ceste ili zainteresiranu osobu i pružiti pomoć radi zaštite imovine ako na mjestu događaja nema osobe koja tu imovinu može preuzeti. 
VI. ŠPORTSKE I DRUGE PRIREDBE ILI AKTIVNOSTI NA CESTAMA 
Članak 184. 
(1) Športske i druge priredbe ili slične aktivnosti na cesti ne smiju se održavati bez odobrenja. Odobrenje izdaje policijska uprava na čijem području se održava priredba ili obavlja aktivnost. 
(2) Ako se športska ili druga priredba održava ili aktivnost obavlja na cesti na području dviju ili više policijskih uprava, odobrenje izdaje Ministarstvo unutarnjih poslova. 
(3) Ako se radi održavanja priredbe ili obavljanja aktivnosti na cesti zabranjuje promet, odobrenje se izdaje uz prethodnu suglasnost tijela nadležnog za poslove cestovnog prometa na čijem se području zabranjuje promet, a u slučaju iz stavka 2. ovoga članka uz suglasnost Ministarstva pomorstva, prometa i veza. 
(4) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka za športske ili druge priredbe i aktivnosti na cesti, koje se održavaju u uvjetima normalnog odvijanja prometa, nije potrebno odobrenje. 
Članak 185. 
(1) U slučaju iz članka 184. stavka 3. ovoga Zakona ako za druge sudionike u prometu nije osigurana zaobilazna cesta, zahtjev će se odbiti. 
(2) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka održavanje automobilske, motociklističke ili biciklističke utrke na cesti može se odobriti i kad u određenom cestovnom pravcu nema zaobilazne ceste (brdske utrke i dr.) ali samo u vrijeme kada se tom cestom drugi sudionici u prometu najmanje kreću. U tom se slučaju promet može zabraniti najduže dva sata. 
Članak 186. 
(1) Zahtjev za izdavanje odobrenja podnosi se najkasnije 15 dana prije održavanja športske i druge priredbe ili obavljanja aktivnosti. 
(1) Uz zahtjev za izdavanje odobrenja mora se priložiti program priredbe, odnosno aktivnosti, pravila natjecanja, pregled mjera koje organizator predviđa za osiguranje sudionika u prometu, učesnika i gledatelja športske i druge priredbe ili aktivnosti i znak kojim će vozila iz pratnje natjecatelja biti označena. 
Članak 187. 
(1) Zahtjev za održavanje športske ili druge priredbe ili za obavljanje aktivnosti na cesti odbit će se ako organizator, prema prosudbi nadležnog tijela unutarnjih poslova, nije u stanju provesti mjere iz članka 186. stavka 2. ovoga Zakona. 
(2) Ako bi zbog održavanja športske ili druge priredbe ili obavljanja aktivnosti na cesti trebalo obustaviti promet važnijim prometnim pravcima ili bi se priredbom, odnosno aktivnošću u većoj mjeri ugrožavalo ili ometalo promet na cesti, zahtjev za izdavanje odobrenja može se odbiti. 
Članak 188. 
(1) U odobrenju za održavanje športske ili druge priredbe ili za obavljanje aktivnosti na cesti određuju se mjere osiguranja koje organizator mora poduzeti. 
(2) Kada se promet na cesti ograničava ili se zabranjuje radi održavanja priredbe ili obavljanja aktivnosti odobrenje sadrži i obvezu organizatora da o mjerama ograničavanja ili zabrane prometa obavijesti javnost putem sredstava javnog priopćavanja, najkasnije 48 sati prije početka priredbe, odnosno aktivnosti. 
Članak 189. 
(1) Organizator ne smije početi s održavanjem športske ili druge priredbe ili aktivnosti na cesti ako nisu poduzete sve mjere osiguranja određene u odobrenju. 
(2) Ako se utvrdi da organizator nije poduzeo sve mjere osiguranja određene u odobrenju priredba, odnosno aktivnost će se zabraniti. 
Članak 190. 
(1) Organizator je dužan prekinuti održavanje športske ili druge priredbe, odnosno aktivnosti na cesti: 
1) ako su ugroženi sudionici ili gledatelji, 
2) ako se u većoj mjeri naruši javni red i mir, 
3) ako nastupe okolnosti zbog kojih priredba, odnosno aktivnost ne bi bila odobrena, 
4) ako organizator ne provodi određene mjere osiguranja, 
5) ako to zahtijevaju drugi razlozi sigurnosti. 
(2) Ako organizator ne prekine priredbu, odnosno aktivnost u slučajevima iz stavka 1. ovoga članka policijska uprava, odnosno policijska postaja naredit će organizatoru da priredbu, odnosno aktivnost prekine i poduzet će potrebne mjere da se naredba izvrši. 
Članak 191. 
Natjecatelje na športskoj priredbi na cesti mogu pratiti samo vozila označena posebnim znakom koji utvrdi organizator. 
Članak 192. 
(1) Nakon završetka športske ili druge priredbe, odnosno aktivnosti na cesti organizator je dužan odmah: 
1) ukloniti s ceste sve prometne znakove i druge oznake, uređaje, predmete i objekte koji su postavljeni radi održavanja priredbe, odnosno obavljanja aktivnosti, 
2) postaviti na cestu sve prometne znakove i druge znakove, predmete i objekte koji su bili uklonjeni radi održavanja priredbe, odnosno obavljanja aktivnosti, 
3) popraviti i dovesti u prvobitno stanje cestu i cestovne objekte ako su oštećeni pri održavanju priredbe, odnosno obavljanju aktivnosti. 
(2) Ako organizator ne postupi po točki 1. i 2. stavka 1. ovoga članka policijska uprava, odnosno policijska postaja poduzet će odgovarajuće mjere da se o trošku organizatora uklone, odnosno postave prometni znakovi i druge oznake, predmeti i objekti na cesti. 
VII. OGRANIČENJE PROMETA 
Članak 193. 
(1) Ministar unutarnjih poslova u suglasnosti s ministrom pomorstva, prometa i veza može na određenoj cesti ili dijelu ceste, u određene dane ili u određenom vremenskom razmaku propisati zabranu ili ograničenje prometa svih ili pojedinih vrsta vozila, ograničiti brzinu kretanja vozila ako su te zabrane ili ograničenja neophodni radi sprečavanja ili uklanjanja opasnosti za sudionike u prometu, ili ako to zahtijevaju razlozi neometanog prometa, odnosno ako se može opravdano očekivati da će promet biti osobito velik ili otežan. 
(2) Ministar unutarnjih poslova u suglasnosti s ministrom pomorstva, prometa i veza propisat će kada se smatra da postoje zimski uvjeti na cestama, vrstu vozila kojima je zabranjen ili ograničen promet te način uporabe zimske opreme na vozilima u zimskim uvjetima. 
Članak 194. 
U slučajevima kada to zahtijevaju razlozi sigurnosti i neometanog odvijanja prometa ili razlozi održavanja javnog reda i mira, policijska uprava, odnosno policijska postaja može zabraniti promet ili odrediti posebno ograničenje prometa na određenim cestama i dijelovima cesta za vrijeme dok postoje razlozi zbog kojih se poduzimaju te mjere. 
VIII. VOZAČI 
1. UVJETI ZA UPRAVLJANJE VOZILIMA 
Članak 195. 
(1) Vozilom na motorni pogon i tramvajem u prometu na cesti može samostalno upravljati samo osoba koja ima važeću vozačku dozvolu, inozemnu vozačku dozvolu ili međunarodnu vozačku dozvolu. 
(2) Vozač je dužan za vrijeme upravljanja vozilom na motorni pogon i tramvajem koristiti se pomagalima koja su upisana u vozačku dozvolu. 
Članak 196. 
Vozač koji upravlja vozilom u prometu na cesti mora biti tjelesno i duševno sposoban upravljati vozilom te za to imati potrebno znanje i vještinu. 
Članak 197. 
Vozač koji je u tolikoj mjeri umoran ili bolestan ili je u takvu psihičkom stanju da je nesposoban za sigurno upravljanje vozilom, a i vozač pod utjecajem opojnih droga ili lijekova na kojima je označeno da se ne smiju upotrebljavati prije ni za vrijeme vožnje, ne smije upravljati vozilom u prometu na cesti. 
Članak 198. 
(1) Vozač ne smije upravljati vozilom u prometu na cesti niti početi upravljati vozilom ako je pod utjecajem alkohola. 
(2) Smatrat će se da je pod utjecajem alkohola osoba za koju se analizom krvi ili krvi i urina ili drugom metodom mjerenja količine alkohola u organizmu utvrdi da udio alkohola u krvi iznosi više od 0,5 g/kg ili ako je prisutnost alkohola u organizmu utvrđena odgovarajućim sredstvima ili aparatima (alkometrom i dr.) za mjerenje alkoholiziranosti, što odgovara količinama većim od 0,5 g/kg, ili kod kojega se, bez obzira na udio alkohola u krvi, stručnim pregledom utvrdi da pokazuje znake alkoholne poremećenosti. 
(3) Ne smije uzimati alkoholna pića niti početi upravljati vozilom ako u organizmu ima alkohola ili ako pokazuje znake alkoholne poremećenosti: 
1) vozač motornog vozila kategorije C i D - dok upravlja vozilom te kategorije, 
2) vozač vozila kojim se obavlja javni prijevoz - dok tim vozilom obavlja javni prijevoz, 
3) vozač vozila kojem je upravljanje vozilom osnovno zanimanje - dok upravlja vozilom obavljajući poslove tog zanimanja, 
4) instruktor vožnje - dok osposobljava kandidata za vozača u praktičnom upravljanju vozilom. 
2. OSPOSOBLJAVANJE KANDIDATA ZA VOZAÈE 
Članak 199. 
(1) Autoškole i druge pravne i fizičke osobe koje školuju ili osposobljavaju kandidate za vozače (u daljnjem tekstu: autoškole) dužni su obuku izvoditi na način kojim će se osigurati da kandidati nauče i usvoje prometna pravila i etičke norme ponašanja u prometu, ovladaju tehnikom upravljanja vozilom i steknu ostala znanja i vještine potrebne za sigurno sudjelovanje u prometu. 
(2) Državna tijela i tijela jedinica lokalne samouprave i uprave, pravne osobe koje se bave obrazovanjem i poslovima osiguranja te stručne organizacije iz članka 208. i 280. ovoga Zakona, dužni su trajno organizirati i pridonositi edukaciji, stjecanju osnovnih znanja i prometnom odgoju pučanstva, a osobito djece i mladeži u predškolskim i školskim ustanovama. 
(3) Poduzeća i druge pravne i fizičke osobe koje se bave javnim informiranjem, dužni su se u obavljanju svojih redovnih djelatnosti baviti pitanjima iz oblasti sigurnosti prometa i pridonositi obaviještenosti i odgoju pučanstva radi podizanja opće prometne kulture. 
Članak 200. 
(1) Osposobljavanje kandidata za vozače jedinstveni je nastavni proces koji obuhvaća nastavne predmete: prometna i sigurnosna pravila, upravljanje vozilom na motorni pogon i pružanje prve pomoći osobama ozlijeđenim u prometnoj nezgodi. 
(2) Propisom ministra prosvjete i športa, uz suglasnost ministra unutarnjih poslova, poslovi jedinstvenog procesa iz stavka 1. ovoga članka te stručnog usavršavanja i stručnog nadzora kao javne ovlasti, povjeravaju se stručnoj organizaciji iz članka 208. ovoga Zakona. 
Članak 201. 
(1) Osposobljavanje kandidata za vozače provode autoškole koje ovlasti Ministarstvo prosvjete i športa nakon što stručna organizacija iz članka 208. ovoga Zakona utvrdi da ispunjavaju uvjete određene zakonom i propisima donesenim na temelju zakona. 
(2) Osposobljavanje kandidata za vozače iz nastavnog predmeta pružanje prve pomoći osobama ozlijeđenim u prometnoj nezgodi organizira i provodi Hrvatski crveni križ i zdravstvene ustanove za pružanje prve pomoći, koje za to ovlasti ministar zdravstva. 
Članak 202. 
Autoškole mogu provoditi osposobljavanje osoba za vozače vozila ako: 
1) je osiguran stručan voditelj i broj stručnih djelatnka u radnom odnosu potreban za uspješno ostvarivanje nastavnih planova i programa osposobljavanja - prema planu i godišnjem programu rada, 
2) postoji potreban prostor, nastavna sredstva i pomagala te oprema koja omogućuje nesmetano osposobljavanje kandidata za vozače. 
Članak 203. 
(1) Osposobljavanje kandidata za vozače iz nastavnih predmeta prometna i sigurnosna pravila i upravljanje vozilom na motorni pogon realizira instruktor vožnje. 
(2) Instruktor vožnje je osoba sa završenom stručnom spremom za zanimanje instruktora vožnje i kojoj je izdana dozvola instruktora vožnje određene kategorije ili vrste vozila. 
(3) Za vrijeme osposobljavanja kandidata za vozača u upravljanju vozilom na cesti, instruktor vožnje dužan je imati kod sebe dozvolu instruktora vožnje one kategorije ili vrste vozila kojom se obavlja osposobljavanje i vozačku dozvolu i dužan ih je pokazati na zahtjev ovlaštene službene osobe. Dozvolu instruktora vožnje izdaje Ministarstvo prosvjete i športa. 
Članak 204. 
(1) Nastavu iz predmeta prometna i sigurnosna pravila može izvoditi i osoba koja ima višu ili visoku stručnu spremu pravne, prometne ili odgojno-obrazovne struke. 
(2) Nastavu iz predmeta pružanje prve pomoći osobama ozlijeđenim u prometnoj nezgodi može izvoditi liječnik osposobljen za obučavanje iz pružanja prve pomoći. 
Članak 205. 
(1) Kandidat za vozača koji se priprema za polaganje vozačkog ispita može, radi osposobljavanja, i prije položenoga vozačkog ispita upravljati na cesti vozilom one kategorije ili vrste za koju priprema ispit ako vozilom upravlja pod nadzorom instruktora vožnje. 
(2) Za vrijeme upravljanja vozilom kandidat za vozača mora imati kod sebe uvjerenje da je tjelesno i duševno sposoban za upravljanje vozilom i dužan ga je pokazati na zahtjev ovlaštene osobe. 
Članak 206. 
(1) Program osposobljavanja kandidata za vozača vozila obuhvaća: 
1) prometna pravila na cestama, prometne znakove i njihovo značenje, znake koje daju ovlaštene osobe i opasnosti koje nastaju zbog nepropisnog poduzimanja radnji u prometu (pogrešna procjena brzine, nepropisno pretjecanje, neustupanje prava prednosti prolaza i sl.), 
2) izvođenje motornim vozilom radnji važnih za uspješno i sigurno upravljanje vozilom u skladu s pravilima prometa i uvjetima na cesti i u prometu, 
3) osnove funkcioniranja uređaja na motornom vozilu značajnih za sigurnost prometa na cesti (uređaji za zaustavljanje, uređaji za upravljanje, uređaji za davanje svjetlosnih znakova i za osvjetljavanje ceste i vozila, pneumatici i sigurnosni pojasevi), 
4) utjecaj nedovoljnog znanja i vještine za upravljanje vozilom, alkohola i opojnih droga i lijekova na kojima je označeno da se ne smiju upotrebljavati prije ni za vrijeme vožnje, umora, bolesti i drugih nepovoljnih psihofizičkih stanja, prirodnih činilaca (snijeg, magla i dr. vremenski uvjeti) stanja vozila i ceste na sigurnost prometa, 
5) sadržaje koji pridonose razvijanju humanih odnosa i odnosa uzajamnog poštovanja i razumijevanja među svim sudionicima u prometu, na načelima optimalne sigurnosti i solidarnosti, a i postupanje u slučaju prometne nezgode (dužnosti u slučaju nezgode, radnje kojima se sprečava nastupanje smrti zbog ozljeda, način prijevoza ozlijeđenih osoba). 
(2) O uspješno završenoj obuci po programu osposobljavanja kandidata za vozača iz stavka 1. ovoga članka izdaje se potvrda. 
Članak 207. 
(1) Vozilo na kojem se na cesti kandidat za vozača osposobljava u upravljanju vozilom mora biti označeno posebnim pločicama. 
(2) Pločice iz stavka 1. ovoga članka imaju oblik kvadrata, plave su boje i na njima je bijelom bojom ispisano slovo L. 
3. VOZAÈKI ISPIT I PROVJERA OSPOSOBLJENOSTI ILI ZNANJA 
Članak 208. 
(1) Poslove organiziranja i jedinstvenog provođenja vozačkih ispita kao javne ovlasti, obavlja stručna organizacija kojoj je to povjereno propisom koji donosi ministar prosvjete i športa, uz suglasnost ministra unutarnjih poslova. 
(2) Ako stručna organizacija iz stavka 1. ovoga članka ne obavlja povjerene joj poslove stručno i u skladu s propisima, Ministarstvo prosvjete i športa oduzet će joj ovlaštenje. Ako je stručnoj organizaciji oduzeto ovlaštenje, poslove iz stavka 1. ovoga članka i poslove iz članka 200. stavka 2. ovoga Zakona obavlja Ministarstvo prosvjete i športa. 
(3) Stručna organizacija iz stavka 1. ovoga članka općim aktima uređuje jedinstveno organiziranje procesa osposobljavanja, stručnog usavršavanja i stručnog nadzora, imenovanja i organiziranja rada povjerenstva za provođenje vozačkih ispita, provjeru stručne osposobljenosti instruktora vožnje i osoba koje izvode nastavu iz predmeta prometna i sigurnosna pravila i ovlaštenih ispitivača, provjeru znanja vozača kojima je izrečena zaštitna mjera sukladno ovom Zakonu, uređuje i obavlja druge poslove u svezi sa organiziranjem stručnog usavršavanja te vodi dokumentaciju i evidenciju u svezi s poslovima koje obavlja. 
(4) U obavljanju poslova iz stavka 3. ovoga članka, stručna organizacija prati i usklađuje rad, usklađuje kriterije, pruža stručnu i drugu pomoć autoškolama, obavlja stručni nadzor nad autoškolama i druge stručne poslove koji su joj povjereni. 
(5) Ministarstvo prosvjete i športa obavlja nadzor nad zakonitošću općih akata iz stavka 3. ovoga članka i može ih obustaviti od izvršenja. 
(6) Ako stručna organizacija utvrdi da autoškola ili ovlašteni ispitivač ne obavljaju poslove u skladu s propisima i općim aktima iz stavka 3. ovoga članka, Ministarstvo prosvjete i športa rješenjem će im privremeno zabraniti rad i odrediti rok za otklanjanje nedostataka. 
(7) Ako autoškola, odnosno ispitivač ne otkloni utvrđene nedostatke u određenom roku, Ministarstvo prosvjete i športa oduzet će autoškoli ovlaštenje za rad a ispitivaču dopuštenje (licencu). 
Članak 209. 
(1) Vozačke ispite provode povjerenstva od najmanje dva člana koje imenuje stručna organizacija iz članka 208. ovoga Zakona. 
(2) Član ispitnog povjerenstva može biti samo osoba koja ima dopuštenje (licencu) Ministarstva prosvjete i športa. 
(3) Kada član ispitnog povjerenstva ne obavlja vozačke ispite u skladu s propisima, Ministarstvo prosvjete i športa oduzet će mu dopuštenje (licencu) za ispitivača. 
(4) Odlukom o imenovanju povjerenstva uređuje se obavljanje administrativnih poslova te prava i obveze članova povjerenstva. 
(5) Visinu naknade za vozački ispit, uz suglasnost Ministarstva prosvjete i športa, utvrđuje stručna organizacija iz članka 208. ovoga Zakona. 
(6) Odluka iz stavka 5. ovoga članka je opći akt iz članka 208. stavka 3. ovoga Zakona i objavljuje se u "Narodnim novinama". 
Članak 210. 
Vozački se ispiti mogu provoditi kod pravnih i fizičkih osoba koje ispunjavaju prostorne i tehničke uvjete te druge kriterije za rad ispitnog povjerenstva. 
Članak 211. 
(1) Vozački ispit može polagati samo kandidat za vozača koji je u autoškoli osposobljen za polaganje vozačkog ispita i ako udovoljava i drugim uvjetima za stjecanje prava na upravljanje vozilom. 
(2) Na vozačkom ispitu utvrđuje se je li kandidat za vozača stekao znanja i vještine propisane programom iz članka 206. ovoga Zakona. 
(3) O položenom vozačkom ispitu stručna organizacija iz članka 208. ovoga Zakona izdaje uvjerenje. 
Članak 212. 
(1) Vojna osoba i djelatnik Ministarstva unutarnjih poslova, koji su u oružanim snagama, odnosno Ministarstvu unutarnjih poslova osposobljeni za upravljanje vozilima iz članka 218. ovoga Zakona, vozački ispit mogu polagati u oružanim snagama, odnosno Ministarstvu unutarnjih poslova prema propisu što ga donese ministar obrane, odnosno ministar unutarnjih poslova. 
(2) Program osposobljavanja kandidata za vozače iz stavka 1. ovoga članka obuhvaća, najmanje, sadržaj iz članka 206. ovoga Zakona. 
Članak 213. 
(1) U školama koje ispunjavaju uvjete iz članka 209. i 210. ovoga Zakona, a školuju osobe za zanimanje vozač, stručna organizacija iz članka 208. ovoga Zakona imenuje povjerenstvo za polaganje vozačkog ispita. 
(2) Povjerenstvo iz stavka 1. ovoga članka može ispitivati samo kandidate za vozače koji su osposobljavani u tim školama. 
Članak 214. 
(1) Osobe iz članka 203. stavka 1., članka 204. stavka 1. i članka 209. stavka 2. ovoga Zakona koje izvode nastavu i ispite dužne su pristupiti provjeri stručne osposobljenosti najmanje jedanput u pet godina. 
(2) Provjeru stručne osposobljenosti iz stavka 1. ovoga članka provodi stručna organizacija iz članka 208. ovoga Zakona. 
Članak 215. 
Upravni nadzor nad radom autoškola i ispitnih povjerenstava te stručni i upravni nadzor nad organizacijom iz članka 208. ovoga Zakona obavlja Ministarstvo prosvjete i športa. 
4. STJECANJE PRAVA NA UPRAVLJANJE
VOZILIMA 
Članak 216. 
(1) Biciklom na cesti smije upravljati osoba koja je navršila 14 godina. 
(2) Iznimno, od stavka 1. ovoga članka, djeca s navršenih devet godina koja su u školama osposobljena za upravljanje biciklom i za to im je izdana potvrda, smiju samostalno upravljati biciklom na cesti, a druga djeca s navršenih devet godina samo u pratnji osobe koja je navršila 16 godina. 
(3) Zaprežnim vozilom smije upravljati magistralnom i regionalnom cestom samo osoba koja je navršila 16 godina, a na ostalim cestama osoba koja je navršila 10 godina. 
Članak 217. 
(1) Pravo na upravljanje vozilom na motorni pogon i tramvajem može steći osoba koja udovoljava ovim uvjetima: 
1) da je duševno i tjelesno sposobna upravljati vozilom, 
2) da je navršila 18 godina, 
3) da je položila vozački ispit za upravljanje vozilima određene kategorije, 
4) da joj odlukom nadležnog tijela nije zabranjeno upravljanje vozilom. 
(2) Iznimno od odredbe točke 2. stavka 1. ovoga članka, pravo na upravljanje: 
- autobusima, trolejbusima i tramvajima može steći osoba koja je navršila 21 godinu života, 
- motociklima s motorom čiji obujam ne premašuje 125 cm3, traktorima i radnim strojevima može steći osoba koja je navršila 16 godina, 
- mopedima i motokultivatorima može steći osoba koja je navršila 14 godina. 
(3) Pravo na upravljanje motornim vozilima kategorije D može steći vozač koji ima pravo upravljati motornim vozilom kategorije C: 
1) ako je upravljao motornim vozilima kategorije C najmanje dvije godine, 
2) ako je upravljao motornim vozilima kategorije B i C ukupno najmanje tri godine, od čega motornim vozilima C kategorije najmanje jednu godinu. 
(1) Ministar unutarnjih poslova može propisati posebne uvjete glede dobnih granica za vozače motornih vozila kategorije C u skupnom prijevozu ljudi te uvjete za upravljanje i način prijevoza na vozilima na motorni pogon policije. 
(2) Ministar obrane može propisati uvjete za upravljanje i način prijevoza na vozilima oružanih snaga Republike Hrvatske. 
Članak 218. 
(1) Vozačka dozvola izdaje se za upravljanje tramvajem, traktorom, radnim strojem i mopedom te motornim i priključnim vozilima koja se svrstavaju u kategorije: A, B, C, D i E. 
(2) U kategoriju A spadaju motocikli. 
(3) U kategoriju B spadaju motorna vozila, osim vozila kategorije A, čija najveća dopuštena masa nije veća od 3.500 kg i koja nemaju više od osam sjedala, ne računajući sjedalo za vozača. 
(4) U kategoriju C spadaju motorna vozila za prijevoz tereta čija je najveća dopuštena masa veća od 3.500 kg. 
(5) U kategoriju D spadaju motorna vozila za prijevoz osoba koja, osim sjedala za vozača, imaju više od osam sjedala. 
(6) U kategoriju E spadaju skupovi vozila čija vučna vozila spadaju u kategoriju B, C ili D, a priključna su vozila najveće dopuštene mase veće od 750 kg. 
(7) Vozači motornih vozila kategorije B i C ili D imaju pravo upravljati motornim vozilima tih kategorija i kad su im pridodane lake prikolice, a vozači motornih vozila kategorije B - i vozilima te kategorije kad im je pridodano priključno vozilo čija masa nije veća od mase vučnog vozila, ako najveća dopuštena masa tih vozila, odnosno skupa vozila nije veća od 3.500 kg. 
(8) Vozač kojem je izdana vozačka dozvola za upravljanje motornim vozilom kategorije D ima pravo upravljati i motornim vozilima kategorije B i C, a vozač kojem je izdana vozačka dozvola za upravljanje motornim vozilom kategorije C ima pravo upravljati i motornim vozilom kategorije B. 
(9) Vozač kojem je izdana vozačka dozvola bilo koje kategorije ima pravo upravljati i traktorom, radnim strojem i mopedom. 
Članak 219. 
(1) Vozačka dozvola izdat će se osobi, na njezin zahtjev, ako udovoljava uvjetima iz članka 217. ovoga Zakona. 
(2) Vozačka dozvola izdaje se s rokom važenja do 65 godine života vozača. 
(3) Vozačka dozvola za upravljanje vozilima D kategorije i dozvola za upravljanje tramvajem izdaje se s rokom važenja pet godina. 
(4) Vozačima s navršenih 65 godina života vozačka dozvola se izdaje ili produžava na tri godine. 
(5) Osobi čije zdravstveno stanje u vrijeme zdravstvenog pregleda nije takvo da bi bilo smetnja za izdavanje vozačke dozvole, ali je neophodan zdravstveni nadzor u kraćem razdoblju, vozačka dozvola se izdaje s rokom važenja predloženim u uvjerenju o zdravstvenom pregledu. Ovaj rok ne može biti kraći od jedne godine. 
Članak 220. 
(1) U vozačku dozvolu upisuju se vrste vozila i sve kategorije motornih i priključnih vozila kojima vozač ima pravo upravljati prema odredbama članka 218. ovoga Zakona. 
(2) Vozač ima pravo upravljati samo onim vozilima i kategorijama vozila koje su upisane u vozačkoj dozvoli. 
Članak 221. 
Osobama iz članka 212. ovoga Zakona vozačku dozvolu izdaje policijska u prava, odnosno policijska postaja po mjestu polaganja vozačkog ispita. 
Članak 222. 
Stranac koji privremeno boravi u Republici Hrvatskoj i hrvatski državljanin koji boravi ili prebiva u inozemstvu pa privremeno dođe u Republiku Hrvatsku, mogu na temelju važeće vozačke dozvole koju izda nadležno tijelo strane države (u daljem tekstu: inozemna vozačka dozvola), uz uvjet reciprociteta, upravljati vozilom na motorni pogon na teritoriju Republike Hrvatske za vrijeme do tri mjeseca od dana ulaska u Republiku Hrvatsku. 
Članak 223. 
Inozemna vozačka dozvola za upravljanje motornim vozilima kategorije D neće se priznati osobama koje nemaju 21 godinu, a inozemna vozačka dozvola za upravljanje motornim vozilima kategorije B i C - osobama koje nemaju 18 godina. 
Članak 224. 
(1) Stranac kojem je odobren produženi boravak ili trajno nastanjenje u Republici Hrvatskoj i hrvatski državljanin koji se iz inozemstva vrati u Republiku Hrvatsku da u njoj stalno ostane, a i osoblje diplomatskih i konzularnih predstavništava i misija stranih država i predstavništava međunarodnih organizacija u Republici Hrvatskoj, stranih trgovinskih, prometnih, kulturnih i drugih predstavništava te stranih dopisništava, mogu upravljati motornim vozilima na osnovi važeće inozemne vozačke dozvole za vrijeme od šest mjeseci od dana ulaska u Republiku Hrvatsku. 
(2) Osobama iz stavka 1. ovoga članka važeća inozemna vozačka dozvola zamijenit će se, uz uvjete iz članka 217. stavka 1. točke 1., 2. i 4. i stavka 2. i 3. ovoga Zakona, na njihov zahtjev, bez polaganja vozačkog ispita, vozačkom dozvolom za upravljanje onom kategorijom ili vrstom vozila u koju spadaju vozila za čije su upravljanje ovlaštene inozemnom vozačkom dozvolom. Iznimno i uz uvjet reciprociteta, od osoblja diplomatskih i konzularnih predstavništava i misija stranih država i predstavništava međunarodnih organizacija u Republici Hrvatskoj pri zamjeni inozemne vozačke dozvole neće se zahtijevati dokazi o udovoljenju uvjetima iz članka 217. stavka 1. točke 1. ovoga Zakona. 
(3) Inozemna vozačka dozvola iz čijeg se teksta ne može zaključiti za koju je kategoriju, odnosno vrstu vozila izdana ili da li joj nije protekao rok važenja više od šest mjeseci, može se zamijeniti u smislu stavka 2. ovoga članka samo ako podnositelj zahtjeva priloži ispravu iz koje se vidi kojim vozilima može upravljati, odnosno da joj nije protekao rok važenja više od šest mjeseci. 
Članak 225. 
(1) Odredbe članka 222. i 223. i članka 224. stavka 1. ovoga Zakona o upravljanju vozilima na temelju inozemne vozačke dozvole na odgovarajući se način primjenjuju i na upravljanje vozilima na temelju važeće međunarodne vozačke dozvole. 
(2) Međunarodna vozačka dozvola priznat će se samo ako su je izdala nadležna tijela ili organizacije strane države. Ta se dozvola ne može zamijeniti vozačkom dozvolom. 
Članak 226. 
(1) Vozaču koji ima važeću vozačku dozvolu izdanu u Republici Hrvatskoj može se, na njegov zahtjev, izdati i međunarodna vozačka dozvola. 
(2) Međunarodna vozačka dozvola izdaje se s rokom važenja od jedne godine od dana izdavanja, odnosno do dana važenja vozačke dozvole, ukoliko je do isteka njene važnosti manje od jedne godine. 
(3) Međunarodne vozačke dozvole izdaje Hrvatski auto klub. O izdanim međunarodnim vozačkim dozvolama vodi se registar. 
(4) Međunarodna vozačka dozvola ne može se izdati vozaču kojem je izrečena mjera sigurnosti ili zaštitna mjera oduzimanja vozačke dozvole, dok ta mjera traje. 
(5) Međunarodna vozačka dozvola izdana u Republici Hrvatskoj ne može se koristiti za upravljanje vozilima na teritoriju Republike Hrvatske. 
(6) Nadzor nad izdavanjem međunarodnih vozačkih dozvola i vođenjem registra obavljaju policijske uprave, odnosno policijske postaje. 
Članak 227. 
(1) Kad upravlja vozilom, vozač mora kod sebe imati odgovarajuću važeću vozačku dozvolu i dužan ju je pokazati na zahtjev ovlaštene osobe. 
(2) Vlasnik, odnosno osoba kojoj je vozilo povjereno ne smije dati vozilo na upravljanje osobi iz članka 197. i 198. ovoga Zakona, a ni osobi koja nema pravo upravljati vozilom, odnosno osobi koja nema pravo upravljati vrstom ili kategorijom vozila u koju spada to vozilo. 
(3) Vlasnik, odnosno osoba kojoj je vozilo povjereno dužna je, na zahtjev ovlaštene službene osobe, dati podatke o identitetu osobe kojoj je dao vozilo na upravljanje. 
Članak 228. 
(1) Oblik, veličinu, boju, sadržaj, vrstu i kvalitetu materijala obrasca vozačke dozvole propisuje ministar unutarnjih poslova. 
(2) Podaci koji se unose u vozačku dozvolu ispisuju se latiničnim pismom. 
(3) O izdanim vozačkim dozvolama vodi se evidencija. 
Članak 229. 
Vozačku dozvolu izdaje i produžava njezin rok važenja policijska uprava, odnosno policijska postaja na čijem području osoba koja traži dozvolu ili produženje ima prebivalište, odnosno na čijem području stranac ima prijavljen privremeni ili produženi boravak ili je trajno nastanjen. 
Članak 230. 
Vozač vozila na motorni pogon i tramvaja koji promijeni prebivalište ili adresu stanovanja, dužan je tu promjenu prijaviti policijskoj upravi, odnosno policijskoj postaji u roku od 15 dana od te promjene, radi upisa te promjene u evidenciju vozača. 
5. ZDRAVSTVENI PREGLEDI VOZAÈA 
Èlanak 231. 
(1) Kandidati za vozače dužni su se prije početka osposobljavanja podvrgnuti zdravstvenom pregledu. 
(2) Vozači su dužni podvrgavati se i nadzornim zdravstvenim pregledima. 
(3) Nadzorni zdravstveni pregledi vozača su redovni i izvanredni. 
Članak 232. 
Redovnim nadzornim zdravstvenim pregledima vozači se podvrgavaju prigodom svakog produženja vozačke dozvole. 
Članak 233. 
(1) Na izvanredni nadzorni zdravstveni pregled upućuje se vozač za kojeg se opravdano sumnja da zbog zdravstvenih razloga više nije sposoban sigurno upravljati vozilom. 
(2) Na izvanredni nadzorni zdravstveni pregled uputit će se i vozača kod kojega je utvrđen udio alkohola u organizmu više od 1,1 g/kg ili je utvrđeno da je pod utjecajem droga kao i vozača koji se odbije podvrći ispitivanju pomoću odgovarajućih sredstava i aparata ima li u organizmu alkohola ili droga. 
(3) Zahtjev za upućivanje vozača na izvanredni nadzorni zdravstveni pregled može podnijeti svako tijelo nadležno za nadzor prometa na cesti (unutarnji poslovi, inspekcije i sl.), državni odvjetnik, sud, sudac za prekršaje, poduzeće i druga pravna ili fizička osoba kod koje je vozač zaposlen. 
(4) Na izvanredni nadzorni zdravstveni pregled vozača upućuje policijska uprava, odnosno policijska stanica kod koje se vodi u evidenciji vozača. 
Članak 234. 
Zdravstvene preglede obavljaju zdravstvene ustanove i specijalisti medicine rada u privatnoj praksi koje ovlasti ministar zdravstva. 
Članak 235. 
(1) Uvjerenje o duševnoj i tjelesnoj sposobnosti za upravljanje vozilima organizacije zdravstva iz članka 234. ovoga Zakona izdaju na osnovi pregleda u kojem, pored liječnika specijaliste opće medicine ili medicine rada, sudjeluje liječnik specijalist za očne bolesti, liječnik specijalist neuropsihijatar ili psihijatar i psiholog. 
(2) Zdravstvenu sposobnost vozača kojima je zbog zdravstvenih razloga vozačka dozvola izdana s kraćim rokom važenja, utvrđuje liječnik specijalist za one bolesti zbog kojih mu je zdravstvena sposobnost ograničena. 
(3) Na izvanrednom nadzornom zdravstvenom pregledu, pored liječnika specijalista iz stavka 2. ovoga članka, sudjeluje i liječnik specijalist za bolest zbog koje je vozač upućen na pregled. 
Članak 236. 
Pravne i fizičke osobe koje zapošljavaju vozače ne smiju dopustiti da njihovim vozilom upravlja vozač koji se nije podvrgao nadzornom zdravstvenom pregledu. 
Članak 237. 
(1) Naknadu za nadzorni zdravstveni pregled vozača kojima je upravljanje vozilom osnovno zanimanje, plaća pravna ili fizička osoba kod koje je vozač zaposlen. 
(2) Ostali vozači sami plaćaju naknadu za redovni nadzorni zdravstveni pregled i naknadu za izvanredni nadzorni zdravstveni pregled ako se na izvanrednom pregledu utvrdi da nisu sposobni za vozača ili da su ograničeno sposobni. 
(3) Ako se na izvanrednom nadzornom zdravstvenom pregledu utvrdi da je vozač sposoban za vozača, naknadu za taj pregled plaća policijska uprava, odnosno policijska stanica koja ga je uputila na pregled. 
(4) Iznimno od stavka 3. ovoga članka, u slučajevima iz članka 233. stavka 2. ovoga Zakona, naknadu za izvanredni nadzorni zdravstveni pregled snosi vozač. 
(5) Visinu naknade za zdravstveni pregled utvrđuje ministar zdravstva. 
Članak 238. 
(1) Ako se na nadzornom zdravstvenom pregledu utvrdi da vozač više nije sposoban sigurno upravljati vozilom za koje mu je izdata vozačka dozvola, organizacija zdravstva dužna je izdati uvjerenje i dostaviti ga u roku od osam dana policijskoj upravi, odnosno policijskoj postaji koja vozača vodi u evidenciji, odnosno koja je vozača uputila na pregled. 
(2) Ako se na zdravstvenom pregledu utvrdi da kandidat za vozača nije duševno ili tjelesno sposoban za upravljanje vozilima, organizacija zdravstva u kojoj je pregled obavljen dužna je o tome obavijestiti u roku od osam dana policijsku upravu, odnosno policijsku postaju na području koje kandidat za vozača ima prebivalište, odnosno na čijem području stranac ima prijavljen privremeni ili produženi boravak ili je trajno nastanjen. 
(3) Ako se na zdravstvenom pregledu ili liječenju utvrdi ili opravdano sumnja da vozač boluje od bolesti zbog koje se ne može izdati vozačka dozvola, organizacija zdravstva ili osoba koja vozaču pruža zdravstvenu zaštitu dužna je u roku od osam dana o tome obavijestiti policijsku upravu, odnosno policijsku postaju prema mjestu prebivališta vozača, odnosno mjestu privremenog ili produženog boravka ili trajnog nastanjenja stranca. 
(4) Liječnika i organizaciju zdravstva iz stavka 3. ovoga članka ne veže obveza čuvanja liječničke (profesionalne) tajne. 
Članak 239. 
Organizacije zdravstva koje obavljaju zdravstvene preglede kandidata za vozače i vozača, dužne su voditi evidenciju o tim pregledima. 
Članak 240. 
(1) Zdravstvenu sposobnost vozača i kandidata za vozače koji nisu zadovoljni ocjenom organizacije zdravstva u kojoj su pregledani, te vozača i kandidata za vozače čija je zdravstvena sposobnost različito ocijenjena u jednoj ili više organizacija zdravstva, utvrđuje drugostupanjsko zdravstveno povjerenstvo koje osniva ministar zdravstva. 
(2) Kandidata za vozača, kojem je izdano uvjerenje da je duševno i tjelesno sposoban za upravljanje vozilima, a za kojeg se opravdano sumnja da zbog zdravstvenih razloga nije sposoban za vozača, policijska uprava, odnosno policijska postaja uputiti će na zdravstveni pregled povjerenstvu iz stavka 1. ovoga članka. 
(1) Naknadu za zdravstveni pregled u slučajevima iz stavka 1. ovoga članka plaća vozač, odnosno kandidat za vozača. 
(2) Naknadu za zdravstveni pregled iz stavka 2. ovoga članka plaća kandidat za vozača ako se utvrdi da nije sposoban za upravljanje vozilom. Ako se utvrdi da je kandidat za vozača sposoban za upravljanje vozilom, naknadu plaća policijska uprava, odnosno policijska postaja koja ga je uputila na pregled. 
Članak 241. 
Pravne i fizičke osobe, državna tijela i tijela lokalne samouprave, dužni su brinuti se o tome da vozači njihovih vozila udovoljavaju propisanim zdravstvenim uvjetima i drugim uvjetima potrebnim za sigurno upravljanje vozilima. 
6. TRAJANJE UPRAVLJANJA MOTORNIM
VOZILOM 
Članak 242. 
(1) Vozač koji upravlja autobusom ili teretnim motornim vozilom ili skupom vozila čija je najveća dopuštena masa veća od 3.500 kg ne smije neprekidno upravljati vozilom duže od pet sati. 
(2) Neprekidnim upravljanjem vozilom iz stavka 1. ovoga članka smatra se vrijeme za koje vozač nije imao prekid od najmanje pola sata. 
(3) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, vozač autobusa i tramvaja u javnom gradskom i prigradskom prijevozu putnika smije neprekidno upravljati vozilom do najdulje sedam sati, uz uvjet da na polaznim postajama ima odmor od najmanje pet minuta. 
(4) Ukupno trajanje upravljanja motornim vozilima iz stavka 1. i 3. ovoga članka ne smije biti duže od osam sati u toku 24 sata. 
(5) Odredbe stavka 1., 2. i 4. ovoga članka shodno se primjenjuju i na instruktora vožnje kada obavlja obuku iz nastavnog predmeta upravljanje vozilom. 
Članak 243. 
(1) Vozač koji upravlja vozilom iz članka 242. stavka 1. ovoga Zakona mora, prije početka svojega radnog dana, imati neprekidan odmor od najmanje 12 sati a vozač koji upravlja vozilom iz članka 242. stavka 3. ovoga Zakona mora, prije početka svojega radnog dana, imati neprekidan odmor od najmanje 11 sati. 
(2) Ako se u upravljanju vozilom iz članka 242. stavka 1. ovoga Zakona vozilom smjenjuju dva vozača i ako se u vozilu nalazi uređen ležaj koji omogućuje jednom od njih da se odmara u ležećem položaju, svaki vozač mora imati neprekidni odmor od najmanje osam sati u toku svakih 30 sati putovanja. 
(3) Neprekidni odmor vozač mora koristiti izvan vozila. 
(4) Iznimno od odredbe stavka 3. ovoga članka, ako se u vozilu nalazi uređen ležaj koji omogućuje vozaču da se odmara u ležećem položaju, vozač može koristiti odmor na takvu ležaju uz uvjet da se za to vrijeme vozilo ne kreće. 
(5) Kad upravlja motornim vozilom, vozač iz stavka 1. ovoga članka, mora kod sebe imati individualnu nadzornu knjižicu i u nju upisivati svoje aktivnosti i dužan ju je pokazati na zahtjev ovlaštene osobe. 
(6) Iznimno od odredbe stavka 5. ovoga članka, individualnu nadzornu knjižicu ne mora imati vozač ako je u vozilu ugrađen uređaj koji osigurava upis vremena vožnje članova posade, vremena provedenog u obavljanju profesionalne aktivnosti koja ne spada u upravljanje vozilom, a i vremena odmora, brzine vozila i prijeđene udaljenosti. 
Članak 244. 
Vozač koji upravlja autobusom, teretnim motornim vozilom ili skupom vozila čija je najveća dopuštena masa veća od 20 tona, kad u toku 24 sata prelazi više od 500 km, mora biti zamijenjen drugim vozačem najkasnije nakon osam sati upravljanja u smislu odredaba članka 242. ovoga Zakona, odnosno nakon prijeđenih 500 km puta. 
Članak 245. 
Odredbe ovoga Zakona o trajanju upravljanja motornim vozilom i odmorima vozača primjenjuju se i na vozače motornih vozila registriranih u inozemstvu kad tim vozilima upravljaju na teritoriju Republike Hrvatske, ako međunarodnim ugovorom nije drukčije određeno. 
IX. VOZILA 
1. OPÆE ODREDBE 
Članak 246. 
(1) Vozila u prometu na cesti moraju udovoljavati propisanim uvjetima glede dimenzija, ukupne mase i osovinskog opterećenja te imati ispravne propisane uređaje i opremu. 
(2) Vozila koja ne udovoljavaju propisanim uvjetima glede dimenzija, ukupne mase i osovinskog opterećenja mogu sudjelovati u prometu na javnoj cesti ako udovoljavaju posebnim uvjetima koji omogućuju siguran i nesmetan promet, utvrđenim u posebnim propisima. 
Članak 247. 
Vozila registrirana u inozemstvu mogu sudjelovati u prometu na teritoriju Republike Hrvatske ako imaju ispravne uređaje i opremu propisane međunarodnim konvencijoma o prometu na cestama, a glede dimenzija, najveće dopuštene mase i osovinskog opterećenja - ako udovoljavaju uvjetima propisanim za vozila registrirana u Republici Hrvatskoj. 
2. REGISTRACIJA VOZILA NA MOTORNI POGON I PRIKLJUÈNIH VOZILA 
Članak 248. 
(1) Vozila na motorni pogon i priključna vozila smiju sudjelovati u prometu na cesti ako su registrirana i ako imaju važeću prometnu dozvolu, a vozila registrirana u Republici Hrvatskoj ako imaju i važeću knjižicu vozila. 
(2) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, ne moraju biti registrirana vozila na motorni pogon i priključna vozila koja su prepravljena ili popravljena i kojima se obavlja pokusna vožnja radi ispitivanja i prikazivanja njihovih svojstava ili koja se kreću od sjedišta poduzeća u kojem su proizvedena do skladišta te vozila na motorni pogon i priključna vozila koja se kreću od mjesta u kojem su preuzeta do mjesta u kojem će biti registrirana - uz uvjet da su osigurana i označena posebnim pločicama za privremeno označivanje takvih vozila u prometu na cesti (pokusne pločice). 
(3) Za vozila iz stavka 2. ovoga članka izdaje se potvrda o upotrebi pokusnih pločica. 
(4) Kad upravlja vozilom koje je označeno pokusnim pločicama, vozač mora kod sebe imati važeću potvrdu i dužan ju je pokazati na zahtjev ovlaštene osobe. 
(5) Lake se prikolice ne registriraju prema propisima o registraciji vozila, ali mogu sudjelovati u prometu na cestama pod uvjetom da su označene registarskom pločicom i ako je na tehničkom pregledu utvrđeno da su ispravne. 
(6) O registriranim vozilima i izdatim pokusnim pločicama vodi se evidencija. 
Članak 249. 
(1) Registrirati se mogu samo ona vozila na motorni pogon i priključna vozila za koja se na tehničkom pregledu utvrdi da su ispravna. 
(2) Za registrirano vozilo izdaju se prometna dozvola, registarske pločice i knjižica vozila. 
(3) Vozač koji u prometu na cesti upravlja vozilom mora kod sebe imati prometnu dozvolu. Prometna dozvola i knjižica vozila ne smiju se ostavljati u vozilu bez nadzora vozača. 
Članak 250. 
(1) Za registrirana vozila izdaje se jedna od ovih vrsta registarskih pločica: 
1) registarske pločice za vozila na motorni pogon i priključna vozila, osim za motocikle, mopede, traktore i radne strojeve, 
2) registarske pločice za motocikle, 
3) registarske pločice za mopede, 
4) registarske pločice za traktore i radne strojeve, 
5) registarske pločice za vozila na motorni pogon i priključna vozila diplomatskih i konzularnih predstavništava i misija stranih država i predstavništava međunarodnih organizacija u Republici Hrvatskoj i njihova osoblja, stranih trgovinskih, prometnih, kulturnih i drugih predstavništava, stranih dopisništava i stalnih stranih dopisnika, 
6) registarske pločice za vozila stranaca kojima je odobren boravak ili trajno nastanjenje i za privremeno registrirana vozila, 
7) registarske pločice za vojna vozila, 
8) registarske pločice za vozila Ministarstva unutarnjih poslova, 
9) registarske pločice za vozila koja ne udovoljavaju propisanim uvjetima glede dimenzija (duljina, širina, visina), odnosno čija je najveća dopuštena masa veća od propisane, odnosno koja premašuju dopuštena osovinska opterećenja. 
(2) Vozilo registrirano u Republici Hrvatskoj ne smije napustiti teritorij Republike Hrvatske ako ne nosi na zadnjoj strani istaknutu međunarodnu oznaku Republike Hrvatske. 
Članak 251. 
(1) Vozila na motorni pogon u prometu moraju imati po dvije registarske, odnosno pokusne pločice. 
(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, motocikli, traktori, radni strojevi, mopedi i priključna vozila moraju imati po jednu pločicu. 
(3) Pločice i međunarodna oznaka iz članka 250. stavka 2. ovoga Zakona na vozilu moraju biti postavljene tako da se dobro vide i da budu čitljive. 
Članak 252. 
Vozila oružanih snaga registriraju se po propisu što ga donosi ministar obrane, a vozila unutarnjih poslova po propisu što ga donosi ministar unutarnjih poslova. 
Članak 253. 
(1) Vozila diplomatskih i konzularnih predstavništava i misija stranih država i predstavništava međunarodnih organizacija u Republici Hrvatskoj i njihova osoblja, stranih trgovinskih, prometnih, kulturnih i drugih predstavništava, stranih dopisništava i stalnih stranih dopisnika, odnosno stranaca kojima je odobren produženi boravak ili trajno nastanjenje u Republici Hrvatskoj, a i vozila hrvatskih državljana koji se vrate iz inozemstva u Republiku Hrvatsku da u njoj stalno ostanu mogu sudjelovati u prometu samo ako su registrirana u Republici Hrvatskoj. 
(2) Vozila registrirana u inozemstvu koja su u vlasništvu stranaca na privremenom boravku u Republici Hrvatskoj ili hrvatskih državljana koji iz inozemstva privremeno dođu u Republiku Hrvatsku, mogu sudjelovati u prometu najduže tri mjeseca od dana ulaska u Republiku Hrvatsku. 
Članak 254. 
(1) Motorna i priključna vozila registrirana u stranoj zemlji mogu sudjelovati u prometu na teritoriju Republike Hrvatske samo ako imaju važeću prometnu dozvolu i registarske pločice što ih je izdalo nadležno tijelo zemlje u kojoj je vozilo registrirano, i međunarodnu oznaku zemlje registracije. 
(2) Strano priključno vozilo koje nije registrirano mora na stražnjoj strani imati registarsku pločicu s ponovljenim registarskim brojem vučnog vozila. 
Članak 255. 
Za vozila stranaca kojima je odobren produženi boravak prometna se dozvola izdaje s rokom važenja do dana do kojeg im je odobren produženi boravak odnosno na vrijeme na koje im je odobren privremeni uvoz vozila ukoliko je taj rok kraći od odobrenog boravka. 
Članak 256. 
(1) Pravne i fizičke osobe mogu privremeno registrirati svoja vozila na motorni pogon i priključna vozila. 
(2) Vozilo koje u Republiku Hrvatsku uđe sa stranim registarskim pločicama, na kojima oznake i broj nisu u skladu s odredbama međunarodnih ugovora što ih je sklopila Republika Hrvatska, mora se privremeno registrirati. 
(3) Privremena registracija vozila iz stavka 1. ovoga članka ne može se izvršiti na vrijeme kraće od 60 dana, a ni duže od 12 mjeseci. 
(4) Vozila iz stavka 2. ovoga članka mogu se privremeno registrirati i na vrijeme kraće od 60 dana. Za privremeno registrirana vozila izdaje se prometna dozvola s rokom važenja privremene registracije. 
Članak 257. 
(1) Vlasnik vozila, koji ne izvrši redovni tehnički pregled u roku od 15 dana od dana proteka važenja redovnog tehničkog pregleda, odnosno važenja prometne dozvole, dužan je odjaviti vozilo, vratiti prometnu dozvolu i registarske pločice policijskoj upravi, odnosno policijskoj postaji koja vozilo vodi u evidenciji. 
(2) Vlasnik vozila dužan je u roku od osam dana odjaviti registrirano vozilo te vratiti prometnu dozvolu vozila i registarske pločice ako je vozilo uništeno ili otpisano ili ako je vlasnik promijenio prebivalište, odnosno sjedište, a kad je vozilo otuđeno ili nestalo - dužan je vratiti prometnu dozvolu. U istom roku vlasnik vozila dužan je prijaviti promjenu bilo kojeg podatka koji je upisan u prometnoj dozvoli ili knjižici vozila. 
Članak 258. 
(1) Registraciju vozila na motorni pogon i priključnih vozila te izdavanje pokusnih pločica obavlja policijska uprava, odnosno policijska postaja na čijem području vlasnik ima prebivalište ili sjedište. Pokusne se pločice mogu izdavati i prema mjestu, odnosno sjedištu poduzeća u kojem je vozilo proizvedeno ili u kojem je neregistrirano vozilo kupljeno. 
(2) Poslove registracije vozila i izdavanje pokusnih pločica mogu obavljati i stanice za tehnički pregled vozila ako ispunjavaju propisane uvjete i imaju ovlaštenje. 
(3) Protiv rješenja stanice za tehnički pregled vozila kojim se odbija zahtjev za registraciju može se izjaviti žalba policijskoj upravi na čijem se području nalazi stanica za tehnički pregled vozila. 
(4) Pokusne pločice mogu izdavati i poduzeća koja se bave prodajom vozila na malo, samo za neregistrirana vozila koja prodaju, od mjesta u kojem su kupljena, odnosno preuzeta do mjesta gdje će biti registrirana, ako ispunjavaju propisane uvjete i za to imaju ovlaštenje. 
(5) Ovlaštenje iz stavka 2. i 4. ovoga članka izdaje Ministarstvo unutarnjih poslova nakon što stručna organizacija iz članka 280. ovoga Zakona, ako joj je to povjereno propisom ministra unutarnjih poslova, utvrdi da su ispunjeni propisani uvjeti. 
Članak 259. 
Za registraciju vozila vlasnik ne plaća upravnu pristojbu kada za to plaća naknadu u stanici za tehnički pregled vozila. 
Članak 260. 
Za potvrđivanje prometne dozvole i knjižice vozila, stanica za tehnički pregled mora imati i samo u tu svrhu upotrebljavati pečat prema propisima o pečatima i žigovima sa grbom Republike Hrvatske. 
Članak 261. 
Administrativne poslove u svezi s tehničkim pregledima i poslove registracije vozila u stanicama za tehničke preglede vozila obavljaju osobe sa najmanje srednjom stručnom spremom i koje imaju uvjerenje stručne organizacije iz članka 280. ovoga Zakona da su za to osposobljene, a za poslove registracije vozila i dopuštenje (licencu) Ministarstva unutarnjih poslova. 
3. TEHNIÈKI PREGLEDI VOZILA 
Članak 262. 
(1) Radi provjere tehničke ispravnosti vozila na motorni pogon i priključnih vozila, osim radnih strojeva, obavljaju se tehnički pregledi tih vozila. 
(2) Tehnički pregledi vozila jesu redovni, preventivni i izvanredni. 
(3) Na tehničkom pregledu utvrđuje se ima li vozilo propisane uređaje i opremu, jesu li ti uređaji i oprema ispravni te da li udovoljavaju propisanim uvjetima za sudjelovanje u prometu na cesti. 
(4) O obavljenome tehničkom pregledu vozila vodi se evidencija. 
Članak 263. 
(1) Nova motorna i priključna vozila, traktore i mopede (u daljnjem tekstu: vozila) što sudjeluju u prometu na cestama, vlasnici su dužni podvrgnuti redovnom tehničkom pregledu tijekom mjeseca u kojem ističe rok od 24 mjeseca od prvog tehničkog pregleda i registracije vozila. 
(2) Vozila stara dvije ili više godina, vlasnici su dužni podvrgnuti redovnom tehničkom pregledu tijekom svakog 12. mjeseca od posljednjeg redovnog tehničkog pregleda. 
(3) Rok važenja redovnog tehničkog pregleda označava se s posebnim znakom - naljepnicom, na prednjoj strani vozila. 
Članak 264. 
(1) Na vozilima koja se daju u najam (rent a car), vozilima kojima se obavlja osposobljavanje kandidata za vozače, vozilima kojima se obavlja taksi prijevoz, autobusima, teretnim vozilima za prijevoz opasnih tvari, teretnim vozilima čija najveća dopuštena masa prelazi 7.500 kg i priključnim vozilima, obavljaju se preventivni tehnički pregledi u smislu stavka 3. ovoga članka. 
(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, preventivnim tehničkim pregledima ne podliježu lake prikolice, prikolice za stanovanje (karavana - kamp-prikolica), prikolice traktora, vozila preuređena za prijevoz pčela, za zabavne radnje i vozila radionice. 
(3) Preventivni tehnički pregledi vozila obavljaju se dnevno (dnevni preventivni tehnički pregled) i u propisanim rokovima (periodični preventivni tehnički pregled). 
Članak 265. 
(1) Poduzeća i druge pravne i fizičke osobe kad proizvode, održavaju, popravljaju ili prepravljaju vozila ili stavljaju u promet vozila, uređaje, rezervne dijelove i opremu za vozila dužni su vozila, uređaje, dijelove i opremu proizvoditi, stavljati u promet, održavati, odnosno popravljati prema propisanim uvjetima nužnim za sigurno sudjelovanje vozila u prometu. 
(2) Pravne i fizičke osobe koje su ovlaštene za servisiranje i popravljanje vozila, nakon popravka vozila kojem su u prometnoj nezgodi ili na neki drugi način bili oštećeni sklopovi i uređaji koji su bitni s gledišta sigurnosti prometa, odnosno vozila na kojima su izvršili obimniji popravak uređaja za upravljanje ili uređaja za zaustavljanje vozila ili ugradnju, preinaku ili popravak uređaja za spajanje vučnog i priključnog vozila, dužne su takvo vozilo podvrgnuti izvanrednom tehničkom pregledu i vlasniku, odnosno korisniku vozila izdati potvrdu da je vozilo ispravno za sigurno sudjelovanje u prometu. 
(3) Izvanrednom tehničkom pregledu vlasnici su dužni podvrgnuti i vozilo na motorni pogon ili priključno vozilo koje je isključeno iz prometa. 
(4) Na izvanredni tehnički pregled uputit će se i vozilo za koje se opravdano sumnja da mu je ovjerena tehnička ispravnost, a nije bilo na tehničkom pregledu ili da tehnički pregled nije propisno obavljen. 
(5) Vozila iz stavka 3. i 4. ovoga članka upućuje na izvanredni tehnički pregled ovlaštena službena osoba. 
Članak 266. 
(1) Tehničke preglede vozila obavljaju stanice za tehničke preglede stručne organizacije iz članka 280. ovoga Zakona koje za to ispunjavaju propisane uvjete i imaju ovlaštenje. 
(2) Tehničke preglede vozila mogu obavljati i stanice za tehničke preglede koje su te preglede obavljale prema propisima prije stupanja na snagu ovoga Zakona. 
(3) Ovlaštenje iz stavka 1. ovoga članka izdaje Ministarstvo unutarnjih poslova na prijedlog stručne organizacije iz članka 280. ovoga Zakona koja će prethodno utvrditi ispunjava li stanica za tehnički pregled propisane uvjete. 
Članak 267. 
(1) Tehničke preglede vozila obavljaju osobe sa završenom stručnom spremom za zanimanje nadzornik tehničke ispravnosti vozila i imaju vozačku dozvolu za upravljanje motornim vozilima najmanje B kategorije (u daljnjem tekstu: nadzornik) i dopuštenje (licencu) Ministarstva unutarnjih poslova. 
(2) Nadzornik može biti i osoba sa završenom najmanje srednjom stručnom spremom prometnog, strojarskog, automehaničarskog ili autoelektričarskog smjera, položenim posebnim ispitom za nadzornika tehničke ispravnosti vozila kod organizacije za osposobljavanje osoba za zanimanje nadzornika, vozačkom dozvolom za upravljanje motornim vozilima najmanje B kategorije i dopuštenjem (licencom) Ministarstva unutarnjih poslova. 
(3) Program ispita iz stavka 2. ovoga članka utvrđuje stručna organizacija iz članka 280. ovoga Zakona. 
Članak 268. 
(1) Naknada za tehnički pregled i druge poslove koji se obavljaju u stanicama za tehničke preglede vozila, prema kategorijama vozila, jednaka je na teritoriju Republike Hrvatske. 
(2) Visinu naknade iz stavka 1. ovog članka utvrđuje odlukom stručna organizacija iz članka 280. ovoga Zakona prema propisima o nadzoru cijena. 
(3) Odluka iz stavka 2. ovoga članka je opći akt iz članka 280. stavka 3. ovoga Zakona. 
Članak 269. 
(1) Naknadu za redovni, preventivni i izvanredni tehnički pregled vozila iz članka 265. stavka 2. i 3. ovoga Zakona plaća vlasnik vozila. 
(2) Vlasnik vozila plaća naknadu i za izvanredni tehnički pregled iz članka 265. stavka 4. ovoga Zakona ako se utvrdi da vozilo nije ispravno ili je tehnička ispravnost ovjerena, a vozilo nije bilo na tehničkom pregledu. 
Članak 270. 
Stanica za tehnički pregled vozila dužna je obavljati tehnički pregled vozila na propisanim, ispitanim i ispravnim uređajima i opremi, prema propisima o tehničkim pregledima i tehničkoj ispravnosti vozila. 
Članak 271. 
Stanica za tehnički pregled vozila ne smije ovjeriti tehničku ispravnost vozila ni vozilo na redovnom tehničkom pregledu označiti kao ispravno, ako vozilo nije tehnički ispravno i ako za njega nisu plaćene propisane obveze (porez, obvezatno osiguranje, carina, naknada za ceste i dr.). 
Članak 272. 
Ako nadzornik na tehničkom pregledu utvrdi da su uređaji za upravljanje ili za zaustavljanje ili za pogon na tekući plin na vozilu neispravni toliko da bi takvo vozilo ugrozilo sigurnost prometa na cestama, zabranit će vozaču da se vozilo uključi u promet na cesti dok se ne uklone neispravnosti. Ako se vozač takvim vozilom uključi u promet na cesti, stanica za tehnički pregled vozila obavijestit će o tome najbližu policijsku upravu, odnosno policijsku postaju. 
Članak 273. 
Stanica za tehnički pregled vozila dužna je voditi propisane evidencije, obrađivati podatke o tehničkim pregledima i utvrđenim neispravnostima vozila i dostavljati ih policijskoj upravi, odnosno policijskoj postaji na čijem području ima sjedište, a određene podatke i stručnoj organizaciji iz članka 280. ovoga Zakona, odnosno prema propisima o registraciji i tehničkim pregledima vozila. 
Članak 274. 
(1) Stanica za tehnički pregled vozila dužna je održavati u ispravnom i urednom stanju objekte, uređaje i opremu. 
(2) Uređaji i oprema za tehnički pregled vozila podvrgavaju se ispitivanju prema propisima o mjerilima i metrorološkim uvjetima najmanje svakih 12 mjeseci, a nadzoru najmanje svaka tri mjeseca. 
(3) Ispitivanje uređaja i opreme prema stavku 2. ovoga članka obavlja organizacija koja je za to ovlaštena prema propisima o mjerilima, a nadzor obavlja stručna organizacija iz članka 280. ovoga Zakona. 
Članak 275. 
Upravni nadzor nad radom stanica za tehničke preglede vozila obavlja Ministarstvo unutarnjih poslova. 
Članak 276. 
(1) Ako ovlašteni radnik Ministarstva unutarnjih poslova utvrdi da stanica za tehnički pregled vozila koristi neispravne uređaje i opremu ili da objekt i prostor ne udovoljavaju propisanim uvjetima ili da tehničke preglede vozila obavlja osoba koja nema dopuštenje (licencu) ili ako poslove povjerene stanici za tehnički pregled vozila ne obavlja prema propisima i prema općim aktima stručne organizacije iz članka 280. ovoga Zakona rješenjem će joj privremeno zabraniti rad i odrediti rok za otklanjanje utvrđenih nedostataka. 
(2) Protiv rješenja iz stavka 1. ovoga članka može se izjaviti žalba Ministarstvu unutarnjih poslova. Žalba ne odgađa izvršenje rješenja. 
(3) Ako stanica za tehnički pregled vozila ne otkloni utvrđene nedostatke u određenom roku, Ministarstvo unutarnjih poslova oduzet će joj ovlaštenje za obavljanje tehničkih pregleda vozila. 
Članak 277. 
(1) Ako ovlašteni radnik iz članka 276. ovoga Zakona u obavljanju nadzora nad radom stanica za tehnički pregled vozila utvrdi da nadzornik, odnosno referent za poslove registracije vozila, tehničke preglede vozila ili poslove registracije vozila, ne obavlja stručno i u skladu s propisima, ministar unutarnjih poslova može mu oduzeti dopuštenje (licencu) na vrijeme od jedne godine. 
(2) Ako nadzornik ovjeri tehničku ispravnost vozila na kome nije izvršen tehnički pregled ili ovjeri tehničku ispravnost vozila kojem su neispravni uređaji za zaustavljanje, upravljanje ili za pogon na tekući plin ili da za vozilo nisu plaćene propisane obveze, ministar unutarnjih poslova oduzet će mu dopuštenje (licencu) za obavljanje tehničkih pregleda vozila. 
Članak 278. 
(1) Nadzornici i osobe koje obavljaju administrativne poslove u svezi s tehničkim pregledima te poslove registracije vozila dužni su pristupiti provjeri stručnosti svake druge godine. 
(2) Provjeru stručnosti iz stavka 1. ovoga članka provodi stručna organizacija iz članka 280. ovoga Zakona. 
Članak 279. 
Nadzorniku i osobi koja obavlja administrativne poslove, odnosno poslove registracije vozila, koja ne pristupi provjeri stručnosti ili na toj provjeri ne zadovolji, stanica za tehnički pregled ne smije dopustiti obavljanje poslova tehničkog pregleda i registracije vozila za vrijeme dok na toj provjeri ne zadovolji. 
Članak 280. 
(1) Poslove organiziranja i jedinstvenog provođenja tehničkih pregleda vozila, organiziranja poslova registracije vozila u stanicama za tehničke preglede vozila i izdavanja pokusnih pločica kao javne ovlasti, obavlja stručna organizacija, koju na temelju javnog natječaja, ovlasti Ministarstvo unutarnjih poslova. 
(2) Ako stručna organizacija iz stavka 1. ovoga članka ne obavlja povjerene joj poslove stručno i u skladu s propisima, Ministarstvo unutarnjih poslova oduzet će joj ovlaštenje. Ako je stručnoj organizaciji oduzeto ovlaštenje, poslove iz stavka 1. ovoga članka kao i stručni nadzor obavlja Ministarstvo unutarnjih poslova. 
(3) Stručna organizacija iz stavka 1. ovoga članka općim aktima: uređuje odnose od interesa za jedinstveno organiziranje i obavljanje tehničkih pregleda i registracije vozila u stanicama za tehničke preglede vozila te izdavanje pokusnih pločica, utvrđuje mrežu i kriterije o dovoljnom broju stanica za tehničke preglede vozila s obzirom na njihovu međusobnu udaljenost i kapacitet, normative i vrednovanje rezultata rada djelatnika stanica za tehničke preglede, utvrđuje program i način provjere stručnosti iz članka 278. ovoga Zakona, uređuje i obavlja i druge poslove na temelju ovlaštenja određenih ovim Zakonom. Opći akti objavljuju se u "Narodnim novinama". 
(4) U obavljanju poslova iz stavka 3. ovoga članka, stručna organizacija prati i usklađuje rad, usklađuje kriterije, pruža stručnu i drugu pomoć stanicama za tehničke preglede, obavlja stručni nadzor i druge stručne poslove koji joj propisom ministra unutarnjih poslova budu povjereni te surađuje sa istim ili sličnim tijelima u zemlji i svijetu. 
(5) Drugi međusobni odnosi stručne organizacije, stanica za tehničke preglede vozila te poduzeća iz članka 258. stavak 4. ovoga Zakona, uređuju se ugovorom. 
(6) Ministarstvo unutarnjih poslova obavlja nadzor nad zakonitošću općih akata iz stavka 3. ovoga članka i može ih obustaviti od izvršenja. 
(7) Upravni i stručni nadzor nad radom organizacije iz stavka 1. ovoga članka obavlja Ministarstvo unutarnjih poslova. 
Članak 281. 
(1) Ako stručna organizacija utvrdi da stanica za tehnički pregled vozila koristi neispravne uređaje i opremu ili da objekt i prostor ne udovoljavaju propisanim uvjetima ili da tehničke preglede vozila obavlja osoba koja nema dopuštenje (licencu) ili da stanica ne obavlja poslove u skladu s općim aktima, Ministarstvo unutarnjih poslova rješenjem će joj privremeno zabraniti rad i odrediti rok za otklanjanje utvrđenih nedostataka. 
(2) Ako stanica za tehnički pregled vozila ne otkloni utvrđene nedostatke u određenom roku, Ministarstvo unutarnjih poslova oduzet će joj ovlaštenje za obavljanje tehničkih pregleda vozila. 
4. ISPITIVANJE I HOMOLOGACIJA VOZILA 
Članak 282. 
(1) Vozila na motorni pogon i priključna vozila, odnosno njihovi dijelovi i oprema koja se proizvode, moraju se podvrgnuti postupku homologacije radi utvrđivanja odgovaraju li propisanim uvjetima homologacije. 
(2) Za homologirana vozila, odnosno njihove dijelove ili opremu, izdaje se certifikat sukladnosti. 
(3) Za uvezena vozila, odnosno njihove dijelove ili opremu, koja imaju certifikat sukladnosti izdan u inozemstvu, obavlja se postupak ispitivanja - provjera vjerodostojnosti homologacije, o čemu se izdaje homologacijski list. 
(4) Certifikat sukladnosti, odnosno homologacijski list prema odredbama stavka 1. i 3. ovoga članka, izdaje Državni zavod za normizaciju i mjeriteljstvo. 
(5) Državni zavod za normizaciju i mjeriteljstvo poslove iz stavka 1., 3. i 4. ovoga članka ne može prenijeti na drugu pravnu osobu. 
Članak 283. 
(1) Vozila na motorni pogon i priključna vozila koja se serijski ili pojedinačno proizvode, preinačuju ili bitnije popravljaju moraju glede konstrukcijskih osobina i uređaja bitnih za sigurno sudjelovanje u prometu, biti podvrgnuta ispitivanju prije puštanja u promet. Tom ispitivanju podliježu i motori, šasije i rezervni dijelovi koji su bitni za sigurnost prometa (dijelovi uređaja za upravljanje, za zaustavljanje, za spajanje vučnog i priključnog vozila, za davanje svjetlosnih znakova, za osvjetljavanje ceste i sl.). 
(2) Vozila za koja nisu poznati tehnički podaci potrebni za tehnički pregled i registraciju podvrgavaju se ispitivanju konstrukcijskih osobina i uređaja vozila radi utvrđivanja tih podataka. 
(3) O tehničkim podacima utvrđenim u postupku iz stavka 1. i 2. ovoga članka izdaje se potvrda o ispitivanju konstrukcijskih osobina i uređaja. 
(4) U postupku ispitivanja vozila provjerava se jesu li vozila, odnosno pojedini uređaji na vozilima homologirani. 
Članak 284. 
(1) Ispitivanje u slučajevima iz članka 283. ovoga Zakona kao i ispitivanje konstrukcijskih osobina i uređaja vozila prema drugim propisima obavlja organizacija koju ovlasti Ministarstvo pomorstva, prometa i veza u suglasnosti s Ministarstvom gospodarstva. 
(2) Organizacija iz stavka 1. ovoga članka dužna je obavljati ispitivanje u skladu s propisima, normativima i tehničkim uputstvima. 
Članak 285. 
Potvrdu iz članka 283. stavka 3. ovoga Zakona o ispitivanju serijskih ili pojedinačno proizvedenih vozila, motora, šasije ili rezervnog dijela pribavlja proizvođač, a potvrdu o ispitivanju konstrukcijskih osobina i uređaja preinačenog ili bitnije popravljenog vozila, motora, šasije ili rezervnog dijela pribavlja vlasnik vozila. 
Članak 286. 
Ako je za vozilo izdana potvrda s tehničkim podacima koji ne odgovaraju stvarnom stanju vozila ili je izdana potvrda o ispitivanju od dvije ili više organizacija s različitim tehničkim podacima, ispitivanje konstrukcijskih osobina i uređaja vozila obavit će povjerenstvo koje odredi Ministarstvo pomorstva, prometa i veza. 
Članak 287. 
(1) Iznimno od članka 284. ovoga Zakona ispitivanje rezervoara plina na vozilu kojem je ugrađen uređaj za pogon na plin, obavlja inspekcija parnih kotlova. 
(2) Ispitivanje uređaja i opreme za plinski pogon može obavljati i organizacija za ispitivanje kvalitete robe. 
Članak 288. 
Upravni i stručni nadzor nad poslovima ispitivanja konstrukcijskih osobina i uređaja vozila obavlja Ministarstvo pomorstva, prometa i veza. 
X. POSEBNE SIGURNOSNE MJERE 
Članak 289. 
(1) Ovlaštena službena osoba može vozača, putnika na motociklu ili prednjem sjedištu osobnog automobila, a pod uvjetom da svojim ponašanjem ometa ili ugrožava promet - i drugog sudionika u prometu - podvrgnuti ispitivanju pomoću odgovarajućih sredstava i aparata (alkometar i dr.) ili ga odvesti na stručni pregled radi provjere ima li alkohola u organizmu, ili pokazuje li znake alkoholne poremećenosti, odnosno nalazi li se pod utjecajem opojnih droga ili lijekova na kojima je označeno da se ne smiju upotrebljavati prije ni za vrijeme vožnje. 
(2) Sudionici u prometu iz stavka 1. ovoga članka dužni su podvrgnuti se ispitivanju, odnosno stručnom pregledu. 
(3) Krv i urin analizirat će se kod sudionika u prometu koji poriče da je pod utjecajem alkohola ili da u organizmu ima alkohola ili poriče da se nalazi pod utjecajem opojnih droga ili lijekova na kojima je označeno da se ne smiju upotrebljavati prije ni za vrijeme vožnje ako zbog toga ne bi nastupile štetne posljedice za njegovo zdravlje. 
(4) Ako je ispitivanjem provedenim prema odredbama ovoga članka utvrđeno da je sudionik u prometu pod utjecajem alkohola, opojnih droga ili lijekova na kojima je označeno da se ne smiju upotrebljavati prije ni za vrijeme vožnje, troškove ispitivanja snosi sudionik u prometu. 
Članak 290. 
(1) Brzina kretanja vozila utvrđuje se pomoću uređaja za mjerenje brzine kretanja vozila, tahografskog zapisa ili neposrednim praćenjem s vozilom. 
(2) Fotografija i videozapis s podacima o utvrđenoj brzini, tahografski zapis i zapisnik o očitanju na radaru koji nema zapis ili brzinomjera, služe kao dokaz o utvrđenoj brzini kretanja vozila. 
Članak 291. 
(1) Policijska uprava, odnosno policijska postaja oduzet će vozačku dozvolu vozaču i instruktoru vožnje za kojeg se pregledom utvrdi da je postao tjelesno ili duševno nesposoban za upravljanje vozilima, za vrijeme dok ta nesposobnost traje. 
(2) Vozaču ili instruktoru vožnje koji ima pravo upravljati motornim vozilima više kategorija, a to mu pravo za pojedine kategorije bude ograničeno zbog razloga predviđenih u stavku 1. ovoga članka, poništit će se u vozačkoj dozvoli te kategorije ili će se izdati na njegov zahtjev nova vozačka dozvola u koju će se upisati one kategorije vozila kojima ima pravo upravljati. 
(3) Vozaču ili instruktoru vožnje koji se ne podvrgne nadzornome zdravstvenom pregledu na koji je upućen, vozačka će se dozvola oduzeti dok se tom pregledu ne podvrgne. 
Članak 292. 
(1) Ovlaštena službena osoba će privremeno oduzeti vozačku dozvolu i isključiti iz prometa vozača kojeg zatekne da upravlja vozilom ili da pokušava upravljati vozilom ako je očito da je vozač u takvu psihofizičkom stanju (umor, bolest, utjecaj opojnih droga ili lijekova na kojima je označeno da se ne smiju upotrebljavati prije ni za vrijeme vožnje) da nije sposoban sigurno upravljati vozilom (članak 197.) ili da nema pomagala za koja je navedeno u vozačkoj dozvoli da ih mora koristiti tijekom upravljanja (članak 195. stavak 2.). 
(2) Ovlaštena službena osoba postupit će na način iz stavka 1. ovoga članka i prema vozaču iz članka 198. ovoga Zakona. 
(3) Ovlaštena službena osoba isključit će iz prometa i vozača kojeg zatekne da upravlja vozilom a nema vozačke dozvole određene kategorije ili da upravlja vozilom u vrijeme kad mu je vozačka dozvola oduzeta. 
(4) Ovlaštena službena osoba postupit će na način iz stavka 1., 2. i 3. ovoga članka i prema instruktoru vožnje koji u organizmu ima alkohola ili pokazuje znake alkoholne poremećenosti za vrijeme kad osposobljava kandidata za vozača te kad ga zatekne da osposobljava kandidata za vozača, a nema vozačku dozvolu određene kategorije ili u vrijeme kada mu je vozačka dozvola oduzeta. 
(5) Ovlaštena službena osoba postupit će na način iz stavka 1. ovoga članka prema vozaču iz članka 242. ovoga Zakona koji neprekidno upravlja vozilom duže od pet sati, odnosno koji u roku 24 sata upravlja vozilom duže od osam sati te prema vozaču iz članka 244. ovoga Zakona koji vozilom u tijeku 24 sata prijeđe više od 500 km, odnosno koji upravlja vozilom duže od osam sati. 
(6) Ovlaštena službena osoba postupit će na način iz stavka 1. ovoga članka prema sudioniku u prometu iz članka 289. stavka 2. ovoga Zakona koji odbije da se podvrgne ispitivanju, odnosno stručnom pregledu, vozaču koji se u naseljenom mjestu vozilom kreće brzinom većom za 50 km/sat od dopuštene te vozaču koji napusti mjesto prometne nezgode (članak 175. stavak 1. točka 1.). 
(7) U slučajevima iz stavka 2., 4. i 6. ovoga članka ovlaštena službena osoba, uz predočenje dokaza o počinjenom prekršaju, privremeno oduzima vozaču vozačku dozvolu do okončanja prekršajnog postupka, ali ne duže od 90 dana. 
(8) Protiv oduzimanja vozačke dozvole u slučajevima iz stavka 7. ovoga članka, vozač može u roku od osam dana uložiti prigovor prekršajnom sudu putem policijske uprave, odnosno policijske postaje, čija je ovlaštena službena osoba oduzela vozačku dozvolu i koja je prigovor dužna u roku od 24 sata od zaprimanja dostaviti prekršajnom sudu. 
(9) U slučajevima iz stavka 8. ovoga članka prekršajni sud dužan je donijeti rješenje po uloženom prigovoru u roku od 30 dana od dana zaprimanja spisa, a vrijeme za koje je vozačka dozvola oduzeta od strane ovlaštene službene osobe, u slučaju odbitka prigovora, uračunat će se u vrijeme zaštitne mjere oduzimanja vozačke dozvole izrečene po prekršajnom sudu. 
(10) Prigovor iz stavka 8. ovoga članka ne odgađa oduzimanje vozačke dozvole. 
(11) Ovlaštena službena osoba, odnosno policijska postaja ili policijska uprava čija je ovlaštena službena osoba oduzela vozačku dozvolu prema odredbama stavka 1. i 5. ovoga članka dužni su vozaču vratiti dozvolu čim prestanu razlozi zbog kojih je oduzeta, a najkasnije u roku od 24 sata od sata oduzimanja. 
(12) Ako vozač iz stavka 1. i 5. ovoga članka ne preuzme oduzetu vozačku dozvolu u roku od tri dana od dana oduzimanja, vozačka dozvola dostavit će se tijelu u čijoj se evidenciji vodi. 
(13) Ovlaštena službena osoba koja je oduzela vozačku dozvolu po odredbama stavka 1., 2., 4., 5. i 6. ovoga članka dužna je vozaču o tome izdati potvrdu koja sadrži: ime i prezime vozača, broj vozačke dozvole, dan i sat njezina oduzimanja i način i mjesto njezina vraćanja. 
Članak 293. 
(1) Vozačima koji su kažnjeni za određene prekršaje iz ovoga Zakona, osim novčane kazne, određuju se i kazneni bodovi. 
(2) Broj kaznenih bodova određuje se od jedan do tri, ovisno o težini prekršaja. 
(3) Kazneni bodovi se evidentiraju u evidenciju vozača na temelju pravomoćne odluke o kažnjavanju, odnosno nakon naplate kazne na mjestu izvršenja prekršaja. 
(4) U slučaju stjecaja kazneni se bodovi određuju samo za prekršaj za koji je utvrđen veći broj kaznenih bodova. 
Članak 294. 
(1) Vozača kojem je u roku dvije godine (24 mjeseca), zbog počinjenih prekršaja iz ovoga Zakona, određeno najmanje pet kaznenih bodova, policijska uprava, odnosno policijska postaja, u kojoj se vodi u evidenciji vozača, pozvat će na predavanje o posljedicama prometnih nezgoda. 
(2) Za vozača koji se iz opravdanih razloga ne odazove pozivu iz stavka 1. ovoga članka, odredit će se novi rok za primjenu te mjere. 
(3) Vozač koji se ne odazove na predavanje o posljedicama prometnih nezgoda, a svoj nedolazak ne opravda, kaznit će se na temelju članka 305. stavka 1. točke 21. ovoga Zakona i privremeno će mu se rješenjem oduzeti vozačka dozvola za vrijeme dok se ne odazove na predavanje. Žalba na rješenje o privremenom oduzimanju vozačke dozvole ne odgađa izvršenje rješenja. 
(4) Vozaču kojem je u roku iz stavka 1. ovoga članka, zbog počinjenih prekršaja iz ovoga Zakona, određeno najmanje sedam kaznenih bodova, oduzet će se vozačka dozvola u trajanju od 90 dana. 
(5) Oduzeta vozačka dozvola prema stavku 4. ovoga članka vratit će se vozaču nakon proteka roka iz stavka 4. ovoga članka, uz predočenje dokaza da je zadovoljio na provjeri poznavanja prometnih propisa. 
(6) Provjeru poznavanja prometnih propisa iz stavka 5. ovoga članka, na zahtjev vozača, 30 dana prije isteka roka iz stavka 4. ovoga članka, obavlja policijska uprava koja vozača vodi u evidenciji, prema propisu što ga donosi ministar unutarnjih poslova. 
(7) Vozaču, kojem u roku od četiri godine zbog počinjenih prometnih prekršaja ponovo bude određeno sedam kaznenih bodova, oduzet će se vozačka dozvola na 180 dana. Oduzeta vozačka dozvola vratit će se pod uvjetima utvrđenim u stavku 5. i 6. ovoga članka. 
(8) Rješenje o oduzimanju vozačke dozvole donosi policijska uprava, odnosno policijska postaja u čijoj se evidenciji vozač vodi. Žalba na rješenje ne odgađa izvršenje rješenja. 
(9) Vozači koji su pozvani na predavanja i koji pristupe na provjeru poznavanja prometnih propisa snose troškove predavanja, odnosno provjere u visini koju odredi ministar unutarnjih poslova. 
Članak 295. 
(1) Kazneni bodovi za pojedinačni prekršaj brišu se iz evidencije po proteku 24 mjeseca od dana kada su određeni. 
(2) Vozaču prema kojem je primijenjena mjera iz članka 294. stavka 4. i 7. ovoga Zakona, svi određeni kazneni bodovi se brišu nakon što pristupi i zadovolji na provjeri poznavanja prometnih propisa. 
Članak 296. 
(1) Osobi iz članka 214. ovoga Zakona koja odbije podvrgnuti se provjeri ili koja pri provjeri ne pokaže potrebnu stručnu osposobljenost, oduzet će se licenca, odnosno zabraniti rad sve dok se ne podvrgnu provjeri ili na toj provjeri ne pokažu dovoljno znanja. 
(2) Osobe iz stavka 1. ovoga članka koje na provjeri ne pokažu potrebno znanje mogu se, na svoj zahtjev, podvrgnuti ponovnoj provjeri nakon proteka 15 dana od dana provjere. 
(3) Ako osobe iz stavka 1. ovoga članka i nakon tri provjere ne pokažu dovoljno znanja, ne mogu pristupiti ponovnoj provjeri dok ne protekne šest mjeseci od dana posljednje provjere. 
Članak 297. 
Vozač kojem je vozačka dozvola oduzeta (članak 291.i 294.) ili je isključen iz prometa (članak 292.), ne smije u prometu na cesti upravljati vozilom za vrijeme dok mu je vozačka dozvola oduzeta, odnosno dok je isključen iz prometa. 
Članak 298. 
(1) Ako ovlaštena službena osoba zatekne vozilo koje zbog tehničke neispravnosti ugrožava ili ometa druge sudionike u prometu, ili na kojem je teret nepravilno smješten, odnosno nedovoljno osiguran, ili kojim se bez dozvole prevozi teret čije dimenzije, odnosno masa premašuju najveće dopuštene dimenzije, odnosno masu ili osovinsko opterećenje, ili koje se kreće cestom na kojoj je kretanje te vrste vozila zabranjeno, ili se kreće bez zimske opreme na dijelu ceste i u vrijeme kad je zimska oprema obvezatna, naredit će vozaču da odmah prekine kretanje vozilom i otkloni neispravnost ili da vozilo odveze do određenog mjesta gdje može otkloniti neispravnost, odnosno da vozilom nastavi kretanje na cesti na kojoj je kretanje te vrste vozila dopušteno, odnosno da upotrijebi zimsku opremu. 
(2) Ovlaštena službena osoba može narediti vozaču da vozilo odveze u stanicu za tehnički pregled vozila radi utvrđivanja neispravnosti ili odrediti da se vozilo pregleda u pokretnoj stanici za tehnički pregled vozila. Ako se na tom pregledu utvrdi da vozilo nije tehnički ispravno, troškove pregleda snosi vozač. 
(3) Ako vozač ne postupi po naređenju iz stavka 1. i 2. ovoga članka, ovlaštena službena osoba isključit će vozilo iz prometa. 
(4) Ovlaštena službena osoba isključit će iz prometa i vozilo koje nije registrirano ili koje nema propisane registarske pločice ili koje nije u propisanom roku podvrgnuto redovnom ili izvanrednom tehničkom pregledu. 
Članak 299. 
(1) Ovlaštena službena osoba koja je isključila vozilo iz prometa vozaču će privremeno oduzeti registarske pločice. 
(2) Policijska uprava, odnosno policijska stanica čija je ovlaštena službena osoba privremeno oduzela registarske pločice dužne su ih vozaču vratiti kada prestanu razlozi zbog kojih su oduzete. 
(3) Ako vozač u roku od 30 dana ne otkloni razloge zbog kojih je vozilo isključeno iz prometa i ne preuzme oduzete registarske pločice iste će se dostaviti tijelu koje vozilo vodi u evidenciji. 
(4) Ovlaštena službena osoba koja je privremeno oduzela registarske pločice po odredbama ovoga članka dužna je vozaču o tome izdati potvrdu koja sadrži naziv i sjedište tijela čiji je djelatnik oduzeo registarske pločice, vrstu i registarski broj vozila, naziv tijela koje je izdalo prometnu dozvolu, ime i prezime vlasnika vozila i njegovu adresu, ime i prezime vozača i njegovu adresu, razlog oduzimanja, datum, vrijeme, cestu i mjesto oduzimanja, način i vrijeme vraćanja te pečat tijela i potpis ovlaštene službene osobe. 
XI. SAVJET ZA SIGURNOST PROMETA NA CESTAMA 
Članak 300. 
(1) Radi promicanja i usklađivanja prometno-preventivnih aktivnosti i prometne kulture sudionika u prometu na cestama, ministar pomorstva, prometa i veza u Ministarstvu pomorstva, prometa i veza osniva Hrvatski savjet za sigurnost prometa na cestama (u daljnjem tekstu: Savjet). 
(2) Članovi Savjeta imenuju se iz reda znanstvenih i stručnih djelatnika iz oblasti značajnih za sigurnost prometa na cestama te iz redova državnih tijela i organizacija od značaja za sigurnost u prometu. 
(3) Predsjednika i članove Savjeta, na prijedlog ministara, znanstvenih i stručnih organizacija, imenuje ministar pomorstva, prometa i veza. 
(4) Stručne i administrativne poslove Savjeta obavlja Ministarstvo pomorstva, prometa i veza. Za usklađivanje i obavljanje tih poslova ministar pomorstva,prometa i veza imenuje tajnika Savjeta. Tajnik je djelatnik Ministarstva pomorstva, prometa i veza na neodređeno vrijeme. 
(5) Savjet može osnivati svoje odbore i sekcije i u suglasnosti s ministrom prometa i veza donosi Poslovnik o svom radu. 
Članak 301. 
(1) Savjet u suradnji s nadležnim tijelima brine: 
1. o unapređenju prometnog odgoja i osposobljavanja mladih za sudjelovanje u prometu, 
2. o unapređenju propagandnog i informativnog djelovanja prema sudionicima u prometu, 
3. o poticanju razvoja službe pomoći i informiranja na cestama, 
4. o preventivnim aktivnostima na cestama i vozilima, 
5. o poticanju razvoja službe hitne medicinske pomoći na cestama, 
6. o suradnji i usklađivanju s istim ili sličnim tijelima u zemlji i svijetu, 
7. o drugim preventivnim aktivnostima u sigurnosti cestovnog prometa. 
(2) Savjet također razmatra i daje mišljenje nadležnim ministarstvima o nacrtima prijedloga Zakona i drugih propisa od važnosti za sigurnost prometa. 
Članak 302. 
(1) Sredstva za obavljanje aktivnosti iz članka 301. ovoga Zakona, na osnovi godišnjeg programa rada, osiguravaju se u proračunu Republike Hrvatske. 
(2) Za poslove i programe iz članka 301. ovoga Zakona, sredstva mogu osiguravati i neposredno zainteresirane pravne ili fizičke osobe. 
(3) Program rada iz stavka 1. ovoga članka, na prijedlog ministra pomorstva, prometa i veza, utvrđuje Vlada Republike Hrvatske. 
XII. KAZNENE ODREDBE 
Članak 303. 
(1) Novčanom kaznom od 6.000 do 25.000 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba: 
1. ako ne organizira i ne obavlja nadzor nad stanjem i održavanjem javnih cesta ili objekata na njima, nad postavljanjem prometnih znakova ili posebnih uređaja za osvjetljavanje i označavanje obilježenih pješačkih prijelaza i nad osiguravanjem uvjeta za siguran i nesmetan promet na javnoj cesti(članak 5.), 
2. ako naredi ili dopusti da se njezinim vozilom na motorni pogon vuče priključno vozilo protivno odredbama članka 65. ovoga Zakona, 
3. ako naredi ili dopusti vučenje natovarenoga teretnog vozila s priključnim vozilom ili bez priključnog vozila, odnosno traktora s priključnim vozilom, protivno odredbama članka 74. ovoga Zakona, 
4. ako naredi ili dopusti da se na njezino vozilo ugrade uređaji za davanje posebnih svjetlosnih ili zvučnih znakova ili da se takvo vozilo upotrebljava u prometu na cesti protivno odredbama članka 128. ovoga Zakona, 
5. ako naredi ili dopusti da se njezino vozilo u prometu na cesti optereti preko svoje nosivosti, ili preko dopuštenog opterećenja, ili preko najveće dozvoljene mase ili preko mogućnosti koje dopuštaju osobine ceste i tehničko konstrukcijske mogućnosti vozila ili ako se njegovim vozilom prevozi teret koji nije raspoređen ili pričvršćen na način određen u članku 129. ovoga Zakona, 
6. ako glede obilježavanja cesta prometnim znakovima ne postupi po odredbama članka 150. stavka 1. i 2. ovoga Zakona, 
7. ako ne postavi ili ne održava prometne znakove na cesti tako da budu lako uočljivi danju i noću, ili ako ne ukloni, ne dopuni ili ne zamijeni prometne znakove koji ne odgovaraju izmijenjenim uvjetima prometa na cesti ili zahtjevima sigurnosti prometa (članak 151.), 
8. ako na cesti postavi ploče, znakove, svijetla, stupove ili druge slične predmete kojima se zaklanja ili umanjuje vidljivost postavljenih prometnih znakova, ili koji svojim oblikom, bojom, izgledom ili mjestom postavljanja oponašaju ili liče na neki prometni znak, ili zasljepljuju sudionike u prometu, ili odvraćaju njihovu pažnju u mjeri koja može biti opasna za sigurnost prometa (članak 153.), 
9. ako na javnoj cesti izvan naselja, sa suvremenim kolnikom za promet u oba smjera,na kojem postoje samo dvije prometne trake iste ne odvoji odgovarajućom uzdužnom crtom na kolniku, a na magistralnoj cesti ih ne obilježi i rubnim crtama (članak 163. stavak 2.), 
10. ako ne postavi odgovarajuće prometne znakove ispred prijelaza ceste preko željezničke pruge u istoj razini (članak 164. stavak 1.), 
11. ako postupi suprotno odredbama članka 168. ovoga Zakona, 
12. ako ne postavi uređaj za davanje svjetlosnih znakova ili uređaj za davanje zvučnih znakova na prijelazu ceste preko željezničke pruge u istoj razini u slučajevima iz članka 169. ovoga Zakona, 
13. ako ne postupi prema odredbama članka 170. stavka 1., 2. i 3. ovoga Zakona, 
14. ako ne obavijesti nadležnu policijsku upravu, odnosno policijsku postaju o prijemu osobe ozlijeđene u prometnoj nezgodi ili o smrti osobe ozlijeđene u prometnoj nezgodi (članak 180.), 
15. ako poslije prometne nezgode, na zahtjev ovlaštene osobe, ne poduzme mjere za hitno uklanjanje vozila, tereta, stvari ili drugog rasutog materijala sa ceste ili ne osigura prohodnost ceste (članak 181. stavak 3.), 
16. ako naredi ili dopusti da vozilom upravlja vozač za kojega se može zaključiti da zbog umora, bolesti, psihičkog stanja ili uporabe opojnih droga ili lijekova na kojima je označeno da se ne smiju upotrebljavati prije i za vrijeme vožnje, nije u stanju sigurno upravljati vozilom (članak 197.), 
17. ako naredi ili dopusti da vozač, odnosno instruktor vožnje koji u organizmu ima alkohola ili pokazuje znake alkoholne poremećenosti otpočne upravljati vozilom, odnosno da osposobljava kandidata za vozača u praktičnom upravljanju vozilom (članak 198. stavak 3.), 
18. ako povjerene joj poslove ne obavlja stručno ili ih obavlja protivno propisima (članak 208. i 280.), 
19. ako naredi ili dopusti da njezinim vozilom upravlja osoba koja nema pravo upravljati vozilom ili nema pravo upravljati vozilom one vrste ili kategorije u koju spada vozilo ( članak 227. stavak 2.), 
20. ako naredi ili dopusti da vozilom upravlja vozač koji se nije podvrgao nadzornom zdravstvenom pregledu (članak 236.), 
21. ako naredi ili dopusti da vozač autobusa ili teretnoga motornog vozila ili skupa vozila čija je najveća dozvoljena masa veća od 3.500 kg neprekidno upravlja vozilom duže od pet sati (članak 242. stavak 1.), 
22. ako ne osigura vozaču koji upravlja autobusom, teretnim motornim vozilom ili skupom vozila čija je najveća dopuštena masa veća od 3.500 kg neprekidan odmor od najmanje l2 sati prije početka njegovoga radnog dana (članak 243. stavak 1.), 
23. ako ne osigura da se vozač koji upravlja autobusom, teretnim motornim vozilom ili skupom vozila čija je najveća dopuštena masa veća od 20 tona, kad u tijeku 24 sata prelazi više od 500 km, zamijeni drugim vozačem najkasnije poslije osam sati upravljanja vozilom, odnosno poslije predjenih 500 km puta (članak 244.), 
24. ako u prometu na cesti upotrebljava vozilo koje ne ispunjava propisane uvjete glede dimenzija, ukupne mase ili osovinskog opterećenja ili nema ispravne propisane uređaje za upravljanje, uređaje za zaustavljanje, uređaje za spajanje vučnog i priključnog vozila, tahograf i gume (članak 246. stavak 1.), 
25. ako na vozilu koristi registarske pločice koje nisu izdate za to vozilo (članak 249. stavak 2.), 
26. ako ne vrati registarske pločice vozila kome nije produžena važnost prometne dozvole ili tehničkog pregleda ni poslije l5 dana od proteka ili ako u propisanom roku ne odjavi vozilo, odnosno ne prijavi promjenu podataka upisanih u prometnoj dozvoli ili knjižici vozila (članak 257.), 
27. ako proizvodi, održava, popravlja vozila ili stavlja u promet vozila, uređaje ili rezervne dijelove za vozila protivno odredbama članka 265. stavka 1. i 2. ovoga Zakona, 
28. ako pusti u promet vozila ili njihove dijelove protivno odredbama članka 283. ovoga Zakona, 
29. ako naredi ili dopusti da vozač kome je oduzeta ili zadržana vozačka dozvola upravlja vozilom u prometu na cesti za vrijeme za koje mu je vozačka dozvola oduzeta ili zadržana (članak 297.), 
30. ako naredi ili dopusti da u prometu na cestama sudjeluje vozilo koje je isključeno iz prometa (članak 298. stavak 3. i 4.), 
(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se novčanom kaznom od 2.500 do 5.000 kuna i odgovorna osoba u pravnoj osobi. 
(3) Novčanom kaznom od 2.500 do 5.000 kuna kaznit će se za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka i odgovorna osoba u tijelu državne vlasti ili tijelu jedinice lokalne samouprave i uprave. 
(4) Novčanom kaznom od 3.000 do 10.000 kuna kaznit će se za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka i fizička osoba koja samostalno obavlja osobnim radom i sredstvima zanatsku ili drugu djelatnost. 
(5) Ako je prekršajem iz stavka 1. ovoga članka izazvana neposredna opasnost za drugog sudionika u prometu ili prometna nezgoda, pravna osoba kazniti će se novčanom kaznom od 10.000 do 30.000 kuna, odgovorne osobe iz stavka 2. i 3. ovoga članka novčanom kaznom od od 3.000 do 8.000 kuna, a fizička osoba iz stavka 4. ovoga članka novčanom kaznom od 6.000 do 12.000 kuna. 
Članak 304. 
(1) Novčanom kaznom od 3.000 do 12.000 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba: 
1. ako naredi ili dopusti da se na kolniku i nogostupu ostave njezina oštećena, dotrajala ili neregistrirana vozila ili da se ostave, nanesu ili bace na kolnik i nogostup otpaci ili predmeti i tvari što mogu ometati ili ugroziti sigurnost prometa ili zagaditi okoliš, ili ne ukloni s kolnika i nogostupa vozilo, otpatke, predmete i tvari (članak 10. stavak 1. i 2.), 
2. ako protivno odredbama članka 11. ovoga Zakona ošteti ili zauzme javnu cestu ili njezin zaštitni pojas, odnosno kolnik ili nogostup ili njihove dijelove, 
3. ako naredi ili dopusti da se traktorom u prometu na cesti vuče zaprežno vozilo koje nije preuređeno za traktorsku vuču ili da se vuče više od jednoga zaprežnog vozila, ili da u prometu na cestu sudjeluje zaprežno vozilo koje vuče traktor, a nema kotače sa pumpanim gumama ili ako zaprežno vozilo nije priključeno traktoru krutom zglobnom vezom (članak 66.), 
4. ako naredi ili dopusti da se radnim strojem u prometu na cesti vuku priključci koji ne služe njihovoj namjeni (članak 67.), 
5. ako naredi ili dopusti da se neispravno vozilo vuče protivno odredbama članka 72. stavka 2. ovoga Zakona, 
6. ako naredi ili dopusti da se njezinim vozilom prevozi teret protivno odredbama članka 130. ovoga Zakona, 
7. ako ne osigura da teret bude na vozilu noću, kao i danju u slučaju smanjene vidljivosti, označen na način utvrđen u članku 131. ovoga Zakona, 
8. ako naredi ili dopusti da se u vozilu ili na vozilu prevozi više osoba nego što ima ugrađenih sjedala, odnosno više nego što je upisano u prometnoj dozvoli, odnosno knjižici vozila (članak 133.), 
9. ako naredi ili dopusti da se prevoze osobe u zatvorenom prostoru vozila koji se ne može otvoriti iznutra (članak 135.), 
10. ako naredi ili dopusti da se na teretnom motornom vozilu u prostoru za smještaj tereta ili na priključnom vozilu koje vuče traktor prevoze osobe suprotno odredbama članka 142. ovoga Zakona, 
11. ako naredi ili dopusti da se za vrijeme kretanja po cesti na radnom stroju ili njegovom priključku ili na motokultivatoru i njegovom priključnom vozilu prevoze osobe suprotno odredbama članka 144. ovoga Zakona, 
12. ako naredi ili dopusti da se na turističkom vlaku prevoze osobe suprotno odredbama članka 146. ovoga Zakona, 
13. ako naredi ili dopusti da se u prometu na cesti prevoze osobe teretnim motornim vozilom ili priključnim vozilom na kojima je to zabranjeno (članak 147.), 
14. ako bez odobrenja obavlja pokusnu vožnju na cesti vozilom na motorni pogon ili ako ne poduzme mjere osiguranja određene u odobrenju za pokusnu vožnju (članak 149.), 
15. ako neovlašteno postavi, ukloni ili ošteti prometni znak ili izmijeni značenje prometnog znaka (članak 152. stavak 2.), 
16. ako znakove opasnosti i znakove izričitih naredbi ne prevuče reflektirajućim tvarima ili ne osvijetli vlastitim izvorom svjetlosti, a na autocesti i cesti rezerviranoj za promet motornih vozila, odnosno na magistralnoj cesti i znakove obavijesti (članak 155. stavak 1.) ili postavlja znakove kojima se ne može mijenjati značenje (članak 155. stavak 2.), 
17. ako rubovi kolnika na dijelu ceste kroz tunel, kao i rubove pješačkih otoka, otoka za usmjeravanje prometa i druge objekte na kolniku koji noću nisu dovoljno osvijetljeni ne obilježi na način propisan u članku 161. stavak 2. i 3. ovoga Zakona), 
18. ako prilikom izvođenja radova na cesti postavi branike koji nisu obojeni, odnosno osvijetljeni na način propisan u članku 170. stavak 4. ovoga Zakona, 
19. ako pri izvođenju radova na cesti ili iz drugih razloga, kada organizira naizmjenično propuštanje vozila iz suprotnih smjerova jednom prometnom trakom, ne upravlja propuštanjem vozila prema članku 171. ovoga Zakona, 
20. ako na cesti, bez odobrenja, održava športsku ili drugu priredbu ili aktivnost (članak 184.), 
21. ako na cesti počne športsku ili drugu priredbu ili aktivnost prije nego što su poduzete sve mjere osiguranja određene u odobrenju (članak 189. stavak 1.), 
22. ako ne prekine športsku ili drugu priredbu ili aktivnost na cesti u slučajevima iz članka 190. ovoga Zakona, 
23. ako posebnim znakom ne označi vozilo koje prati natjecatelje na športskoj priredbi na cesti (članak 191.), 
24. ako nakon završetka športske ili druge priredbe, odnosno aktivnosti na cesti ne ukloni sa ceste prometne znakove i druge oznake, uređaje, predmete i objekte koji su bili postavljeni radi održavanja priredbe, odnosno obavljanja aktivnosti, ili ako ne popravi i ne dovede u prvobitno stanje cestu i cestovne objekte koji su bili oštećeni pri održavanju priredbe, odnosno obavljanju aktivnosti (članak 192.), 
25. ako neovlašteno osposobljava kandidate za vozače (članak 201.), 
26. ako dopusti da kandidate za vozače vozila osposobljava osoba koja ne ispunjava uvjete propisane u članku 203. i 204. ovoga Zakona, 
27. ako vozilo na kome se kandidat za vozača osposobljava za praktično upravljanje vozilom ne obilježi posebnim pločicama (članak 207.), 
28. ako ne vodi ili neuredno vodi registar izdatih međunarodnih vozačkih dozvola ili izda međunarodnu vozačku dozvolu suprotno odredbama članka 226. stavka 2. i 4. ovoga Zakona, 
29. ako dozvoli da se kandidat za vozača osposobljava bez zdravstvenog pregleda (članak 231. stavak 1.), 
30. ako obavlja zdravstvene preglede a nije za to određena (članak 234.), 
31. ako dopusti da zdravstvene preglede kandidata za vozača i vozača obavljaju osobe koje nemaju određene specijalnosti (članak 235.), 
32. ako ne izda i ne dostavi nadležnoj policijskoj upravi, odnosno policijskoj postaji uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti vozača za kojeg se utvrdi da nije sposoban sigurno upravljati vozilom na cesti ili ako ne obavijesti policijsku upravu, odnosno policijsku postaju o duševnoj ili tjelesnoj nesposobnosti kandidata za vozača i vozača (članak 238.), 
33. ako naredi ili dopusti da njezinim motornim vozilom u prometu sudjeluje vozač bez individualne kontrolne knjižice (članak 243. stavak 5.), 
34. ako naredi ili dopusti da se u prometu na cestama upotrebljava vozilo koje nema propisanu opremu ili ispravne propisane uređaje, osim uređaja za upravljanje, uređaja za zaustavljanje, uređaja za spajanje vučnog ili priključnog vozila, tahografa i guma (članak 246. stavak 1.), 
35. ako naredi ili dopusti da njezina neregistrirana vozila sudjeluju u prometu na cestama (članak 248. stavak 1.), 
36. ako naredi ili dopusti da njezina vozila sudjeluju u prometu na cestama bez pokusnih pločica ili poslije isteka važenja pokusnih pločica (članak 248. stavak 2.), 
37. ako naredi ili dopusti da njezino vozilo koje je bilo privremeno registrirano sudjeluje u prometu na cestama nakon isteka važenje privremene registracije (članak 256.), 
38. ako neovlašteno izdaje pokusne pločice ili ih ne izdaje u skladu s propisima (članak 258. stavak 2. i 4.), 
39. ako za potvrđivanje prometne dozvole i knjižice vozila upotrebljava pečat suprotno članku 260. ovoga Zakona, 
40. ako naredi ili dopusti da u prometu na cestama sudjeluje njezino vozilo kojem nije ovjeren tehnički pregled (članak 263.), 
41. ako ne obavi preventivni tehnički pregled (članak 264.), 
42. ako obavlja tehnički pregled vozila, a za to nema ovlaštenje ili ga obavlja za vrijeme privremene zabrane rada (članak 266., 276. i 281.), 
43. ako naredi ili dopusti da tehnički pregled vozila, odnosno poslove u svezi s tehničkim pregledima i poslove registracije vozila obavlja osoba koja ne ispunjava uvjete iz članka 267. i 261. ovoga Zakona, 
44. ako naredi ili dopusti da se tehnički pregled vozila obavlja na uređajima i opremi koji za to nisu propisani i ispitani, ispravni, ili suprotno propisima o tehničkim pregledima i tehničkoj ispravnosti vozila (članak 270.), 
45. ako ne vodi propisanu evidenciju ili ne obrađuje podatke ili te podatke ne dostavlja policijskoj upravi, odnosno policijskoj postaji te stručnoj organizaciji (članak 273.), 
46. ako ne održava u ispravnom i urednom stanju objekt, uređaje i opremu stanice za tehnički pregled vozila ili uređaje i opremu ne podvrgava obveznom pregledu i nadzoru (članak 274.), 
47. ako naredi ili dopusti da tehničke preglede ili poslove registracije vozila obavlja nadzornik, odnosno referent kojem je oduzeto dopuštenje (članak 277.) ili nadzornik, odnosno osoba koja obavlja administrativne poslove ili poslove registracije vozila u stanici za tehnički pregled koji nisu zadovoljili na provjeri stručnosti (članak 279.), 
48. ako naredi ili dopusti da se u prometu na cesti koristi vozilo s ugrađenim uređajima za pogon na tekući plin za koji nije izdana potvrda o ispitivanju rezervoara (članak 287.). 
(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se novčanom kaznom od 1.000 d0 5.000 kuna i odgovorna osoba u pravnoj osobi. 
(3) Novčanom kaznom od 1.000 do 5.000 kuna kaznit će se za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka i odgovorna osoba u tijelu državne vlasti ili tijelu jedinice lokalne samouprave i uprave. 
(4) Novčanom kaznom od 2.000 do 6.000 kuna kaznit će se za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka i fizička osoba koja samostalno obavlja osobnim radom i sredstvima zanatsku ili drugu djelatnost. 
(5) Ako je prekršajem iz stavka 1. ovoga članka izazvana neposredna opasnost za drugog sudionika u prometu ili prometna nezgoda, pravna osoba kazniti će se novčanom kaznom od 6.000 do 15.000 kuna, odgovorne osobe iz stavka 2. i 3. ovog članka novčanom kaznom od 2.000 do 5.000 kuna, a fizička osoba iz stavka 4. ovoga članka novčanom kaznom od 3.000 do 10.000 kuna. 
Članak 305. 
(1) Novčanom kaznom u iznosu od 500 kuna kaznit će se za prekršaj: 
1. vozač koji ne zaustavi vozilo kada naiđe na vozilo kojim se prevoze djeca, kad je to vozilo zaustavljeno na kolniku radi ulaženja ili izlaženja djece (članak 16. stavak 4.), 
2. vozač koji na cesti postupa suprotno odredbama članka 24. stavka 2. ovoga Zakona, 
3. vozač koji se vozilom na cesti u naselju kreće brzinom koja je za više od 30 km na sat veća od dopuštene brzine, odnosno vozač koji se vozilom na cesti izvan naselja kreće brzinom koja je za više od 50 km na sat veća od dopuštene brzine (članak 28., 29. i 30.), 
4. vozač koji glede pravila prednosti prolaska postupi suprotno odredbama članka 32. ovoga Zakona, 
5. vozač koji na mjestu na kojem se prometom upravlja uređajem za davanje znakova prometnim svjetlima, ne zaustavi svoje vozilo na znak crvenog svjetla (članak 34. stavak 1. točka 1.), 
6. vozač koji otpočne ili obavi pretjecanje ili obilaženje suprotno odredbama članka 45. stavka 1. ovoga Zakona, 
7. vozač koji obavi pretjecanje prometnom trakom namijenjenom prometu iz suprotnog smjera, ispred vrha prijevoja ili u zavoju gdje je preglednost ceste nedovoljna (članak 47.), 
8. vozač koji pretječe vozilo koje se zaustavilo ispred obilježenog pješačkog prijelaza radi propuštanja pješaka (članak 49.), 
9. vozač koji ne zaustavi vozilo ispred obilježenog pješačkog prijelaza kad mu je datim znakom zabranjen prolaz (članak 108. stavak 1.), 
10. sudionik u prometu koji postupi suprotno odredbama članka 112. ovoga Zakona, 
11. sudionik u prometu koji ne postupi po zahtjevu izraženom pomoću znaka ili po naredbi ovlaštenih osoba iz članka 172. stavka 1. ovoga Zakona, 
12. vozač koji ne ostane na mjestu prometne nezgode (članak 175. stavak 1. i članak 176.), 
13. osoba koja je neposredno sudjelovala u prometnoj nezgodi, ako uzima alkoholna pića ili opojne droge ili lijekove na kojima je označeno da se ne smiju upotrebljavati prije i za vrijeme vožnje, prije nego što se obavi očevid (članak 182. stavak 1.), 
14. vozač koji upravlja vozilom pod utjecajem opojnih droga ili lijekova na kojima je označeno da se ne smiju upotrebljavati prije i za vrijeme vožnje ili je bolestan, ili u takvom duševnom stanju da je nesposoban za sigurno upravljanje vozilom (članak 197.), 
15. vozač pod utjecajem alkohola koji počne upravljati ili upravlja vozilom u prometu na cesti (članak 198. stavak 1.), odnosno vozač ili instruktor vožnje ako u organizmu ima alkohola ili pokazuje znake alkoholne poremećenosti (članak 198. stavak 3.), 
16. osoba koja u prometu na cesti upravlja vozilom prije stjecanja prava na upravljanje ( članak 217.), 
17. vlasnik vozila koji ne da podatke ili dade krive podatke o identitetu osobe kojoj je dao vozilo na upravljanje (članak 227. stavak 3.), 
18. vozač koji upravlja vozilom koje nije registrirano (članak 248.), 
19. vozač koji upravlja vozilom kojem je istekao rok važenja tehničkog pregleda (članak 263.), 
20. vozač ili instruktor vožnje koji odbije podvrgnuti se ispitivanju ili stručnom pregledu, odnosno uzimanju krvi ili krvi i urina (članak 289. stavak 2. i 3.), 
21. vozač koji se ne odazove pozivu na predavanje o posljedicama prometnih nezgoda (članak 294. stavak 3.). 
(2) Za prekršaje iz stavka 1. točke 1., 2., 4., 5., 6., 7., 8., 9., 10. i 11. izriče se i zaštitna mjera oduzimanja vozačke dozvole u trajanju od mjesec dana. 
(3) Za prekršaje iz stavka 1. točke 3., ukoliko je brzina kretanja vozila u naselju veća od 50 km/sat, izriče se i zaštitna mjera oduzimanja vozačke dozvole u trajanju od tri mjeseca. 
(4) Za prekršaje iz stavka 1. točke 12., 14., 15. i 20. izriče se i zaštitna mjera iz stavka 3. ovoga članka. 
(5) Za prekršaje iz stavka 1. ovoga članka kojim je izazvana neposredna opasnost za drugog sudionika u prometu ili je izazvana prometna nezgoda,počinitelj će se kazniti novčanom kaznom u iznosu od 700 do 4.000 kuna, a vozaču će se uz kaznu izreći i zaštitna mjera oduzimanja vozačke dozvole u trajanju od šest mjeseci. 
(6) Za prekršaj iz stavka 1. točke 17. ovoga članka, novčanom kaznom u iznosu od 500 do 2.000 kuna kaznit će se odgovorna osoba u trgovačkom društvu ili drugoj pravnoj osobi. 
(7) Osim novčane kazne za prekršaje iz stavka 1. točke 3., 12., 14., 15. i 20. ovoga članka, vozaču se određuju i tri kaznena boda, a za prekršaje iz stavka 1. točke 1., 2., 4., 5,. 6., 7., 8., 9., 10., 11., 13., 16. i 17. vozaču se određuju dva kaznena boda. 
(8) Vozaču koji počini prekršaj iz stavka 5. ovoga članka, nakon utvrđivanja kaznenih bodova prema stavku 7. ovoga članka, određuju se dodatna dva kaznena boda. 
(9) Novčanom kaznom od 1.000 do 5.000 kuna kaznit će se vozač koji upravlja vozilom za vrijeme kada mu je vozačka dozvola oduzeta ili dok je isključen iz prometa. 
Članak 306. 
(1) Novčanom kaznom u iznosu od 200 kuna kaznit će se na mjestu izvršenja prekršaja: 
1. vozač koji se nesmanjenom brzinom kreće pored vozila javnog prijevoza putnika ili pored autobusa kojim se obavlja prijevoz za vlastite potrebe, zaustavljenog na stajalištu, i time ugrozi osobe koje u to vozilo ulaze ili iz njega izlaze (članak 16. stavak 1.), 
2. vozač koji ne zaustavi vozilo iza vozila javnog prijevoza putnika ili iza autobusa kojim se obavlja prijevoz za vlastite potrebe, zaustavljenog na stajalištu kad osobe moraju prijeći preko prometne trake ili biciklističke staze kojom se njegovo vozilo kreće (članak 16. stavak 3.), 
3. vozač koji namjerava na cesti obaviti neku radnju vozilom, a prethodno se nije uvjerio da to može učiniti bez opasnosti za druge sudionike u prometu ili za imovinu (članak 18. stavak 2.), 
4. vozač koji pri uključivanju u promet postupi suprotno odredbama članka 20. stavak 1. ovoga Zakona, 
5. vozač koji za kretanje svog vozila koristi cestu, odnosno kolnik ili prometnu traku, odnosno stazu koja nije namijenjena za promet one vrste vozila kojoj to vozilo pripada (članak 21.), 
6. vozač koji se ne kreće desnom stranom kolnika u smjeru kretanja (članak 22. stavak 1.) ili koji vozilo u kretanju drži suprotno odredbama članka 22. stavak 2. ovoga Zakona, 
7. vozač koji se kreće vozilom suprotno odredbama članka 23. ovoga Zakona, 
8. vozač koji se na cesti s kolnikom za promet u oba smjera, na kojem postoje tri prometne trake, kreće prometnom trakom koja se nalazi uz lijevi rub ceste u pravcu kretanja vozila (članak 24. stavak 1.), 
9. vozač koji brzinu kretanja svoga vozila ne prilagodi osobinama i stanju ceste i drugim uvjetima (članak 26. stavak 1.), 
10. vozač koji smanji brzinu kretanja vozila do te mjere da svojim vozilom čini smetnje normalnom toku prometa (članak 26. stavak 2.), 
11. vozač koji mijenja način upravljanja vozilom suprotno odredbama članka 27. ovoga Zakona, 
12. vozač koji se vozilom na cesti u naselju kreće brzinom koja je za 10 do 30 km na sat veća od dopuštene brzine, odnosno vozač koji se vozilom na cesti izvan naselja kreće brzinom koja je za 30 do 50 km na sat veća od dopuštene brzine (članak 28. i 29. i članak 30. stavak 1.), 
13. vozač koji prilikom skretanja postupi suprotno odredbama članka 31. ovoga Zakona, 
14. vozač koji postupi suprotno odredbi članka 33. ovoga Zakona, 
15. vozač koji na raskrižju postupi suprotno odredbi članka 35. ovoga Zakona, 
16. vozač koji prilikom napuštanja raskrižja u slučaju iz članka 36. ovoga Zakona ne propusti sve sudionike u prometu koji se kreću u smjeru kojim je promet otvoren, 
17. vozač koji na raskrižju postupi suprotno odredbi članka 37. ovoga Zakona, 
18. vozač koji obavlja mimoilaženje suprotno odredbama članka 38. ovoga Zakona, 
19. vozač koji obavlja pretjecanje ili obilaženje kad, s obzirom na karakteristike ceste i postojeće okolnosti na cesti i u prometu, ili na tehnička svojstva vozila, ugrožava druge sudionike u prometu (članak 41. stavak 2.), 
20. vozač koji obavlja pretjecanje s desne strane (članak 42. stavak 1.), 
21. vozač koji s lijeve strane pretječe vozilo koje je na kolniku zauzelo takav položaj i čiji vozač daje takav znak da se sa sigurnošću može zaključiti da to vozilo skreće ulijevo (članak 42. stavak 2.), 
22. vozač koji s lijeve strane pretječe vozilo koje se kreće po tračnicama postavljenim na sredini kolnika ili ako ga pretječe sa desne strane kad između toga vozila i desnog ruba kolnika ne postoji prometna traka (članak 42. stavak 3.), 
23. vozač koji obilazi suprotno odredbi članka 43. ovoga Zakona, 
24. vozač koji u slučaju iz članka 44. stavka 1. ovoga Zakona ne pomakne svoje vozilo k desnom rubu kolnika, 
25. vozač koji povećava brzinu kretanja svog vozila dok ga drugo vozilo pretječe (članak 44. stavak 2.), 
26. vozač koji u slučajevima iz članka 44. stavka 3. ovoga Zakona ne pomakne svoje vozilo što više udesno, odnosno ne zaustavi svoje vozilo na prikladnom mjestu, 
27. vozač koji pri pretjecanju ili obilaženju ne drži svoje vozilo na potrebnoj udaljenosti od vozila koje pretječe ili obilazi (članak 45. stavak 2.), 
28. vozač koji pretječe drugo vozilo suprotno odredbama članka 48. ovoga Zakona, 
29. vozač koji pretječe drugo vozilo koje se približava obilježenom pješačkom prijelazu ili koje prelazi pješački prijelaz (članak 49.), 
30. vozač koji postupi suprotno odredbama članka 50. stavka 1. ovoga Zakona, 
31. vozač koji vozilo zaustavljeno na kolniku ne obilježi posebnim znakom ili na način propisan u članku 62. ovoga Zakona, 
32. vozač koji vozilom presijeca kolonu pješaka koja se kreće kolnikom (članak 64.), 
33. vozač koji ne drži potreban razmak kad se kreće iza drugog vozila (članak 84. i 85.), 
34. vozač koji u odnosu na pješaka koji je stupio ili stupa na obilježeni pješački prijelaz postupi suprotno odredbama članka 108. stavka 2. i članka 109. stavka 1. i 2. ovoga Zakona, 
35. vozač koji prilikom skretanja vozilom na bočnu cestu na čijem ulazu ne postoji obilježen pješački prijelaz postupi suprotno odredbi članka 110.ovoga Zakona, 
36. vozač koji se približava vozilom prijelazu ceste preko željezničke pruge u istoj razini, na način suprotan odredbama članka 111. stavka 1. ovoga Zakona, odnosno sudionik u prometu koji prelazi preko željezničke pruge na način suprotan odredbi članka 111. stavka 2.ovoga Zakona, 
37. vozač koji postupi suprotno odredbi članka 113. ovoga Zakona, 
38. vozač vozila koji postupi suprotno odredbi članka 115. ovoga Zakona, 
39. vozač vozila koji prilikom uključivanja na autocestu, odnosno isključivanja s autoceste, postupi suprotno odredbama članka 119. ovoga Zakona, 
40. vozač koji vozilom na cesti kroz tunel izvodi radnje čije je izvođenje u tunelu zabranjeno (članak 121.), 
41. sudionik u prometu koji u odnosu na vozila pod pratnjom postupi suprotno odredbama članka 123. ovoga Zakona, 
42. sudionik u prometu koji u odnosu na vozila s pravom prednosti prolaska postupi suprotno odredbama članka 124.,126. i 127. ovoga Zakona, 
43. vozač koji se vozilom kreće suprotno značenju prometnog svjetla iz članka 159. stavak 1.ovoga Zakona, 
44. vozač koji u prometu na cesti upravlja vozilom koje je isključeno iz prometa (članak 298. stavak 3. i 4.). 
(2) Osim novčane kazne za prekršaje iz stavka 1. ovoga članka vozaču se određuje i jedan kazneni bod. 
(3) Za prekršaje iz stavka 1. ovoga članka kojim je izazvana neposredna opasnost za drugog sudionika u prometu ili prometna nezgoda, počinitelj će se kazniti novčanom kaznom u iznosu od 500 do 1500 kuna. 
(4) Vozaču koji počini prekršaj iz stavka 3. ovoga članka, nakon utvrđivanja kaznenog boda prema stavku 2. ovoga članka, određuju se dodatna dva kaznena boda. 
Članak 307. 
(1) Novčanom kaznom u iznosu od 150 kuna kaznit će se na mjestu izvršenja prekršaja: 
1. osoba koja postupi suprotno odredbi članka 10. stavka 1.ovoga Zakona, 
2. osoba koja s kolnika ili nogostupa ne ukloni vozilo, otpatke, predmete i tvari koje je ostavila, nanijela ili bacila, ili koje su s njezina vozila pale, ili ih je pri zaustavljanju vozila stavila na cestu (članak 10. stavak 2.i 3.), 
3. osoba koja postupi suprotno odredbama članka 11. ovoga Zakona, 
4. osoba koja postupi suprotno odredbama članka 53. stavka 2. ovoga Zakona, 
5. vozač koji prilikom vučenja priključnog vozila postupi suprotno odredbama članka 65. ovoga Zakona, 
6. pješak, odnosno vodič ili gonič stoke koji postupi suprotno odredbi članka 80. ovoga Zakona, 
7. gonič ili vlasnik stoke koji pusti ili ostavi stoku na cesti bez nadzora (članak 94. stavak 1.), 
8. vozač vozila koje vuče drugo vozilo, ako postupi suprotno odredbama članka 116. ovoga Zakona, 
9. vozač koji u prometu na cesti ima ugrađene ili upotrebljava posebne uređaje suprotno odredbi članka 128. ovoga Zakona, 
10. vozač koji vozilom prevozi teret kojim se ugrožava sigurnost sudionika u prometu ili nanosi šteta cesti ili objektima na cesti (članak 129. stavak 2. točka 1.), 
11. vozač koji tijekom vožnje postupi suprotno odredbi članka 137. stavka 1. ovoga Zakona, 
12. sudionik u prometu koji se ne pridržava ograničenja, zabrana ili obveza izraženih postavljenim prometnim znacima (članak 150. stavak 4.), 
13. osoba koja postupi suprotno odredbi članka 152. ovoga Zakona, 
14. osoba koja postupi suprotno odredbi članka 153. ovoga Zakona, 
15. vozač koji postupi suprotno odredbama članka 177. ovoga Zakona, 
16. osoba koja je bila prisutna tijeku prometne nezgode ako odbije dati osobne podatke (članak 178.), 
17. vozač koji na zahtjev ovlaštene službene osobe ne preveze osobu ozlijeđenu u prometnoj nezgodi do najbliže zdravstvene ustanove (članak 179. stavak 1.), 
18. vozač ili vlasnik vozila ako ne postupi prema odredbama članka 181. stavak 1. ovoga Zakona, 
19. vozač koji upravlja vozilom one vrste ili kategorije koja nije upisana u njegovoj vozačkoj dozvoli (članak 220. stavak 2.), 
20. vozač koji postupi suprotno odredbama članka 224. stavka 1. ovoga Zakona, 
21. vlasnik vozila koji svoje vozilo da na upravljanje osobi iz članka 227. stavka 2. ovoga Zakona, 
22. vozač koji u prometu na cesti upravlja vozilom koje ne ispunjava propisane uvjete glede dimenzija, ukupne mase ili osovinskog opterećenja, ili nema ispravne propisane uređaje za upravljanje, uređaje za zaustavljanje, uređaje za spajanje vučnog i priključnog vozila, tahograf, gume ili nema tahograf, ili ako ga za vrijeme vožnje ne uključi (članak 246. stavak 1.), 
23. vozač vozila koje je privremeno registrirano ako tim vozilom upravlja poslije isteka roka važenja privremene registracije (članak 256.), 
24. vlasnik vozila koji ne vrati registarske pločice vozila kojem nije produžena važnost prometne dozvole ili tehničkog pregleda ni poslije 15 dana od proteka važenja ili ako u propisanom roku ne odjavi vozilo, odnosno ne prijavi promjenu podataka upisanih u prometnoj dozvoli ili knjižici vozila (članak 257.), 
25. sudionik u prometu, osim vozača i instruktora vožnje, koji odbije podvrgnuti se ispitivanju ili stručnom pregledu, odnosno uzimanju krvi ili urina (članak 289. stavak 2. i 3.), 
26. vozač koji u roku od osam dana po primljenom rješenju ne preda svoju vozačku dozvolu policijskoj upravi, odnosno policijskoj postaji (članak 294. stavak 4.), 
(2) Za prekršaje iz stavka 1. ovoga članka kojima je izazvana neposredna opasnost za drugog sudionika u prometu ili prometna nezgoda, počinitelj će se kazniti novčanom kaznom u iznosu od 300 do 1.000 kuna i odredit će mu se dva kaznena boda. 
Članak 308. 
(1) Novčanom kaznom u iznosu od 100 kuna kaznit će se na mjestu izvršenja prekršaja: 
1. vozač čije vozilo, suprotno odredbama članka 17. stavka 1. ovoga Zakona, ima na prednjoj strani svjetlosne, svjetlosnosignalne ili reflektirajuće uređaje ili materije, koji daju svjetla crvene boje, a na zadnjoj strani svjetla bijele boje, 
2. vozač koji se vozilom na cesti u naselju kreće brzinom koja je do 10 km na sat veća od dopuštene brzine, odnosno vozač koji se vozilom na cesti izvan naselja kreće brzinom koja je za 10 do 30 km na sat veća od dopuštene brzine (članak 28. i 29. i članak 30. stavak 1.), 
3. vozač koji obavlja mimoilaženje suprotno odredbama članka 39. ovoga Zakona ili postupi suprotno odredbi članka 40. ovoga Zakona, 
4. vozač koji ne da zvučni ili svjetlosni znak upozorenja kad je to dužan učiniti ili ih nepotrebno upotrijebi (članak 51. i 52.), 
5. vozač koji pri zaustavljanju ili parkiranju vozila ne postupi po odredbama članka 54. ovoga Zakona, 
6. vozač koji zaustavi ili parkira vozilo suprotno odredbama članka 55. ovoga Zakona, 
7. vozač koji zaustavi ili parkira svoje vozilo suprotno odredbama članka 57. i 58. ovoga Zakona, 
8. vozač koji na cesti ostavi vozilo, a ne poduzme sve mjere kojima se sprečava da vozilo samo krene ili da ga neovlaštene osobe stave u pokret ( članak 63.), 
9. vozač traktora koji u prometu na cesti vuče zaprežno vozilo koje nije preuređeno za traktorsku vuču ili vuče više od jednog zaprežnog vozila, ili vuče zaprežno vozilo koje nema kotače s pumpanim gumama, ili koje nije priključeno traktoru krutom zglobnom vezom (članak 66.), 
10. vozač koji vuče neispravno vozilo suprotno odredbama članka 69., 70. i 71. te članka 72. stavka 2. i 3. ovoga Zakona, 
11. osoba koja upravlja vučenim vozilom koje se vuče pomoću užeta ili krute veze, ako nema odgovarajuću vozačku dozvolu (članak 73.), 
12. vozač koji vuče natovareno teretno vozilo s priključnim vozilom ili bez priključnog vozila, odnosno traktor s priključnim vozilom suprotno odredbama članka 74. ovoga Zakona, 
13. vozač koji neispravno vozilo vuče pomoću užeta ako je razmak između vučnog i vučenog vozila kraći od 3 m (članak 75.), 
14. vozač koji noću ili u slučaju smanjene vidljivosti postupi suprotno odredbama članka 76., 77. i 78. ovoga Zakona, 
15. vozač koji glede uporabe kratkih svjetala postupi suprotno odredbama članka 81. stavak 2. ovoga Zakona, 
16. vozač koji upotrebljava svjetla za označavanje vozila suprotno odredbama članka 82. ovoga Zakona, 
17. vozač koji po magli ne upotrebljava propisana svjetla ili ako ta svjetla upotrebljava na način suprotan odredbama članka 83. ovoga Zakona, 
18. vozač bicikla, mopeda i motocikla koji postupi suprotno odredbama članka 88. ovoga Zakona, 
19. vozač zaprežnog vozila koji ne upravlja zaprežnim vozilom što se kreće po cesti ili koji zaprežno vozilo ostavi bez nadzora na cesti (članak 90.), 
20. vozač zaprežnog vozila koji u prometu na cesti u zaprežno vozilo upregne više od dvije zaprege jednu iza druge ili u prometu na cesti zapregom vuče više od jednog vozila, ili za zaprežno vozilo priveže više od jednog grla stoke, ili ga ne priveže sa stražnje desne strane, ili ako nema pratioca (članak 92. i 93.), 
21. osoba koja na magistralnoj cesti goni stoku ili vodi vezana više od dva grla stoke ili dva grla stoke ne vodi krajnjom desnom stranom kolnika (članak 96.), 
22. gonič stoke koji postupi suprotno odredbama članka 97. ovoga Zakona, 
23. pješak koji na obilježenom pješačkom prijelazu ili raskrižju na kojem se prometom pješaka upravlja prometnim svjetlima za pješake ne postupi po tim znakovima (članak 105. stavak 1.) ili postupi suprotno odredbama članka 105. stavka 2. i 3. ovoga Zakona, 
24. pješak koji prilikom prelaženja preko kolnika na mjestu na kojem nije obilježen pješački prijelaz, ometa promet vozila (članak 106.), 
25. pješak, gonič stoke i vozač vozila koje se ne smatra motornim vozilom ili vozač motornog vozila koje ne može razviti brzinu od najmanje 40 km na sat, ako se kreću autocestom ili cestom namijenjenom isključivo za promet motornih vozila (članak 114. stavak 1. i 2.), 
26. vozač vozila koji se na autocesti ne kreće krajnjom desnom prometnom trakom kada ta traka nije zakrčena vozilima u koloni (članak 117. stavak 1.), 
27. vozač vozila koji postupi suprotno odredbi članka 118. ovoga Zakona, 
28. vozač vozila koji za vrijeme kretanja kroz tunel ne drži upaljena kratka svjetla za osvjetljavanje ceste (članak 122.), 
29. vozač koji upravlja vozilom koje je opterećeno suprotno odredbi članka 129. stavka 1. ovoga Zakona, 
30. vozač koji optereti vozilo kojim upravlja suprotno odredbama članka 129. stavka 2. točke 2. do 5. ovoga Zakona, 
31. vozač koji glede smještaja tereta na vozilu ili označavanja tereta postupi suprotno odredbama članka 130. ovoga Zakona, 
32. vozač koji teret na vozilu noću, kao i danju u slučaju smanjene vidljivosti, ne označi na način iz članka 131. ovoga Zakona, 
33. vozač koji prevozi osobe u zatvorenom prostoru vozila koji se ne može otvoriti iznutra (članak 135.), 
34. vozač koji prevozi osobe suprotno odredbi članka 136. ovoga Zakona, 
35. vozač ili druga osoba koja se za vrijeme vožnje ne veže sigurnosnim pojasom (članak 138.), 
36. vozač koji na teretnom motornom vozilu u prostoru za smještaj tereta ili na priključnom vozilu koje vuče traktor prevozi osobe suprotno odredbama članka 142. i 143. ovoga Zakona, 
37. vozač koji u prometu na cesti prevozi osobe na teretnom motornom vozilu ili na priključnom vozilu na kojem je zabranjeno prevoziti osobe (članak 147.), 
38. osoba koja se prevozi teretnim motornim vozilom u prostoru za smještaj tereta ili priključnim vozilom koje vuče traktor ili radni stroj ako stoji u vozilu, sjedi na stranicama vozila, na nestabilnom teretu ili na teretu koji prelazi visinu stranica vozila (članak 148.), 
39. vozač koji bez odobrenja vozilom na motorni pogon obavlja pokusnu vožnju na cesti ili ne poduzme mjere osiguranja određene u odobrenju za pokusnu vožnju ili za vrijeme pokusne vožnje prevozi osobe koje nisu navedene u odobrenju (članak 149.), 
40. vozač koji upravlja vozilom u pratnji natjecatelja ako vozilo ne označi posebnim znakom (članak 191.), 
41. vozač koji u prometu na cesti upravlja vozilom, a nije mu izdana vozačka dozvola ili je njegovoj vozačkoj dozvoli istekao rok važenja, ili ne koristi pomagala koja su upisana u njegovu vozačku dozvolu (članak 195.), 
42. osoba koja osposobljava kandidata za vozača vozila, a ne ispunjava za to propisane uvjete i instruktor vožnje ako nema kod sebe dozvolu instruktora vožnje i vozačku dozvolu ili ih ne pokaže na zahtjev ovlaštene službene osobe (članak 203.), 
43. vozač koji upravlja biciklom ili zaprežnim vozilom suprotno odredbama članka 216. ovoga Zakona, 
44. vozač koji ne postupi prema odredbi članka 230. ovoga Zakona, 
45. vozač koji upravlja autobusom ili vozilom čija je najveća dopuštena masa veća od 3.500 kg ili instruktor vožnje ako obavlja obuku iz nastavnog predmeta upravljanje vozilom duže od vremena propisanog u članku 242. ovoga Zakona, 
46. vozač koji postupa suprotno odredbama članka 243. ovoga Zakona, 
47. vozač koji u prometu na cesti upravlja vozilom koje nema ispravne propisane uređaje i opremu, osim uređaja za upravljanje, uređaja za zaustavljanje, uređaja za spajanje vučnog i priključnog vozila, tahografa i guma (članak 246. stavak 1.), 
48. vozač koji u prometu na cesti upravlja vozilom koje nije označeno pokusnim pločicama (članak 248. stavak 2.), 
49. vozač vozila registriranog u stranoj zemlji, ako nema važeću prometnu dozvolu, registarske pločice ili međunarodnu oznaku zemlje registracije, ili ako vuče strano neregistrirano priključno vozilo koje nije označeno s ponovljenim brojem vučnog vozila (članak 254.), 
50. vozač ili vlasnik koji vozilo ne podvrgne izvanrednom tehničkom pregledu (članak 265. stavak 2. i 3.), 
51. vozač koji uključi u promet na cesti vozilo kojem je to nadzornik na tehničkom pregledu zabranio (članak 272.), 
52. vozač koji u prometu na cesti upravlja vozilom suprotno odredbi članka 283. ovoga Zakona. 
(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kojim je izazvana neposredna opasnost za drugog sudionika u prometu ili prometna nezgoda, počinitelj će se kazniti novčanom kaznom u iznosu od 150 do 500 kuna. 
(3) Vozaču koji počini prekršaj iz stavka 2. ovoga članka određuju se dva kaznena boda. 
Članak 309. 
(1) Novčanom kaznom u iznosu od 50 kuna kaznit će se na mjestu izvršenja prekršaja: 
1. vozač koji upravlja vozilom za prijevoz djece koje nije obilježeno posebnim znakom (članak 16. stavak 5.), 
2. vozač koji prije obavljanja radnji iz članka 18. ovoga Zakona ne upozori o svojoj namjeri druge sudionike u prometu ili to ne učini pravodobno (članak 19. stavak 1.) ili postupi suprotno odredbi članka 19. stavak 2. ovoga Zakona, 
3. vozač koji prilikom kretanja vozila unatrag postupi suprotno odredbama članka 25. ovoga Zakona, 
4. vozač koji poslije obavljenog pretjecanja ili obilaženja vozilom ne zauzme položaj na prometnoj traci kojom se do tada kretao (članak 46.), 
5. osoba koja na zaustavljenom ili parkiranom vozilu otvara vrata i time ometa kretanje drugih sudionika u prometu ili ugrožava sigurnost prometa (članak 56.), 
6. vozač radnog stroja ako u prometu na cesti vuče priključke koji ne služe njegovoj namjeni (članak 67.), 
7. tko biciklom ili mopedom u prometu na cesti vuče priključno vozilo suprotno odredbi članka 68. ovoga Zakona, 
8. vozač bicikla i mopeda ako postupi suprotno odredbi članka 87. ovoga Zakona, 
9. vozač motocikla i mopeda i osobe koje se prevoze tim vozilom, ako u prometu na cesti ne nose zaštitnu kacigu za vrijeme vožnje (članak 89.), 
10. vozač zaprežnog vozila koji za vrijeme vožnje na cesti ne drži uzde u rukama ili ne vodi zapregu prema odredbama članka 91. ovoga Zakona, 
11. gonič stoke koji stoku ne drži što bliže desnom rubu ceste (članak 94. stavak 2.), 
12. gonič koji postupi suprotno odredbama članka 98. ovoga Zakona, 
13. pješak koji se nepotrebno zadržava na kolniku ili se na kolniku igra, sanjka, skija i sl., ili se na cesti koja ima nogostup ili drugu površinu određenu za kretanje pješaka kreće kolnikom (članak 99.), 
14. pješak koji u slučaju iz članka 100. stavka 2. ovoga Zakona ometa ili sprečava promet vozila, 
15. pješak koji se kreće po kolniku suprotno odredbama članka 101., 102. i 103. ovoga Zakona, 
16. pješak koji preko kolnika i biciklističke staze ili trake prelazi na način suprotan odredbama članka 104. ovoga Zakona, 
17. vodič organizirane kolone pješaka i pješaci ako se ne kreću u koloni po jedan, noću i danju za vrijeme smanjene vidljivosti te u drugim slučajevima kada je to potrebno radi sigurnosti prometa, a vodič i ako je kolona duža od 50 metara ili je razmak između kolona manji od 50 metara (članak 107.), 
18. vozač bicikla, mopeda ili motocikla koji prevozi predmete šire od 50 cm sa svake strane vozila kao i vozač bicikla i mopeda koji na priključnom vozilu prevozi predmete šire od 80 cm (članak 132.), 
19. vozač koji vozilom prevozi osobe suprotno odredbama članka 133. i 134. ovoga Zakona, 
20. osoba koja se prevozi vozilom ako na bilo koji način ometa vozača u upravljanju vozilom ili ako utječe na njega da upravlja vozilom na način kojim se umanjuje sigurnost prometa (članak 137.), 
21. osoba koja za vrijeme kretanja vozila u prometu na cesti iskače, otvara vrata, naginje se izvan vozila ili se vozi na vanjskim dijelovima vozila, ili na traktorskim priključcima, ili uskače u vozilo (članak 139.), 
22. vozač koji za vrijeme kretanja po cesti prevozi osobe suprotno odredbama članka 141. i 144. ovoga Zakona, 
23. vozač koji u prometu na cesti nema kod sebe odobrenje za prijevoz osoba teretnim motornim vozilom, odnosno priključnim vozilom koje vuče traktor ili to odobrenje ne pokaže na zahtjev ovlaštene službene osobe (članak 145.), 
24. vozač koji na turističkom vlaku prevozi osobe suprotno odredbama članka 146. ovoga Zakona, 
25. kandidat za vozača koji za vrijeme upravljanja vozilom nema kod sebe ili odbije pokazati uvjerenje da je duševno i tjelesno sposoban za upravljanje vozilom (članak 205. stavak 2.), 
26. instruktor vožnje koji na cesti osposobljava kandidata za vozača na vozilu koje nije označeno posebnim pločicama (članak 207. stavak 1.), 
27. vozač koji nema kod sebe odgovarajuću važeću vozačku dozvolu ili je ne pokaže na zahtjev ovlaštene osobe (članak 227. stavak 1.), 
28. vozač koji nema kod sebe važeću potvrdu za korištenje pokusnih pločica, ako koristi vozilo suprotno izdanoj potvrdi ili ako je ne pokaže na zahtjev ovlaštene osobe, ili vozilom vuče laku prikolicu koja nema registarsku pločicu (članak 248. stavak 4. i 5.), 
29. vozač koji nema kod sebe važeću prometnu dozvolu za vozilo kojim upravlja ili prometnu dozvolu ne pokaže na zahtjev ovlaštene osobe ili ju ostavi u vozilu bez nadzora (članak 249. stavak 3.), 
30. vozač vozila koji nema propisan broj registarskih pločica ili na kojem su te pločice ili međunarodna oznaka postavljene tako da se dobro ne vide ili nisu čitljive (članak 251.). 
(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka, kojim je izazvana neposredna opasnost za drugog sudionika u prometu ili prometna nezgoda, počinitelj će se kazniti novčanom kaznom u iznosu od 120 do 300 kuna. 
Članak 310. 
(1) Novčane kazne naplaćene prema ovom Zakonu prihod su Republike Hrvatske a koriste se prema odluci Vlade Republike Hrvatske iz proračuna Republike za financiranje preventivnih aktivnosti u cestovnom prometu (informativno-propagandna djelatnost, školske i prometne jedinice mladeži, preventivne aktivnosti Hrvatskog savjeta za sigurnost prometa, hitna medicinska pomoć i sl.). 
(2) Osoba koja je kažnjena za prekršaj iz ovoga Zakona, snosi i sve troškove koji su tim prekršajem izazvani ili su nastali radi utvrđivanja i dokazivanja tog prekršaja. 
Članak 311. 
(1) Novčanu kaznu na mjestu izvršenja prekršaja naplaćuju ovlaštene službene osobe Ministarstva unutarnjih poslova. 
(2) Sudioniku u prometu koji ne plati novčanu kaznu na mjestu izvršenja prekršaja, ovlaštena službena osoba izdat će uplatnicu kojom sudionik može kaznu platiti u roku od osam dana. 
(3) Vozaču koji kaznu za koju su određeni kazneni bodovi, ne plati u roku iz stavka 2. ovoga članka, ili u istom roku ne uloži prigovor policijskoj upravi čija je ovlaštena službena osoba utvrdila prekršaj, umjesto naplate novčane kazne odmjerit će se dvostruki broj kaznenih bodova od bodova utvrđenih za počinjeni prekršaj. 
(4) Radi osiguranja izvršenja kazne ili zaštitne mjere, odnosno prisustva u prekršajnom postupku, ovlaštena službena osoba može od stranca privremeno zadržati putovnicu do okončanja postupka, a najduže do 48 sati. 
Članak 312. 
Ako instruktor vožnje izgubi pravo upravljati vozilima na temelju članka 294. ovoga Zakona ili mu bude izrečena zaštitna mjera oduzimanja vozačke dozvole, on se za to vrijeme ne smije baviti osposobljavanjem kandidata za vozače u praktičnom upravljanju vozilom. 
Članak 313. 
(1) O izrečenim kaznama, zaštitnim mjerama, kaznenim bodovima, mjerama sigurnosti, prometnim nezgodama i njihovim posljedicama te o vozačima vozila i vozilima vode se evidencije. 
(2) Evidencije iz stavka 1. ovoga članka vodi Ministarstvo unutarnjih poslova. 
(3) Tijelo koje izrekne kaznu, odnosno zaštitnu mjeru ili mjeru sigurnosti, dužno je o izrečenoj kazni, odnosno mjeri obavijestiti Ministarstvo unutarnjih poslova u roku od osam dana od pravomoćnosti, odnosno izvršnosti. 
(4) S podacima iz evidencije iz stavka 1. ovoga članka mogu se koristiti pravosudni organi, tijela koja vode prekršajni postupak, Ministarstvo unutarnjih poslova, znanstvene, zdravstvene i druge institucije, organizacije i tijela koja se bave pitanjima sigurnosti prometa te pravne i fizičke osobe koje obavljaju javni prijevoz i prijevoz za vlastite potrebe. 
Članak 314. 
(1) Trajanje zaštitne mjere oduzimanja vozačke dozvole računa se od dana oduzimanja na temelju pravomoćnog rješenja o izricanju te mjere. 
(2) Vrijeme provedeno na izdržavanju kazne zatvora ne računa se u vrijeme trajanja zaštitne mjere iz stavka 1. ovoga članka. 
Članak 315. 
(1) Izvršenje zaštitne mjere oduzimanja vozačke dozvole može se odgoditi, osim za prekršaje iz članka 305. točke 14., 15. i 20. ovoga Zakona, ako tijelo koje vodi prekršajni postupak utvrdi da se, prema okolnostima u kojima je prekršaj počinjen i prema ponašanju počinitelja nakon počinjenog prekršaja, a s obzirom na njegovo ranije ponašanje u prometu, može očekivati da on i bez izvršenja te mjere neće ubuduće činiti prekršaje u prometu na cesti. 
(2) Tijelo koje vodi prekršajni postupak, profesionalnim vozačima, instruktorima vožnje i strancima, ako bi se bezuvjetnim izricanjem zaštitne mjere ugrozila njihova egzistencija, odgoditi će izvršenje zaštitne mjere oduzimanja vozačke dozvole, osim za prekršaje iz članka 300. točke 14., 15. i 20. ovoga Zakona, uz uvjet da počinitelj prekršaja u određenom roku, koji ne može biti kraći od jedne ni duži od dvije godine, ne počini drugi prekršaj iz ovoga Zakona za koji se može izreći zaštitna mjera. 
(3) U rješenju o prekršaju kojim je izrečena mjera iz stavka 1. i 2. ovoga članka odredit će se vrijeme trajanja te mjere i vrijeme za koje se odgađa njezino izvršenje. 
Članak 316. 
(1) Odgođeno izvršenje zaštitne mjere oduzimanja vozačke dozvole opozvat će se ako počinitelj prekršaja, u roku za koje je izvršenje odgođeno, počini novi prekršaj za koji je propisano izricanje te zaštitne mjere. 
(2) Ako tijelo koje vodi prekršajni postupak izrekne počinitelju prekršaja novu zaštitnu mjeru oduzimanja vozačke dozvole i opozove odgođeno izvršenje ranije zaštitne mjere, vrijeme trajanja nove zaštitne mjere zbrojit će se s vremenom trajanja ranije izrečene a odgođene zaštitne mjere i izreći će se jedna zaštitna mjera čije ukupno trajanje ne može biti duže od dvije godine. 
(3) Izvršenje zaštitne mjere iz stavka 2. ovoga članka ne može se odgađati. 
Članak 317. 
Uz uvjet reciprociteta, protiv osobe koja ima prebivalište u Republici Hrvatskoj, a u stranoj zemlji počini prometni prekršaj po propisima te zemlje, pokrenut će se u Republici Hrvatskoj prekršajni postupak ako to zahtijeva nadležno strano tijelo, a osoba za isti prekršaj može biti kažnjena po hrvatskim propisima, ako za taj prekršaj nije bila kažnjena u zemlji u kojoj je prekršaj počinjen. 
Članak 318. 
(1) Ako vozač koji ima inozemnu vozačku dozvolu počini na teritoriju Republike Hrvatske prekršaj za koji je ovim Zakonom propisano da se mora izreći zaštitna mjera oduzimanja vozačke dozvole, tom se vozaču, umjesto oduzimanja vozačke dozvole, može izreći zaštitna mjera zabrane korištenja inozemne vozačke dozvole na teritoriju Republike Hrvatske. 
(2) Zabrana korištenja inozemne vozačke dozvole upisat će se u inozemnu vozačku dozvolu osobe kojoj je izrečena, a njeno se trajanje računa od dana kada je upisana. 
Članak 319. 
Ako maloljetnik počini prekršaj propisa o sigurnosti prometa na cestama, novčanom kaznom propisanom za počinjeni prekršaj kaznit će se roditelj, usvojitelj, odnosno skrbnik maloljetnika, ako je prekršaj učinjen kao posljedica propusta dužnosti skrbi o maloljetniku. 
Članak 320. 
Instruktor vožnje pod čijim se nadzorom kandidat za vozača obučava u upravljanju vozilom u prometu na cesti, kaznit će se za prekršaj što ga počini kandidat za vozača, osim ako nije bio u mogućnosti spriječiti prekršaj. 
XIII. OVLAŠTENJA ZA DONOŠENJE PROPISA ZA IZVRŠENJE OVOGA ZAKONA 
Članak 321. 
(1) Ovlašćuje se ministar unutarnjih poslova da: 
1. donese propise o načinu evidentiranja, praćenja i objave podataka o izrečenim kaznama, mjerama sigurnosti, zaštitnim mjerama, kaznenim bodovima, prometnim nezgodama i njihovim posljedicama; uvjetima za upravljanje i način prijevoza na određenim kategorijama motornih vozila i vozila na motorni pogon policije; programu i načinu osposobljavanja i djelovanja školskih i prometnih jedinica mladeži; sadržaju, obliku i načinu izdavanja i oduzimanja dopuštenja (licence), o programu i načinu predavanja o posljedicama prometnih nezgoda i programu i načinu provjere poznavanja propisa, o sadržaju, obliku, veličini i boji obrazaca u svezi s propisima koje donosi te o uvjetima koje mora ispunjavati stručna organizacija iz članka 280. ovoga Zakona, 
2. u suglasnosti s ministrom pomorstva, prometa i veza donese propise o: odori i oznakama školskih i prometnih jedinica mladeži; o znacima što ih sudionicima u prometu na cesti daju ovlaštene osobe; vozačkim dozvolama, registraciji vozila i tehničkim pregledima vozila; o posebnim uvjetima glede dobnih granica za vozače motornih vozila kategorije C u skupnom prijevozu ljudi; sadržaju, obliku, veličini i boji obrasca prometne i vozačke dozvole i knjižice vozila, posebnom znaku kojim se označava važenje tehničkog pregleda te drugih obrazaca u svezi s propisima koje donosi. 
(2) Ovlašćuje se ministar pomorstva, prometa i veza da: 
1. u suglasnosti s ministrom unutarnjih poslova donese propise o prometnim znakovima i signalizaciji na cestama; propis o posebnom znaku za označavanje vozila invalida; propis o obilježavanju vozila kojim se prevoze djeca; propis o osnovnim uvjetima kojima javne ceste i njihovi elementi moraju udovoljavati s gledišta sigurnosti prometa; propis o odori i načinu zaustavljanja prometa na prijelazima ceste preko željezničke pruge u istoj razini, 
2. u suglasnosti s ministrom gospodarstva donese propise o uvjetima, postupku i načinu ispitivanja vozila; o tome što se smatra proizvodnjom, preinakom i bitnijim popravkom; o stručnoj spremi djelatnika koji obavljaju ispitivanje; o obliku i sadržaju potvrde o ispitivanju; o vođenju evidencije o izdanim potvrdama te o davanju na korištenje podataka o ispitivanju vozila, 
3. u suglasnosti s ministrom unutarnjih poslova i ministrom gospodarstva donese propise o dimenzijama, ukupnoj masi i osovinskom opterećenju vozila; o uređajima i opremi koje moraju imati vozila i o uvjetima kojima moraju udovoljavati uređaji i oprema vozila u prometu na cestama, 
4. u suglasnosti s ministrom rada i socijalne skrbi donese propise o ukupnom trajanju vremena upravljanja vozilom; o načinu rada udvojenih posada na vozilima; o odmorima vozača u svezi s upravljanjem vozilom; o obliku i sadržaju obrasca individualne nadzorne knjižice i uputstvo za njezinu popunu. 
(3) Ovlašćuje se ministar prosvjete i športa da: 
1. u suglasnosti s ministrom unutarnjih poslova i ministrom pomorstva, prometa i veza donese propise o prostoru, nastavnim sredstvima, pomagalima i opremi koja omogućuje nesmetano osposobljavanje kandidata za vozače vozila pojedine vrste ili kategorije vozila; o razlozima, uvjetima i postupku utvrđivanja privremene ili trajne zabrane obavljanja djelatnosti autoškola; o uvjetima i načinu oposobljavanja kandidata za vozače; o evidenciji i dokumentaciji koju vode autoškole; donese nastavni plan i program osposobljavanja kandidata za vozače, popis nastavnih sredstava i pomagala za realizaciju sadržaja programa osposobljavanja te uvjete koje mora ispunjavati stručna organizacija iz članka 208. ovoga Zakona; popis o sadržaju, obliku i načinu izdavanja i oduzimanja dopuštenja (licence), te o sadržaju, obliku, veličini i boji obrazaca u svezi s propisima koje donosi; o programu, sadržaju i načinu posebne provjere osoba iz članka 214. ovoga Zakona i uvjetima koje mora ispunjavati organizacija za provođenje te provjere; o stupnju i profilu stručne spreme ispitivača, odnosno ispitnog povjerenstva i drugim uvjetima za članove ispitnog povjerenstva; o uvjetima i načinu polaganja vozačkog ispita te evidencijama u svezi s propisima koje donosi, 
2. u suglasnosti s ministrom unutarnjih poslova i ministrom pomorstva, prometa i veza i ministrom zdravstva utvrdi program vozačkog ispita. 
(4) Ovlašćuje se ministar zdravstva da: 
1. propiše uvjete za obavljanje zdravstvenih pregleda, vrstu i opseg pregleda, način vođenja evidencije i medicinske dokumentacije, izdavanje uvjerenja i izvještavanja o zdravstvenoj sposobnosti vozača i kandidata za vozače te da odredi zdravstvene organizacije za obavljanje tih pregleda, 
2. u suglasnosti s ministrom unutarnjih poslova odredi zdravstvenu organizaciju ili tijelo koje će obavljati analizu krvi ili krvi i urina radi utvrđivanja alkoholiziranosti vozača i drugih sudionika u prometu, propiše uvjete koje ta organizacija ili tijelo mora ispunjavati, način i postupak uzimanja krvi i urina te utvrdi naknadu za obavljanje tih poslova, 
3. u suglasnosti s ministrom unutarnjih poslova propiše uvjete o prostoru, nastavnim sredstvima, priručniku i opremi za provođenje nastave, pružanje prve pomoći i drugim uvjetima koje trebaju osigurati ustanove iz članka 201. stavka 2., sadržaju programa osposobljavanja kandidata za vozače i predavače iz predmeta pružanje prve pomoći, provođenju ispita i ispitnom povjerenstvu te o sadržaju, obliku i veličini potvrde o položenom ispitu te evidencijama u svezi s propisima koje donosi. 
(5) Ovlašćuje se ministar graditeljstva i zaštite okoliša da donese propis o odori osoba koje obavljaju nadzor parkiranja na mjestima gdje je to vremenski ograničeno. 
(6) Ovlašćuje se ministar obrane da donese propise o programu i načinu polaganja vozačkog ispita vojnih osoba, kao i propise o registraciji vojnih vozila te da, u suglasnosti s ministrom unutarnjih poslova, propiše način nadzora vojnih vozila u prometu na cestama. 
(7) Ovlašćuje se ravnatelj Državnog zavoda za normizaciju i mjeriteljstvo da donese propise o homologaciji vozila. 
XIV. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE 
Članak 322. 
(1) Autoškole dužne su uskladiti organizaciju i djelatnost prema odredbama Zakona o sigurnosti prometa na cestama ("Narodne novine", br. 84/92.) u roku tri mjeseca od dana stupanja na snagu provedbenih propisa iz članka 316. toga Zakona. 
(2) Autoškole koje ne ispune propisane uvjete za osposobljavanje kandidata za vozače prestaju s radom u roku iz stavka 1. ovoga članka. 
Članak 323. 
Instruktori vožnje koji su uvjete za osposobljavanje kandidata za vozače stekli po ranijim propisima i koji imaju 20 godina vozačkog iskustva, pet godina radnog iskustva na poslovima instruktora vožnje, a navršili su 50 godina života, mogu osposobljavati kandidate za vozače iako nemaju završenu stručnu spremu za zanimanje instruktor vožnje. 
Članak 324. 
(1) Stanice za tehničke preglede vozila dužne su uskladiti organizaciju i djelatnost u roku od šest mjeseci od stupanja na snagu odgovarajućih provedbenih propisa iz članka 277. stavka 3. i članka 316. Zakona o sigurnosti prometa na cestama ("Narodne novine", br. 84/92.). 
(2) Stanice za tehničke preglede koje ne usklade svoj rad u roku iz stavka 1. ovoga članka, prestaju s radom danom isteka tog roka. 
Članak 325. 
Djelatnicima koji su prije stupanja na snagu Zakona o sigurnosti prometa na cestama ("Narodne novine", br. 84/92.) položili ispit za nadzornike te referentima za registraciju vozila koji su položili odgovarajući ispit u Centru za vozila Hrvatske, Ministarstvo unutarnjih poslova izdat će dopuštenje (licencu). 
Članak 326. 
Stručne organizacije iz članka 205. i 277. te organizacija iz članka 280. Zakona o sigurnosti prometa na cestama ("Narodne novine", br. 84/92.) dužne su organizirati svoju djelatnost i donijeti akte propisane tim Zakonom u roku 30 dana od dana dobijanja ovlaštenja. 
Članak 327. 
(1) Registarske pločice i prometne dozvole izdane po dosadašnjim propisima zamijenit će se u roku godine dana od stupanja na snagu odgovarajućih provedbenih propisa iz članka 316. Zakona o sigurnosti prometa na cestama ("Narodne novine", br. 84/92.). 
(2) Vozačke isprave izdane po dosadašnjim propisima zamijenit će se u roku tri godine od stupanja na snagu Zakona o sigurnosti prometa na cestama ("Narodne novine", br. 84/92.). 
Članak 328. 
(1) Obrasce, registre, registarske i druge pločice u svezi vozačkih dozvola i registracijom vozila izrađuje Ministarstvo unutarnjih poslova ili organizacija koju ono za to ovlasti. 
(2) Obrasce i registre u svezi tehničkih pregleda vozila propisuje ministar unutarnjih poslova a izrađuje stručna organizacija iz članka 280. ovoga Zakona. 
(3) Cijene obrazaca, registara, registarskih i drugih pločica iz stavka 1. ovoga članka određuje ministar unutarnjih poslova. 
Članak 329. 
(1) Ministri ovlašteni Zakonom o sigurnosti prometa na cestama ("Narodne novine", br. 84/92.) za donošenje odluka i propisa donijet će ih u roku 30 dana od stupanja na snagu toga Zakona. 
(2) Ministri koji su tim Zakonom ovlašteni za donošenje provedbenih propisa, ovlašćuju se da u njima mogu propisati i prekršaje te odrediti novčane kazne za te prekršaje. 
Članak 330. 
Do donošenja provedbenih propisa iz članka 316. Zakona o sigurnosti prometa na cestama ("Narodne novine", br. 84/92.), osim odredbi koje su suprotne odredbama toga Zakona primjenjuju se propisi preuzeti člankom 2. Zakona o preuzimanju saveznih zakona iz oblasti unutarnjih poslova koji se u Republici Hrvatskoj primjenjuju kao republički propisi ("Narodne novine", br. 53/91.) i to: 
1. Pravilnik o prometnim znakovima na cestama, 
2. Pravilnik o znacima što ih sudionicima u prometu na cestama daju ovlaštene osobe, 
3. Pravilnik o osnovnim uvjetima kojima javne ceste izvan naselja i njihovi elementi moraju udovoljavati s gledišta sigurnosti prometa, 
4. Pravilnik o dimenzijama, ukupnim masama i osovinskom opterećenju vozila te o osnovnim uvjetima kojima moraju udovoljavati uređaji i oprema na vozilima u prometu na cesti, 
5. Pravilnik o zdravstvenim uvjetima koje moraju ispunjavati vozači motornih vozila, 
6. Pravilnik o tehničkim pregledima vozila ("Narodne novine", br. 55/76.), 
7. Pravilnik o načinu obilježavanja vozila kojim se prevoze djeca, 
8. Pravilnik o ukupnom trajanju upravljanja vozilom, odmorima vozača i načinu rada udvojenih posada na vozilima, u obimu koji utječe na sigurnost upravljanja vozilom. 
Pod uvjetom iz stavka 1. ovoga članka također se primjenjuje i: 
1. Pravilnik o zdravstvenim pregledima o duševnoj i tjelesnoj sposobnosti za upravljanje vozilima na motorni pogon ("Narodne novine", br. 30/77.), 
2. Pravilnik o načinu i postupku vađenja krvi i uzimanja mokraće za analizu radi utvrđivanja koncentracije alkohola kod vozača i drugih sudionika u prometu ("Narodne novine", br. 26/77.), 
3. Pravilnik o registraciji motornih i priključnih vozila, obrascu prometne i vozačke dozvole ("Narodne novine", br. 54/91., 6/92. i 35/92.), 
4. Pravilnik o registraciji vozila ("Narodne novine", br. 46/84.), 
5. Pravilnik o registraciji vozila Ministarstva unutarnjih poslova ("Narodne novine", br. 34/91.), 
6. Pravilnik o tehničkim pregledima vozila ("Narodne novine", br. 7/77.), 
7. Pravilnik o preventivnim tehničkim pregledima vozila ("Narodne novine", br. 14/83.), 
8. Pravilnik o vozačkim dozvolama ("Narodne novine", br. 55/76.), 
9. Pravilnik o obrascu dozvole za vozača instruktora i načinu vođenja evidencije o izdanim dozvolama ("Narodne novine", br. 55/76.), 
10. Naredba o ograničenju prometa na cestama ("Narodne novine", br. 29/91.), 
11. Naredba o prometu vozila na motorni pogon i priključnih vozila na cestama u zimskim uvjetima ("Narodne novine", br. 6/77., 4/85., 53/89. i 50/90.), 
12. Pravilnik o osposobljavanju, uniformi i oznakama pripadnika školskih i omladinskih prometnih jedinica ("Narodne novine", br. 12/80.), 
13. Pravilnik o osposobljavanju kandidata za vozače vozila na motorni pogon ("Narodne novine", br. 50/91.), 
14. Pravilnik o polaganju ispita za vozače vozila na motorni pogon ("Narodne novine", br. 50/91.), 
15. Pravilnik o imenovanju Komisije za provođenje vozačkih ispita ("Narodne novine", br. 50/91.), 
16. Pravilnik o ovlaštenjima Hrvatskog autokluba i načinu osiguravanja sredstava za obavljanje poslova koji su mu povjereni ("Narodne novine", br. 11/92.), 
17. Odluka o određivanju organizacija kojoj se povjerava provođenje vozačkih ispita ("Narodne novine", br. 72/91.). 
Članak 331. 
Stanice za tehničke preglede vozila osnovane prema dosadašnjim propisima, nastavljaju s radom prema odredbama Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sigurnosti prometa na cestama ("Narodne novine", br. 43/96.). 
Članak 332. 
(1) Na ceste izgrađene prema odredbama Zakona o sigurnosti prometa na cestama ("Narodne novine", br. 84/92., 5/93., 6/93., 26/93. i 29/94.) ne primjenjuju se odredbe članka 3. stavka 1., 2. i 3. te članka 4. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sigurnosti prometa na cestama ("Narodne novine", br. 43/96.). 
(2) Opremanje postojećih branika treptavim crvenim svjetlima (članak 168. stavak 3.) mora se obaviti u roku dvije godine od stupanja na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sigurnosti prometa na cestama ("Narodne novine", br. 43/96.). 
(3) Do opremanja treptavim crvenim svjetlom postojeći branici moraju biti opremljeni crvenim mirnim svjetlom. 
Članak 333. 
Organizacije iz članka 198. stavka 2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama ("Narodne novine", br. 84/92., 5/93., 6/93., 26/93. i 29/94.), koje su do dana stupanja na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sigurnosti prometa na cestama ("Narodne novine", br. 43/96.) obavljale osposobljavanje kandidata za vozače iz nastavnog predmeta pružanje prve pomoći osobama ozlijeđenim u prometnoj nezgodi, nastavljaju s radom prema dosadašnjim propisima. 
Članak 334. 
Stupanjem na snagu Zakona o sigurnosti prometa na cestama ("Narodne novine", br. 84/92.) prestaje važiti točka 4. stavak 1. članka 1. Zakona o preuzimanju Zakona iz oblasti unutarnjih poslova koji se u Republici Hrvatskoj primjenjuju kao republički propisi ("Narodne novine", br. 53/91.) i Zakon o sigurnosti prometa na cestama ("Narodne novine", br. 20/90., 9/91. i 20/91. - pročišćeni tekst). 
Članak 335. 
Danom stupanja na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sigurnosti prometa na cestama ("Narodne novine", br. 43/96.) prestaje vrijediti odredba članka 15. Zakona o određivanju poslova iz samoupravnog djelokruga jedinica lokalne samouprave i uprave ("Narodne novine", br. 75/93.). 
Na temelju članka 2. Zakona o izmjenama Zakona o sigurnosti prometa na cestama ("Narodne novine", br. 54/96.), Odbor za zakonodavstvo Zastupničkog doma Sabora Republike Hrvatske na sjednici održanoj 9. srpnja 1996. utvrdio je pročišćeni tekst Zakona o sigurnosti prometa na cestama. 
Pročišćeni tekst Zakona o sigurnosti prometa na cestama obuhvaća Zakon o sigurnosti prometa na cestama ("Narodne novine", br. 84/92.) te njegove izmjene i dopune objavljene u "Narodnim novinama", br. 5/93., 6/93., 26/93., 29/94., 43/96., 46/96. i 54/96. u kojima je naznačeno vrijeme njihova stupanja na snagu i početka primjene. 
Klasa: 340-08/95-01/03
Zagreb, 9. srpnja 1996. 
PREDSJEDNIK
ODBORA ZA ZAKONODAVSTVO
Zastupničkog doma Sabora
Republike Hrvatske
Vice Vukojević, dipl.iur. v. r. 

Brzi pretpregled sadržaja

Zakon o sigurnosti prometa na cestama (pročišćeni tekst)

ZAKONODAVNO-PRAVNA KOMISIJA SABORA REPUBLIKE HRVATSKE

Na temelju člana 50. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sigurnosti prometa na cestama ("Narodne novine", br 9/9l) Zakonodavno-pravna komisija Sabora, na sjednici održanoj 20 ožujka l991. godine utvrdila je pročišćeni tekst Zakona o sigurnosti prometa na cestama. 
Pročišćeni tekst Zakona o sigurnosti prometa na cestama obuhvaća Zakon o sigurnosti prometa na cestama ("Narodne novine", br. 20/90) te njegove izmjene i dopune objavljene u "Narodnim novinama" br. 9/91, u kojima je naznačeno vrijeme njihova stupanja na snagu. 
Klasa: 340-08/90-Ol/06 
Zagreb, 20. ožujka 1991

Predsjednik Zakonodavno-pravne komisije Sabora Republike Hrvatske 
Vice Vukojević, v. r. 




ZAKON
o sigurnosti prometa na cestama (pročišćeni tekst)

I. UVODNE ODREDBE

Članak 1. 
Ovim se zakonom uređuju mjere za sigurnost prometa, uvjeti i pravila za sudjelovanje u prometu vozila, vozača i drugih sudionika te druge mjere za sprečavanje i otklanjanje opasnosti u prometu na cestama određene Zakonom o osnovama sigurnosti prometa na cestama, ovim zakonom i propisima donesenim na temelju tih zakona. 
Skupština općine uređuje promet na području općine u skladu s odredbama ovog zakona, Zakona o osnovama sigurnosti prometa na cestama i drugim propisima.

Članak 2. 
Kontrolu i fizičko reguliranje prometa, kontrolu vozila, vozača i drugih sudionika u prometu na cestama neposredno obavljaju ovlaštene službene osobe unutarnjih poslova(Šu daljem tekstu: ovlaštene službene osobe). 
Na području gdje se nalaze vojni objekti pri kretanju vojnih jedinica i vozila promet na cestama mogu regulirati vojne osobe koje odredi nadležni vojni organ, u opsegu i na naćin kojim se jamči sigurnost prometa. 
Kontrolu parkiranja vozila na mjestima na kojima je parkiranje vremenski ograničeno obavljaju organizacije određene odlukom skupštine općine. 
Radnici organizacije iz stavka 3. ovog članka u obavljanju kontrole parkiranja vozila dužni su nositi propisanu oznaku. 
Ministar zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva propisat će oblik, sadržaj i naćin nošenja oznake ovlaštenih osoba iz stavka 4. ovoga članka. 

Članak 3. 
Pojedini izrazi u ovom zakonu imaju značenje:

l. "radni stroj" je vozilo na motorni pogon, osim motornih vozil, traktora, motokultivatora i bicikla s motorom koje je prvenstveno namijenjeno za obavljanje određenih radova vlastitim uređajima i opremom i koje prema konstrukcijskim osobinama ne može razvijati brzinu kretanja veću od 30 km na sat (kombajn, valjak, grejder, kosilica, kopač rovova i sl); 
2. "motokultivator" je traktor s jednom ili dvije osovine i pogonskim motorom do 12 kW; 
3. "stajalište tramvaja" dio je površine ceste namijenjen zaustavljanju tramvaja radi ulaska i izlaska putnika koji je obilježen prometnim znakom; 
4. "autobusno stajalište" dio je površine ceste namijenjen zaustavljanju autobusa radi ulaska i izlaska putnika koji je obilježen prometnim znakom; 
5. "traktorski priključak" je zamjenjivo oruđe za vršenje poljoprivrednih i ostalih radova koji vuče, gura ili nosi traktor. 
Izrazi propisani Zakonom o prijevozu u cestovnom prometu analogno se primjenjuju u ovom zakonu.

II. PRAVILA PROMETA

1. Uključivanje u promet

Članak 4. 
Vozač autobusa ili teretnog motornog vozila, kada se vožnjom unatrag uključuje u promet iz dvorišta, garaže ili druge površine, ako mu je vidik zaklonjen ili mu je vidljivost znatno smanjena zbog vremenskih ili drugih prilika, dužan je na mjestu na kojem se uključuje u promet postaviti sposobnu osobu stariju od 14 godina, koja će podizanjem crvene zastavice ili crvene tkanine dati znak sudionicima u prometu koji nailaze da se zaustave i tako osigurati uključivanje u promet bez opasnosti. 
Sudionici u prometu kojima je prema stavku 1. ovoga članka podignutom crvenom zastavicom ili crvenom tkaninom dan znak da stanu dužni su se zaustaviti i omogućiti siguran izlazak na cestu vozila koje se uključuje u promet.

Članak 5. 
Pri uključivanju u promet sa zemljanog puta ili druge površine na cestu vozač je dužan skinuti blato s vozila i s kolnika na koji je nanio blato.

2. Kretanje vozila po cesti

Članak 6. 
Vozila koja se kreću sporije od tramvaja i drugih vozila koja se kreću cestom po tramvajskim tračnicama ugrađenim uz rub kolnika moraju se kretati na dovoljnom razmaku od tramvajskih tračnica da ne bi ometala kretanje tramvaja i drugih vozila koja se kreću dijelom kolnika s ugrađenim tračnicama. 
Kada se vozila kreću na način određen u stavku 1. ovoga članka, vozila koja se kreću sporije pretječu se s njihove desne strane.

Članak 7. 
Autobusi koji prevoze djecu i specijalna vozila koja prevoze opasne tvari na prelazima ceste preko željezničke pruge u istoj razini koji se nalaze na lokalnim cestama, ne smiju prelaziti preko željezničke pruge ako nema uređaja za zatvaranje prometa ni uređaja za davanje znakova za približavanje vlaka.

3. Zaustavljanje i parkiranje

Članak 8. 
Skupština općine, gdje za to postoji potreba, odlukom će propisati zaustavljanje i parkiranje invalidskih vozila u skladu s odredbama ovoga zakona i osigurati prostor za parkiranje tih vozila.

Članak 9. 
Ovlaštena službena osoba odredit će da se vozilo premjesti na drugo mjesto ako je zaustavljeno ili parkirano; 
1. na obilježenom pješačkom prijelazu; 
2. na prijelazu ceste preko željezničke ili tramvajske pruge u razini; 
3. na željezničkoj ili tramvajskoj pruzi ili u blizin tih pruga ako se time sprečava promet vozila koja se kreću tračnicama, kao i na obilježenom stajalištu tramvaja; 
4. na raskršću: 
5. u tunelu, na mostu, u podvožnjaku i na nadvožnjaku te na dijelu ceste preko mosta i nadvožnjaka; 
6. na dijelu ceste u blizini vrha prevoza i u zavoju gdje je preglednost nedovoljna i gdje se vozilo ne bi moglo obići bez opasnosti; 
7. na dijelu javne ceste gdje je širina slobodnog prolaza od zaustavljenog ili parkiranog vozila do pune uzdužne crte na kolniku ili do suprotnog ruba kolnika ili do neke zapreke na cesti manja od tri metra; 
8. na mjestu na kojem vozilo zaklanja postavljeni prometni znak i1i uređaj za davanje svjetlosnih prometnih znakova; 
9. na biciklističkoj stazi ili na prijelazu biciklističke staze preko kolnika; 
10. iznad priključka na hidrant; 
11. na obilježenom autobusnom stajalištu; 
12. u pješačkoj zoni. 
Ovlaštena službena osoba odredit će da se vozilo premjesti na drugo mjesto i u svim drugim slučajevima kada je zaustavljeno ili parkirano na mjestu na kojem ugrožava sigurnost prometa ili ometa normalan tok prometa.

Članak 10. 
Pri određivanju da se vozilo premjesti na drugo mjesto u slučajevima iz članka 9. stavka 2. ovoga zakona, ovlaštena službena osoba dužna je voditi računa o okolnostima slučaja, a osobito da li i u kojoj mjeri zaustavljeno ili parkirano vozilo ugrožava sigurnost ili ometa normalan tok prometa.

Članak 11. 
Troškove premještanja vozila u slučajevima iz članka 9. ovoga zakona snosi vlasnik odnosno korisnik vozila. 
Visinu troškova premještanja vozila utvrđuje nadležni općinski organ uprave.

Članak 12. 
Vozač koji na cesti ostavi vozilo na motorni pogon bez nadzora mora poduzeti sve potrebne mjere kojima se sprečava da neovlaštene osobe stave vozilo u pokret, a naročito: 
1. prekinuti rad motora i uzeti sa sobom ključ kojim se motor stavlja u rad; 
2. postaviti uređaj za osiguranje vozila od krađe u položaj kojim se sprečava pokretanje vozila, ako vozilo mora imati takav uređaj; 
3. zatvoriti sve prozore na kabini i karoseriji vozila; 
4. zaključati brave na svim vratima vozila i ključeve uzeti sa sobom.

Članak 13. 
Poduzeće ili druga pravna osoba koja je zbog radova na cesti ili iz drugih razloga (odroni, klizišta, snježni zapusi i dr.) prinuđena organizirati naizmjenično propuštanje vozila iz suprotnih smjerova jednim prometnim, trakom, regulira ovo propuštanje postavljanjem privremenih uređaja za davanje svjetlosnih prometnih znakova na krajnjim točkama dionice ceste na kojoj se izvode radovi. 
Ako je dionica ceste kraća i pregledna na čitavoj svojoj dužini, a radovi kratko traju, naizmjenično propuštaju vozila mogu regulirati za to određene osobe, i to naizmjeničnim dizanjem i spuštanjem crvene i zelene zastavice ili postavljanjem crvene ili zelene ploče okruglog oblika ili davanjem drugih znakova. 
Ako se naizmjenično propuštanje vozila regulira pomoću crvene i zelene zastavice, odnosno crvene ili zelene ploće, prolaz imaju vozila koja nailaze na podignutu zelenu zastavicu odnosno postavljenu zelenu ploču. Vozila koja nailaze na podignutu crvenu zastavicu odnosno postavljenu crvenu ploču nemaju pravo prolaza.

4. Promet bicikla, bicikla s motorom i motocikla

Članak 14. 
Biciklom i biciklom s motorom na cesti ne smije upravljati osoba koja za to nije osposobljena ni osoba koja nije navršila 14 godina. 
Biciklom na cesti smije upravljati dijete koje je navršilo sedam godina ako ga prati osoba koja je navršila 16 godina. 
Djeca koja su u školama osposobljena za upravljanje biciklom i za to im je izdana potvrda smiju samostalno upravljati biciklom na cesti.

Članak 15. 
U prometu na cesti biciklom i biciklom s motorom smije se vući prikolicu s dva kotača pričvršćenu tako da je osigurana stabilnost vozila. Prikolica ne smije biti šira od 80 cm ni teža s teretom od 20 kg, a na stražnjoj strani mora imati dva katadioptera (reflektirajuće tvari) propisana za priključno vozilo. 
Na prikolicama iz stavka 1. ovoga članka i u tovarnorn sanduku tricikla i tricikla s motorom ne smije se prevoziti osobe 

Članak 16. 
Na biciklu, biciklu s motorom, triciklu, triciklu s motorom i motociklu ne smije se prevoziti predmete šire od 50 cm sa svake strane vozila. 
Na prikolici bicila i bicikla s motorom ne smije se prevoziti predmete šire od 80 cm.

Članak 17. 
Vozač bicikla, bicikla s motorom, tricikla, tricikla s motorom i motocikla ne smije prevoziti osobu koja je pod utjecajem alkohola.

5. Promet zaprežnih vozila

Članak 18. 
Na magistralnoj i regionalnoj cesti zaprežnim vozilom ne smije upravljati osoba koja nije navršila 16 godina, a na ostalim cestama osoba koja nije navršila 10. godina

Članak 19. 
Vozač zaprežnog vozila mora za vrijeme vožnje na cesti upravljati zapregom tako da drži uzde u rukama ili da zapregu vodi hodajući pokraj ili ispred nje. 
Vozač zaprežnog vozila mora voditi zapregu: 
1. na nepreglednom i neosiguranom prijelazu ceste preko željeznićke pruge; 
2. pri prijelazu preko magistralne i regionalne ceste; 
3. pri uključivanju u promet iz dvorišta ili s druge površine kada mu je vidik zaklonjen ili je vidljivost znatno smanjena zbog vremenskih ili drugih prilika; 
4. pri uključivanju u promet kada prelazi preko površine izgrađene za kretanje pješaka ili biciklističke staze

Članak 20. 
U prometu na cesti u zaprežno vozilo smije se upregnuti najviše dvije zaprege jedna iza druge. 
Ako u prometu na cesti zaprežno vozilo vuku dvije zaprege vozač mora imati pratioca. 
Zapregom u prometu na cesti smije se vući samo jedno vozilo. 
Za zaprežno vozilo u prometu na cesti smije se privezati samo jedno grlo stoke sa stražnje desne strane.

6. Promet zaprežnih vozila koje vuče traktor

Članak 21. 
U prometu na cesti traktorom se smije vući samo jedno zaprežno vozilo koje je posebno preuređeno za traktorsku vuču, ako se tim vozilom prevoze poljoprivredni proizvodi ili obavljaju drugi radovi. 
Zaprežno vozilo koje vuče traktor u prometu na cesti mora imati kotače sa pumpanim, spužvastim ili sličnim gumama. 
Zaprežno vozilo koje vuče traktor u prometu na cesti mora biti priključeno traktoru pomoću krute zglobne veze tako da je u toku vožnje osigurana stabilnost oba vozila i onemogućeno njihovo razdvajanje.

Članak 22. 
Zaprežno vozilo koje vuče traktor u prometu na cesti mora imati na stražnjoj strani pozicijska svjetla i smjerokaze. 
Ako traktor koji vuče zaprežno vozilo na ravnoj cesti može razviti brzinu kretanja, veću od 2o km na sat, zaprežno vozilo mora imati uređaj za zaustavljanje i stop-svjetla. 
Pozicijska svjetla, smjerokazi i stop-svjetla iz stravka 1. i 2. ovoga članka moraju odgovarati propisima za motorna i priključna vozila i biti postavljena prema tim propisima. 

Članak 23. 
Ukupna masa zaprežnog vozila koje vuče traktor u prometu na cesti ne smije biti veća od 3.000 kg, niti za više od 50% veća od ukupne mase traktora koji ga vuče. 

7. Promet radnih strojeva i motokultivatora

Članak 24. 
U prometu na cesti radnim strojem i motokultivatorom smije se vući samo one priključke koji služe njihovoj namjeni. 
Noću i danju za vrijeme smanjene vidljivosti radni stroj i motokultivator u prometu na cesti mora imati na prednjoj strani ispravna i upaljena oborena svjetla za osvjetljavanje ceste, a na stražnjoj strani pozicijska svjetla i katadioptere. 
Radni stroj i motokultivator koji se na ravnoj cesti može kretati brzinom većom od 2o km na sat mora imati stop-svjetla 
Svjetla za osvjetljavanje ceste, pozicijska svjetla, katadiopteri i stop-svjetla iz stavka 2. i 3. ovoga članka moraju odgovarati propisima za motorna i priključna vozila i biti postavljena prema tim propisima.

Članak 25. 
Radni stroj i motokultivator u prometu na cesti mora imati ispravne uređaje za upravljanje koji odgovaraju propisima i normativima za takve uređaje na motornim i priključnim vozilima. 
Radni stroj i motokultivator u prometu na cesti mora imati uređaje za zaustavljanje čija efikasnost, utvrđena prema propisima i normativima za motorna i priključna vozila, mora biti: radne kočnice najmanje 25%, a pomoćne kočnice najmanje 15% od propisanog koeficijenta kočenja. 
Na radnom stroju i njegovom priključnom vozilu za vrijeme kretanja po cesti smije se nalaziti vozač i pratilac. 
Na motokultivatoru za vrijeme kretanja po cesti smije se nalaziti samo vozač, a na priključnom vozilu motokultivatora smije se nalaziti najviše tri osobe koje rade na utovaru ili istovaru tereta ili obavljaju druge poslove

8. Kretanje pješaka

Članak 26. 
Organizirana kotona pješaka ne smije biti duža od 50 metara, osim pogrebne ili odobrene povorke ili vojne jedinice. 
Kada se kolnikom kreće više organiziranih kolona pješaka razmak između kolona mora biti najmanje 50 metara. 
Noću i danju za vrijeme smanjene vidljivosti kao i u drugim slučajevima kada je to potrebno radi sigurnosti prometa pješaci koji se kreću kolnikom u organiziranoj koloni, osim pogrebnih ili odobrenih povorki te vojnih jedinica moraju se kretati u koloni po jedan.

Članak 27. 
Na kolniku je zabranjeno igranje, vožnja dječjim biciklom, romobilom i koturaljkama kao i sanjkanje, skijanje i slično osim ako je to dozvoljeno odlukom skupštine općine, odnosno gradske zajednice općina. U tom slučaju na kolniku moraju biti postavljeni prometni znakovi o zabrani ili ograničavanju prometa.

9. Prijevoz osoba vozilima

Članak 28. 
U vozilu na motorni pogon smije se prevoziti u prometu na cesti onoliko osoba koliko je upisano u prometnoj dozvoli odnosno u potvrdi o registraciji. 
Ako se u osobnom automobilu prevoze djeca, dvoje djece do deset godina života smatra se jednom osobom.

Članak 29. 
Vozač ne smije prevoziti osobe u zatvorenom prostoru vozila koje se ne može otvoriti iznutra, osim u vozilima organa unutarnjih poslova, oružanih snaga i organa za izvršenje krivičnih i prekršajnih sankcija i to samo za službene potrebe.

Članak 30. 
Za vrijeme kretanja, u vozilo se ne smije uskakati, iskakati iz vozila, otvarati vrata, naginjati se izvan vozila i voziti se na vanjskim dijelovima vozila ili na traktorskim priključcima. 
Izuzetno na vanjskim dijelovima vozila mogu se voziti osobe koje obavljaju poslove na vozilima vatrogasne službe, vozilima čistoće, elektrodispečerske službe i komunalne djelatnosti ako su na tim vozilima ugrađeni platforma za stajanje i držači.

Članak 31. 
Motornim ili priključnim vozilom za prijevoz putnika u javnom gradskom prometu i autobusom kojim se obavlja prijevoz osoba za vlastite potrebe u gradskom prometu, smije se prevoziti onoliko osoba koliko ima ugrađenih sjedala i mjesta za stajanje. 
U vozilima iz stavka 1. ovoga članka moraju bit,i ugrađeni držači za osobe koje se prevoze stojeći. 
Vozilima iz stavka 1. ovoga članka na relacijanka u prigradskom Iinijskom cestovnom prometu smije se uz odobrenje prevoziti onoliko osoba koliko ima ugrađenih sjedala i mjesta za stajanje 
Rješenje o odobrenju prijevoza (u daljem tekstu: odobrenje) iz stavka 3. ovoga članka izdaje republički organ uprave nadležan za poslove prometa. 
Broj sjedala i mjesta za stajanje u vozilima iz stavka 1. i 3. ovoga članka utvrđuje se i upisuje u prometnu dozvolu na osnovi tehničkih podataka proizvođača odnosno potvrde o ispitivanju vozila. Broj sjedala i mjesta za stajanje mora biti istaknut na vidnom mjestu vozila.

Članak 32. 
Na teretnom motornom vozilu u prostoru za smještaj tereta ili na priključnom vozilu koje vuče traktor može se prevoziti najviše pet osoba koje rade na utovaru ili istovaru tereta ili obavljaju druge radove. 
Osobe koje nisu navršile 14 godina smiju se prevoziti na vozilima iz stavka 1. ovoga članka samo uz pratnju punoljetne osobe.

Članak 33. 
Na teretnom motornom vozilu u prostoru za smještaj tereta ili na priključnom vozilu koje vuče traktor može se uz odobrenje, prevoziti više od pet osoba koje rade na utovaru ili istovaru tereta ili obavljaju druge radove, radnike od mjesta stanovanja do mjesta rada i obratno te od jednog mjesta rada na drugo. 
Prijevoz osoba na vozilima iz stavka 1. ovoga članka može se odobriti i u drugim opravdanim slućajevima.

Članak 34. 
Teretno motorno vozilo kojim se prevoze osobe u prostoru za smještaj tereta, uz odobrenje, mora imati: sjedala pričvršćena za pod karoserije široka najmanje 45 cm, stranicu na stražnjoj strani karoserije visoku najmanje 120 cm, čvrst vanjski naslon visok najmanje 120 cm na stražnjim sjedalima i na sjedalima uzduž ruba karoserije ako su njezine stranice niže od 120 cm, nosač cerade i ceradu sa dva otvora za prozračivanje, jedan na prednjoj a drugi na stražnjoj strani, te stepenice za ulazak i izlazak osoba.

Članak 35. 
Kada se teretnim motornim vozilom u prostoru za smještaj tereta ili priključnim vozilom koje vuče traktor, uz odobrenje, prevozi više od pet osoba, tehničku ispravnost tih vozila i broj osoba koje se može prevoziti utvrđuje stanica za tehnički pregled vozila.

Članak 36. 
Odobrenje iz članka 33. ovoga zakona izdaje policijska uprava odnosno policijska stanica na čijem području prijevoz počinje. 
Odobrenje nije potrebno kada se prijevoz obavlja radi pružanja hitne pomoći pri spašavanju ljudi i imovine u elementarnim nepogodama.

Članak 37. 
Odobrenje iz članka 36. ovoga zakona sadrži podatke o vozilu i vozaču, broj osoba koje se može prevoziti, cesti kojom će se vozilo kretati te rok važenja odobrenja. 
Odobrenje iz stavka 1. ovoga članka važi najdulje šest mjeseci. Vozač mora imati kod sebe odobrenje i pokazati ga na zahtjev ovlaštene službene osobe.

Članak 38. 
Kada se u prometu na cesti priključnim vozilom koje vuče traktor u prostoru za smještaj tereta prevoze osobe, traktor se ne smije kretati brzinom većom od 25 km na sat.

Članak 39. 
U parkovima, hotelsko-turističkim i sličnim naseljima, pješačkim zonama i slično, na cesti kojom je zabranjen ili se ne odvija promet vozila, u pravilu samo u turističke svrhe, traktor ili neko drugo vučno vozilo na motorni pogon, smije vući najviše četiri priključna vozila uredena za prijevoz osoba i na njima uz odobrenje prevoziti osobe sjedeći (turistički vlak). 
Turistčki vlak se ne smije kretati brzinom većom od 20 km na sat. 
Odredbe stavka 2., 3. i 4. članka 24. i stavka 1. i 2. članka 25. ovoga zakona, shodno se primjenjuju na turistički vlak. 
Odobrenje iz stavka 1. ovoga članka izdaje općinski organ uprave nadležan za poslove prometa.

Članak 40. 
U prometu na cesti zabranjeno je prevoziti osobe: 
1. teretnim motornim vozilom koje nema stranice na karoseriji; 
2. vozilom s automatskim istovarivačem; 
3. priključnim vozilom za prijevoz tereta koje vuče teretno motorno vozilo; 
4. prijevoznom stambenom prikolicom (kamp-prikolica) koju vuče vozilo na motorni pogon; 
5. priključnim vozilom koje vuče traktor, kada traktor vuče više od jednog priključnog vozila, osim u slučaju iz članka 39. ovoga zakona.

Članak 41. 
Osobe koje se prevoze teretnim motornim vozilom u prostoru za smještaj tereta i priključnim vozilom koje vuče traktor ili motokultivator ne smiju stajati u vozilu, sjediti na stranicama vozila, na nestabilnom teretu ili na teretu koji prelazi visinu stranica vozila.

Članak 42. 
Kada se teretnim motornim vozilom u prostoru za smještaj tereta ili priključnim vozilom koje vuče traktor, uz odobrenje, prevozi više od pet osoba, vozilom smije upravljati vozač koji je najmanje tri godine upravljao takvim vozilom. 

10. Gonjenje stoke

Članak 43. 
Stoku u stadu, krdu ili pojedino grlo ne smije cestom goniti ili voditi osoba koja, s obzirom na uzrast i sposobnost ne može nadzirati stoku i poduzimati potrebne radnje da se izbjegne opasnost. 

Članak 44. 
Na magistralnim cestama ne smije se goniti stoka. Na magistralnim cestama osoba koja ja navršila 16 godina smije voditi vezana najviše dva grla stoke i kretati se krajnjom desnom stranom kolnika.

Članak 45. 
Na regionalnim i lokalnim cestama gonjenje stoke u stadu ili krdu mora nadzirati dovoljan broj goniča. Goniči su dužni stado ili krdo nadzirati i ravnati tako da se ne ugrožava i u što manjoj mjeri ometa promet. 
Veći broj stoke na javnoj cesti goniči moraju goniti u grupama koje ne smiju biti duže od 50 metara, a između njih mora biti razmak najmanje 50 metara. 
Na regionalnim i lokalnim cestama stoku ne smije goniti niti voditi osoba koja nije navršila 10 godina.

Članak 46. 
Preko ceste gdje nema izgrađenih ili određenih prijelaza, stoka se smije goniti ili voditi samo na preglednom dijelu ceste. 
Prelaženje stoke u stadu ili krdu preko magistralne ili regionalne ceste moraju osiguravati najmanje dva goniča koji se nalaze s jedne i s druge strane prijelaza. 
Kada se stoka goni noću preko magistralne ili regionalne ceste goniči moraju nositi svjetiljke s crvenim svjetlom koje mora biti jasno vidljivo drugim sudionicima u prometu na udaljenosti najmanje 150 metara.

11. Pokusne vožnje

Članak 40. 
Za pokusne vožnje pri kojima se, radi ispitivanja svojstava proizvedenih ili preinačenih vozila na motorni pogon mora odstupati od pojedinih odredaba propisa o sigurnosti prometa na cestama, potrebno je odobrenje. 
Odobrenje iz stavka 1. ovoga članka izdaje policijska uprava odnosno policijska stanica na čijem području vožnja počinje. 
U odobrenje za pokusnu vožnju određuje se koje mjere osiguranja organizator mora poduzeti o svom trošku te naznačuje osobe koje se moraju nalaziti u vozilu za vrijeme pokusne vožnje. 

III. SPORTSKE I DRUGE PRIREDBE ILI AKTIVNOSTI NA CESTAMA

Članak 48. 
Sportske ili druge priredbe ili aktivnosti na cesti ne smiju se održavati bez odobrenja. Odobrenje izdaje policijska uprava odnosno policijska stanica na čijem području se održava priredba ili obavlja aktivnost. 
Ako se sportska ili druga priredba održava ili aktivnost obavlja na cesti na području dviju ili više općina odobrenje izdaje policijska uprava na čijem području priredba odnosno aktivnost počinje. 
Ako se radi održavanja priredbe ili obavljanja aktivnosti na cesti zabranjuje promet, odobrenje se izdaje uz prethodnu suglasnost organa uprave nadležnog za poslove cestovnog prometa općine na čijem području se promet zabranjuje. 
Izuzetno od odredbe stavka 1. ovoga članka za sportske ili druge priredbe ili aktivnosti na cesti koje se održavaju u uvjetima normalnog odvijanja prometa nije potrebno odobrenje. 

Članak 49. 
U slučaju iz stavka 3. članka 48. ovoga zakona ako za druge sudionike u prometu nije osigurana zaobilazna cesta, zahtjev će se odbiti. 
Izuzetno od odredbe iz stavka 1. ovoga članka održavanje automobilske, motociklističke ili biciklističke utrke na cesti može se odobriti i kad u određenom cestovnom pravcu nema zaobilazne ceste (brdske utrke i dr.) ali samo u vrijeme kada se tom cestom drugi sudionici u prometu najmanje kreću. U tom se slučaju promet može zabraniti najviše dva sata.

Članak 50. 
Zahtjev za izdavanje odobrenja podnosi se nadležnom organu najkasnije l5 dana prije održavanja sportske i druge priredbe ili obavljanja aktivnosti. 
Zahtjev za izdavanje odobrenja sadrži: naziv i adresu organizatora, vrijeme održavanja, mjesto i cestu gdje će se priredba održati ili aktivnost obaviti te mjere koje organizator predviđa za osiguranje sudionika i gledalaca na priredbi odnosno aktivnosti. 
Uz zahtjev za izdavanje odobrenja mora priložiti program priredbe odnosno aktivnosti, pravila natjecanja i suglasnost organizacije za održavanje ceste s održavanjem priredbe odnosno aktivnosti. 

Članak 51. 
Zahtjev za održavanje sportske ili druge priredbe ili za obavljanje aktivnosti na cesti odbit će se ako organizator, prema ocjeni nadležnog organa za unutarnje poslove, nije u stanju provesti odgovarajuće mjere za sigurnost sudionika i gledalaca. 
Ako bi zbog održavanja sportske ili druge priredbe ili obavljanja aktivnosti na cesti trebalo obustaviti promet važnijim prometnim pravcima ili bi se priredbom odnosnc aktivnošću u većoj mjeri ugrožavalo ili ometalo promet na cesti, policijska uprava odnosno policijska stanica možc odbiti zahtjev za izdavanje odobrenja.

Članak 52. 
U odobrenju za održavanje sportske ili druge priredbe ili obavljanje aktivnosti na cesti određuju se mjere osiguranja koje organizator mora poduzeti. a naročito mjere za sigurnost sudionika i gledalaca. 
Kada se promet na cesti ograničava ili se zabranjuje radi održavanja priredbe ili obavljanja aktivnosti, odobrenje sadrži i obavezu organizatora da o mjerama ograničavanja ili zabrane prometa obavijesti javnost putem sredstava javnog informiranja, najkasnije 48 sati prije početka priredbe odnosno aktivnosti.

Članak 53. 
Organizator ne smije početi s održavanjem sportske ili druge priredbe ili s obavljanjem aktivnosti na cesti ako nisu poduzete sve mjere osiguranja određene u odobrenju 
Ako se utvrdi da organizator sportske ili druge priredbe ili aktivnosti na cesti nije poduzeo sve mjere osiguranja određene u odobrenju održavanja priredbe odnosno obavljanje aktivnosti može se zabraniti.

Članak 54. 
Organizator je dužan prekinuti održavanje sportske ili druge priredbe odnosno obavljanje aktivnosti na cesti: 
1. ako su ugroženi sudionici ili gledaoci; 
2. ako se u većoj mjeri naruši javni red i mir; 
3. ako nastupe okolnosti zbog kojih priredba odnosno aktivnost ne bi bila odobrena; 
4. ako organizator ne provodi određene mjere osiguranja; 
5. ako to zahtjevaju drugi razlozi sigurnosti. 
Ako organizator ne prekine priredbu odnosno aktivnost u slučajevima iz stavka 1. ovoga članka policijska uprava odnosno policijska stanica naredit će organizatoru da priredbu odnosno aktivnost prekine i poduzeti će potrebne mjere da se naredba izvrši. 

Članak 55. 
Natjecatelje na sportskoj priredbi na cesti mogu pratiti samo vozila označena posebnim znakom koji utvrdi organizator priredbe. Primjerak znaka organizator je dužan dostaviti policijskoj upravi odnosno policijskoj stanici koja je odobrila održavanje priredbe, najkasnije tri dana prije početka priredbe.

Članak 56. 
Nakon završetka sportske ili druge priredbe odnosno aktivnosti na cesti organizator je dužan odmah: 
1. ukloniti sa ceste sve prometne znakove i druge oznake, uređaje, predmete i objekte koji su postavljeni radi održavanja priredbe odnosno obavljanja aktivnosti; 
2. postaviti na cesti sve prometne znakove i druge oznake, predmete i objekte koji su bili uklonjeni radi održavanja priredbe odnosno obavljanja aktivnosti; 
3. popraviti i dovesti u prvobitno stanje cestu i cestovne objekte ako su oštećeni pri održavanju priredbe odnosno obavljanju aktivnosti. 
Ako organizator priredbe odnosno aktivnosti ne postupi prema točki 1. i 2. stavka 1. ovoga članka policijska uprava odnosno policijska stanica poduzet će odgovarajuće mjere da se o trošku organizatora priredbe odnosno aktivnosti uklone odnosno postave prometni znakovi i druge oznake, predmeti i objekti na cesti. 
Troškovi uklanjanja i postavljenja prometnih znakova i drugih oznaka, predmeta i objekata na cesti kao i troškove popravka oštećenja ceste i cestovnih objekata koji su nastali održavanjem priredbe odnosno obavljanjem aktivnosti na cesti snosi organizator priredbe odnosno aktivnosti.

IV. OGRANIČENJE PROMETA

Članak 57. 
Ministar unutarnjih poslova u suglasnosti s ministrom prometa i veza, može na određenoj javnoj cesti ili dijelu javne ceste, u određene dane ili u određenom vremenskom razmaku propisati zabranu ili ograničenje prometa svih ili pojedinih vrsta vozila, ograničiti brzinu kretanja vozila ako su te zabrane ili ograničenja neophodni radi sprečavanja ili uklanjanja opasnosti za sudionike u prometu, ili ako to zahtijevaju razlozi neometanog prometa odnosno ako se može opravdano očekivati da će promet biti osobito velik ili otežan. 
Ministar unutarnjih poslova u suglasnosti sa ministrom prometa i veza, propisat će kada se smatra da postoje zimski uvjeti na cestama, vrstu vozila kojima je zabranjen ili ograničen promet te način upotrebe zimske opreme na vozilima u zimskim uvjetima.

Članak 58. 
U slućajevima kada to zahtijevaju razlozi sigurnosti i neometanog odvijanja prometa ili razlozi održavanja javnog reda i mira policijska uprava odnosno policijska stanica može zabraniti promet ili odrediti posebno ograničenje prometa na određenim cestama i dijelovima cesta za vrijeme dok postoje razlozi zbog kojih se poduzimaju te mjere.

V. VOZAČI

I. Osposobljavanje kandidata za vozače i vozački ispiti

Članak 59. 
Osposobljavanje kandidata za vozače i vozačke ispite organizira se i provodi na način i pod uvjetima utvrđenim zakonom i propisima donesenim na temelju zakona. 
Osposobljavanje kandidata za vozače iz stavka 1. ovoga članka jedinstveni je sustav koji obuhvaća obuku - nastavu, stručni rad, stručno usavršavanje, stručni i upravni nadzor. 
Ministar prosvjete i kulture donijet će propise kojima se uređuju i organiziraju odnosi od interesa za jedinstveno osposobljavanje kandidata za vozače.

Članak 60. 
Osposobljavanje kandidata za vozače vozila na motorni pogon provode pravne i fizičke osobe ako ispurrjavaju uvjete odredene zakonom i propisima donesenim na temelju zakona. 
Osposobljavanje kandidata za vozače iz nastavnog predmeta pružanje prve pomoći u slučaju prometne nezgode provode pravne osobe iz stavka 1. ovoga članka ili organizacije Crvenog križa.

Članak 61. 
Pravne osobe iz članka 60. stavka l. ovoga zakona mogu provoditi osposobljavanje osoba za vozače vozila na motorni pogon, ako: 
1. je osiguran potreban broj stručnih radnika u radnom odnosu za uspješno ostvarivanje nastavnih planova i programa osposobljavanja - prema planu i godišnjem programu rada i ako 
2. postoji potreban prostor, nastavna sredstva i pomagala te oprema koja omogućuje nesmetano osposobljavanje kandidata za vozače. 

Članak 62. 
Pravne osobe iz članka 60. ovoga zakona mogu započeti osposobljavanjem kandidata za vozače kada Ministarstvo prosvjete i kulture donese rješenje o ispunjavanju propisanih uvjeta.

Članak 63. 
Osposobljavanje kandidata za vozače iz predmeta prometa i sigurnosna pravila i upravljanje vozilom može se alizirati osoba sa završenim najmanje petim stupnjem stručne spreme za zanimanje vozač - instruktor. 
Nastavu iz predmeta prometna i sigurnosna pravila može izvoditi i osoba koja ima stručnu spremu VI i VII stupnja prometne, pravne ili odgojno-obrazovne struke i položen vozački ispit i koja na posebnoj provjeri pokaže da je ovladala sadržajem programa i metodikom nastave toga predmeta. 
Nastavu iz predmeta pružanja prve pomoći osobama ozlijeđenim u prometnoj nezgodi može izvoditi liječnik (doktor medicine) sa završenim VII stupnjem stručne spreme. 

Članak 64. 
Vozačke ispite provode komisije koje imenuje Ministarstvo prosvjete i kulture. 
Član ispitne komisije može biti osoba koja ima ovlaštenje (licencu) koje izdaje Ministarstvo prosvjete i kulture. 
Odlukom o imenovanju komisija bliže se uređuju financiranje, obavljanje administrativnih poslova te prava i obveze članova ispitnih komisija. 
Ministar prosvjete i kulture u suglasnosti s ministrom prometa i veza donijet će propise kojima se pobliže uređuju jedinstveno organiziranje i provođenje vozačkih ispita, imenovanje komisija te izdavanje i poništavanje ovlaštenja iz stavka 2. ovoga članka.

Članak 65. 
Vozački se ispiti mogu provoditi i kod pravnih osoba iz članka 60. ovoga zakona, koje ispunjavaju prostorne i tehničke uvjete te druge kriterije za rad ispitne komisije. 
Uvjete i kriterije iz stavka 1. ovoga članka propisuje ministar prosvjete i kulture.

Članak 66. 
Ministarstvo prosvjete i kulture može imenovanje komisija za vozačke ispite povjeriti organizaciji koju odredi Vlada Republike Hrvatske, a može joj povjeriti i druge poslove iz članka 59. stavka 2. ovoga zakona. 
Ministar prosvjete i kulture utvrdit će nadležnosti i ovlaštenja organizacije iz stavka 1. ovoga članka te način osiguravanja sredstava za obavljanje poslova koji su joj povjereni.

Članak 67. 
Nadzor nad radom pravnih i fizičkih osoba koje osposobljavaju kandidate za vozače, ispitnih komisija i organizacije iz članka 66. ovoga zakona obavlja Ministarstvo prosvjete i kulture.

Članak 68. 
Dozvola za vozača-instruktora neće se izdati osobi: 
1. koja je u posljednjih pet godina osuđivana za teško djelo protiv sigurnosti javnog prometa ili se protiv nje vodi krivični postupak za takvo djelo; 
2. koja nije duševno ili tjelesno sposobna za upravljanje vozilima one kategorije za koju se izdaje dozvola.

Članak 69. 
U upravljanju vozilom vozač-instruktor smije osposobljavati kandidate za vozača vozila za koje ima dozvolu za vozača-instruktora. 

Članak 70. 
Osobe iz članka 63. stavka 1. i 2. i 64. ovoga zakona koje izvode nastavu i ispite dužne su pristupiti provjeri stručne osposobljenosti najmanje jedanput u tri godine. 
Provjeru stručne osposobljenosti iz stavka 1. ovoga članka provodi organizacija koju ovlasti Ministarstvo prosvjete i kulture. 

Članak 71. 
Nadzor nad radom pravnih osoba koje osposobljaveju kandidate za vozače i ispitnih komisija koje provode vozačke ispite obavlja republički organ uprave nadležan za poslove obrazovanja.

Članak 72. 
Ministarstvo prosvjete i kulture donijet će propise o: 
1. prostoru, nastavnim sredstvima, pomagalima i opremi koja omogućuje nesmetano osposobljavanje osoba za vozače vozila pojedine kategorije; 
2. razlozima, uvjetima i postupku utvrđivanja privremene ili trajne zabrane obavljanja djelatnosti pravnih osoba koje osposobljavaju osobe za vozače vozila pojedine kategorije; 
3. uvjetima i načinu osposobljavanja osoba za vozače vozila pojedine kategorije; 
4. programu, sadržaju i načinu posebne provjere osoba iz članka 69. stavka 2. ovoga zakona i uvjetima koje mora ispunjavati organizacija za provođenje te provjere; 
5. stupnju i profilu stručne spreme predsjednika i članova ispitne komisije i drugim uvjetima za članove ispitne komisije, te uvjetima i načinu polaganja vozačkog ispita; 
6. evidenciji i dokumentaciji koju vode organizacije za osposobljavanje kandidata za vozača i polaganje vozačkog ispita. 
Ministarstvo prosvjete i kulture utvrdit će: 
1. nastavni plan i program osposobljavanja osoba za vozače pojedinih kategorija vozila, te popis nastavnih sredstava i pomagala za realizaciju sadržaja programa osposobljavanja; 
2. program vozačkog ispita za pojedine kategorije vozila; 
3. program provjere poznavanja propisa i vještine upravljanja vozilom za osobe kojima je izrečena takva zaštitna mjera. 
Ministarstvo unutarnjih poslova propisat će obrazac dozvole za vozača-instruktora i način vođenja evidencije o izdanim dozvolama.

2. Uvjeti za upravljanje traktorom, tramvajem, radnim strojem, motokultivatorom i biciklom s motorom

Članak 73. 
Traktorom u prometu na cesti smije upravljati osoba koja ima dozvolu za upravljanje traktorom ili vozačku dozvolu za upravljanje motornim vozilom B, C ili D kategorije.

Članak 74. 
Dozvola za upravljanje traktorom izdat će se osobi koja ispunjava ove uvjete: 
1. da je navršila 16 godina života; 
2. da je duševno i tjelesno sposobna za upravljanje traktorom; 
3. da je položila ispit za upravljanje traktorom; 
4. da joj odlukom nadležnog organa nije zabranjeno upravljanje traktorom. 
Dozvola za upravljanje traktorom izdaje se s rokomž važenja do 10 godina.

Članak 75. 
Tramvajem u prometu smije upravljati osoba koja ima dozvolu za upravljanje tramvajem, 
Dozvola za upravljanje tramvajem izdaje se osobi koja ispunjava ove uvjete: 
1. da je navršila 21 godinu života; 
2. da je duševno i tjelesno sposobna za upravljanje tramvajem; 
3. da ima odgovarajući stupanj stručne spreme za upravljanje tramvajem; 
4. da je položila ispit za vozača tramvaja; 
5. da joj odlukom nadležnog organa nije zabranjeno upravljanje tramvajem. 
Dozvola za upravljanje tramvajem izdaje se s rokom važenja od 10 godina.

Članak 76. 
Radnim strojem, motokultivatorom i biciklom s motorom u prometu na cesti smije upravljati osoba koja ima potvrdu o poznavanju prometnih propisa kao i osoba koja ima vozačku dozvolu ili dozvolu za upravljanje traktorom. 
Potvrda o poznavanju prometnih propisa za upravljanje radnim strojem može se izdati osobi koja je navršila 16 godina a za upravljanje motokultivatorom i biciklom s motorom osobi koja je navršila 14 godina.

Članak 77. 
U prometu na cesti za vrijeme upravljanja traktorom, radnim strojem. motokultivatorom ili biciklom s motorom vozač mora imati kod sebe odgovarajuću vozačku ispravu i dužan ju je pokazati na zahtjev ovlaštene službene osobe. 

Članak 78. 
Vlasnik odnosno korisnik vozila i vozač kojem je povjereno upravljanje vozilom ne smije dati da u prometu na cesti vozilom na motorni pogon upravlja osoba koja, prema propisima ne smije upravljati takvim vozilom.

3. Izdavanje i oduzimanje vozačke dozvole, dozvole za upravljanje traktorom, dozvole za upravljanje tramvajem i potvrde o poznavanju prometnih propisa

Članak 79. 
Vozačku dozvolu, dozvolu za upravljanje traktorom, dozvolu za upravljanje tramvajem i potvrdu o poznavanju prometnih propisa izdaje policijska uprava odnosno policijska stanica na čijem području osoba koja traži dozvolu odnosno potvrdu ima prebivalište.

Članak 80 
Važenje vozačke dozvole, dozvole za upravljanje traktorom i dozvole za upravljanje tramvajem produžuje na zahtjev vozača, policijska uprava odnosno policijska stanica koja vozača vodi u evidenciji.

Članak 81. 
Osobi čije zdravstveno stanje u vrijeme zdravstvenog pregleda nije takvo da bi bilo smetnja za izdavanje vozčke dozvole, dozvole za upravljanje traktorom odnosno dozvole za upravljanje tramvajem, ali je neophodna zdravstvena kontrola u kraćem vremenskom razdoblju. vozačka dozvola, dozvola za upravljanje traktorom ili dozvola za upravljanje tramvajem izdaje se s rokom važenja predloženim u uvjerenju o zdravstvenom pregledu. Ovaj rok ne može biti kraći od dvije godine.

Članak 82. 
Vozač vozila na motorni pogon i tramvaja koji promjeni mjesto prebivališta ili adresu stanovanja dužan je tu promjenu prijaviti policijskoj upravi odnosno policijskoj stanici u roku od 15 dana od te promjene, radi upisa te promjene u evidenciju vozača.

Članak 83. 
Dozvola za upravljanje traktorom, dozvola za upravljanje tramvajem i potvrda o poznavanju prometnih propisa oduzet će se vozaču koji postane duševno ili tjelesno nesposoban za upravljanje takvim vozilom - za vrijeme dok duševna ili tjelesna nesposobnost traje. 
Dozvola odnosno potvrda iz stavka 1. ovoga članka oduzet će se privremeno vozaču koji se ne podvrgne kontrolnom zdravstvenom pregledu na koji ga je uputio sekretarijat za unutarnje poslove odnosno stanica javne sigurnosti - za vrijeme dok se ne podvrgne tom pregledu. 
Vozaču kojem je izrečena mjera sigurnosti ili zaštitna mjera zabrane upravljanja traktorom, tramvajem, radnim strojem, motokultivatorom ili biciklom s motorom, ta zabrana će se upisati u njegovu vozačku ispravu.

Članak 84. 
Ovlaštena službena osoba dužna je na licu mjesta privremeno oduzeti dozvolu za upravljanje tramvajem, dozvolu za upravljanje traktorom ili potvrdu o poznavanju prometnih propisa i isključiti iz prometa na cesti: 
1. vozača kojeg zatekne da upravlja vozilom ili da pokuša upravljati vozilom ako je očigledno da je vozač u takvom psihofizičkom stanju (umor, bolest, utjecaj lijekova, droga ili drugih opojnih sredstava) da nije sposoban upravljati vozilom; 
2. vozača za kojeg utvrdi da u organizmu ima alkohola ili pokazuje znakove alkoholne poremećenosti, a vozilom obavlja javni prijevoz ili mu je upravljanje vozilom osnovno zanimanje; 
3. vozača za kojeg utvrdi da je pod utjecajem alkohola. 
Sekretarijat za unutarnje poslove odnosno stanica javne sigurnosti čija je ovlaštena službena osoba oduzela dozvolu za upravljanje traktorom ili potvrdu o poznavanju prometnih propisa prema stavku 1. ovoga članka dužan je dozvolu odnosno potvrdu vratiti vozaču čim prestanu razlozi zbog kojih je oduzeta, a najkasnije u roku 24 sata od trenutka oduzimanja. 
Ako vozač ne preuzme dozvolu odnosno potvrdu u roku tri dana od dana oduzimanja, a vozač se ne vodi u evidenciji sekretarijata za unutarnje poslove odnosno stanice javne sigurnosti čija ju je ovlaštena službena osoba oduzela, dozvola odnosno potvrda će se dostaviti sekretarijatu za unutarnje poslove odnosno stanici javne sigurnosti koji vozača vodi u evidenciji. 
Ovlaštena službena osoba koja je oduzela dozvolu odnosno potvrdu, u slučajevima iz stavka 1. ovoga članka, dužna je vozaču izdati potvrdu koja sadrži ime i prezime vozača, broj oduzete dozvole odnosno potvrde, dan i sat njezina oduzimanja te naznaku o mjestu i vremenu vraćanja. 

Članak 85. 
Ministar unutarnjih poslova donijet će propise o uvjetima i postupku izdavanja, produžavanja, zamjenjivanja i poništavanja vozačkih dozvola, dozvola za upravljanje traktorom, dozvola za upravljanje tramvajem i potvrda o poznavanju prometnih propisa, o obrascu dozvole za upravljanje traktorom, o obrascu dozvole za upravljanje tramvajem i potvrde o poznavanju prometnih propisa te o načinu vođenja evidencije.

4. Zdravstveni pregledi vozača

Članak 86. 
Zdravstvene preglede vozača i osoba koje se osposobljavaju za vozača o duševnoj i tjelesnoj sposobnosti za upravljanje vozilima na motorni pogon (u daljem tekstu zdravstveni pregledi) obavljaju organizacije udruženog rada zdravstva koje ispunjavaju za to propisane uvjete (u daljem tekstu: radna organizacija zdravstva). 
Uvjerenje o duševnoj i tjelesnoj sposobnosti za upravljanje vozilima na motorni pogon izdaju radne organizacije zdravstva iz stavka 1. ovoga članka na osnovi pregleda u kojem, pored liječnika specijaliste medicine rada ili opće medicine, obavezno sudjeluje liječnik specijalist za očne bolesti, liječnik specijalist-neuropsihijatar ili psihijatar i psiholog. 
Izuzetno od odredaba stavka 2. ovoga članka zdravstvenu sposobnost vozača kojima je zbog zdravstvenih razloga vozačka isprava izdana s kraćim rokom važenja, utvrđuje liječnik specijalist za one bolesti zbog koje mu je zdravstvena sposobnost ograničena.

Članak 87. 
Vozači vozila na motorni pogon dužni su se podvrgavati i kontrolnim zdravstvenim pregledima. 
Kontrolni zdravstveni pregledi vozača su redovni i izvanredni. 

Članak 88. 
Redovnim kontrolnim zdravstvenim pregledima, prije svakog produženja vozačke isprave, podvrgavaju se vozači: 
1. koji upravljaju motornim vozilima kojima se obavljaju javni prijevoz i vozači tramvaja; 
2. koji upravljaju teretnim motornim vozilima odnosno traktorom i priključnim vozilom kojim se obavlja prijevoz za vlastite potrebe; 
3. kojima je izdana vozačka dozvola za upravljanje vozilima D kategorije; 
4. kojima je, zbog zdravstvenih raztoga, vozačka isprava izdana s kraćim rokom važenja; 
5. koji su navršili 65 godina života.

Članak 89. 
Na izvanredni kontrolni zdravstveni pregled uputit će se vozač vozila na motorni pogon i vozača tramvaja za kojeg se opravdano sumnja da zbog zdravstvenih razloga više nije sposoban da sigurno upravlja tim vozilom.

Na izvanredni kontrolni zdravstveni pregled vozača iz stavka l. ovog članka upućuje rješenjem policijska uprava odnosno policijska stanica koja ga vodi u evidenciji vozača. 
Na izvanrednom kontrolnom zdravstvenom pregledu, pored liječnika specijalista i psihologa iz članka 86. stavka 2. ovoga zakona, obavezno sudjeluje i liječnik specijalist za bolest zbog koje se vozača upućuje na pregled.

Članak 90. 
Naknadu za redovni i izvanredni kontrolni zdravstveni pregled vozača vozila na motorni pogon ili tramvaja, kojima je upravljanje vozilom osnovno zanimanje, plaća pravna osoba ili samostalni prijevoznik kod kojih je vozač zaposlen, odnosno pojedinac koji obavlja javni prijevoz ili prijevoz za vlastite potrebe prema propisima o prijevozu u cestovnom prometu. 
Vozači vozila na motorni pogon kojima upravljanje vozilom nije osnovno zanimanje sami plaćaju naknadu za redovni kontrolni zdravstveni pregled kao i naknadu za izvanredni kontrolni zdravstveni pregled ako se na pregledu utvrdi da nisu sposobni za vozača. Ako se na izvanrednom kontrolnom zdravstvenom pregledu utvrdi da su sposobni za vozača, naknadu za taj pregled plaća policijska uprava odnosno policijska stanica koja ih je uputila na pregled.

Članak 91. 
Ako se na redovnom ili izvanrednom kontrolnom zdravstvenom pregledu utvrdi da vozač zbog zdravstvenih razloga više nije sposoban sigurno upravljati vozilom za koje mu je izdana vozačka isprava, radna organizacija zdravstva u kojoj je pregled obavljen o tome mora izdati uvjerenje i dostaviti ga u roku osam dana policijskoj upravi odnosno policijskoj stanici koja vozača vodi u evidenciji, odnosno koja je vozača uputila na pregled. 
Ako se na zdravstvenom pregledu utvrdi da osoba koja se osposobljava za vozača nije duševno ili tjelesno sposobna za upravljanje određenim ili svim vozilima na motorni pogon ili tramvajem, radna organizacija zdravstva u kojoj je pregled obavljen o tome mora obavijestiti u roku osam dana policijsku upravu odnosno policijsku stanicu na području kojeg ta osoba ima prebivalište. 
Ako se na zdravstvenorn pregledu ili liječenju utvrdi ili opravdano sumnja da vozač boluje od bolesti zbog koje se ne može izdati vozačka dozvola, dozvola za upravljanje traktorom, dozvola za upravljanje tramvajem ili potvrda o poznavanju prometnih propisa, radna organizacija zdravstva koja vozaču pruža redovnu zdravstvenu zaštitu mora uputiti vozača na pregled u radnu organizaciju zdravstva iz članka 85. ovoga zakona. 
Ako se na zdravstvenom pregledu utvrdi da vozač zbog zdravstevenih razloga nije sposoban za vozača, organizacija koja je izvršila pregled mora o tome obavijestiti u roku osam dana policijsku upravu odnosno policijsku stanicu na području koje vozač ima prebivalište. 
Liječnika i radnu organizaciju zdravstva u slučajevima iz stavka 4. ovoga članka ne veže obaveza čuvanja liječničke(profesionalne) tajne. 
Troškove zdravstvenog pregleda iz stavka 4. ovoga članka snosi zajednica zdravstvenog osiguranja. 
Kada se u krivičnom odnosno prekršajnom postupku protiv vozača utvrdi ili se iznesu podaci da vozač iz zdravstvenih razloga nije sposoban da sigurno upravlja vozilom u prometu na cesti, istražni sudac, javni tužilac ili sudac za prekršaje dužan je o tome odmah obavijestiti policijsku upravu odnosno policijsku stanicu na području koje vozač ima prebivalište ili boravište.

Članak 92. 
Radne organizacije zdravstva koje obavljaju zdravstvene preglede kandidata za vozača dužne su voditi evidenciju o tim pregledima.

Članak 93. 
Zdravstvenu sposobnost vozača i osoba koje se osposobljavaju za vozača koji nisu zadovoljni ocjenom radne organizacije zdravstva u kojoj su pregledani, te vozača i osoba koje se osposobljavaju za vozača čija je zdravstvena sposobnost razlićito ocijenjena u jednoj ili više organizacija utvrđuje drugostepena zdravstvena komisija koju osniva Ministarstvo zdravstva. 
Kandidata za vozača, kojem je izdano uvjerenje da je duševno i tjelesno sposoban za upravljanje vozilom na motorni pogon, a za kojeg se opravdano sumnja da zbog zdravstvenih razloga nije sposoban upravljati određenim ili svim vozilima na motorni pogon policijska uprava odnosno policijska stanica uputit će ga na zdravstveni pregled komisiji iz stavka 1. ovoga članka radi ocjene zdravstvene sposobnosti. 
Naknadu za zdravstveni pregled u slučajevima iz stavka 1. ovoga članka plaća vozač odnosno kandidat za vozača. 
Naknadu za zdravstveni pregled u slučajevima iz stavka 2. ovoga članka plaća kandidat za vozača ako se utvrdi da nije sposoban upravljati određenim ili svim vozilima na motorni pogon. Ako se utvrdi da je ta osoba sposobna za upravljanje određenim ili svim vozlima na motorni pogon naknadu za zdravstveni pregled plaća policijska uprava odnosno policijska stanica koja ju je uputila na zdravstvecki pregled.

Članak 94. 
Ministarstvo zdravstva propisat će uređaje i opremu za obavljanje zdravstvenih pregleda, vrstu i opseg pregleda, način vodenja evidencije i medicinske dokumentacije, izdavanje uvjerenja i izvještavanja o zdravstvenoj sposobnosti vozača i kandidata za vozača i odrediti radne organizacije zdravstva za obavljanje tih pregleda.

Članak 95. 
Analizu krvi ili krvi i urina radi utvrđivanja alkoholiziranosti vozača i drugih sudionika u prometu mogu obavljati radne organizacije zdravstva i druge organizacije ili organi koji raspolažu tehničkom opremom i stručnim kadrovima. 
Ministar zdravstva u suglasnosti s ministrom unutarnjih poslova odredit će radne organizacije zdravstva i druge organizacije ili organe koji će obavljati poslove iz stavka 1. ovoga članka, propisati uvjete koje te organizacije ili organi moraju ispunjavati, način i postupak uzimanja krvi i urina te utvrditi naknadu u vezi s obavljanjem tih poslova. 
Ukupne troškove u vezi uzimanja krvi i urina i naknadu za prijevoz radi utvrđivanja alkoholiziranosti plaća sudionik u prometu u čijoj je krvi utvrdeno postojanje nedopuštene količine alkohola. 
Ako se alkoholiziranost sudionika u prometu utvrduje nekom drugom znanstvenom metodom ili stručnim pregledom, naknadu troškova plaća sudionik u prometu za kojeg se utvrdi da je pod utjecajem alkohola.

5. Provjera znanja vozača

Članak 96. 
Provjera znanja vozača čije je zanimanje upravljanje rnotornim vozilom D kategorije obavlja se svake pete godine od dana izdavanja vozačke dozvole odnosno posljednje provjere. 
Vozače iz stavka 1. ovoga članka na provjeru upućuje pravna ili fizička osoba kod koje su zaposleni. 
Vozač koji ne pristupi ili ne zadovolji na provjeri znanja na koju je upućen prema stavku 1. i 2. ovoga članka ne smije upravljati motornim vozilima D kategorije sve dok ne pristupi provjeri i ne pokaže dovoljno znanja za sigurno sudjelovanje u prometu. 
Provjeru znanja vozača iz stavka 1. ovoga članka obavlja Ministarstvo prosvjete i kulture ili organizacija iz članka 12. ovoga zakona, ako joj to Ministarstvo prosvjete i kulture povjeri, po programu ispita o poznavanju prometnih i sigurnosnih pravila u upravljanju motornih vozilima.

Članak 97. 
Ministar prosvjete i kulture u suglasnosti s ministrom prometa i veza propisat će naćin i postupak provjere znanja te sadržaj i oblik vođenja evidencije o pouci i provjeri znanja vozača iz članka 96. ovoga zakona.

Članak 98. 
Nadzor nad provođenjem provjere znanja vozača obavlja Ministarstvo prosvjete i kulture u suradnji s Ministarstvom prometa i veza.

VI. VOZILA

1. Zajedničke odredbe

Članak 99. 
Poslovi redovnih i preventivnih tehničkih pregleda, registracije i produženja registracije, te poslovi ispitivanja vozila organiziraju se kao jedinstven tehnološki sistem na teritoriju Republike.

Na način iz stavka 1. ovoga članka organiziraju se i stručni, administrativni i drugi poslovi koji su neposredno povezani s poslovima tehničkih pregleda, registracije, produženja registracije i ispitivanja vozila.

Članak 100. 
Poslove jedinstvenog tehnološkog sistema tehničkih pregleda vozila, registracije i produženja registracije vozila, obavlja stručna organizacija koju odredi Vlada Republike Hrvatske (u daljem tekstu: stručna organizacija). 
Stručna organizacija općim aktima uređuje odnose od interesa za jedinstveni tehnološki sistem iz članka 99. ovoga zakona, te vrši druga ovlaštenja određena ovim zakonom. 
U obavljanju poslova iz stavka 1. ovoga članka stručna organizacija prati i koordinira rad, usklađuje kriterije, pruža stručnu i drugu pomoć ovlaštenim organizacijama, donosi stručna i druga uputstva za njihov rad, utvrđuje uvjete rada, normative rada i jedinstvene elemente o vrednovanju rezultata rada, organizacione i druge uvjete rada, te obavlja druge poslove kojima se osigurava jedinstveni tehnološki sistem.

Članak 101. 
Poslove koji se prema odredbama ovoga zakona povjeravaju ovlaštenim organizacijama, stručna organizacija može obavljati i neposredno, a naročito kada bi zbog prestanka rada tih organizacija ili drugih razloga moglo doći do značajnijih poremećaja u obavljanju poslova koji se obavljaju u stanicama zatehnički pregled vozila.

2. Tehnički pregled vozila

Članak 102. 
Tehnički pregled vozila su redovni, preventivni i izvanredni. 
Motorna i priključna vozila, traktore i bicikle s motorom (u daljem tekstu vozila) što sudjeluju u prometu na cestama vlasnici odnosno korisnici vozila dužni su podvrgnuti redovnom tehničkom pregledu jedanput godišnje. 
Prijevoznik i samostalni prijevoznik koji obavljaju javni prijevoz, pravne osobe koje obavljaju prijevoz za vlastite potrebe organizacije udruženog rada koje daju vozila u najam (rentacar) i pravne osobe iz članka 60. ovoga zakona, dužni su osigurati obavljanje preventivnih tehničkih pregleda svojih motornih i priključnih vozila, osim motocikla, lakih prikolica i osobnih automobila koji se koriste za prijevoz za vlastite potrebe. 
Preventivni tehnički pregledi vozila obavljaju se dnevno (dnevni preventivni tehnički pregledi) i u propisanim rokovima (periodični preventivni tehnički pregledi). 
Potvrdu o izvršenom preventivnom tehničkom pregledu vozač je dužan imati uz prometnu dozvolu. 
Ministar prometa i veza u suglasnosti s ministrom unutarnjih poslova propisat će uređaje i opremu za obavljanje preventivnih tehničkih pregleda vozila, obrazac potvrde o tehničkim pregledima, način, rokove, uvjete obavljanja preventivnih tehničkih pregleda i vodenje evidencije o tim pregledima. 

Članak 103. 
Na izvanredni tehnički pregled uputit će se vozilo koje je isključeno iz prometa zbog tehničke neispravnosti uređaja za upravljanje ili uređaja za zaustavljanje, vozilo koje je u prometnoj nezgodi toliko oštećeno da se opravdano sumnja da mu je neispravan uređaj za spajanje vučnog i priključnog vozila. 
Na izvanredni tehnički pregled uputit će se i vozilo za koje se opravdano sumnja da mu je ovjerena tehnička ispravnost, a nije bilo na tehničkom pregledu ili da tehnički pregled nije propisno obavljen. 
Vozila iz stavka 1. i 2. ovoga članka upućuju na izvanredni tehnički pregled ovlaštene službene osobe.

Članak 104. 
Na tehničkom pregledu utvrđuje se ima ili vozilo propisane uređaje i opremu, jesu li ti uređaji i oprema ispravni te da li udovoljavaju ostalim propisanim uvjetima i normativima za sudjelovanje u prometu na cesti.

Članak 105. 
Tehničke preglede vozila obavljaju društvena poduzeća, njihove zajednice i društvene organizacije koje za to imaju odgovarajući objekt i prostor, propisane, ispitane i ispravne uređaje i opremu, stručni kadar i odobrenje za obavljanje tehničkih pregleda vozila (stanica za tehnički pregled vozila). 
Preventivne tehničke preglede mogu obavljati i prijevoznici i pravne osobe koje obavljaju prijevoz za vlastite potrebe ako ispunjavaju propisane uvjete. 
Kriterije o dovoljnom broju stanica za tehnički pregled vozila iz stavka 1. ovoga članka s obzirom na njihovu međusobnu udaljenost i kapacitet utvrduje Vlada Republike Hrvatske.

Članak 106. 
Odobrenje za obavljanje poslova tehničkih pregleda vozila izdaje policijska uprava na čijem se području nalazi stanica za tehnički pregled vozila uz pribavljeno mišljenje stručne organizacije. 
Odobrenje za obavljanje preventivnih tehničkih pregleda vozila izdaje općinski organ uprave nadležan za poslove cestovnog prometa uz prihavljeno mišljenje stručne organizacije.

Članak 107. 
Poduzeća koja se bave prodalom vozila mogu, u stanici za tehnički pregled vozila, obaviti tehnički pregled vozila koja prodaju za sudjelovanje u cestovnom prometu i kupcima tih vozila dati ispravu o tehničkoj ispravnosti prema propisima o tehničkim pregledima vozila.

Članak 108. 
Naknadu za tehnički pregled vozila u slučaju iz članka 101. stavka 1. ovoga zakona plaća vlasnik odnosno korisnik vozila. 
Vlasnik odnosno korisnik vozila plaća naknadu i za tehnički pregled vozila u slučajevima iz članka 103. stavka 1. i 2. ovoga zakona ako se utvrdi da vozilo nije ispravno ili je tehnička ispravnost ovjerena, a vozilo nije bilo na tehničkom pregledu. 
Ako u slučaju iz članka 103. stavka 2. ovoga zakona utvrdi da je ovjerena tehnička ispravnost vozila, a tehnički pregled vozila nije propisno obavljen, naknadu za tehnički pregled plaća stanica za tehnički pregled vozila u kojoj je tehnička ispravnost vozila ovjerena.

Članak 109. 
Tehničke preglede vozila obavljaju radnici koji imaju završen najmanje peti (V) stupanj stručne spreme za zanimanje kontrolor tehničke ispravnosti vozila i vozačku dozvolu za upravljanje motornim vozilima najmanje "B" kategoriju (u daljem tekstu: kontrolor).

Članak 110. 
Stanica za tehnički pregled vozila dužna je obavljati tehnički pregled vozila na propisanim, ispitanim i ispravnim uređajima i opremi, prema propisima i normativima za tehnički pregled i tehničku ispravnost vozila, te prema općim aktima iz članka 100. ovoga zakona.

Članak 111. 
Ako kontrolor na tehničkom pregledu utvrdi da su uređaji za upravljanje ili uređaji za zaustavljanje ili uređaji za pogon na tekući plin na vozilu neispravni toliko da bi takvo vozilo ugrožavalo sigurnost prometa na cestama, zabranit će vozaču da se vozilom uključi u promet na cesti dok se ne uklone neispravnosti. Ako se vozač takvim vozilom uključi u promet na cesti, stanica za tehnički pregled vozila obavijestit će o tome najbližu policijsku upravu odnosno policijsku stanicu.

Članak 112. 
Stanica za tehnički pregled vozila dužna je voditi propisane evidencije, obradivati podatke o tehničkim pregledima i utvrđenim neispravnostima vozila i dostavljati ih policijskoj upravi odnosno policijskoj stanici na čijem području imaju sjedište. 
Stanice za tehnički pregled vozila dužne su stručnoj organizaciji dostaviti podatke potrebne za jedinstvenu obradu podataka.

Članak 113. 
Stanica za tehnički pregled vozila dužna je održavati u ispravnom i urednom stanju objekte, uređaje i opremu. 
Uredaji i oprema za tehnički pregled vozila podvrgavaju se obaveznom pregledu najmanje jedanput u četiri mjeseca. 
Pregled uređaja i opreme prema stavku 2. ovoga članka obavlja organizacija koja je prema propisima o mjerilima ovlaštena za pregled mjerila koja se koriste u stanicama za tehnički pregled vozila.

Članak 114. 
Nadzor nad zakonitošću rada stanica za tehnički pregled vozila i stručne organizacije obavlja Ministarstvo unutarnjih poslova.

Članak 115. 
Nadzor nad radom stanica za tehnički pregled vozila prema članku 114. ovoga zakona obavlja se redovnim i izvanrednim pregledima u objektima odnosno na mjestima gdje se obavlja tehnički pregled vozila i kontrolom vozila u prometu na cesti. 
Radnici koji obavljaju nadzor nad radom stanica za tehnički pregled vozila prema stavu 1. ovoga članka, (u daljem tekstu: ovlašteni stručni radnici) dužni su provjeravati ispravnost uređaja i opreme kao i način obavljanja tehničkih pregleda vozila. U tu svrhu ovlašteni stručni radnici mog uzimati izjave od odgovornih i drugih zainteresiranih osoba. 
O obavljenom pregledu, o utvrđenom stanju i o poduzetim mjerama u stanici za tehnički pregled vozila ovlašteni stručni radnik sastavlja zapisnik.

Članak 116. 
Stanica za tehnički pregled vozila mora dopustiti ovlaštenom stručnom radniku nesmetan pristup u stanicu za tehnički pregled vozila i omogućiti mu da obavi potrebna ispitivanja i provjeravanja kao i pregled dokumentacije

Članak 117. 
Ako ovlašteni stručni radnik utvrdi da stanica za tehnički pregled vozila koristi neispravne uređaje i opremu, ili da objekt i prostor ne udovoljavaju propisanim uvjetima ili da tehničke preglede vozila obavlja radnik koji za to ne ispunjava propisane uvjete rješenjem će joj privremeno zabraniti rad i odrediti rok za otklanjanje utvrđenih nedostataka. 
Ako ovlašteni stručni radnik utvrdi da stanica za tehnički pregled vozila ne obavlja poslove tehničkih pregleda vozila, registracije i produženja registracije prema propisima, rješenjem će joj narediti da nedostatke otkloni u odredenom roku. 
Ako stanica za tehnički pregled vozila ne otkloni utvrđene nedostatke u određenom roku policijska uprava zabranit će obavljanjetehničkih pregleda vozila. 
Žalba protiv rješenja iz stavka 1. i 2. ovoga članka ne odlaže njegovo izvršenje.

Članak 118. 
Stručni nadzor nad radom stanice za tehnički pregled vozila obavlja stručna organizacija. 
Stanica za tehnički pregled vozila dužna je ovlaštenim stručnim radnicima stručne organizacije omogućiti obavljanje stručnog nadzora. 
Bliže odredbe o načinu i uvjetima pod kojima se obavlja stručni nadzor utvrđuje stručna organizacija. 

Članak 119. 
Nadzor nad zakonitošću obavljanja preventivnih tehničkih pregleda vozila u stanicama za preventivne tehničke preglede vozila obavlja organ uprave nadležan za poslove inspekcije cestovnog prometa. 
Stručni nadzor nad obavljanjem preventivnih tehničkih pregleda obavlja stručna organizacija shodno odredbama članka 118. ovoga zakona.

Članak 120. 
Pravne osobe iz članka 105. ovoga zakona koje imaju stanicu za tehnički pregled vozila dužne su utvrditi obavezu stručnog usavršavanja i provjere stručnosti kontrolora i drugih radnika koji rade na stručnim poslovima tehničkih pregleda registracije i produženja registracije vozila. 
Stručno usavršavanje i provjera stručnosti kontrolora i drugih radnika iz stavka 1. ovoga članka obuhvaća naročito primjenu novih propisa, tehničkih i drugih normativa korištenja novih uređaja i opreme, a provodi se najmanje jedanput godišnje. 
Program i način stručnog usavršavanja i provjere stručnosti kontrolora i drugih radnika koji rade na stručnim poslovima tehničkih pregleda, registracije i produženja registracije vozila utvrđuje stručna organizacija. 

Članak 121. 
Ako ovlašteni stručni radnik u obavljanju nadzora nad radom stanice za tehnički pregled vozila utvrdi da kontrolor ili drugi radnik tehničke preglede, registraciju i produženje registracije vozila ne obavlja stručno i u skladu s propisima, zabranit će im da obavljaju tehničke preglede odnosno registraciju i produženje registracije vozila i uputiti će ih na provjeru stručnosti.

Članak 122. 
Kontroloru i drugom radniku koji ne pristupi provjeri strućnosti u slučajevima iz članka 120. i 121. ovoga zakona ili ne zadovolji na toj provjeri stanica za tehnički pregled vozila ne smije dopustiti da obavlja poslove tehničkih pregleda vozila, registraciju i produženje registracije vozilaza vrijeme dok ne zadovolji na provjeri.

Članak 123. 
Ministar unutarnjih poslova donijet će propise o: objektu, prostoru, uređajima i opremi stanice za tehnički pregled vozila, uvjetima, normativima i načinu obavljanja tehničkih pregleda vozila o načinu zabrane uključivanja neispravnih vozila u promet na cesti iz stanice za tehnički pregled vozila, evidenciji, obradi i dostavljanju podataka o tehničkim pregledima i tehničkoj ispravnosti vozila.

3. Unutrašnja kontrola

Članak 124. 
Prijevoznik i pravna osoba koja obavlja prijevoz za vlastite potrebe mogu organizirati unutarnju kontrolu prometa i dužni su trajno kontrolirati sigurnost i urednost prijevoza.

4. Ispitivanje vozila

Članak 125. 
Vozila na motorni pogon i priključna vozila koja se serijski ili pojedinačno proizvode, preinačuju ili bitnije popravljaju moraju u pogledu konstrukcijskih osobina i uređaja bitnih za sigurno sudjelovanje u prometu, biti podvrgnuta ispitivanju prije puštanja u promet. Tom ispitivanju podliježu i motori, šasije i rezervni dijelovi koji su bitni za sigurnost prometa (dijelovi uredaja za upravljanje, za zaustavljanje, za spajanje vučnog i priključnog vozila, za davanje svjetlosnih znakova, za osvjetljivanje ceste i vozila i sl.). 
Vozila za koja nisu poznati tehnički podaci potrebni za tehnički pregled i registraciju podvrgavaju se ispitivanju radi utvrđivanja tih podataka. 
O tehničkim podacima utvrđenim u postupku iz stavka 1. i 2. ovoea članka izdaje se potvrda o ispitivanju vozila (u daljem tekstu: potvrda).

Članak 126. 
Ispitivanje u slučajevima iz članka 125. ovoga zakona kao i ispitivanje vozila prema drugim propisima (o prijevozu opasnih tvari, izvanrednih tereta i dr.) obavlja organizacija koju ovlasti Ministarstvo prometa i veza. 
Organizacija iz stavka 1. ovoga članka dužna je obavljati ispitivanje u skladu s propisima, normativnim i tehničkim uputstvima.

Članak 127 
Potvrdu iz stavka 3. članka 125. ovoga zakona o ispitivanju serijskih ili pojedinačno proizvodnih vozila, motora, šasije ili rezervnog dijela pribavlja proizvodač, a potvrdu o ispitivanju preinačenog ili bitnije popravljenog vozila, motora, šasije ili rezervnog dijela kao i o tehničkim podacima pribavlja vlasnik odnosno korisnik vozila.

Članak 128. 
Ako je za vozilo izdana potvrda ili druga isprava s tehničkim podacima koji ne odgovaraju stvarnom stanju vozila ili je izdana potvrda o ispitivanju od dvije ili više organizacija s različitim tehničkim podacima ili ako vlasnik odnosno korisnik vozila nije zadovoljan s tehničkim podacima unesenim u potvrdu, ispitivanje vozila obavit će stručna komisija koju odredi Ministarstvo prometa i veza. Potvrda o tehničkim podacima vozila koju izda stručna komisija mjerodavna je za donošenje odluke o pitanju zbog kojeg je obavljeno ispitivanje. 

Članak 129. 
Vozila kojima je ugrađen uređaj za pogon na tekući plin ne smiju sudjelovati u prometu na cesti bez potvrde o ispitivanju rezervoara, potvrde o ugrađenim uređajima i opremi za plinski pogon te ako plinske instalacije nisu ispravne. 
Potvrdu o ispitivanju rezervoara izdaje inspekcija parnih kotlova, a potvrdu o ugrađenim uređajime i opremi za plinski pogon izdaje organizacija za ispitivanje kvalitete robe ili organizacija koja je ovlaštena za ispitivanje vozila. Tehničku ispravnost plinskih instalacija utvrđuje stanica za tehnički pregled vozila.

Članak 130. 
Nadzor nad provođenjem propisa o uvjetima, normativima i načinu ispitivanja vozila obavlja Ministarstvo prometa i veza. 
Organizacija iz stavka 1. članka 126. ovoga zakona dužna je ovlaštenom stručnom radniku koji obavlja nadzor omogućiti pristup u prostorije u kojima se obavlja ispitivanje, staviti mu na uvid potrebnu dokumentaciju i dati potrebna obavještenja i objašnjenja. 
Ako se utvrdi da organizacija iz stavka 1. članka 126. ovoga zakona ne ispunjava propisane uvjete ili da izdaje potvrde o ispitivanju koje ne odgovaraju tehničkom stanju vozila Ministarstvo prometa i veza oduzet će joj dano ovlaštenje. 

Članak 131. 
Ministar energetike i industrije u suglasnosti s ministrom prometa i veza donijeti će propise o uvjetima, postupku i načinu ispitivanja vozila, o tome što se smatra proizvodnjom, preinakom i bitnijim popravkom, o stručnoj spremi radnika koji obavljaju ispitivanje, obliku i sadržaju potvrde, o vođenju evidecije o izdanim potvrdama te o davanju na korištenje podataka o ispitivanju vozila.

5. Registracija vozila

Članak 132. 
Traktori, radni strojevi, motokultivatori, i bicikli s motorom, kao i priključna vozila koja vuče traktor ili motokultivator smiju sudjelovati u prometu na cesti ako su registrirani. 
Za registraciju traktora i bicikla s motorom izdaje se prometna dozvola i registracijske pločice. 
Za registraciju radnog stroja i motokultivatora izdaje se potvrda o registraciji i registarske pločice. 
Vlasnici odnosno korisnici vozila iz stavka 1. i 2. ovoga članka dužni su prijaviti nadležnoj policijskoj upravi odnosno policijskoj stanici ili stanici za tehnički pregled vozila, promjenu svakog podatka iz prometne dozvole odnosno iz potvrde o registraciju u roku 15 dana od nastale promjene. 
Vozač koji u prometu na cesti upravlja vozilom iz stavka 1. i 2. ovog članka mora kod sebe imati prometnu dozvolu odnosno potvrdu o registraciji. 
Radnim strojevima i motokultivatorima ne produžava se registracija. 

Članak 133. 
Registiaciju vozila na motorni pogon i priključnih vozila obavlja policijska uprava udnosno policijska stanica na čijem području vlasnik ima prebivalište odnosno korisnik vozila sjedište. 
Poslove registraicije vozila mogu obavljati i stanice za tehnički pregled vozila ako ispunjavaju propisane uvjete. 
Rješenje o ispunjavanju uvjeta iz stavka 2. ovoga članka donosi policijska uprava na čijem se području nalazi za tehnički pregled vozila. 
Registracija i produženje registracije vozila unutarnjih poslova obavlja se na način i uz uvjete koje propiše ministar unutarnjih poslova.

Članak 134. 
Produženje registracije vozila odnosno produženje roka važenja prometne dozvole obavlja stanica za tehnički pregled vozila. 
Stanica za tehnički pregled vozila produžit će registraciju odnosno rok važenja prometne dozvole ako je utvrđeno da je vozilo tehnički ispravno i da su za to ispunjeni drugi propisani uvjeti. 
Ako je tehnički pregled izvršen u stanici za tehnički pregled vozila koja nije ovlaštena za produženje registracije vozila, produženje registracije izvršit će policijska uprava odnosno policijska stanica na člijem području vlasnik ima prebivalište odnosno korisnik vozila sjedište ili stanica za tehnički pregled vozila. 
Protiv rješenja stanice za tehnički pregled vozila kojim se odbija zahtjev za registraciju ili produženje registracije vozila može se izjaviti žalba policijskoj upravi na čijem području vlasnik vozila ima prebivalište. 

Članak 135. 
Za registraciju i produženje registracije vozila vlasnik odnosno korisnik vozila ne plaća administrativnu taksu kada za to plaća naknadu u stanici za tehnički pregled vozila.

Članak 136. 
Za potvrđivanje prometne dozvole, potvrde o registraciji i produženja registracije vozila, stanica za tehnički pregled vozila mora imati i samo u tu svrhu upotrebljavati pečat prema propisima o pečatima i žigovima sa grbom Republike Hrvatske.

Članak 137. 
Ministar unutarnjih poslova donijet će propise o registracijskim područjima na kojima registrirana motorna i njihova priključna vozila imaju istu oznaku o obliku i sadržaju registarskih pločica i o obrascu potvrde o registraciji za vozila iz članka 132. stavka 1. ovoga zakona, o uvjetima, postupku i načinu registracije i produženju registracije, o načinu i rokovima obavještavanja o registraciji i produženju registracije vozila u stanici za tehnički pregled vozila, o evidenciji registriranih vozila, odjavi, brisanju iz evidencije i oduzimanju registarskih pločica te o uvjetima koje moraju ispunjavati stanice za tehnički pregled vozila za registraciju vozila.

VII. SAVJETI ZA SIGURNOST PROMETA NA CESTAMA

Članak 138. 
Radi promicanja prometno-preventivnih aktivnosti i prometne kulture sudionika u prometu na cestama, Vlada Republike Hrvatske osniva pri Ministarstvu prometa i veza Savjet za sigurnost prometa na cestama (u daljnjem tekstu: Savjet). 
Članovi Savjeta imenuju se iz reda znanstvenih i stručnih djelatnika iz oblasti značajnih za sigurnost prometa na cestama te iz redova republičkih organa i organizacija od značaja za sigurnost u prometu. 
Predsjednika, članove i tajnika Savjeta, na prijedlog Ministarstva prometa i veza, imenuje Vlada Republike Hrvatske.

Članak 139. 
Savjet o suradnji s nadležnim organima osobito brine: 
1. o unapređenju prometnog odgoja i osposobljavanju mladih za sudjelovanje u prometu, 
2. o unapređenju propagandnog i informativnog djelovanja prema sudionicima u prometu, 
3. o poticanju razvoja službe pomoći i informacija na cestama, 
4. o preventivnim aktivnostima na cestama i vozilima, 
5. o poticanju razvoja službe hitne medicinske pomoći na cestama, 
6. o suradnji i koordinaciji s istim ili sličnim tijelima u zemlji i svijetu, 
7. o drugim preventivnim aktivnostima u sigurnosti cestovnog prometa. 

Članak 140. 
Sredstva za obavljanje aktivnosti iz članka 139. ovoga zakona osiguravaju se u Proračunu Republike Hrvatske. 
Za poslove i programe iz članka 139. ovoga zakona, sredstva mogu osigurati i druge neposredno zainteresirane pravne osobe. 
Sredstva iz stavka 1. i 2. ovoga članka koriste se uz suglasnost Ministarstva prometa i veza.

VIII. PROMETNI ODGOJ I PREVENTIVA

Članak 141. 
U svrhu ostvarivanja povoljnijih uvjeta za sigurnost prometa na cestama policijske uprave odnosno policijske stanice na vlastitu inicijativu ili na zahtjev odgojno-obrazovnih organizacija, organa društveno-političkih zajednica, poduzeća i drugih pravnih osoba mogu organizirati školske prometne jedinice i omladinske prometne jedinice. 
Kad pripadnici prometnih jedinica obavljaju zadatke kontrole i reguliranja prometa moraju imati posebne oznake. 
Sudionici u prometu moraju postupiti po znakovima i naredbama pripadnika prometnih jedinica. 
Ministar unutarnjih poslova donijet će propise o osposobljavanju, uniformi i oznakama pripadnika prometnih jedinica

Članak 142. 
Odgajatelj u organizaciji za predškolski odgoj djece i nastavnik koji vodi djecu u organiziranoj grupi dužan je podizanjem ruke vertikalno zaustaviti promet vozila za vrijeme prijelaza djece preko ceste Na znak odgajatelja odnosno nastavnika koji vodi djecu vozač mora zaustaviti vozilo.

IX. POSEBNE MJERE

Članak 143. 
Vozaču traktora, radnog stroja, motokultivatora i bicikla s motorom koji je pravomoćnom odlukom kažnjen za dva ili više prekršaja iz članka 155. stav 1. točka 4., 5., 13., i 17. ovoga zakona, koje je počinio u roku od dvije godine, pri izricanju kazne za slijedeći prekršaj izriče se i zaštitna mjera prisustvovanja predavanjima i prikazivanju filmova o posljedicama koje proizlaze iz nepoštivanja ili nepoznavanja prometnih propisa. 
Ako vozač kojem je izrečena zaštitna mjera iz stavka 1. ovoga članka u istom roku ponovno počini dva ili više prekršaja iz stavka 1. točka 4., 5. i 17. članka 155. pri izricanju kazne za prekršaj izriče mu se i zaštitna mjera upućivanja na provjeru poznavanja prometnih propisa, prometnih znakova i vještine upravljanja vozilom. 
Vozaču koji se ne odazove pozivu radi primjene zaštitne mjere iz stavka 1. i 2. ovoga članka ili ne pokaže dovoljno poznavanja prometnih propisa, prometnih znakova ili vještine upravljanja vozilom privremeno će se oduzeti vozačka dozvola, dozvola za upravljanje traktorom odnosno potvrda o poznavanju prometnih propisa, dok toj provjeri ne pristupi odnosno na provjeri ne zadovolji. 
Zaštitna mjera iz stavka 1. i 2. ovoga članka može se izreći zajedno sa zaštitnom mjerom zabrane upravljanja određenom vrstom ili kategorijom vozila. 
O zaštitnim mjerama iz stavka 1. i 2. ovoga članka koje su izrečene vozaču čije je zanimanje upravljanje vozilom policijska uprava odnosno policijska stanica koja provodi mjeru, obavještava pravnu osobu u kojoj je vozač zaposlen te organ koji je izdao rješenje o odobrenju za obavljanje javnog prijevoza.

Članak 144. 
Provjera poznavanja prometnih propisa, prometnih znakova i vještine upravljanja vozilom obavlja se prema programu polaganja vozačkog ispita. 
Vozač koji na provjeri ne pokaže posebno znanje može se podvrgnuti ponovnoj provjeri nakon proteka 15 dana od dana provjere. 
Ako vozač i nakon tri provjere ne pokaže dovoljno znanja ponovnoj provjeri može pristupiti u roku šest mjeseci od dana posljednje provjere:

Članak 145. 
Naknadu za troškove provjere poznavanja prometnih propisa, prometnih znakova i vještine upravljanja vozilom snosi vozač. 

Članak 146. 
Istražni sudac ili vijeće koje vodi postupak protiv vozača zbog krivičnog djela ugrožavanja javnog prometa može vozaču oduzeti vozačku dozvolm, dozvolu za upravljanje traktorom, dozvolu za upravljanje tramvajem ili potvrdu o poznavanju prometnih propisa - za vrijeme dok postupak traje. 
Istražni sudac ili vijeće uz konzultaciju javnog tužioca, može dozvolu odnosno potvrdu oduzetu prema stavku 1. ovoga članka vratiti vozaču ako se, opravdano može zaključiti da više ne postoje razlozi za oduzimanje 

Članak 147. 
Osobni automobili kojima se koriste istražni suci i javni tužioci za obavljanje uviđaja povodom krivičnih djela te vozila Ministarstva pravosuđa i uprave kojima se prevoze uhićene ili osuđene osobe, mogu imati ugrađeno jedno plavo rotacijsko svjetlo na krovu i uređaj za davanje signala u nizu tonova raznih visina. 
Na vozila iz stavka 1. ovoga članka, kada posebnim uređajima daju svjetlosne i zvučne signale, primjenjuju se odredbe o pravu prednosti prolaza koje se odnose na vozila s pravom prednosti prolaza.

Članak 148. 
Troškove uklanjanja i čuvanja vozila, tereta, stvari ili drugog materijala kao i poduzimanje drugih odgovarajućih mjera prema članku 155. stavak 4. Zakona o osnovama sigurnosti prometa na cestama snosi organizacija za održavanje cesta, a ona ima pravo na naknadu od onoga tko ih je prouzročio. 

Članak 149. 
Za tehnički pregled, ispitivanje, registraciju i produženje registracije vozila i poslove koji su s time povezani vlasnik, odnosno korisnik vozila plača naknadu. 
Naknada za redovni tehnički pregled i ispitivanje vozila jednaka je prema kategorijama vozila, a naknada za periodični preventivni tehnički pregled, registraciju, produženje registracije vozila i druge poslove koji se obavljaju u vezi s tim poslovima, jednaka je bez obzira na kategoriju vozila. 
Kada se tehnički pregled, registracija i produženje registracije vozila obavlja izvan objekta stanica za tehnički pregled vozila naknada iz stavka 1. ovoga članka može biti i različita. 
Naknade iz stavka 1. do 3. ovoga članka sastoje se iz dijela koji pripada stanici za tehnički pregled vozila i dijela koji pripada stručnoj organizaciji za poslove koje obavlja u toj oblasti. 
Visinu naknada iz stavka 1. do 3. ovoga članka određuje stručna organizacija na osnovu kriterija i mjerila koje utvrdi zajedno sa stanicama za tehnički pregled vozila. 
Vlada Republike Hrvatske može odrediti najvišu razinu naknada iz stavka 1. do 3. ovoga člana. 
Naknade utvrđene u skladu s ovim zakonom ne smatraju se cijenama u smislu propisa o cijenama.

X. KAZNENE ODREDBE

Članak 150. 
Novčanom kaznom od 500 do 2.500 dinara kaznit će se za prekršaj pravna osoba: 
1. ako otpočne osposobljavanje kandidata za vozače vozila prije nego što nadležni organ utvrdi da ispunjava za to propisane uvjete (članak 62.); 
2. ako dopusti da kandidate za vozače vozila osposobljava osoba koja ne ispunjava uvjete propisane u članku 63. ovoga zakona; 
3. ako obavlja zdravstvene preglede vozača i osoba koje se osposobljavaju za vozača i izdaje im uvjerenja o zdravstvenoj sposobnosti za upravljanje vozilima, a nije za to određena (članak 94.); 
4. ako obavlja tehnički pregled vozila, a za to nema odobrenja (članak 105); 
5. ako bez ovlaštenja obavlja ispitivanje rezervnih dijelova kao i vozila za koja nisu poznati tehnički podaci (članak 125. stavak 1. i 2.); 
Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se novčanom kaznom od 100 do 500 dinara i odgovorna osoba u pravnoj osobi. 
Za prekršaj iz stavka 1. točka 1. do 5. ovoga članka izreći će se i zaštitna mjera oduzimanja imovinske koristi.

Članak 151. 
Novčanom kaznom od 500 do 2500 dinara kaznit će se za prekršaj prijevoznik ili druga pravna osoba: 
1. ako ne osigura i ne provodi pouku i provjeru znanja vozača iz članka 96. uvoga zakona; 
2. ako ne obavi ili ne osigura obavljanje periodičnih preventivnih tehničkih pregleda svojih vozila prema odredbama članka 102. ovoga zakona. 
Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se novčanom kaznom od 100 do 500 dirlara i odgovorna osoba u pravnoj osobi.

Članak 152. 
Novčanom kaznom od 200 do 2.000 dinara kaznit će se za prekršaj radna organizacija zdravstva koja je određena da obavlja zdravstvene preglede kandidata za vozača i vozača vozila: 
1 ako dopusti da zdravstvene preglede kandidata za vozača i vozača obavljaju osobe koje nemaju određene specijalnosti (članak 86. stavak 2. i članak 89. stavak 3.); 
2. ako ne izda i ne dostavi općinskom organu uprave nadležnom za unutarnje poslove uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti vozača za kojeg se utvrdi da nije sposoban sigurno upravljati vozilom na cesti ili ako ne obavijesti sekretarijat za unutarnje poslove odnosno stanicu javne sigurnosti o duševnoj ili tjelesnoj nesposobnosti kandidata za vozača i vozača (članak 92.); 
Za prekršaj iz stavka 1. ovoga elanka kaznit će se novčanom kaznom od 50 do 500 dinara i odgovorna osoba u radnoj organizaciji zdravstva. 
Za prekršaj iz stavka 1. toćka 1. i 2. ovoga članka izreći će se i zaštitna mjera oduzimanja imovinske koristi.

Članak 153. 
Novčanom kaznom od 150 do 1.500 dinara kaznit će se za prekršaj pravna osoba: 
1. ako bez odobrenja obavlja pokusnu vožnju na cesti vozilom na rnotorni pogon ili ako ne poduzme mjere osiguranja određene u odobrenju za pokusnu vožnju (članak 47.); 
2. ako na cesti, bez odobrenja, održava sportsku ili drugu priredbu ili aktivnost (članak 48. stavak 1.); 
3. ako na cesti počne sportsku ili drugu priredbu ili aktivnost prije nego što su poduzete sve mjere osiguranja određene u odobrenju (članak 53. stavak 1.); 
4. ako ne prekine sportsku ili drugu priredbu ili aktivnost na cesti u slučajevima iz članka 54. ovoga zakona; 
5. ako naredi ili dopusti da tramvajem u prometu upravlja osoba koja nema dozvolu za upravljanje tramvajem (članak 75. stavak 1.); 
6. ako naredi ili dopusti da tehnički pregled vozila i registraciju vozila obavlja osoba koja nema za to propisanu stručnu spremu (članak 109.); 
7. ako naredi ili dopusti da se tehnički pregled vozila i rcgistracija vozila obavlja suprotno općim aktima iz članka 100. ovoga zakona, odnosno na uređajima i opremi koji za to nisu propisani i ispitani, ispravni, ili da se tehnički pregled vozila i registracija vozila obavlja suprotno propisima i normativima za tehnički pregled i tehničku ispravnost vozila (članak 110.); 
8. ako ne vodi propisanu evidenciju ili ne obrađuje podatke o tehničkim pregledima vozila ili te podatke ne dostavlja policijskoj upravi odnosno policijskoj stanici odnosno stručnoj organizaciji (članak 112.); 
9. ako ne održava u ispravnom i urednom stanju objekt, uređaje i opremu stanice za tehnički pregled vozila ili uređaje i opremu ne podvrgava obaveznom pregledu (članak 113.); 
10. ako ovlaštenom stručnom radniku ne dopusti nesmetan pristup na mjesta kojima se obavlja tehnički pregled vozila ili mu ne omogući da obavi potrebna ispitivanja i provjeravanja ili mu ne stavi na raspolaganje dokumentaciju o vozilima (članak 116.) odnosno ako mu onemogući obavljanje stručnog nadzora (članak 118.); 
11. ako obavlja tehničke preglede vozila za vrijeme za koje joj je privremeno zabranjen rad (članak 117. stavak 1.); 
12. ako ne omogući obavljanje nadzora nad zakonitošću rada, odnosno stručnog nadzora nad obavljanjem preventivnih tehničkih pregleda vozila (članak 119.): 
13. ako postupa suprotno odredbama članka 148. ovoga zakona; 
14. ako naredi ili dopusti da tehničke preglede vozila, registraciju i produženja registracije obavlja kontrolor odnosno radnik kojemu je to zabranjeno (članak 121.) ili koji nije zadovoljio na provjeri stručnosti (članak 122.); 
15. ako bez potvrde o ispitivanju pusti u promet serijski ili pojedinačno proizvedeno, preinačeno ili bitnije popravljeno vozilo na motorni pogon ili priključno vozilo ili motor, šasiju ili rezervne dijelove koji su bitni za sigurnost prometa (članak 125.); 
16. ako za potvrđivanje prometne dozvole, potvrde o registraciji i produženja registracije vozila odnosno produženja važenja prometne dozvole upotrebljava pečat suprotno članku 136. ovoga zakona; 
Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se novčanom kaznom od 50 do 250 dinara i odgovorna osoba u pravnoj osobi.

Članak 154. 
Novčanom kaznom od loo do 60o dinara kaznit će se za prekršaj pravna osoba: 
1. ako pri izvodenju radova na cesti ili iz drugih razloga, kada organizira naizmjenično propuštanje vozila iz suprotnih smjerova jednim prometnim trakom, ne regulira propuštanje vozila znakovima prema članku 13. stavak 1. i 2. ovoga zakona; 
2. ako naredi ili dopusti da se traktorom u prometu na cesti vuče zaprežno vozilo koje nije preuređeno za traktorsku vuču ili da se vuče više od jednog zaprežnog vozila, ili da u prometu na cesti sudjeluje zaprežno vozilo koje vuče traktor, a nema kotače sa pumpnim, spužvastim ili sličnim gumama ili ako zaprežno vozilo nije priključeno traktoru krutom zglobnom vezom (članak 21.); 
3. ako naredi. ili dopusti da se radnim strojem ili motokultivatorom u prometu na cesti vuku priključci koji ne služe njihovoj namjeni (članak 24. stavak 1.); 
4. ako naredi ili dopusti da u prometu na cesti noću iIi danju za vrijeme smanjene vidljivosti sudjeluje radni stroj ili motokultivator koji nema ispravna i upaljena oborena svjetla za osvjetljavanje ceste, a na stražnjoj strani pozicijska svjetla i katadioptere (članak 24. stavak 2); 
5. ako naredi ili dopusti da u prometu na cesti sudjeluje radni stroj ili motokultivator, koji se na ravnoj cesti mogu kretati brzinom većom od 20 km na sat, a nema stop-svjetla (članak 24. stavak 3); 
6. ako naredi ili dopusti da u prometu na cesti sudjeluje radni stroj ili motokultivator koji nema ispravne uređaje za upravljanje (članak 25. stavak 1), ili dopusti da u prometu na cesti sudjeluje radni stroj ili motokultivator koji nema uređaje za zaustavljanje prema članku 25. stavak 2. ovoga zakona; 
7. ako naredi ili dopusti da se za vrijeme kretanja po cesti na radnom stroju ili njegovom priključku ili na motokultivatoru i njegovom priključnom vozilu prevoze osobe suprotno članku 25. stavku 3. i 4. ovoga zakona; 
8. ako naredi ili dopusti da se u vozilu na motorni pogon prevozi više osoba nego što je upisano u prometnoj dozvoli odnosno potvrdi o registraciji (članak 28.); 
9. ako naredi ili dopusti da se prevoze osobe u zatvorenom prostoru vozila koji se ne može otvoriti iznutra (članak 29.); 
10. ako naredi ili dopusti da se motornim ili priključnim vozilom za prijevoz putnika u javnom gradskom prometu ili autobusom kojim se obavlja prijevoz osoba za vlastite potrebe u gradskom prometu vrši prijevoz osoba suprotno članku 31. stavak 2. i 3. ovoga zakona; 
11. ako naredi ili dopusti da se na teretnom motornom vozilu u prostoru za smještaj tereta ili na priključnom vozilu koje vuče traktor prevoze osobe suprotno članku 33. i 34. ovoga zakona; 
12. ako naredi ili dopusti da se na turističkom vlaku prevoze osobe suprotno članku 39. ovoga zakona; 
13. ako naredi ili dopusti da se u prometu na cesti prevoze osobe teretnim motornim vozilom ili priključnim vozilom na kojima je to zabranjeno (članak 40) ili da vozilom kada se u prostoru za smještaj tereta, uz odobrenje, prevozi više od pet osoba. upravlja vozač koji nije najmanje tri godine upravljao takvim vozilom (članak 12); 
14. ako posebnim znakom ne označi vozilo koje prati natjecatelje na sportskoj priredbi na cesti (članak 55); 
15. ako nakon završetka sportske ili druge priredbe odnosno aktivnosti na cesti ne ukloni sa ceste prometne znakove i druge oznake, uređeje, predmete i objekte koji su bili postavljeni radi održavanja priredbe odnosno obavljanja aktivnosti, ili ako ne popravi i ne dovede u prvobitno stanje cestu i cestovne objekte koji su bili oštećeni pri održavsnju priredbe odnosno obavljanju aktivnosti (članak 56. stavak 1); 
16. ako naredi ili dopusti da u prometu na cesti vozilom na motorni pogon upravlja osoba koja ne smije upravljati takvim vozilom (članak 78); 
17. ako naredi ili dopusti da u prometu na cesti sudjeluje vozilo koje nije podvrgnuto tehničkom pregledu prema članku 102. ovoga zakona; 
18. ako naredi ili dopusti da se u prometu na cesti koristi vozilo s ugrađenim uređajem za pogon na tekući plin za koji nije izdana potvrda o ispitivanju rezervoara, potvrda o ugrađenim uređajima ili ako plinske instalacije nisu ispravne (članak 129. stavak 1); 
19. ako naredi ili dopusti da u prometu na cesti sudjeluje neregistriran traktor, radni stroj, bicikl s motorom ili priključno vozilo koje vuče traktor (članak 132. stavak 1). 
Za prekršaje iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se novčanom kaznom od 25 do 250 dinara i odgovorna osoba u pravnoj osobi. 
Za prekršaje iz stavka 1. točke 4. i točke 10. do 16. ovoga članka kaznit će se pojedinac kao prijevoznik novčanom kaznom od 50 do 500 dinara, a ako je prekršaj učinio radi sticanja materijalne koristi kaznit će se novčanom kaznom od 60 do 600 dinara. 

Članak 155. 
Novčanom kaznom od 200 dinara kaznit će se na licu mjesta za prekršaj: 
1. vozač autobusa ili teretnog motornog vozila kada se vožnjom unatrag uključuje u promet iz dvorišta, garaže ili druge površine, a vidik mu je zaklonjen ili mu je vidljivost znatno smanjena, ako se uključuje u promet suprotno članku 4. ovoga zakona; 
2. vozač koji ne skine s vozila ili s kolnika blato koje je nanio pri uključivanju u promet sa zemljanog puta ili s druge površine (članak 5); 
3. vozač koji ne postupi prema znakovima kojima se regulira naizmjenično propuštanje vozila iz suprotnih smjerova jednim prometnim trakom (članak 13); 
4. vozač traktora koji u prometu na cesti vuče traktorom zaprežno vozilo koje nema na stražnjoj strani pozicijska svijetla i smjerokaze ili nema uređaj za zaustavljanje i stop svijetla ili oni ne odgovaraju ili nisu postavljeni prema propisima (članak 22); 
5. vozač koji u prometu na cesti noću ili danju za vrijeme smanjene vidljivosti upravlja radnim strojem ili motokultivatorom koji nema ispravna i upaljena oborena svjetla za osvjetljavanje ceste, a na stražnjoj strani pozicijska svjetla i katadioptere (članak 24. stavak 2. i 4.); 
6. vozač koji vozilom na motorni pogon u prometu na cesti prevozi više osoba nego je upisano u prometnoj dozvoli odnosno u potvrdi o registraciji (članak 28); 
7. vozač koji motornim ili priključnim vozilom za prijevoz putnika prevozi osobe suprotno članku 31. stavak 1. i 2.; 
8. vozač koji na teretnom motornom vozilu u prostoru za smještaj tereta ili na priključnom vozilu koje vuče traktor prevozi osobe suprotno članku 32. i 33. ovoga zakona; 
9. vozač koji na turističkom vlaku prevozi osobe suprotno članku 39. ovoga zakona; 
10. vozač koji bez odobrenja vozilom na motorni pogon obavlja pokusnu vožnju na cesti ili ne poduzme mjere osiguranja određene u odobrenju za pokusnu vožnju ili za vrijeme pokusne vožnje na vozilu prevozi osobe koje nisu navedene u odobrenju (članak 47); 
11. osoba koja osposobljava kandidate za vozače vozila, a ne ispunjava za to propisane uvjete (članak 63); 
12. vozač - instruktor koji u praktičnom upravljanju vozilom osposobljava kandidata za vozača vozilom za koje on nema dozvolu za vozača - instruktora (članak 67); 
13. vozač koji u prometu na cesti upravlja traktorom, a nema dozvolu za upravljanje traktorom, odnosno nema vozačku dozvolu za upravljanje motornim vozilom "B", "C" ili "D" kategorije (članak 73); 
14. vozač koji upravlja tramvajem, a nema dozvolu za upravljanje tramvajem (članak 75. stavak 1); 
15. vozač koji u prometu na cesti upravlja radnim strojem motokultivatorom ili biciklom s motorom, a nema potvrdu o poznavanju prometnih propisa ili nema vozačku dozvolu za upravljanje traktorom (članak 76. stavak 1); 
16. vozač kojem je povjereno upravljanje vozilom ako dade da u prometu na cesti vozilom na motorni pogon upravlja osoba koja ne smije upravljati takvim vozilom (članak 78); 
17. vozač koji u prometu na cesti upravlja vozilom koje nije tehnički pregledano prema članku 102. ovoga zakona; 
18. vozač koji vozilo ne podvrgne tehničkom pregledu na koji je upućeno prema članku 103. stavku 1. i 2. ovoga zakona; 
19. vozač koji uključi u promet na cesti vozilo za koje je kontrolor na tehničkom pregledu zabranio da se uključi u promet dok se ne uklone utvrđene neispravnosti (članak 111.) 
20. vozač koji u prometu na cesti upravlja vozilom s ugrađenim uređajima za pogon na tekući plin za koji nije izdana potvrda o ispitivanju rezervoara, potvrda o ugrađenim uređajima i opremi na plinski pogon ili ako plinske instalacije nisu ispravne (članak 129. stavak 1); 
21. vozač koji u prometu na cesti upravlja neregistriranim traktorom, radnim strojem, biciklom s motorom, ili sudjeluje u prometu na cesti s neregistriranim priključnim vozilom koje vuče traktor (članak 132. stavak 1); 
22. osoba koja u prometu na cesti ne postupi prema znakovima ili naredbama pripadnika prometnih jedinica (članak 131. stavak 3); 
23. vozač koji u prometu na cesti ne zaustavi vozilo na znak odgajatelja ili nastavnika koji vodi djecu preko ceste (članak 132). 
Ako je prekršajem iz stavka 1. ovoga članka uzrokovana neposredna opasnost za druge sudionike u prometu ili prometna nezgoda, učinioca će se kazniti novčanom kaznom od 400 do 800 dinara ili kaznom zatvora do dva mjeseca.

Članak 156. 
Novčanom kaznom od 100 dinara kaznit će se na licu mjesta na prekršaj: 
1. vozač koji se kreće sporije od tramvaja i drugih vozila koji se kreću cestom po tramvajskim tračnicama ako se ne kreće na dovoljnom razmaku od tramvajskih tračnica (članak 6. stavak 1.); 
2. vozač koji na cesti ostavi vozilo na motorni pogon bez nadzora, a ne poduzme sve potrebne mjere kojima se sprečava da neovlaštene osobe stave vozilo u pokret prema članku 12. ovoga zakona; 
3. tko biciklom ili biciklom s motorom u prometu na cesti vuče prikolicu suprotno odredbi članka 15. stavka 1. ovoga zakona; 
4. tko u prometu na cesti prevozi osobe na prikolici bicikla i bicikla s motorom ili u tovarnom sanduku tricikla i tricikla s motorom (članak 15. stavak 2.); 
5. vozač bicikla, bicikla s motorom, tricikla. tricikla s motorom i motocikla koji prevozi osobu koja je pod utjecajem alkohola (članak 17.); 
6. vozač zaprežnog vozila koji za vrijeme vožnje na cesti ne drži uzde u rukama ili ne vodi zapregu hodajući pokraj ili ispred nje (članak 19. stavak 1.) ili ne vodi zapregu u slučajevima iz članka 19. stavka 2. ovoga zakona; 
7. vozač zaprežnog vozila koji u prometu na cesti u zaprežno vozilo upregne više od dvije zaprege jednu iza druge ili u prometu na cesti zaprežnim vozilom vuče više od jednog vozila ili za zaprežno vozilo u prometu na cesti priveže više od jednog grla stoke ili jedno grlo stoke priveže na nedopuštenom mjestu (članak 20.); 
8. vozač traktora koji u prometu na cesti vuče zaprežno vozilo koje nije preuređeno za traktorsku vuču ili vuče više od jednog zaprežnog vozila ili vuče zaprežno vozilo koje nema kotače s pumpanim, spužvastim ili sličnim gumarna (članak 20. stav 1. i 2.) ili vuče zaprežno vozilo koje nije priključeno traktoru krutom zglobnom vezom prema članku 21. stavku 3. ovoga zakona; 
9. vozač traktora koji u prometu na cesti vuče zaprežno vozilo čija je ukupna masa veća od dopuštene (članak 23); 
10. vozač radnog stroja ili motokultivatora a o u prometu na cesti vuče priključke koji ne služe njihovoj namjeni (članak 24. stavak 1.), kao i vozač radnog stroja ili motokultivatora, koji se na ravnoj cesti može kretati brzinom većom od 20 km na sat, a nema stop-svjetla (članak 24. stavak 3); 
11. vozač koji za vrijeme kretanja po cesti na radnom stroju ili njegovom priključku ili na motokultivatoru i njegovom priključnom vozilu prevozi osobe suprotno članku 25. stavku 3. i 4. ovoga zakona; 
12. vodič organizirane kolone pješaka i pješaci ako se u koloni ne kreću krajnjom desnom stranom ceste ili ako se ne kreću u koloni po jedan noću i danju za vrijeme smanjene vidljivosti te u drugim slučajevima kada je to potrebno radi sigurnosti prometa. a vodić i ako je organizirana kolona duža od 50 metara ili je razmak između kolona manji od 50 metara (članak 26); 
13. osoba koja se na kolniku igra, sanjka, skija i sl. (članak 27.); 
14. vozač koji prevozi osobe u zatvorenom prostoru vozila koji se ne može otvoriti iznutra (članak 29); 
15. osoba koja za vrijeme kretanja vozila u prometu na cesti iskače, otvara vrata, naginje se izvan vozila ili se vozi na vanjskim dijelovima vozila ili na traktorskim priključcima ili uskače u vozilo (članak 30); 
16. vozač koji u prometu na cesti priključnim vozilom koje vuče traktor u prostoru za smještaj tereta prevozi osobe, ako se kreće brzinom većom od 25 km na sat (član 38); 
17. vozač koji u prometu na cesti prevozi osobe na teretnom motornom vozilu ili na priključnom vozilu na kojem je zabranjeno prevoziti osobe (članak 4o); 
18. osoba koja se prevozi teretnim motornim vozilom u prostoru za smještaj tereta ili priključnim vozilom koje vuče traktor ili motokultivator ako stoji u vozilu, sjedi na stranicama vozila, na nestabilnom teretu ili na teretu koji prelazi visinu stranica vozila (članak 41); 
19. vozač koji u prometu na cesti upravlja teretnim motornim vozilom ili traktorom koje vuče priključno vozilo, kada se, uz odobrenje, u prostoru za smještaj tereta prevozi više od pet osoba, ako nije tri godine upravljao takvim vozilom (članak 42.); 
20. vlasnik odnosno korisnik ili druga osoba koja na magistralnoj cesti goni stoku ili vodi vezana više od dva grla stoke ili dva grla stoke ne vodi krajnjom desnom stranom kolnika (članak 44.); 
Ako je prekršajem iz stavka 1. ovoga članka uzrokovana neposredna opasnost za druge sudionike u prometu ili prometna nezgoda, učinioca će se kazniti novčanom kaznom od 200 do 400 dinara.

Članak 157. 
Novčanom kaznom od 50 dinara kaznit će se na licu mjesta za prekršaj: 
1. vozač bicikla, bicikla s motorom. tricikla i tricikla s motorom ili motocikla koji prevozi predmete šire od 50 cm sa svake strane vozila kao i vozač bicikla i bicikla s motorom koji na prikolici prevozi predmete šire od 80 cm (članak 16) ; 
2. vozač koji u prometu na cesti nema kod sebe odobrenje za prijevoz osoba teretnim motornim vozilom odnosno priključnim vozilom koje vuče traktor ili to odobrenjene pokaže na zahtjev ovlaštene službene osobe (članak 37. stavak 2); 
3. vozač koji nema uza se potvrdu o preventivnom tehničkom pregledu ili je ne pokaže na zahtjev ovlaštene osobe (članak 102. stavak 4); 
4. vozač traktora, radnog stroja ili motokultivatora koji u prometu na cesti nema kod sebe odgovarajuču vozačku ispravu i potvrdu o registraciji ili te isprave ne pokaže na zahtjev ovlaštene službene osobe (članak 76. i članak 132. stavak 5); 
Ako je prekršajem iz stavka 1. točka 1. ovoga članka uzrokovana neposredna opasnost za druge sudionike u prometu ili prometna nezgoda, učinioca će se kazniti novčanom kaznom od 100 do 200 dinara.

Članak 158. 
Za prekršaje propisane u članku 160, 161. i 162. ovoga zakona, ovlaštene službene osobe mogu na licu mjesta naplatiti novčane kazne od osoba koje se zateknu u izvršenju prekršaja. 
Ovlaštena službena osoba može pozvati učinioca prekršaja na prometnu poduku.

XI. PRELAZ.NE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak l59. 
Pravne osobe koje se bave osposobljavanjem kandidata za vozače vozila dužne su uskladiti organizaciju i djelatnost s odredbama ovoga zakona u roku godine dana od dana stupanja na snagu provedbenih propisa koje će donijeti na temelju članka 70. Zakona o sigurnosti prometa na cestama ("Narodne novi:ne", br. 20/90). 
Pravne osobe iz stavka 1. ovoga članka koje ne ispune propisane uvjete za osposobljavanje osoba za vozače vozila prestaju s radom u roku iz stavka 1. ovoga članka.

Čllanak 160. 
Vozački ispit prema članku 62. i 63. Zakona o sigurnosti prometa na cestama ("Narodne novine", br. 20/90) počet će se provoditi u roku od 60 dana od stupanja na snagu provedbenih propisa iz članka 70. toga zakona. 
Općinski organ uprave odnosno gradske zajednice općina dužan je imenovati komisiju za provođenje vozačkog ispita u roku iz stavka 1. ovoga članka.

Članak 161. 
Radnici koji su prije stupanja na snagu Zakona o sigurnosti prometa na cestama ("Narodne novine", br. 20/90) položili ispit za kontrolore i stekli najmanje peti (V) stupanj stručne spreme, mogu obavljati poslove tehničkih pregleda vozila. 

Članak 162. 
Obrasce, registre, registarske i druge pločice u vezi s vozačkim ispravama, registrtacijom i produženjem registracije vozila izrađuje Ministiarstvo unutarnjih poslova ili organizacija koju ono za to ovlasti. 
Cijene obrazaca, registara, registarskih i drugih pločica iz stavka 1. ovoga članka odreduje Ministarstvo unutarnjih postova. 
Obrasce i registre koji se koriste za obavljanje tehničkih pregleda, registracije i produženja registracije vozila i druge poslove koji se obavljaju u stanicama za tehnički pregled vozila i stanicama za preventivne tehničke preglede vozila propisuje i izraduje Ministarstvo unutarnjih poslova a može izrađivati i stručna organizacija.

Članak 163. 
Organi ovlašteni Zakonom o sigurnosti prometa na cestama ("Narodne novine" br. 20/90) za donošenje propisa donijet će ih u roku šest mjeseci od dana stupanja na snagu toga zakona. 
Vlada republike Hrvatske odredit će stručnu organizaciju iz članka 100. ovoga zakona u roku 60 dana od dana stupanja na snagu ovoga zakona.

Članak 164. 
Propise iz članka 59. stavka 3, 64. stavka 4, 65 stavka 2. i 66. stavka 2. ovoga zakona nadležni ministar donijet ee u roku od 60 dana od stupanja na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sigurnosti prometa na cestama ("Narodne novine", br. 9/91).

Članak 165. 
Republički organi uprave koji su ovim zakonom ovlašteni za donošenje provedbenih propisa, ovlašćuju se da u njima mogu propisati i prekršaje te odrediti novčane kazne za te prekršaje.

Članak 166. 
Do stupanja na snagu propisa predviđenih u članku 72, 83, 94. 97,123,131. i 137. ovoga zakona, osim onih odredbi koje su suprotne odredbama ovoga zakona i drugim propisima. ostaju na snazi: 
l. Pravilnik o registraciji vozila ("Narodne novine", br. 46/84); 
2. Pravilnik o vozačkim dozvolama ("Narodne novine", br. 55/76); 
3. Pravilnik o obrascu dozvole za vozača instruktora i načinu vođenja evidencije o izdanim dozvolama ("Narodne novine", br. 55/76); 
4. Pravilnik o tehničkim pregledima vozila ("Narodne novine", br. 7/77); 
5. Pravilnik o registraciji vozila organa unutarnjih poslova ("Narodne novine", br. 23/77); 
6. Naredba o ograničenju prometa na cestama ("Narodne novine", br. 6/77, 4/85 i 23/89); 
7. Naredba o prometu vozila na motorni pogon i priključnih vozila na cestama u zimskim uvjetima ("Narodne novine", br. 6/77, 4/85 i 53/89); 
8. Pravilnik o načinu i postupku vađenja krvi i uzimanja mokraće za analizu radi utvrđivanja koncentracije alkohola kod vozača i drugih sudionika u prometu ("Narodne novine", br. 26/77); 
9. Pravilnik o osposobljavanju, uniformi i oznakama pripadnika omladinskih i školskih prometnih jedinica "Narodne novine", br 12/80); 
10. Pravilnik o osposobljavanju osoba za vozače vozila na motorni pogon ("Narodne novine", br. 41/85); 
11 Pravilnik o zdravstvenim pregledima o duševnoj i tjelesnoj sposobnosti za upravljanje vozilima na motorni pogon ("Narodne novine", br. 30/77); 
12. Pravilnik o poučavanju i provjeravanje stručne osposobljenosti vozača cestovnih motornih vozila ("Narodne novine", br. 14/83); 
13. Pravilnik o preventivnim tehničkim pregledima vozila ("Narodne novine", br. 14/83)

Brzi pretpregled sadržaja

Zakon o sigurnosti u željezničkom prometu

HRVATSKI SABOR
1343
Na temelju članka 88. Ustava Republike Hrvatske, donosim
ODLUKU
O PROGLAŠENJU ZAKONA O SIGURNOSTI U ŽELJEZNIČKOM PROMETU
Proglašava Zakon o sigurnosti u željezničkom prometu, kojega je Hrvatskio sabor donio na sjednici 30. ožujka 2007. godine.

Klasa: 011-01/07-01/21
Urbroj: 71-05-03/1-07-2 
Zagreb, 5. travnja 2007.
 
Predsjednik
Republike Hrvatske
Stjepan Mesić, v. r. 
ZAKON
O SIGURNOSTI U ŽELJEZNIČKOM PROMETU
I. OPĆE ODREDBE

Članak 1.
(1) Ovim se Zakonom uređuju uvjeti i način za sigurno, uredno, redovito i nesmetano obavljanje željezničkoga prometa (u daljnjem tekstu: siguran tijek prometa), funkcioniranje željezničkoga sustava u cjelini, kao i nadležnost tijela zaduženih za provođenje i nadzor nad njegovom provedbom.
(2) Na sve postupke koji su predmet ovoga Zakona primjenjivat će se odredbe Zakona o općem upravnom postupku, ako ovim Zakonom nije drugačije određeno.
(3) Na sve građevine i njihove dijelove koje su predmet ovoga Zakona primjenjivat će se i odredbe zakona kojima se propisuje prostorno uređenje i gradnja.
Članak 2.
(1) Ovaj Zakon odnosi se na željeznički promet u javnom prijevozu osoba i stvari i na željeznički promet u prijevozu osoba i stvari za vlastite potrebe na željezničkim prugama te na industrijskim i drugim kolosijecima koji nisu javno dobro u općoj uporabi.
(2) Za siguran tijek prometa iz stavka 1. ovoga članka na željezničkim prugama odgovorni su upravitelj infrastrukture i željeznički prijevoznik, odnosno pravna osoba koja obavlja prijevoz za vlastite potrebe, a na industrijskim i drugim kolosijecima koji nisu javno dobro u općoj uporabi vlasnik, industrijske željeznice i vlasnik, odnosno posjednik drugih kolosijeka.
Članak 3.
(1) Željeznički promet u javnom prijevozu na željezničkim prugama može obavljati samo željeznički prijevoznik.
(2) Prijevoz za vlastite potrebe i željeznički promet za potrebe gradnje, rekonstrukcije i održavanja na željezničkim prugama može obavljati željeznički prijevoznik, upravitelj infrastrukture ili pravna osoba koja obavlja prijevoz za vlastite potrebe.
(3) Željeznički promet na industrijskim i drugim prugama i kolosijecima koji nisu javno dobro u općoj uporabi može obavljati industrijska željeznica, željeznički prijevoznik ili pravna osoba koja obavlja prijevoz za vlastite potrebe.
Članak 4.
Pojedini pojmovi u smislu ovoga Zakona imaju sljedeće značenje:
1. »Adaptacija željezničke pruge« je izvođenje radova na postojećoj željezničkoj pruzi ili kolosijeku kojima se utječe na ispunjavanje bitnih zahtjeva za uporabljivu građevinu, ali kojima se ne mijenja usklađenost građevine s lokacijskim uvjetima u skladu s kojima je izgrađena.
2. »Industrijska željeznica« je željeznica kojom pravna osoba u gospodarskim djelatnostima na industrijskim i drugim kolosijecima, koji nisu javno dobro u općoj uporabi, obavlja prijevoz za vlastite potrebe, kao i dostavu željezničkih vozila od mjesta primopredaje sa željezničkim prijevoznikom do mjesta utovara ili istovara na industrijskom ili drugom kolosijeku i obrnuto.
3. »Industrijski kolosijek« je željeznički kolosijek koji nije javno dobro u općoj uporabi, a koji se priključuje na željezničku prugu i služi za dopremu i otpremu stvari željezničkim vozilima za pravnu osobu vlasnika odnosno posjednika toga kolosijeka te na kojem industrijska željeznica može obavljati i prijevoz za vlastite potrebe.
4. »Infrastrukturni pojas« je pojas kojega čini zemljište ispod željezničke pruge, zemljište ispod ostalih funkcionalnih dijelova željezničke infrastrukture, kao i zemljište potrebno za tehnološka unapređenja i razvoj infrastrukturnih postrojenja te pripadajući zračni prostor.
5. »Interoperabilnost« je sposobnost međunarodnoga transeuropskoga željezničkog sustava, koja omogućuje siguran i neprekinut promet vlakova uz postizanje traženoga stupnja učinkovitosti, a koja se temelji na regulativi te tehničkim i operativnim uvjetima koji za to moraju biti ispunjeni.
6. »Istraga« je postupak koji se provodi s ciljem utvrđivanja uzroka, posljedica, okolnosti i odgovornosti izvanrednoga događaja i sprječavanja budućih nesreća.
7. »Istražno tijelo« je neovisno nacionalno tijelo nadležno za provođenje istraga ozbiljnih nesreća, kao i izvanrednih događaja koji su pod određenim okolnostima mogli dovesti do ozbiljnih nesreća.
8. »Izbjegnuta nesreća« je izvanredni događaj u željezničkom prometu koji je za posljedicu mogao imati tešku tjelesnu ozljedu najmanje jedne osobe i/ili veću materijalnu štetu na željezničkim vozilima, infrastrukturi ili okolišu.
9. »Izvanredni događaj« je neželjeni, nenamjerni ili neočekivani događaj u željezničkom prometu ili slijed takvih događaja, koji je imao ili je mogao imati štetne posljedice za siguran tijek prometa. Izvanredni događaji su: ozbiljna nesreća, nesreća, izbjegnuta nesreća i poremećaj.
10. »Izvođač radova« je pravna, odnosno fizička osoba koja izvodi radove u sklopu gradnje, rekonstrukcije i održavanja željezničke pruge, radove u pružnom pojasu ili radove na postavljanju i održavanju instalacija od općega interesa koje se križaju sa željezničkom prugom, odnosno koje se izvode usporedno s njom.
11. »Javni prijevoz« je prijevoz putnika i/ili stvari dostupan svima pod jednakim uvjetima, a kojega željeznički prijevoznik obavlja na temelju sklopljenoga ugovora o prijevozu.
12. »Kolodvor« je službeno mjesto za obavljanje prometnih poslova na željezničkoj pruzi s najmanje jednom skretnicom, a iz kojega se izravno ili daljinski regulira promet vlakova i u kojemu vlak počinje ili završava vožnju, ili se zaustavlja, ili koje prolazi bez zaustavljanja.
13. »Konvencionalna željeznička pruga« je željeznička pruga koja je kao dio konvencionalnoga željezničkog sustava izgrađena ili nadograđena i osposobljena za siguran uredan, nesmetan i učinkovit promet konvencionalnih vlakova.
14. »Laka željeznica« je zaseban željeznički sustav namijenjen pretežno gradskom i prigradskom prometu s vozilima čije je osovinsko opterećenje najviše 130 kN.
15. »Nesreća« je izvanredni događaj u željezničkom prometu sa štetnim posljedicama. Nesreće su: sudar, iskliznuće, nesreća na željezničko-cestovnom prijelazu, nalet željezničkoga vozila na osobu, požar i drugo.
16. »Održavanje željezničke pruge« je izvođenje radova na postojećoj željezničkoj pruzi ili kolosijeku u svrhu očuvanja njezinoga funkcionalnog stanja i bitnih zahtjeva za građevinu u skladu s propisima za siguran tijek prometa, pri čemu se ne mijenja usklađenost građevine s lokacijskim uvjetima u skladu s kojima je izgrađena, kao i nadzor, povremeni pregledi, kontrola ispravnosti željezničke pruge i drugo.
17. »Održavanje željezničkoga vozila« je izvođenje radova na postojećem željezničkom vozilu kojima se tehničko uporabno stanje održava u skladu s propisima za siguran tijek prometa i ne mijenjaju se njegova bitna konstrukcijska, tehnička ili uporabna svojstva, kao i povremeni pregledi, kontrola ispravnosti željezničkoga vozila i drugo.
18. »Opterećenje željezničkoga vozila po duljinskom metru« je opterećenje praznoga ili natovarenoga željezničkog vozila podijeljeno s duljinom željezničkoga vozila izraženom u metrima i mjerenom od čela do čela nestisnutih odbojnika, odnosno automatskih kvačila željezničkoga vozila bez odbojnika.
19. »Osovinsko opterećenje željezničkoga vozila« je opterećenje praznoga ili natovarenoga željezničkog vozila podijeljeno s brojem osovina na vozilu.
20. »Ozbiljna nesreća« je izvanredni događaj u željezničkom prometu koji je za posljedicu imao smrt najmanje jedne osobe, i/ili tešku tjelesnu ozljedu pet ili više osoba, i/ili veliku materijalnu štetu na željezničkim vozilima, infrastrukturi ili okolišu. Velika materijalna šteta je šteta koju istražno tijelo može odmah procijeniti najmanje na 5.000.000,00 kuna.
21. »Pješački prijelaz preko pruge« je mjesto križanja željezničke pruge ili industrijskoga kolosijeka i pješačke staze, odnosno prometne površine određene za kretanje pješaka u istoj razini, a koji može biti i u sklopu željezničko-cestovnoga prijelaza.
22. »Poremećaj« je bilo koji događaj povezan sa željezničkim prometom koji utječe na siguran tijek prometa, osim ozbiljne nesreće i nesreće.
23. »Pravna osoba koja obavlja prijevoz za vlastite potrebe« je pravna osoba koja, osim upravitelja infrastrukture i željezničkoga prijevoznika, obavlja prijevoz za vlastite potrebe, odnosno željeznički promet za potrebe gradnje, rekonstrukcije i održavanja i koja ima rješenje o sigurnosti izdano od nadležnoga tijela.
24. »Prijavljeno tijelo« je neovisno nacionalno tijelo nadležno za ocjenu sukladnosti ili prikladnosti za primjenu podsustava željezničkoga sustava i/ili njihovih sastavnih dijelova s obzirom na ispunjavanje uvjeta interoperabilnosti.
25. »Prijevoz za vlastite potrebe« je prijevoz osoba i/ili stvari u željezničkom prometu koji se na željezničkim prugama obavlja za potrebe upravitelja infrastrukture, željezničkoga prijevoznika, odnosno pravne osobe koja obavlja prijevoz za vlastite potrebe, ili kojega industrijska željeznica obavlja na industrijskom kolosijeku.
26. »Profil željezničkoga vozila« je ograničeni prostor u poprečnom presjeku pruge, odnosno kolosijeka, okomitom na uzdužnu os kolosijeka i ravninu kolosijeka položenu na gornje rubove voznih tračnica, čija os prolazi sredinom kolosijeka, a koji prazno ili natovareno željezničko vozilo u mirovanju (statički profil) ili u pokretu (kinematički profil) ne smije prijeći ni jednim svojim dijelom.
27. »Pružni pojas« je pojas kojega čini zemljište ispod željezničke pruge odnosno kolosijeka, između kolosijeka i pokraj krajnjih kolosijeka, na udaljenosti od najmanje 8 m, odnosno najmanje 6 m ako željeznička pruga prolazi kroz naseljeno mjesto, mjereno vodoravno od osi krajnjega kolosijeka, kao i pripadajući zračni prostor.
28. »Registar infrastrukture« je evidencija tehničkih podataka i pokazatelja svakoga infrastrukturnog podsustava koja sadrži i usporedbu s funkcionalnim i tehničkim specifikacijama pripadajućih tehničkih specifikacija za interoperabilnost.
29. »Registar željezničkih vozila« je evidencija o vlasništvu svih željezničkih vozila s njihovim konstrukcijskim, tehničkim i uporabnim svojstvima, koja sadrži i usporedbu s funkcionalnim i tehničkim specifikacijama pripadajućih tehničkih specifikacija za interoperabilnost te podjelu na željeznička vozila namijenjena međunarodnom prometu i na željeznička vozila namijenjena nacionalnom prometu.
30. »Rekonstrukcija željezničke pruge« je izvođenje radova na postojećoj željezničkoj pruzi ili kolosijeku kojima se utječe na ispunjavanje bitnih zahtjeva za uporabljivu građevinu i kojima se mijenja usklađenost građevine s lokacijskim uvjetima u skladu s kojima je izgrađena.
31. »Rekonstrukcija željezničkoga vozila« je izvođenje radova na postojećem željezničkom vozilu kojima se mijenjaju njegova bitna konstrukcijska, tehnička ili uporabna svojstva.
32. »Rješenje o sigurnosti« je upravni akt izdan od nadležnoga tijela kojim željeznički prijevoznik, pravna osoba koja obavlja prijevoz za vlastite potrebe i/ili željeznički promet za potrebe gradnje, rekonstrukcije i održavanja na željezničkim prugama, dokazuju da ispunjavaju sve propisane uvjete za sigurno obavljanje prijevoza na pojedinoj željezničkoj pruzi ili željezničkoj mreži.
33. »Rješenje o sigurnosti za upravljanje željezničkom infrastrukturom« je upravni akt izdan od nadležnoga tijela kojim upravitelj infrastrukture dokazuje da ispunjava uvjete za sigurno upravljanje prometom i održavanje željezničke infrastrukture, u skladu s ovim Zakonom i ostalim propisima o sigurnosti u željezničkom prometu.
34. »Strukovna norma« je interna norma koja se izrađuje i donosi na razini upravitelja infrastrukture, željezničkoga prijevoznika i pravne osobe koja obavlja prijevoz za vlastite potrebe. Strukovna norma služi za interne potrebe, u slučaju kada je nužno pobliže pojasniti primjenu usvojenih hrvatskih normi odnosno u skladu s istima napraviti detaljne specifikacije ili u slučaju kada za određeno područje, za koje se strukovna norma izrađuje, ne postoji usvojena hrvatska norma.
35. »Sustav upravljanja sigurnošću« je sustav koji uspostavlja upravitelj infrastrukture ili željeznički prijevoznik s ciljem omogućavanja sigurnoga upravljanja radnim procesima.
36. »Tehničke specifikacije za interoperabilnost« su funkcionalne i tehničke specifikacije kojima mora udovoljavati podsustav ili dio podsustava kako bi se zadovoljili temeljni uvjeti i osigurala interoperabilnost međunarodnoga transeuropskoga željezničkog sustava.
37. »Tijelo nadležno za sigurnost« je neovisno nacionalno tijelo nadležno za reguliranje, upravljanje i nadziranje cjelokupnoga sustava sigurnosti željezničkoga prometa.
38. »Upravitelj infrastrukture« je pravna osoba ovlaštena za gospodarenje i upravljanje željezničkom infrastrukturom i njezino održavanje te za organizaciju i reguliranje željezničkoga prometa, a koja ima dozvolu za upravljanje željezničkom infrastrukturom i rješenje o sigurnosti za upravljanje željezničkom infrastrukturom izdano od nadležnoga tijela.
39. »Vlak« je na propisani način sastavljen i spojen niz željezničkih vozila s jednim ili više vučnih vozila, ili samo vučno vozilo, ili željezničko vozilo za posebne namjene s vlastitim pogonom koje ispunjava propisane uvjete te označen propisanim signalima.
40. »Vozni red« je opći akt upravitelja infrastrukture koji određuje sva planirana kretanja vlakova i željezničkih vozila na prugama željezničke infrastrukture kojima on upravlja tijekom razdoblja za koje vozni red važi.
41. »Vučno vozilo« je željezničko vozilo s vlastitim pogonom.
42. »Zaštitni pružni pojas« je pojas kojega čini zemljište s obje strane željezničke pruge, odnosno kolosijeka širine 100 m, mjereno vodoravno od osi krajnjega kolosijeka, kao i pripadajući zračni prostor.
43. »Željeznička infrastruktura« je dio željezničkoga sustava koji se sastoji od zemljišta infrastrukturnoga pojasa sa zračnim prostorom iznad njega u visini do 14 m te od željezničkih infrastrukturnih podsustava (građevinski, elektrotehnički, prometno-upravljački i signalno-sigurnosni te ostali funkcionalni dijelovi i oprema željezničke infrastrukture), a predstavlja javno dobro u općoj uporabi koje mogu koristiti svi zainteresirani željeznički prijevoznici pod jednakim uvjetima.
44. »Željeznička pruga« je sastavni dio željezničke infrastrukture koju u tehničkom smislu čine dijelovi željezničkih infrastrukturnih podsustava nužni za sigurno, uredno i nesmetano odvijanje željezničkoga prometa, kao i zemljište ispod željezničke pruge s pružnim pojasom i ostalim zemljištem koje služi uporabi i funkciji tih dijelova infrastrukturnih podsustava te zračni prostor iznad pruge u visini 12 m, odnosno 14 m kod dalekovoda napona većega od 220 kV, mjereno iznad gornjega ruba tračnice, a u prometno-tehnološkom smislu cjelina koju čine kolodvori, kolodvorske zgrade i otvorena pruga s drugim službenim mjestima (stajališta, otpremništva i dr.).
45. »Željeznička pruga za velike brzine« je željeznička pruga koja je kao dio željezničkoga sustava za velike brzine izgrađena ili nadograđena i osposobljena za siguran, uredan, nesmetan i učinkovit promet vlakova za velike brzine.
46. »Željezničko-cestovni prijelaz« je mjesto križanja željezničke pruge ili industrijskoga kolosijeka i ceste u istoj razini.
47. »Željeznički infrastrukturni podsustavi« su strukturni ili funkcionalni sastavni dijelovi željezničkoga sustava koji pripadaju željezničkoj infrastrukturi.
48. »Željeznički prijevoznik« je pravna osoba koja obavlja usluge javnoga prijevoza u željezničkom prometu, a koja ima dozvolu za obavljanje usluga javnoga prijevoza u željezničkom prometu i rješenje o sigurnosti izdano od nadležnoga tijela.
49. »Željeznički promet« je promet vlakova i željezničkih vozila koji se odvija na željezničkim prugama odnosno na industrijskim i drugim prugama i kolosijecima koji nisu javno dobro u općoj uporabi.
50. »Željezničko vozilo« je vozilo s pripadajućim i ugrađenim uređajima i opremom namijenjeno za kretanje po željezničkoj pruzi ili kolosijeku.
II. ŽELJEZNIČKI PROMET I JAVNI PRIJEVOZ

Članak 5.
Željeznički promet mora se obavljati na način i uz uvjete propisane ovim Zakonom, drugim zakonima te propisima i općim aktima donesenim na temelju ovoga Zakona te drugim propisima, a u međunarodnom željezničkom prometu i u skladu s međunarodnim ugovorima koji obvezuju Republiku Hrvatsku (u daljnjem tekstu: međunarodni ugovori) i međunarodnim željezničkim propisima koji obvezuju upravitelja infrastrukture, odnosno željezničkoga prijevoznika (u daljnjem tekstu: međunarodni željeznički propisi).
Članak 6.
(1) Upravitelj infrastrukture i željeznički prijevoznik dužni su organizirati i trajno obavljati kontrolu nad sigurnim tijekom prometa u skladu s ovim Zakonom.
(2) Organizacija i način obavljanja kontrole iz stavka 1. ovoga članka, kao i ovlasti osoba koje obavljaju kontrolu, uređuju se općim aktom koji donosi upravitelj infrastrukture, odnosno željeznički prijevoznik.
Članak 7.
(1) Najmanje jednom godišnje upravitelj infrastrukture i željeznički prijevoznik dužni su izvijestiti ministarstvo nadležno za promet (u daljnjem tekstu: Ministarstvo) i tijelo nadležno za sigurnost o stanju i problemima sigurnosti u željezničkom prometu.
(2) Upravitelj infrastrukture i željeznički prijevoznik dužni su dostaviti izvješće o stanju i problemima sigurnosti u željezničkom prometu Ministarstvu i tijelu nadležnom za sigurnost za prethodnu godinu najkasnije do 31. svibnja tekuće godine.
1. Željezničke pruge

Članak 8.
(1) Željezničke pruge u tehnološkom smislu mogu biti:
– željezničke pruge za velike brzine,
– konvencionalne željezničke pruge.
(2) Željezničke pruge iz stavka 1. ovoga članka razvrstavaju se na temelju kriterija i mjerila koje donosi Vlada Republike Hrvatske na prijedlog Ministarstva.
(3) Prema namjeni, gospodarskom značaju, značaju kojega imaju u međunarodnom i unutarnjem željezničkom prometu, načinu upravljanja i gospodarenja željezničkom infrastrukturom te planiranju njezinoga razvoja, željezničke pruge dijele se na:
– željezničke pruge od značaja za međunarodni promet,
– željezničke pruge od značaja za regionalni promet,
– željezničke pruge od značaja za lokalni promet.
(4) Željezničke pruge od značaja za međunarodni promet dijele se na:
– glavne (koridorske) pruge, koje se nalaze na paneuropskim koridorima i njihovim ograncima,
– spojne pruge, koje unutar željezničkih čvorišta i izvan njih povezuju glavne pruge,
– priključne pruge, koje međunarodne pomorske i riječne luke te terminale povezuju s glavnim prugama.
(5) Željezničke pruge iz stavka 3. ovoga članka razvrstavaju se na temelju Zakona o željeznici te na temelju kriterija i mjerila koje donosi Vlada Republike Hrvatske na prijedlog Ministarstva.
Članak 9.
(1) Željeznička pruga mora se projektirati, graditi, rekonstruirati, adaptirati i održavati na način da udovoljava svim zahtjevima propisanim za tu prugu koji osiguravaju tehničko-tehnološko jedinstvo, zahtjevima sigurnosti u željezničkom prometu i drugim uvjetima propisanim za određenu željezničku prugu.
(2) Željeznička pruga od značaja za međunarodni promet, uz zahtjeve iz stavka 1. ovoga članka, mora udovoljavati i zahtjevima interoperabilnosti, kao i tehničkim uvjetima prema međunarodnim ugovorima i međunarodnim željezničkim propisima.
(3) Pri projektiranju, gradnji, rekonstrukciji, adaptaciji i održavanju željezničke pruge, a za ispunjavanje zahtjeva sigurnosti u željezničkom prometu, moraju se primjenjivati uvjeti propisani ovim Zakonom, tehnički uvjeti za sigurnost željezničkoga prometa kojima moraju udovoljavati željezničke pruge, tehnički uvjeti kojima moraju udovoljavati željeznički infrastrukturni podsustavi, tehničko-tehnološki uvjeti za projektiranje željezničkih pruga i drugi propisani uvjeti, kao i hrvatske i strukovne norme.
(4) Za željezničke pruge od značaja za međunarodni promet, osim uvjeta propisanih stavkom 3. ovoga članka, moraju se primjenjivati i uvjeti koji se odnose na tehničke specifikacije za interoperabilnost željezničkih infrastrukturnih podsustava.
(5) Tehničke uvjete za sigurnost željezničkoga prometa kojima moraju udovoljavati željezničke pruge iz stavka 3. ovoga članka propisuje ministar nadležan za promet (u daljnjem tekstu: ministar) u suglasnosti s ministrom nadležnim za zaštitu okoliša, prostorno uređenje i graditeljstvo.
(6) Tehničke uvjete kojima moraju udovoljavati željeznički infrastrukturni podsustavi iz stavka 3. ovoga članka propisuje ministar u suglasnosti s ministrom nadležnim za zaštitu okoliša, prostorno uređenje i graditeljstvo.
(7) Tehničko-tehnološke uvjete za projektiranje željezničkih pruga iz stavka 3. ovoga članka propisuje ministar u suglasnosti s ministrom nadležnim za zaštitu okoliša, prostorno uređenje i graditeljstvo.
Članak 10.
(1) Na gradnju novih te na rekonstrukciju, adaptaciju i održavanje postojećih željezničkih pruga primjenjuju se odredbe propisa kojima se propisuje prostorno uređenje i gradnja.
(2) Uvjete za rekonstrukciju i adaptaciju postojeće željezničke pruge koja se izvodi u infrastrukturnom pojasu propisuje ministar u suglasnosti s ministrom nadležnim za zaštitu okoliša, prostorno uređenje i graditeljstvo.
(3) Tehnički pregled željezničkih pruga obavlja povjerenstvo za tehnički pregled željezničke pruge, koje na temelju propisa iz stavka 1. ovoga članka imenuje ministar nadležan za zaštitu okoliša, prostorno uređenje i graditeljstvo, a u čijem sastavu mora biti i predstavnik Ministarstva odnosno osoba koju ovlasti ministar.
Članak 11.
(1) Posebne uvjete za gradnju, rekonstrukciju i adaptaciju željezničke pruge rješenjem određuje Ministarstvo.
Posebni uvjeti odnose se na uvjete kojima mora udovoljavati željeznička pruga propisane ovim Zakonom i propisima iz članka 9. stavaka 3., 4., 5., 6. i 7. te iz članka 10. stavka 2. ovoga Zakona, kao i na funkcionalnost željezničkoga prometa u cjelini.
(2) Potvrdu odnosno mišljenje o usklađenosti glavnoga odnosno idejnoga projekta za gradnju novih te za rekonstrukciju i adaptaciju postojećih željezničkih pruga na temelju posebnih uvjeta iz stavka 1. ovoga članka, u postupku izdavanja građevinske odnosno načelne dozvole izdaje Ministarstvo na način propisan odredbama zakona kojima se uređuje prostorno uređenje i gradnja.
Članak 12.
Međusobno križanje željezničkih pruga, križanje željezničke pruge s prugom lake željeznice, kao i križanje željezničke pruge s industrijskim i drugim kolosijekom koji nije javno dobro u općoj uporabi, ne smije biti u istoj razini.
Članak 13.
Zajednički most za željezničku prugu i cestu može se graditi na istim stupovima ili sa zajedničkom rasponskom konstrukcijom, uz uvjet da su pruga i kolnik ceste potpuno odvojeni zaštitnom ogradom.
Članak 14.
(1) Razmak između željezničke pruge i ceste ne smije biti manji od 8 m mjereno od osi najbližega kolosijeka do najbliže točke gornjega ustroja ceste.
(2) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, razmak između željezničke pruge i ceste koja nema status autoceste može biti i manji od 8 m, uz uvjet da im se slobodni profili ne dodiruju i da se između njih mogu postaviti potrebni uređaji i postrojenja za obavljanje prometa, te da gornji rub bliže tračnice na željezničkoj pruzi bude najmanje jedan metar iznad gornje površine kolnika ceste.
(3) Ako je razmak između željezničke pruge i postojeće ceste manji od 8 m, a gornji rub bliže tračnice na željezničkoj pruzi nije najmanje jedan metar iznad gornje površine kolnika ceste, na cesti se mora postaviti zaštitna ograda. Zaštitnu ogradu nije potrebno postavljati ako se između željezničke pruge i ceste nalazi prirodna ili umjetna prepreka koja može poslužiti istoj namjeni.
(4) Zaštitnu ogradu iz stavka 3. ovoga članka postavlja i održava pravna osoba koja održava cestu.
Članak 15.
(1) Cjevovodi, električni i drugi zračni vodovi, podzemni kabeli i druge slične instalacije od općega interesa mogu se postaviti u infrastrukturnom pojasu, križati sa željezničkom prugom ili izvoditi s njom usporedno, samo u slučaju ako se njihovim postavljanjem i uporabom ne ugrožava sigurnost i ne ometa obavljanje i razvoj željezničkoga prometa.
(2) Opće uvjete za postavljanje instalacija iz stavka 1. ovoga članka propisuje ministar.
(3) Instalacije iz stavka 1. ovoga članka mogu se postaviti u infrastrukturnom pojasu samo uz prethodnu suglasnost i posebne uvjete koje u skladu s propisom iz stavka 2. ovoga članka za svaki poseban slučaj odredi upravitelj infrastrukture.
Članak 16.
(1) U pružnom pojasu mogu se graditi samo željezničke infrastrukturne građevine i postavljati samo željeznička infrastrukturna postrojenja i oprema.
(2) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, u pružnom pojasu mogu se graditi građevine i postavljati postrojenja i oprema korisnika prijevoza koji su namijenjeni utovaru, pretovaru i istovaru stvari u željezničkom prijevozu.
(3) Građevine, postrojenja i oprema iz stavka 2. ovoga članka mogu se graditi odnosno postavljati samo uz prethodnu suglasnost i uvjete koje u smislu ovoga Zakona i propisa kojim se propisuje prostorno uređenje odredi upravitelj infrastrukture.
Članak 17.
(1) U zaštitnom pružnom pojasu mogu se graditi građevine i postavljati postrojenja i oprema, ovisno o njihovoj vrsti i namjeni na određenoj udaljenosti od željezničke pruge te saditi drveće i nasadi u skladu s općim i posebnim uvjetima koji osiguravaju sigurnost ljudi i prometa.
(2) Opće uvjete iz stavka 1. ovoga članka za gradnju u zaštitnom pružnom pojasu propisuje ministar u suglasnosti s ministrom nadležnim za zaštitu okoliša, prostorno uređenje i graditeljstvo.
(3) Posebne uvjete iz stavka 1. ovoga članka za gradnju u zaštitnom pružnom pojasu, u skladu s propisom iz stavka 2. ovoga članka i propisima kojima se propisuje prostorno uređenje, određuje upravitelj infrastrukture.
(4) Posebni uvjeti iz stavka 3. ovoga članka određuju se za svaki slučaj posebno, ovisno o tome radi li se o otvorenoj pruzi, naseljenom mjestu, tunelu, nasipu, usjeku i slično, kao i ovisno o visini građevine koja se gradi, o udaljenosti od pruge i o namjeni građevine, uzimajući u obzir hrvatske norme i strukovne norme, tehničke uvjete kojima te građevine moraju udovoljavati, kao i druge mjere propisane za njihovu gradnju.
Članak 18.
(1) Za vrijeme izvođenja radova na željezničkoj pruzi, upravitelj infrastrukture dužan je osigurati uvjete za siguran željeznički promet na mjestu izvođenja tih radova, a izvođač radova dužan je u skladu s posebnim propisima o zaštiti na radu poduzeti mjere za sigurnost radnika koji radove izvode.
(2) Po završetku radova iz stavka 1. ovoga članka izvođač radova dužan je sa željezničke pruge odmah ukloniti ostatke materijala, sredstva za rad i druge predmete, a upravitelj infrastrukture dužan je staviti u uporabu sva potrebna postrojenja, uređaje i opremu za siguran tijek željezničkoga prometa.
(3) U slučaju uspostave prometa prije završetka radova u cijelosti, upravitelj infrastrukture dužan je odrediti privremene uvjete za siguran tijek željezničkoga prometa u pojedinim fazama radova ovisno o mogućnostima stavljanja u uporabu potrebnih postrojenja, uređaja i opreme, kao i vremensko trajanje takvih privremenih uvjeta, i sa njima upoznati sve zainteresirane.
Članak 19.
(1) Upravitelj infrastrukture dužan je infrastrukturne podsustave na željezničkim prugama na kojima obavlja promet održavati u stanju za siguran tijek prometa.
(2) Način i uvjete održavanja željezničkih infrastrukturnih podsustava na željezničkim prugama za siguran tijek prometa propisuje ministar u suglasnosti s ministrom nadležnim za zaštitu okoliša, prostorno uređenje i graditeljstvo.
(3) Upute za rad, tehničko-tehnološki postupci i pravila za održavanje željezničkih infrastrukturnih podsustava u skladu s propisima iz stavka 2. ovoga članka, uređuju se općim aktima koje donosi upravitelj infrastrukture.
Članak 20.
(1) Upravitelj infrastrukture dužan je voditi registar infrastrukture kao i druge evidencije i tehničke podatke važne za sigurnost u željezničkom prometu, uporabu i održavanje infrastrukture, za sve željezničke pruge kojima upravlja.
(2) Registar infrastrukture kao i druge evidencije i tehnički podaci iz stavka 1. ovoga članka moraju se voditi po željezničkim infrastrukturnim podsustavima i usklađivati jednom godišnje.
(3) Sadržaj, oblik podataka, način vođenja i pristup podacima registra infrastrukture propisuje ministar.
(4) Način vođenja drugih evidencija i tehničkih podataka iz stavka 1. ovoga članka uređuje se općim aktom kojega donosi upravitelj infrastrukture.
(5) Upravitelj infrastrukture dužan je registar infrastrukture, kao i druge evidencije i tehničke podatke iz stavka 1. ovoga članka, dostavljati Ministarstvu.
(6) Upravitelj infrastrukture dužan je odmah izvijestiti Ministarstvo o svim promjenama važnim za sigurnost u željezničkom prometu na infrastrukturi kojom upravlja.
2. Željeznička vozila

Članak 21.
(1) Željezničko vozilo mora se projektirati, proizvoditi, rekonstruirati i održavati na način da udovoljava uvjetima propisanim ovim Zakonom, tehničkim uvjetima za sigurnost željezničkoga prometa i drugim propisanim uvjetima, kao i hrvatskim i strukovnim normama.
(2) Željezničko vozilo koje sudjeluje u međunarodnom prometu, osim zahtjevima iz stavka 1. ovoga članka, mora udovoljavati i zahtjevima interoperabilnosti, kao i tehničkim uvjetima prema međunarodnim ugovorima.
(3) Tehničke uvjete za sigurnost željezničkog prometa kojima moraju udovoljavati željeznička vozila iz stavka 1. ovoga članka propisuje ministar.
Članak 22.
(1) Prototip željezničkoga vozila (u daljnjem tekstu: prototip) može se uporabiti u prometu na temelju odobrenja za uporabu.
(2) Zahtjev za izdavanje odobrenja za uporabu prototipa podnosi se Ministarstvu.
(3) Odobrenje za uporabu prototipa izdaje Ministarstvo nakon obavljenoga tehničkog pregleda prototipa.
(4) Tehnički pregled prototipa obavlja povjerenstvo koje imenuje ministar.
Članak 23.
(1) Iznimno od odredbe članka 22. stavka 3. ovoga Zakona, radi ispitivanja prototipa može se izdati privremeno odobrenje za uporabu.
(2) Zahtjev za izdavanje privremenoga odobrenja za uporabu prototipa podnosi se Ministarstvu.
(3) Privremeno odobrenje za uporabu prototipa izdaje Ministarstvo nakon obavljenoga tehničkog pregleda prototipa.
(4) Privremenim odobrenjem za uporabu prototipa određuju se uvjeti za uporabu prototipa u prometu i rok važenja odobrenja.
(5) Privremeno odobrenje za uporabu prototipa može se izdati na rok važenja najdulje do dvije godine od dana izdavanja.
(6) Prototip za koji je izdano privremeno odobrenje za uporabu mora se u prometu uporabiti uz uvjete propisane tim odobrenjem i mora se povući iz uporabe istekom roka važenja odobrenja.
Članak 24.
(1) Željezničko vozilo koje se serijski ili pojedinačno proizvodi, ili rekonstruira, mora u odnosu na temeljna konstrukcijska, tehnička i uporabna svojstava odgovarati odobrenom prototipu.
(2) Odredbe ovoga Zakona propisane za prototip odnose se i na rekonstruirano željezničko vozilo.
Članak 25.
(1) Željezničko vozilo serijski ili pojedinačno proizvedeno, ili uvezeno, ili uzeto u zakup iz inozemstva, mora biti tehnički pregledano prije početka uporabe u prometu.
(2) Zahtjev za izdavanje odobrenja za uporabu vozila iz stavka 1. ovoga članka podnosi se Ministarstvu.
(3) Za željezničko vozilo iz stavka 1. ovoga članka, za koje je tehničkim pregledom ustanovljeno da udovoljava propisanim uvjetima, izdaje se odobrenje za uporabu. Odobrenje za uporabu izdaje Ministarstvo nakon obavljenoga tehničkog pregleda prototipa.
(4) Tehnički pregled željezničkoga vozila iz stavka 1. ovoga članka obavlja povjerenstvo koje imenuje ministar.
Članak 26.
(1) Tehničkim pregledom željezničkoga vozila potrebno je ustanoviti:
– udovoljava li vozilo propisanim uvjetima,
– ima li ugrađene propisane i ispravne uređaje i opremu,
– je li sposobno za siguran promet,
– odgovara li serijski ili pojedinačno proizvedeno vozilo odobrenom prototipu.
(2) Način i postupak obavljanja tehničkoga pregleda željezničkoga vozila, sadržaj odobrenja za uporabu, postupak izdavanja, produljenja, ukidanja, poništavanja, suspendiranja i priznavanja tehničkoga odobrenja, propisuje ministar.
Članak 27.
(1) Ministarstvo vodi registar željezničkih vozila.
(2) Sadržaj, oblik podataka, način vođenja i pristup podacima registra željezničkih vozila propisuje ministar.
Članak 28.
(1) Željeznički prijevoznik, upravitelj infrastrukture, pravna osoba koja obavlja prijevoz za vlastite potrebe i vlasnik, odnosno posjednik željezničkoga vozila dužni su željeznička vozila koja su u uporabi u prometu održavati u stanju za siguran tijek prometa.
(2) Uvjete održavanja željezničkih vozila propisuje ministar.
(3) Radove na održavanju željezničkih vozila mogu obavljati samo pravne i fizičke osobe koje ovlasti ministar.
(4) Uvjete kojima moraju udovoljavati pravne i fizičke osobe ovlaštene za održavanje željezničkih vozila propisuje ministar.
(5) Zahtjev za izdavanje odobrenja za obavljanje radova na održavanju željezničkih vozila podnosi se Ministarstvu.
(6) Odobrenje za obavljanje radova na održavanju željezničkih vozila izdaje Ministarstvo u skladu s propisom iz stavka 4. ovoga članka.
(7) Upute za rad, tehničko-tehnološki postupci i pravila za održavanje željezničkih vozila, u skladu s propisom iz stavka 2. ovoga članka, uređuju se općim aktima koje donose željeznički prijevoznik, upravitelj infrastrukture i pravna osoba koja obavlja prijevoz za vlastite potrebe.
Članak 29.
(1) Željeznički prijevoznik, upravitelj infrastrukture i pravna osoba koja obavlja prijevoz za vlastite potrebe dužni su voditi evidenciju i druge tehničke podatke o željezničkim vozilima koji su važni za sigurnost prometa, uporabu i održavanje tih vozila.
(2) Način vođenja evidencije i tehničkih podataka iz stavka 1. ovoga članka uređuje se općim aktom koji donose željeznički prijevoznik, upravitelj infrastrukture i pravna osoba koja obavlja prijevoz za vlastite potrebe.
(3) Željeznički prijevoznik, upravitelj infrastrukture i pravna osoba koja obavlja prijevoz za vlastite potrebe dužni su evidenciju i tehničke podatke iz stavka 1. ovoga članka dostaviti na zahtjev Ministarstvu.
(4) Željeznički prijevoznik, upravitelj infrastrukture i pravna osoba koja obavlja prijevoz za vlastite potrebe dužni su o svim promjenama važnim za sigurnost u željezničkom prometu na željezničkim vozilima koja su u uporabi na željezničkim prugama odmah izvijestiti Ministarstvo.
3. Vozni red

Članak 30.
(1) Vozni red mora se odrediti za promet svakoga vlaka.
(2) Vozni red vlakova u javnom prijevozu i njegov rok važenja unaprijed određuje upravitelj infrastrukture.
(3) Vozni red iz stavka 2. ovoga članka mora biti usklađen s voznim redom u međunarodnom željezničkom prometu.
(4) Upravitelj infrastrukture dužan je osigurati uvjete za odvijanje prometa vlakova prema određenom voznom redu i poduzimati mjere potrebne za njegovu sigurnu, urednu i nesmetanu provedbu.
(5) Željeznički prijevoznik dužan je postupati u skladu s određenim voznim redom.
Članak 31.
(1) Vozni red vlakova za redoviti prijevoz putnika mora se objaviti najmanje 15 dana prije početka važenja.
(2) Objavljivanje voznog reda iz stavka 1. ovoga članka obavlja se izdavanjem ukupnoga voznog reda i isticanjem izvoda iz voznoga reda.
(3) Izradu voznoga reda, oblik i sadržaj voznoga reda, postupak objavljivanja ukupnoga voznog reda i isticanje izvoda iz voznoga reda propisuje ministar.
Članak 32.
(1) Vozni red vlakova za redoviti prijevoz putnika ne smije se ukinuti prije isteka roka važenja.
(2) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, Ministarstvo može odobriti ukidanje voznoga reda vlaka za redoviti prijevoz putnika i u roku važenja ako nastupe promjene uslijed kojih vozni red više ne odgovara potrebama korisnika, odnosno ako nastupe okolnosti uslijed kojih vlakovi na nekoj željezničkoj pruzi neće moći voziti u razdoblju duljem od 30 dana.
(3) Izostanak iz prometa pojedinih vlakova u razdoblju ne duljem od 30 dana uslijed više sile ili izvanrednih događaja, uslijed uklanjanja njihovih posljedica, kao i uslijed nužnih radova na održavanju željezničkih pruga o kojima ovisi siguran tijek prometa, ne smatra se ukidanjem voznoga reda.
(4) Uvođenje autobusnoga prijevoza umjesto prijevoza vlakom pod istim uvjetima i po istom voznom redu ne smatra se ukidanjem voznoga reda.
4. Prometna pravila

Članak 33.
(1) Željeznički promet mora se obavljati u skladu s ovim Zakonom, na način i uz uvjete koji su propisani za obavljanje sigurnoga tijeka željezničkoga prometa i u skladu s drugim propisanim uvjetima.
(2) Način i uvjete za obavljanje sigurnoga tijeka željezničkoga prometa propisuje ministar.
(3) Općim aktima, odnosno uputama, upravitelj infrastrukture i željeznički prijevoznik detaljnije razrađuju provedbu propisa iz stavka 2. ovoga članka.
Članak 34.
(1) Unutrašnjost vagona za prijevoz putnika mora noću biti osvijetljena, a u tunelima u kojima vožnja traje dulje od tri minute i danju te zagrijana najmanje na +18 C u slučaju ako je vanjska temperatura niža od + 12 C.
(2) Na vlaku za prijevoz putnika mora biti obilježena relacija prometa.
(3) U vagonu za prijevoz putnika sjedalo za osobe s invaliditetom mora biti obilježeno.
(4) Način i postupak za provedbu odredaba stavaka 1., 2. i 3. ovoga članka općim aktom uređuje željeznički prijevoznik.
Članak 35.
(1) Prijevoz putnika i stvari mora se obavljati željezničkim vozilom koje je za tu namjenu konstrukcijski oblikovano.
(2) Prijevoz opasnih tvari mora se obavljati u skladu s propisima kojima se uređuje prijevoz opasnih tvari.
Članak 36.
(1) Željezničko vozilo, s teretom ili bez tereta, mora u odnosu na profil vozila, osovinsko opterećenje, opterećenje po duljinskom metru, konstrukcijska, tehnička ili druga svojstva, udovoljavati i propisanim uvjetima za željezničku prugu na kojoj se prevozi ili uporabi, a i drugim propisanim uvjetima za željeznička vozila.
(2) Željezničko vozilo koje ne udovoljava uvjetima iz stavka 1. ovoga članka (izvanredna pošiljka) iznimno se prevozi prema posebnim uvjetima prijevoza za siguran tijek prometa.
(3) Uvjete za prijevoz željezničkih vozila iz stavka 2. ovoga članka propisuje ministar.
(4) Prijevoz izvanrednih pošiljaka u unutarnjem i međunarodnom željezničkom prometu odobrava upravitelj infrastrukture, kao i uvjete pod kojima se taj prijevoz može obavljati.
Članak 37.
(1) Upravitelj infrastrukture odnosno željeznički prijevoznik dužan je voditi evidenciju i druge podatke o prometu vlakova koji su važni za siguran tijek prometa.
(2) Način vođenja evidencije i drugih podataka iz stavka 1. ovoga članka uređuje se općim aktom koji donose upravitelj infrastrukture i željeznički prijevoznik u skladu s propisom iz članka 33. stavka 2. ovoga Zakona.
(3) Upravitelj infrastrukture i željeznički prijevoznik dužni su na zahtjev Ministarstvu dostaviti evidenciju i podatke iz stavka 1. ovoga članka.
5. Signalna pravila

Članak 38.
(1) U željezničkom prometu u uporabi su željeznički signali i signalne oznake pomoću kojih se radnici koji obavljaju željeznički promet mogu brzo i pouzdano obavještavati i sporazumijevati i kojima se daju zabrane, ograničenja, naredbe, upozorenja i obavijesti za siguran tijek prometa.
(2) Željezničkim signalima daju se propisani signalni znaci.
(3) Signalnim oznakama označava se posebno važno mjesto na pruzi.
Članak 39.
(1) Signali, signalni znaci i signalne oznake moraju odgovarati organizaciji i procesu rada u željezničkom prometu i moraju udovoljavati zahtjevima sigurnosti prometa.
(2) Značenje signalnih znakova i signalnih oznaka mora biti jedinstveno na cijelom teritoriju Republike Hrvatske.
(3) Značenje i uporabu signala, signalnih znakova i signalnih oznaka, kao i njihov izgled propisuje ministar.
Članak 40.
(1) Željeznička pruga mora biti opremljena propisanim signalima i signalnim oznakama.
(2) Propisanim signalima i signalnim oznakama moraju se označiti i privremene zabrane, ograničenja i druge opasnosti u prometu, a oni se moraju ukloniti čim prestanu razlozi zbog kojih su postavljeni.
(3) Signale i signalne oznake iz stavaka 1. i 2. ovoga članka na željezničkoj pruzi postavlja i uklanja upravitelj infrastrukture.
Članak 41.
Vlak u prometu mora biti označen propisanim signalima.
Članak 42.
Željeznički promet mora se obavljati prema propisanim signalnim znacima i signalnim oznakama u skladu s prometnim i signalnim pravilima.
6. Uvjeti kojima moraju udovoljavati izvršni radnici

Članak 43.
(1) Radnik koji obavlja poslove kojima neposredno sudjeluje u obavljanju željezničkog prometa (u daljnjem tekstu: »izvršni radnik«) mora udovoljavati propisanim uvjetima stručne i zdravstvene sposobnosti i drugim propisanim uvjetima.
(2) Poslove koje u željezničkom prometu obavljaju izvršni radnici propisuje ministar.
6.1. Stručna sposobnost

Članak 44.
(1) Izvršni radnik mora imati propisano obrazovanje, svladati program stručne izobrazbe i položiti stručni ispit.
(2) Izvršni radnik mora se stručno usavršavati, odnosno podučavati, a njegovo znanje, u opsegu značajnom za sigurnost prometa, mora se periodično, a u propisanim slučajevima i izvanredno provjeravati.
(3) Stručnu izobrazbu, stručno usavršavanje, odnosno poduku mogu obavljati upravitelj infrastrukture, željeznički prijevoznik te druge pravne i fizičke osobe ako ispunjavaju propisane uvjete.
(4) Stručni ispit i provjeru znanja provodi Povjerenstvo koje imenuje ministar. O položenom stručnom ispitu izdaje se uvjerenje, a o izdanim uvjerenjima vodi se očevidnik.
(5) Program i provedbu stručnoga ispita i stručne izobrazbe, način stručnoga usavršavanja, način provjere znanja izvršnoga radnika, oblik i sadržaj uvjerenja, način i postupak izdavanja uvjerenja o položenom stručnom ispitu, kao i uvjete koje moraju ispunjavati pravne i fizičke osobe iz stavka 3. ovoga članka, propisuje ministar u suglasnosti s ministrom nadležnim za obrazovanje.
6.2. Zdravstvena sposobnost

Članak 45.
(1) Izvršni radnik i osoba na stručnoj izobrazbi za izvršnoga radnika, ovisno o poslovima koje obavljaju, moraju udovoljavati propisanim zdravstvenim uvjetima i biti psihički i tjelesno sposobni za obavljanje tih poslova (u daljnjem tekstu: zdravstvena sposobnost).
(2) Zdravstvena sposobnost izvršnoga radnika mora se periodično, a u propisanim prilikama i izvanredno provjeravati.
(3) Utvrđivanje i provjera zdravstvene sposobnosti obavlja se zdravstvenim pregledom. O utvrđenoj zdravstvenoj sposobnosti izvršnoga radnika izdaje se uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti.
(4) Zdravstveni pregled iz stavka 3. ovoga članka obavlja zdravstvena ustanova, trgovačka društva koja obavljaju djelatnost medicine rada i specijalisti medicine rada u privatnoj praksi koji udovoljavaju propisanim uvjetima i koje je ovlastilo ministarstvo nadležno za zdravstvo.
(5) Uvjete zdravstvene sposobnosti izvršnih radnika, način utvrđivanja i provjere, rokove periodične i slučajeve u kojima se obavlja izvanredna provjera, kao i sposobnosti i uvjete kojima moraju udovoljavati zdravstvene ustanove, trgovačka društva koja obavljaju djelatnost medicine rada i specijalisti medicine rada u privatnoj praksi koje obavljaju zdravstvene preglede, oblik i sadržaj uvjerenja iz stavka 3. ovoga članka, propisuje ministar nadležan za zdravstvo u suglasnosti s ministrom.
Članak 46.
(1) Izvršni radnik ne smije započeti obavljati poslove ako procjenjuje da je umoran ili bolestan, ili ako je u takvom psihičkom stanju, ili ako je pod utjecajem droga ili psihotropnih tvari, da je nesposoban poslove obavljati na siguran način. Izvršni radnik mora prekinuti s radom ako takve okolnosti nastupe tijekom rada.
(2) Izvršni radnik dužan je o okolnostima iz stavka 1. ovoga članka odmah obavijestiti u procesu rada neposredno nadležnoga radnika.
Članak 47.
(1) Izvršni radnik ne smije uzimati alkoholna pića, opojne droge ili psihotropne tvari, niti smije početi obavljati poslove u slučaju ako u organizmu ima alkohola, opojnih droga ili psihotropnih tvari.
(2) Izvršni radnik dužan je na zahtjev ovlaštenoga radnika upravitelja infrastrukture, željezničkoga prijevoznika, pravne osobe koja obavlja prijevoz za vlastite potrebe, odnosno inspektora sigurnosti željezničkoga prometa pristupiti ispitivanju ima li u organizmu alkohola, opojnih droga ili psihotropnih tvari.
(3) Smatrat će se da izvršni radnik ima u organizmu alkohola, opojnih droga ili psihotropnih tvari ako se njihovo postojanje u organizmu ustanovi propisanim načinom ispitivanja odgovarajućim sredstvima ili uređajima.
(4) Ako izvršni radnik odbije ili ne pristupi ispitivanju, ili ako se pri ispitivanju ustanovi da je pod utjecajem alkohola, opojnih droga ili psihotropnih tvari, osoba koja provodi ispitivanje zabranit će mu daljnji rad.
(5) Način i postupak provjere prisutnosti alkohola, opojnih droga i psihotropnih tvari u organizmu propisuje ministar nadležan za zdravstvo.
6.3. Stjecanje prava na reguliranje prometa vlakova i prava upravljanja vučnim vozilom

Članak 48.
(1) Reguliranje prometa vlakova i upravljanje vučnim vozilom može obavljati samo osoba koja je stekla pravo na obavljanje tih poslova.
(2) Pravo na reguliranje prometa vlakova i pravo na upravljanje vučnim vozilom može steći osoba ako:
1. ima propisanu zdravstvenu sposobnost,
2. je navršila 18 godina,
3. je obavila praktičnu izobrazbu na poslovima reguliranja prometa vlakova, odnosno upravljanja vučnim vozilom,
4. je položila propisani stručni ispit,
5. joj odlukom nadležnog tijela nije zabranjeno reguliranje prometa vlakova, odnosno upravljanje vučnim vozilom.
(3) Iznimno od odredbe stavka 2. točke 2. ovoga članka, pravo na upravljanje vučnim vozilom vlaka za prijevoz putnika i vlaka u kojem se prevoze opasne tvari može steći samo osoba koja je navršila 21 godinu.
6.4. Radno vrijeme, trajanje smjene i odmora između dvije uzastopne smjene

Članak 49.
(1) Pod radnim vremenom, u smislu ovoga Zakona, smatra se vrijeme koje izvršni radnik provede u obavljanju poslova u jednoj smjeni.
(2) Radno vrijeme izvršnoga radnika u jednoj smjeni ne smije trajati dulje od 12 sati.
(3) Iznimno od odredbe stavka 2. ovoga članka, radno vrijeme izvršnoga radnika koji upravlja vučnim vozilom za prijevoz putnika ne smije trajati dulje od 10 sati, a radno vrijeme izvršnoga radnika koji upravlja vučnim vozilom u međunarodnom prekograničnom prometu, sukladno međunarodnom ugovoru, ne smije trajati dulje od 9 sati. Vrijeme vožnje izvršnoga radnika koji upravlja vučnim vozilom u međunarodnom prekograničnom prometu sukladno međunarodnom ugovoru, ne smije trajati dulje od 9 sati dnevne te 8 sati noćne smjene.
(4) Vrijeme neprekidne vožnje izvršnoga radnika koji upravlja vučnim vozilom vlaka ne smije biti dulje od 6 sati.
(5) Izvršni radnik između dvije uzastopne smjene mora imati neprekidni odmor od najmanje 12 sati.
(6) Iznimno od odredbe stavka 4. ovoga članka, kada izvršni radnik koji obavlja svoje poslove na vlaku (osoblje vlaka) koristi odmor izvan mjesta svoje organizacijske jedinice, taj odmor može biti kraći od 12 sati, ali ne kraći od 8 sati.
(7) Radno vrijeme, trajanje smjene i odmora između dvije uzastopne smjene i vrijeme neprekidne vožnje ovisno o organizaciji i učestalosti prometa, vrsti poslova, brzini vlakova, uvjetima rada i drugim uvjetima koji utječu na psihičku i tjelesnu sposobnost izvršnih radnika, propisuje ministar u suglasnosti s ministrom nadležnim za rad.
(8) Upravitelj infrastrukture, željeznički prijevoznik, odnosno pravna osoba koja obavlja prijevoz za vlastite potrebe ne smije rasporediti, odnosno dopustiti izvršnom radniku rad suprotno odredbama iz ovoga članka.
7. Križanje željezničke pruge i ceste

Članak 50.
(1) Križanje željezničke pruge i ceste ne smije biti u istoj razini u sljedećim slučajevima:
– na križanju željezničke pruge i autoceste,
– na križanju željezničke pruge od značaja za međunarodni promet i državne ceste,
– na križanju željezničke pruge i ceste u kolodvorskom području na prostoru između ulaznih skretnica od kojih počinju kolodvorski kolosijeci.
(2) Križanje željezničke pruge i ceste ne smije biti u istoj razini niti u slučaju ako su ispunjeni uvjeti koji se odnose na:
– veliku učestalost željezničkoga i cestovnoga prometa,
– specifične mjesne prilike,
– druge razloge koji utječu na prometnu sigurnost.
(3) Uvjete za određivanje križanja željezničke pruge i ceste iz stavka 2. ovoga članka propisuje ministar u suglasnosti s ministrom nadležnim za zaštitu okoliša, prostorno uređenje i graditeljstvo.
Članak 51.
(1) Prijelaz vozila i drugoga sudionika u cestovnom prometu preko željezničke pruge u istoj razini dopušten je samo na željezničko-cestovnom prijelazu, a prijelaz pješaka preko željezničke pruge u istoj razini dopušten je i na pješačkom prijelazu preko pruge.
(2) Vlak odnosno željezničko vozilo na željezničko-cestovnom prijelazu ili pješačkom prijelazu preko pruge ima pravo prednosti prolaska u odnosu na vozila i drugoga sudionika u cestovnom prometu.
Članak 52.
(1) Prometna sigurnost na željezničko-cestovnom prijelazu i pješačkom prijelazu preko pruge osigurava se uređajem ili propisanom preglednošću s ceste, odnosno pješačke staze na željezničku prugu.
(2) Uređaj za osiguravanje željezničko-cestovnoga prijelaza je uređaj za zatvaranje željezničko-cestovnoga prijelaza (s branicima ili polubranicima) i/ili uređaj za davanje znakova kojima se najavljuje približavanje vlaka ili željezničkoga vozila.
(3) Uređaj za osiguravanje pješačkoga prijelaza preko pruge je uređaj za davanje znakova kojima se najavljuje približavanje vlaka ili željezničkoga vozila.
(4) Uređaji iz stavaka 2. i 3. ovoga članka moraju udovoljavati propisanim tehničkim uvjetima i biti u skladu s propisima kojima se propisuje sigurnost prometa na cestama.
(5) Tehničke uvjete kojima moraju udovoljavati uređaji iz stavaka 2. i 3. ovoga članka propisuje ministar.
(6) Uređaje za osiguravanje željezničko-cestovnoga prijelaza i pješačkoga prijelaza preko pruge na željezničkim prugama postavlja i održava upravitelj infrastrukture.
(7) Propisanu preglednost s ceste, odnosno pješačke staze na željezničku prugu dužna je osigurati pravna osoba koja održava cestu na području na kojem se mora osigurati preglednost za željezničko-cestovni prijelaz, odnosno pješački prijelaz preko pruge.
Članak 53.
(1) Mimoilazne zaštitne ograde za pješake moraju biti postavljene na pješačkom prijelazu na željezničkoj pruzi.
(2) Mimoilazna zaštitna ograda mora udovoljavati propisanim uvjetima.
(3) Mimoilazne zaštitne ograde postavlja i održava upravitelj infrastrukture.
Članak 54.
(1) Željezničko-cestovni prijelaz ili pješački prijelaz preko pruge smatra se sastavnim dijelom željezničke pruge u širini od tri metra mjereno vodoravno od osi krajnjega kolosijeka.
(2) Održavanje kolnika, odnosno pješačke staze na dijelu željezničko-cestovnoga prijelaza i pješačkoga prijelaza preko pruge, iz stavka 1. ovoga članka, na željezničkim prugama obavlja upravitelj infrastrukture.
Članak 55.
(1) Na željezničkoj pruzi ispred željezničko-cestovnoga prijelaza ili pješačkoga prijelaza preko pruge, na kojem se sigurnost prometa osigurava propisanom preglednošću na željezničku prugu, mora se postaviti propisana signalna oznaka za obavješćivanje izvršnih radnika koji upravljaju željezničkim vozilima o približavanju takvom prijelazu i o obvezi davanja propisanih signalnih znakova sa željezničkoga vozila.
(2) Signalna oznaka iz stavka 1. ovoga članka mora biti prevučena reflektirajućom tvari.
(3) Postavljanje i održavanje propisanih signalnih oznaka iz stavka 1. ovoga članka obavlja upravitelj infrastrukture.
Članak 56.
(1) Križanja željezničke pruge i cesta u istoj razini, na dijelu pruge gdje postoji više takvih križanja, moraju se svesti na najnužniji broj usmjeravanjem dviju ili više cesta na zajedničko mjesto križanja sa željezničkom prugom.
(2) Uvjete za svođenje i određivanje zajedničkoga mjesta i načina križanja željezničke pruge i ceste iz stavka 1. ovoga članka propisuje ministar u suglasnosti s ministrom nadležnim za zaštitu okoliša, prostorno uređenje i graditeljstvo.
Članak 57.
(1) Na željezničko-cestovnom prijelazu i pješačkom prijelazu preko pruge prometna sigurnost mora se osigurati u skladu s ovim Zakonom i propisima donesenim na temelju ovoga Zakona, kao i propisima o sigurnosti prometa na cestama, a po potrebi moraju se poduzeti i druge propisane mjere.
(2) Način osiguravanja željezničko– cestovnoga prijelaza mora biti usklađen s promjenama nastalim zbog rekonstrukcije ili prekategorizacije ceste ili željezničke pruge.
(3) Upravitelj infrastrukture mora održavati željezničko-cestovni prijelaz i pješački prijelaz preko pruge u stanju za siguran tijek prometa.
(4) Način osiguravanja prometne sigurnosti na željezničko-cestovnim prijelazima i pješačkim prijelazima preko pruge iz stavaka 1. i 2. ovoga članka, uvjete kojima moraju udovoljavati mimoilazne zaštitne ograde, propisanu preglednost s ceste, odnosno pješačke staze na željezničku prugu, kao i druge mjere koje se moraju poduzeti za siguran tijek prometa, ovisno o značaju i vrsti željezničke pruge i ceste, gustoći prometa, voznoj brzini i drugim uvjetima od značenja za prometnu sigurnost, propisuje ministar u suglasnosti s ministrom nadležnim za zaštitu okoliša, prostorno uređenje i graditeljstvo.
Članak 58.
(1) Na cesti koja prelazi preko elektrificirane željezničke pruge moraju se na propisanoj udaljenosti s obiju strana željezničko-cestovnoga prijelaza postaviti zaštitne zapreke koje ograničavaju prolazak cestovnih vozila čija visina zajedno s teretom premašuje propisanu najveću dopuštenu visinu.
(2) Zaštitna zapreka iz stavka 1. ovoga članka postavlja se na udaljenosti od najmanje 8 m od najbliže tračnice mjereno po osi ceste i na visini od 4,5 m mjereno iznad kolnika ceste.
(3) Zaštitne zapreke iz stavka 1. ovoga članka postavlja i održava upravitelj infrastrukture.
Članak 59.
Prelazak vozila koje se kreće na cesti s dozvolom za izvanredni prijevoz preko željezničko-cestovnoga prijelaza, ako s teretom ili bez tereta premašuje propisanu najveću dopuštenu masu, najveće dopušteno osovinsko opterećenje odnosno najveću dopuštenu visinu ili širinu, dopušten je samo uz suglasnost i uz uvjete koje odredi upravitelj infrastrukture.
8. Postupak kod izvanrednih događaja i istražno tijelo

Članak 60.
(1) Izvršni radnik i druga osoba, koji se zateknu ili naiđu na mjesto izvanrednoga događaja u kojem ima ozlijeđenih ili poginulih osoba, dužni su sudjelovati u spašavanju.
(2) Izvršni radnik dužan je odmah po saznanju o izvanrednom događaju iz stavka 1. ovoga članka obavijestiti upravitelja infrastrukture.
(3) Upravitelj infrastrukture dužan je odmah po saznanju o izvanrednom događaju iz stavka 1. ovoga članka o tome obavijestiti zdravstvenu ustanovu najbližu mjestu toga događaja.
(4) Upravitelj infrastrukture, željeznički prijevoznik i pravna osoba koja obavlja prijevoz za vlastite potrebe dužni su odmah po saznanju o izvanrednom događaju iz stavka 1. ovoga članka poduzeti mjere za spašavanje i pružanje pomoći ozlijeđenim osobama te osigurati mjesto izvanrednoga događaja do dolaska ovlaštenih osoba nadležnih tijela, ovisno o vrsti izvanrednoga događaja.
Članak 61.
(1) Na određenim poslovima u službenom mjestu i u vlaku izvršni radnik mora biti osposobljen za pružanje prve pomoći osobama ozlijeđenim u izvanrednim događajima.
(2) Upravitelj infrastrukture, odnosno željeznički prijevoznik općim aktom određuje poslove iz stavka 1. ovoga članka.
(3) Osposobljavanje izvršnih radnika iz stavka 1. ovoga članka obavljaju Hrvatski crveni križ, zdravstvena ustanova, trgovačka društva koja obavljaju djelatnost medicine rada i specijalisti medicine rada u privatnoj praksi.
Članak 62.
(1) Vučno vozilo, vlak za prijevoz putnika i službeno mjesto na pruzi moraju biti opremljeni propisanim priborom za prvu pomoć.
(2) Upravitelj infrastrukture, željeznički prijevoznik i pravna osoba koja obavlja prijevoz za vlastite potrebe dužni su opremiti vučno vozilo, vlak za prijevoz putnika i službeno mjesto na pruzi propisanim priborom za prvu pomoć.
(3) Sadržaj, smještaj i uporaba pribora za prvu pomoć određuje se općim aktom koji u suglasnosti s ministarstvom nadležnim za zdravstvo donosi upravitelj infrastrukture, željeznički prijevoznik i pravna osoba koja obavlja prijevoz za vlastite potrebe.
Članak 63.
Ako je zbog izvanrednoga događaja došlo do prekida željezničkog prometa, upravitelj infrastrukture, odnosno željeznički prijevoznik dužan je u što kraćem roku poduzeti mjere za uspostavljanje prometa.
Članak 64.
(1) Upravitelj infrastrukture, odnosno željeznički prijevoznik dužan je o ozbiljnoj nesreći odmah obavijestiti ovlaštene osobe nadležnih tijela.
(2) Ovlaštene osobe nadležnih tijela koje obavljaju uviđaj o ozbiljnoj nesreći, dužne su uviđaj obaviti na način da ne ometaju željeznički promet, odnosno da ometanje bude što kraće.
Članak 65.
(1) Upravitelj infrastrukture, željeznički prijevoznik, odnosno pravna osoba koja obavlja prijevoz za vlastite potrebe, dužni su organizirati i provesti istragu o izvanrednom događaju.
(2) Istragu o izvanrednom događaju provodi istražno povjerenstvo u čijem sastavu moraju biti svi subjekti na koje se izvanredni događaj odnosi.
(3) Kategorizaciju izvanrednih događaja, ovlasti i obveze za istragu izvanrednoga događaja, ovlasti istražitelja i istražnoga povjerenstva, način ustrojavanja istražnoga povjerenstva, način i postupak ustanovljavanja uzroka, posljedica, okolnosti pod kojima je nastao i odgovornosti za izvanredni događaj, veću materijalnu štetu i veći prekid prometa, način obavješćivanja zdravstvene ustanove i ovlaštenih osoba nadležnih tijela o izvanrednom događaju te način vođenja evidencije i drugih podataka o izvanrednim događajima, propisuje ministar.
(4) Upute za rad, tehničko-tehnološki postupci i pravila za postupanje u slučaju izvanrednoga događaja i otklanjanja posljedica izvanrednoga događaja, u skladu s propisom iz stavka 3. ovoga članka, uređuju se općim aktima koje donosi upravitelj infrastrukture, željeznički prijevoznik, odnosno pravna osoba koja obavlja prijevoz za vlastite potrebe.
Članak 66.
(1) Istragu ozbiljne nesreće, kao i izvanrednoga događaja koji je pod određenim okolnostima mogao dovesti do ozbiljne nesreće, u skladu s propisom iz članka 65. stavka 3. ovoga Zakona, provodi istražno tijelo.
(2) Istraga ozbiljne nesreće s ciljem mogućega poboljšanja sigurnosti željezničkoga sustava vodi se neovisno od sudske istrage o istom događaju i istom se ne istražuje pojedinačna krivnja ili odgovornosti.
(3) Istražno tijelo ovlašteno je provesti sve radnje i aktivnosti koje ocijeni potrebnim za istraživanje i utvrđivanje činjenica tijekom provođenja istrage, a osobito ima pravo neposrednoga pristupa mjestu izvanrednoga događaja, svim informacijama i dokazima.
(4) Fizičke i pravne osobe, tijela državne uprave i tijela sudbene vlasti, državnoga odvjetništva te jedinice lokalne i regionalne samouprave dužne su na zahtjev istražnoga tijela dostaviti informacije i dokaze važne za istragu.
(5) Istražno tijelo mora biti neovisno po organizaciji, pravnom statusu i načinu donošenja odluka od upravitelja infrastrukture, željezničkoga prijevoznika, pravne osobe koja obavlja prijevoz za vlastite potrebe i prijavljenoga tijela i druge strane čiji bi interesi mogli biti suprotni zadacima koji su povjereni istražnom tijelu. Istražno tijelo mora biti funkcionalno neovisno od tijela nadležnoga za sigurnost i bilo kojega regulatornog tijela.
(6) Funkciju i poslove istražnoga tijela obavlja Ministarstvo.
(7) Ovlašteni istražitelj mora imati službenu iskaznicu kojom se dokazuje njegovo službeno svojstvo, identitet i ovlasti.
(8) Dužnosti, ovlasti i zadatke istražnoga tijela, kao i oblik i sadržaj iskaznice ovlaštenoga istražitelja, način i postupak izdavanja, vraćanja, oduzimanja i vođenja evidencije o iskaznici, propisuje ministar.
9. Tijelo nadležno za sigurnost, prijavljeno tijelo i sustav upravljanja sigurnošću

Članak 67.
(1) Reguliranje, upravljanje i nadziranje cjelokupnog sustava sigurnosti željezničkoga prometa, kao i uspostavljanje i način djelovanja sustava upravljanja sigurnošću upravitelja infrastrukture, željezničkoga prijevoznika i pravne osobe koja obavlja prijevoz za vlastite potrebe, obavlja tijelo nadležno za sigurnost željezničkog prometa.
(2) Tijelo nadležno za sigurnost u okviru svoje djelatnosti obavlja poslove izdavanja, produživanja i poništavanja rješenja o sigurnosti za upravitelja infrastrukture i željezničkoga prijevoznika. Tijelo nadležno za sigurnost može provoditi sve preglede i ispitivanja koja su potrebna za ispunjavanje njegovih zadaća i mora imati pristup svim dokumentima i prostorijama, instalacijama i opremi upravitelja infrastrukture, željezničkoga prijevoznika i pravne osobe koje obavlja prijevoz za vlastite potrebe.
(3) Po organizaciji, pravnoj strukturi i donošenju odluka, tijelo nadležno za sigurnost mora biti neovisno od bilo kojega upravitelja infrastrukture, željezničkoga prijevoznika, pravne osobe koja obavlja prijevoz za vlastite potrebe, podnositelja molbe i tijela za nabavu.
(4) Tijelo nadležno za sigurnost osnovat će se posebnim zakonom u skladu s načelima određenim ovim Zakonom i zakonom o njegovom osnivanju.
Članak 68.
(1) Ocjenu sukladnosti ili prikladnosti za primjenu podsustava željezničkoga sustava i njihovih sastavnih dijelova s obzirom na ispunjavanje uvjeta interoperabilnosti obavlja prijavljeno tijelo za željeznički promet.
(2) Dužnosti i poslove prijavljenoga tijela obavlja Ministarstvo, a po organizaciji, pravnom statusu i načinu donošenja odluka mora biti neovisno od upravitelja infrastrukture, željezničkoga prijevoznika, pravne osobe koja obavlja prijevoz za vlastite potrebe, podnositelja molbe i tijela za nabavu.
(3) Dužnosti, ovlasti i zadatke prijavljenoga tijela propisuje ministar.
Članak 69.
(1) Uspostavu i način djelovanja sustava upravljanja sigurnošću upravitelja infrastrukture, željezničkoga prijevoznika odnosno pravne osobe koja obavlja prijevoz za vlastite potrebe, kao i način i postupke izvješćivanja o sigurnosti propisuje ministar.
(2) Organizacija sustava za upravljanje sigurnošću, upute za rad, tehničko-tehnološki postupci i pravila, u skladu s propisom iz stavka 1. ovoga članka, uređuju se općim aktima koje donosi upravitelj infrastrukture, željeznički prijevoznik odnosno pravna osoba koja obavlja prijevoz za vlastite potrebe.
10. Unutarnji red i zaštita željezničkih pruga i vozila

Članak 70.
(1) Pristup i kretanje osoba i cestovnih vozila u infrastrukturnom pojasu dozvoljeni su samo na mjestima koja odredi upravitelj infrastrukture.
(2) Sve osobe dužne su pridržavati se unutarnjega reda u željezničkom prometu na mjestima predviđenim za pristup i kretanje u infrastrukturnom pojasu i u vlakovima.
(3) Ovlaštene službene osobe ministarstva nadležnoga za unutarnje poslove dužne su na zahtjev radnika upravitelja infrastrukture, željezničkoga prijevoznika, odnosno pravne osobe koja obavlja prijevoz za vlastite potrebe pružiti potrebnu pomoć u održavanju unutarnjega reda u skladu s važećim propisima.
Članak 71.
(1) Upravitelj infrastrukture dužan je održavati unutarnji red u infrastrukturnom pojasu, a željeznički prijevoznik u vlakovima.
(2) Radnici ovlašteni za provedbu unutarnjega reda moraju imati propisanu iskaznicu koju izdaje upravitelj infrastrukture odnosno željeznički prijevoznik, a koju su dužni prilikom provođenja unutarnjega reda pokazati osobama koje se ne pridržavaju unutarnjega reda.
(3) Radnici iz stavka 2. ovoga članka imaju pravo zatražiti na uvid osobnu iskaznicu od osoba koje se ne pridržavaju unutarnjega reda.
(4) Unutarnji red u željezničkom prometu, način i ovlasti radnika za njegovu provedbu, obrazac iskaznice i vođenje evidencije o iskaznici, propisuje ministar.
(5) Radnici ovlašteni za provedbu unutarnjega reda, u skladu s propisom iz stavka 4. ovoga članka i odgovarajućim općim aktom upravitelja infrastrukture, odnosno željezničkoga prijevoznika, podnose zahtjev za pokretanje prekršajnoga postupka protiv prekršitelja unutarnjega reda.
Članak 72.
(1) Zabranjeno je oštećivati željezničku prugu i željeznička vozila, bacati ili stavljati na željezničku prugu bilo kakve predmete i otpadne tvari, bacati predmete na željeznička vozila ili iz tih vozila, ometati rad radnika upravitelja infrastrukture, željezničkoga prijevoznika odnosno pravne osobe koja obavlja prijevoz za vlastite potrebe, ili na koji drugi način ugrožavati ili ometati željeznički promet.
(2) Pokraj željezničke pruge, a osobito u blizini željezničkih signala, ne smije se saditi visoko drveće i nasade, postavljati znakove, oznake, izvore obojene ili zaslijepljujuće svjetlosti, ili koje druge predmete i naprave koje bojom, oblikom ili svjetlošću smanjuju vidljivost željezničkih signala, ili koje mogu dovesti u zabunu izvršne radnike u vezi značenja signalnih znakova.
(3) Na željezničkoj pruzi ne smiju se bez prethodne suglasnosti upravitelja infrastrukture obavljati bilo kakvi radovi.
(4) Upravitelj infrastrukture ovlašten je od vlasnika, odnosno posjednika zahtijevati žurno uklanjanje drveća, nasada, naprava ili predmeta iz stavka 2. ovoga članka, koji smanjuju vidljivost željezničkih signala ili koji mogu izvršne radnike dovesti u zabunu u vezi značenja signalnih znakova, u primjerenom roku. Upravitelj infrastrukture dužan je o tome odmah izvijestiti inspekciju sigurnosti željezničkoga prometa.
(5) Ako vlasnik, odnosno posjednik ne postupi po zahtjevu upravitelja infrastrukture u slučajevima iz stavka 4. ovoga članka u određenom roku, upravitelj infrastrukture poduzet će potrebne radnje, a nastale troškove vlasnik, odnosno posjednik dužan je nadoknaditi upravitelju infrastrukture.
Članak 73.
Upravitelj infrastrukture dužan je na mjestima odrona, bujica te na mjestima izloženim vijavicama i jakim vjetrovima, na kojima može doći do ometanja ili ugrožavanja sigurnosti željezničkoga prometa, samostalno ili zajedno s drugom pravnom osobom, pravodobno poduzeti potrebne mjere tehničke i fizičke zaštite željezničke pruge i građevina, postrojenja, uređaja i konstrukcija na pruzi od elementarnih nepogoda, a radi omogućavanja sigurnoga tijeka željezničkoga prometa.
III. PRIJEVOZ ZA VLASTITE POTREBE I INDUSTRIJSKI KOLOSIJECI

Članak 74.
(1) Prijevoz za vlastite potrebe na željezničkim prugama može obavljati upravitelj infrastrukture i željeznički prijevoznik, a pravna osoba koja obavlja prijevoz za vlastite potrebe po odobrenju i uz uvjete koje odredi upravitelj infrastrukture.
(2) Prijevoz za vlastite potrebe na industrijskim i drugim kolosijecima koji nisu javno dobro u općoj uporabi obavlja industrijska željeznica, odnosno pravna osoba koja obavlja prijevoz za vlastite potrebe.
Članak 75.
(1) Industrijski i drugi kolosijek koji nije javno dobro u općoj uporabi mora se projektirati, graditi, rekonstruirati, adaptirati i održavati na način da udovoljava svim zahtjevima koji osiguravaju tehničko-tehnološko jedinstvo, zahtjevima sigurnosti u željezničkom prometu i drugim uvjetima propisanima za taj kolosijek.
(2) Za ispunjavanje zahtjeva sigurnosti u željezničkom prometu pri projektiranju, gradnji, rekonstrukciji, adaptaciji i održavanju industrijskoga i drugoga kolosijeka koji nije javno dobro u općoj uporabi, moraju se primijeniti uvjeti propisani ovim Zakonom, hrvatske i strukovne norme, tehnički uvjeti za sigurnost željezničkoga prometa i drugi propisani uvjeti.
(3) Tehničke uvjete za sigurnost željezničkoga prometa kojima moraju udovoljavati industrijski i drugi kolosijeci koji nisu javno dobro u općoj uporabi, kao i križanja tih kolosijeka s prugom lake željeznice, iz stavka 2. ovoga članka, propisuje ministar u suglasnosti s ministrom nadležnim za zaštitu okoliša, prostorno uređenje i graditeljstvo.
(4) Za industrijske i druge kolosijeke koji nisu javno dobro u općoj uporabi, a priključuju se na željezničke pruge, dodatne uvjete za siguran tijek željezničkoga prometa kojima moraju udovoljavati, određuje upravitelj infrastrukture ovisno o:
– tehničkim svojstvima pruge na koju se ti kolosijeci priključuju,
– svojstvima željezničkih vozila koja se dostavljaju ili su u uporabi na tim kolosijecima,
– mjesnim prilikama,
– drugim uvjetima koji utječu na siguran tijek prometa.
Članak 76.
Vlasnik, odnosno posjednik industrijskoga i drugoga kolosijeka koji nije javno dobro u općoj uporabi dužan je:
– kolosijek održavati u stanju za siguran tijek prometa,
– opremiti kolosijek propisanim signalima i signalnim oznakama,
– propisanim signalima i signalnim oznakama označiti privremene zabrane, ograničenja i druge opasnosti u prometu na kolosijeku te ukloniti signale i signalne oznake odmah po prestanku razloga zbog kojih su postavljeni,
– postaviti i održavati mimoilazne ograde na pješačkim prijelazima preko pruge, kao i uređaje za osiguravanje željezničko-cestovnoga prijelaza i pješačkoga prijelaza preko pruge na kolosijeku u stanju za siguran tijek prometa,
– održavati kolnik, odnosno pješačku stazu na dijelu željezničko-cestovnoga prijelaza i pješačkoga prijelaza preko pruge na kolosijeku, kao i prijelaz u cjelini, u stanju za siguran tijek prometa,
– održavati križanje kolosijeka s prugom lake željeznice u stanju za siguran tijek prometa.
Članak 77.
(1) Željezničko vozilo industrijske željeznice mora udovoljavati propisanim uvjetima za sigurno obavljanje željezničkoga prometa i mora se održavati.
(2) Radnik industrijske željeznice mora udovoljavati propisanim uvjetima stručne i zdravstvene sposobnosti i drugim propisanim uvjetima za sigurno obavljanje željezničkoga prometa na industrijskom i drugom kolosijeku koji nije javno dobro u općoj uporabi.
(3) Uvjeti za sigurno obavljanje željezničkoga prometa na industrijskom i drugom kolosijeku koji nije javno dobro u općoj uporabi, a kojima moraju udovoljavati željeznička vozila i radnici industrijske željeznice, uređuju se općim aktom vlasnika industrijske željeznice u skladu s ovim Zakonom.
 
Članak 78.

(1) Industrijska željeznica mora na industrijskom kolosijeku obavljati željeznički promet na propisani način i uz propisane uvjete.
(2) Način i uvjeti za obavljanje željezničkoga prometa na industrijskom kolosijeku uređuju se općim aktom industrijske željeznice u skladu s ovim Zakonom.
Članak 79.
Upravitelj infrastrukture, željeznički prijevoznik i industrijska željeznica zajednički određuju mjesto, način i uvjete za međusobnu dostavu željezničkih vozila, kao i druge uvjete za siguran tijek prometa na industrijskim i drugim kolosijecima koji nisu javno dobro u općoj uporabi.
Članak 80.
(1) Na industrijskim i drugim kolosijecima koji nisu javno dobro u općoj uporabi ne smije se obavljati promet vlakova.
(2) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, Ministarstvo može željezničkom prijevozniku odobriti obavljanje prometa vlakova na pojedinim industrijskim i drugim kolosijecima koji nisu javno dobro u općoj uporabi ako kolosijeci udovoljavaju propisanim uvjetima za siguran tijek prometa. Ministarstvo po potrebi može propisati i odgovarajuće mjere za siguran tijek prometa.
Članak 81.
(1) Željezničko vozilo ili radnik industrijske željeznice ne smije sudjelovati u prometu na željezničkoj pruzi.
(2) Željezničko vozilo ili radnik industrijske željeznice mora, kada iznimno sudjeluje u prometu na željezničkoj pruzi, udovoljavati uvjetima propisanim ovim Zakonom koji se odnose na željeznička vozila i izvršne radnike u javnom prijevozu.
(3) Željezničko vozilo ili radnik iz stavka 2. ovoga članka može sudjelovati u prometu na željezničkoj pruzi samo po odobrenju i uz uvjete koje odredi upravitelj infrastrukture.
IV. POSEBNE SIGURNOSNE MJERE

Članak 82.
(1) Upravitelj infrastrukture, željeznički prijevoznik odnosno pravna osoba koja obavlja prijevoz za vlastite potrebe dužni su privremeno zabraniti obavljanje poslova izvršnom radniku ako:
– na provjeri znanja ne pokaže znanje potrebno za obavljanje određenih poslova;
– ne pristupi provjeri znanja na koju je upućen,
– je na temelju ocjene ovlaštene zdravstvene ustanove, trgovačkoga društva koje obavlja djelatnost medicine rada i/ili specijalista medicine rada u privatnoj praksi nesposoban za obavljanje određenih poslova, sve dok ta nesposobnost traje,
– ne pristupi zdravstvenom pregledu na koji je upućen,
– mu je izrečena mjera zabrane obavljanja određenih poslova, sve dok ta zabrana traje.
(2) Način, postupak provedbe i trajanje privremene zabrane iz stavka 1. ovoga članka uređuje upravitelj infrastrukture, željeznički prijevoznik, odnosno pravna osoba koja obavlja prijevoz za vlastite potrebe općim aktom u skladu s ovim Zakonom i ostalim propisima kojima se reguliraju pitanja radnih odnosa iz prava radnih odnosa.
Članak 83.
(1) Ovlašteni radnik upravitelja infrastrukture, željezničkoga prijevoznika, odnosno pravne osobe koja obavlja prijevoz za vlastite potrebe dužan je na mjestu događaja privremeno udaljiti izvršnoga radnika od obavljanja poslova ako:
1. pokuša obavljati ili ako obavlja svoje poslove, a očito je umoran ili bolestan ili je u takvom psihičkom stanju ili pod utjecajem alkohola, opojnih droga ili psihotropnih tvari da poslove nije sposoban sigurno obavljati,
2. na propisani način utvrdi da pokušava obavljati ili obavlja svoje poslove, a ima alkohola opojnih droga ili psihotropnih tvari u organizmu,
3. odbije pristupiti ispitivanju ima li alkohola opojnih droga ili psihotropnih tvari u organizmu,
4. obavlja poslove dulje od dopuštenoga radnog vremena smjene,
5. osnovano sumnja da je nepažnjom ili na koji drugi način prouzročio ozbiljnu nesreću, ili ugrozio sigurnost željezničkoga prometa.
(2) Način, postupak i ovlasti za privremeno udaljenje iz stavka 1. ovoga članka uređuje upravitelj infrastrukture, željeznički prijevoznik, odnosno pravna osoba koja obavlja prijevoz za vlastite potrebe općim aktom u skladu s ovim Zakonom.
V. INSPEKCIJA I UPRAVNI NADZOR

Članak 84.
(1) Inspekcijski nadzor nad provedbom ovoga Zakona, propisa i općih akata donesenih na temelju ovoga Zakona i drugih propisa koji se odnose na siguran tijek željezničkoga prometa, obavlja inspekcija sigurnosti željezničkoga prometa Ministarstva (u daljnjem tekstu: inspekcija).
(2) Poslove inspekcijskoga nadzora obavljaju ovlašteni državni službenici inspekcije (u daljnjem tekstu: inspektori).
(3) Upravni nadzor nad upraviteljem infrastrukture, željezničkim prijevoznikom, pravnom osobom koja obavlja prijevoz za vlastite potrebe, industrijskom željeznicom te drugim pravnim i fizičkim osobama koje podliježu upravnom nadzoru prema ovom Zakonu, u dijelu izvršavanja obveza na donošenju novih i usklađivanju postojećih općih akata s ovim Zakonom, kao i nad provedbom ovoga Zakona, obavlja Ministarstvo.
Članak 85.
(1) Radi obavljanja inspekcijskoga nadzora, inspektor je ovlašten pregledati željezničke pruge, industrijske i druge kolosijeke koji nisu javno dobro u općoj uporabi, željeznička vozila, obavljanje željezničkoga prometa i izvođenje radova na željezničkim prugama, industrijskim i drugim kolosijecima koji nisu javno dobro u općoj uporabi, željezničkim vozilima i u zaštitnom pružnom pojasu, te pregledati tehničku i drugu dokumentaciju koja se odnosi na željezničke pruge, industrijske i druge kolosijeke koji nisu javno dobro u općoj uporabi, željeznička vozila, sposobnost izvršnih radnika, izvođenje radova na željezničkim prugama, u zaštitnom pružnom pojasu, na industrijskim i drugim kolosijecima koji nisu javno dobro u općoj uporabi i u željezničkim vozilima te obavljanje željezničkoga prometa.
(2) Upravitelj infrastrukture, željeznički prijevoznik, pravna osoba koja obavlja prijevoz za vlastite potrebe, industrijska željeznica te druge pravne i fizičke osobe koje podliježu inspekcijskom nadzoru prema ovom Zakonu, dužne su inspektoru omogućiti i osigurati nesmetano obavljanje inspekcijskoga nadzora.
(3) Upravitelj infrastrukture, željeznički prijevoznik, pravna osoba koja obavlja prijevoz za vlastite potrebe, industrijska željeznica te druge pravne i fizičke osobe koje podliježu inspekcijskom nadzoru prema ovom Zakonu, dužne su inspektoru osigurati sve potrebne dozvole za vožnju u željezničkim vozilima i vlakovima, dozvole (propusnice) koje omogućuju nesmetan pristup svim objektima inspekcijskoga nadzora te osigurati sve ostale uvjete kako bi se takav inspekcijski nadzor nesmetano i u potpunosti mogao obavljati.
Članak 86.
(1) U obavljanju inspekcijskog nadzora inspektor je ovlašten:
1. privremeno zabraniti uporabu željezničke pruge ili pojedinih građevina, postrojenja ili uređaja na pruzi, industrijskoga i drugoga kolosijeka koji nije javno dobro u općoj uporabi i željezničkoga vozila, koji ne udovoljavaju propisanim uvjetima za siguran tijek prometa, ili se uporabe prije obavljenoga tehničkog pregleda, ili bez dozvole za uporabu,
2. obustaviti izvršenje naređenja ili zabraniti daljnje poduzimanje nepravilnih radnji, kojima bi se mogla ugroziti sigurnost željezničkoga prometa,
3. narediti uklanjanje nepravilnosti i nedostatka u obavljanju željezničkoga prometa na željezničkim prugama, industrijskim i drugim kolosijecima koji nisu javno dobro u općoj uporabi i željezničkim vozilima te po potrebi odrediti privremene mjere sigurnosti koje treba poduzeti,
4. privremeno obustaviti radove koji se izvode na željezničkoj pruzi, u zaštitnom pružnom pojasu, na industrijskom i drugom kolosijeku koji nije javno dobro u općoj uporabi ili na željezničkom vozilu, ako bi se njihovim izvođenjem mogla ugroziti sigurnost željezničkoga prometa, ili ako se izvode bez propisanoga odobrenja, ili ako se izvode bez poduzetih mjera za siguran tijek prometa,
5. zabraniti odnosno zahtijevati privremenu zabranu rada izvršnom radniku ili radniku industrijske željeznice, privremeno udaljiti odnosno zahtijevati da se privremeno udalji od obavljanja određenih poslova u željezničkom prometu, narediti ispitivanje ili zahtijevati da izvršni radnik pristupi ispitivanju ima li alkohola, droga ili psihotropnih tvari u organizmu, uputiti, odnosno zahtijevati da se izvršni radnik uputi na izvanrednu provjeru zdravstvene sposobnosti ili znanja, u slučajevima i na način propisan ovim Zakonom,
6. privremeno oduzeti dokumente i predmete važne za obavljanje inspekcijskog nadzora, o čemu je dužan izdati potvrdu,
7. uzimati izjave i saslušavati izvršitelja povrede propisa i ustanoviti identitet osoba.
(2) Inspektor je ovlašten poduzimati i druge mjere u skladu s ovim Zakonom i propisima donesenim na temelju ovoga Zakona.
(3) Ako ustanovi da je povrijeđen ovaj Zakon ili drugi propis koji se odnosi na siguran tijek željezničkoga prometa, inspektor ima pravo i dužnost podnijeti zahtjev za pokretanje prekršajnoga postupka.
Članak 87.
(1) Zabrane, naredbe i druge mjere inspektor određuje pisanim rješenjem.
(2) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, u slučaju poduzimanja žurnih mjera radi otklanjanja neposredne opasnosti za siguran tijek željezničkoga prometa, inspektor može rješenje donijeti i usmeno.
(3) Upravitelj infrastrukture, željeznički prijevoznik, pravna osoba koja obavlja prijevoz za vlastite potrebe, industrijska željeznica, kao i druge pravne i fizičke osobe dužne su postupiti prema rješenju inspektora u roku određenom rješenjem, a o izvršenju rješenja pisanim putem izvijestiti inspekciju u roku od trideset (30) dana od dana isteka roka za izvršenje rješenja.
(4) Upravitelj infrastrukture, željeznički prijevoznik, pravna osoba koja obavlja prijevoz za vlastite potrebe, industrijska željeznica i druge pravne osobe dužni su na zahtjev inspektora u traženom roku pisanim putem izvijestiti i izričito odrediti odgovornu osobu u pravnoj osobi koja je odgovorna za neizvršenje inspekcijskoga rješenja, odnosno za postupanje suprotno odredbama ovoga Zakona.
Članak 88.
(1) Protiv rješenja inspektora nije dopuštena žalba.
(2) Protiv rješenja iz stavka 1. ovoga članka može se pokrenuti upravni spor podnošenjem tužbe Upravnom sudu Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.
(3) Podnošenje tužbe ne odgađa izvršenje inspekcijskoga rješenja.
Članak 89.
(1) Upravitelj infrastrukture, željeznički prijevoznik, pravna osoba koja obavlja prijevoz za vlastite potrebe, industrijska željeznica i druge pravne osobe dužni su inspekciji pravodobno dostavljati:
– opće akte donesene na temelju ovoga Zakona i opće akte odnosno upute kojima je detaljnije razrađeno provođenje pojedinih propisa donesenih na temelju ovoga Zakona,
– određeni vozni red vlakova,
– obavijest o izvođenju radova na željezničkoj pruzi i u zaštitnom pružnom pojasu koji ugrožavaju siguran tijek željezničkoga prometa,
– obavijest o ozbiljnoj nesreći,
– obavijest o početku uporabe u prometu željezničkih pruga ili pojedinih građevina, postrojenja ili uređaja na željezničkoj pruzi odnosno na industrijskom ili drugom kolosijeku koji nije javno dobro u općoj uporabi, te željezničkih vozila.
(2) Na zahtjev inspekcije, upravitelj infrastrukture, željeznički prijevoznik, pravna osoba koja obavlja prijevoz za vlastite potrebe, industrijska željeznica i druge pravne osobe dužni su dostaviti u zadanom roku i druge akte ili podatke koji se odnose na željezničke pruge, vozila, željeznički promet, izvršne radnike i drugo.
Članak 90.
Inspekcija može ovlastiti stručnjake drugih tijela i ustanova, odnosno drugih pravnih osoba, za izvršavanje pojedinih radnji u vezi s obavljanjem inspekcijskoga nadzora, ukoliko je za njihovo izvršenje potrebna posebna stručnost ili oprema.
Članak 91.
(1) Inspektor ima službenu iskaznicu kojom se dokazuje njegovo službeno svojstvo, identitet i ovlasti.
(2) Izgled i način korištenja službene iskaznice propisuje ministar.
(3) Ministarstvo vodi očevidnik izdanih i vraćenih službenih iskaznica
VI. KAZNENE ODREDBE

Članak 92.
(1) Novčanom kaznom od 50.000,00 do 200.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj:
1. upravitelj infrastrukture ili željeznički prijevoznik, ako ne organizira i trajno ne obavlja kontrolu nad sigurnim tijekom prometa u skladu s odredbom članka 6. stavka 1. ovoga Zakona,
2. pravna osoba koja održava cestu, ako ne postavi ili ne održava zaštitnu ogradu u skladu s odredbama članka 14. stavaka 3. i 4. ovoga Zakona,
3. pravna osoba, ako suprotno odredbama članka 15. ovoga Zakona postavi, izvede ili koristi cjevovode, električne ili druge zračne vodove, podzemne kabele ili druge slične instalacije na način da ugrožavaju sigurnost željezničkog prometa, ili ometaju njegovo obavljanje i razvoj, ili ako te instalacije postavi bez prethodne suglasnosti, ili suprotno općim uvjetima koje propisuje ministar odnosno posebnim uvjetima koje odredi upravitelj infrastrukture,
4. pravna osoba, ako suprotno odredbama članka 16. ovoga Zakona u pružnom pojasu gradi građevine ili postavlja postrojenja i opremu koje nisu željezničke građevine, postrojenja ili oprema, ili ako bez prethodne suglasnosti, ili suprotno uvjetima koje odredi upravitelj infrastrukture gradi građevine ili postavlja postrojenja i opremu namijenjene utovaru i istovaru stvari u željezničkom prijevozu,
5. pravna osoba, ako suprotno odredbama članka 17. ovoga Zakona u zaštitnom pružnom pojasu gradi građevine ili postavlja postrojenja i opremu, ili sadi drveće i nasade, suprotno općim uvjetima koje propisuje ministar odnosno posebnim uvjetima koje odredi upravitelj infrastrukture,
6. upravitelj infrastrukture, ako infrastrukturne podsustave na željezničkim prugama na kojima obavlja promet ne održava u stanju za siguran tijek prometa u skladu s odredbama članka 19. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona,
7. pravna osoba vlasnik, odnosno posjednik prototipa, ako prototip uporabi u prometu bez odobrenja za uporabu u skladu s odredbom članka 22. stavka 1. ovoga Zakona,
8. pravna osoba vlasnik, odnosno posjednik prototipa, ako suprotno odredbama članka 23. stavaka 1., 4. i 6. ovoga Zakona prototip radi ispitivanja uporabi u prometu bez privremenoga odobrenja za uporabu, ili suprotno uvjetima za uporabu propisanim privremenim odobrenjem za uporabu, ili ako ne povuče prototip iz uporabe nakon isteka roka važenja privremenoga odobrenja za uporabu,
9. pravna osoba vlasnik, odnosno posjednik željezničkoga vozila, ako željezničko vozilo uporabi u prometu bez odobrenja za uporabu u skladu s odredbom članka 25. stavka 3. ovoga Zakona,
10. željeznički prijevoznik ili pravna osoba vlasnik, odnosno posjednik željezničkoga vozila, ako suprotno odredbama članka 36. ovoga Zakona prevozi ili uporabi na željezničkoj pruzi željezničko vozilo, s teretom ili bez tereta, koje u odnosu na profil vozila, osovinsko opterećenje, opterećenje po duljinskom metru, konstrukcijska, tehnička ili druga svojstva ne udovoljava propisanim uvjetima za željezničku prugu na kojoj se prevozi ili uporabi, ili ako izvanrednu pošiljku prevozi bez odobrenja, ili suprotno općim uvjetima prijevoza koje propisuje ministar, odnosno posebnim uvjetima prijevoza koje odobri upravitelj infrastrukture,
11. upravitelj infrastrukture, ako sukladno odredbama članka 40. ovoga Zakona ne opremi željezničku prugu propisanim signalima i signalnim oznakama, ili ako propisanim signalima i signalnim oznakama ne označi privremene zabrane, ograničenja i druge opasnosti u prometu, ili ako signale i signalne oznake kojima su označene privremene zabrane, ograničenja i druge opasnosti u prometu ne ukloni čim prestanu razlozi zbog kojih su postavljeni,
12. upravitelj infrastrukture, ako suprotno odredbama članka 52. stavaka 4. i 6. ovoga Zakona postavi uređaje za osiguravanje željezničko-cestovnoga prijelaza ili pješačkoga prijelaza preko pruge koji ne udovoljavaju propisanim tehničkim uvjetima, ili ako te uređaje ne održava,
13. upravitelj infrastrukture, ako sukladno odredbama članka 53. ovoga Zakona ne postavi mimoilazne zaštitne ograde za pješake na pješačkom prijelazu na željezničkoj pruzi, ili ako postavi mimoilazne zaštitne ograde koje ne udovoljavaju propisanim uvjetima, ili ako te mimoilazne zaštitne ograde ne održava,
14. upravitelj infrastrukture, ako sukladno odredbama članka 55. ovoga Zakona na željezničkoj pruzi ispred željezničko-cestovnoga prijelaza ili pješačkoga prijelaza preko pruge ne postavi propisane signalne oznake, ili ako navedene signalne oznake ne prevuče reflektirajućom tvari, ili ako te signalne oznake ne održava,
15. upravitelj infrastrukture, ako željezničko-cestovni prijelaz ili pješački prijelaz preko pruge ne održava u stanju za siguran tijek prometa u skladu s odredbom članka 57. stavka 3. ovoga Zakona,
16. upravitelj infrastrukture, ako na cesti koja prelazi preko elektrificirane željezničke pruge ne postavi ili ne održava zaštitne zapreke u skladu s odredbom članka 58. ovoga Zakona,
17. pravna osoba, ako postupi suprotno odredbama članka 72. stavaka 1., 2. i 3. ovoga Zakona.
(2) Novčanom kaznom od 15.000,00 kuna kaznit će se za prekršaje iz stavka 1. točaka 3., 4., 5., 7., 8., 9., 10. i 17. ovoga članka fizička osoba, fizička osoba vlasnik, odnosno posjednik prototipa ili fizička osoba vlasnik, odnosno posjednik željezničkoga vozila.
(3) Novčanom kaznom od 5.000,00 do 15.000,00 kuna kaznit će se za prekršaje iz stavka 1. ovoga članka i odgovorna osoba u upravitelju infrastrukture, željezničkom prijevozniku, pravnoj osobi koja održava cestu, pravnoj osobi, pravnoj osobi vlasniku, odnosno posjedniku prototipa ili pravnoj osobi vlasniku, odnosno posjedniku željezničkoga vozila.
Članak 93.
(1) Novčanom kaznom od 40.000,00 do 100.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj:
1. upravitelj infrastrukture ili željeznički prijevoznik, ako ne izvijesti Ministarstvo i tijelo nadležno za sigurnost o stanju i problemima sigurnosti u željezničkom prometu odnosno ako izvješće za prethodnu godinu ne dostavi najkasnije do 31. svibnja tekuće godine u skladu s odredbama članka 7. ovoga Zakona,
2. upravitelj infrastrukture, ako sukladno odredbama članka 20. stavaka 1., 2., 5. i 6. ovoga Zakona ne vodi registar infrastrukture te druge evidencije i tehničke podatke važne za sigurnost u željezničkom prometu, uporabu i održavanje infrastrukture, za sve željezničke pruge kojima upravlja, ili ako navedeni registar infrastrukture te druge evidencije i tehničke podatke ne vodi po željezničkim infrastrukturnim podsustavima, ili ih ne usklađuje jednom na godinu, ili ako navedeni registar infrastrukture te druge evidencije i tehničke podatke ne dostavi Ministarstvu, ili ako o svim promjenama važnim za sigurnost u željezničkom prometu na infrastrukturi kojom upravlja odmah ne izvijesti Ministarstvo,
3. željeznički prijevoznik, upravitelj infrastrukture, pravna osoba koja obavlja prijevoz za vlastite potrebe i vlasnik, odnosno posjednik željezničkoga vozila, ako suprotno odredbama članka 28. stavaka 1. i 3. ovoga Zakona željeznička vozila koja uporabi u prometu ne održava u stanju za siguran tijek prometa, ili ako radove na održavanju željezničkih vozila povjeri pravnim ili fizičkim osobama koje nisu ovlaštene za obavljanje tih radova,
4. upravitelj infrastrukture, željeznički prijevoznik ili pravna osoba koja obavlja prijevoz za vlastite potrebe, ako željeznički promet ne obavlja prema propisanim signalnim znacima i signalnim oznakama te prometnim i signalnim pravilima u skladu s odredbom članka 42. ovoga Zakona,
5. upravitelj infrastrukture, ako na mjestima odrona, bujica te na mjestima izloženim vijavicama i jakim vjetrovima pravodobno ne poduzme potrebne mjere tehničke i fizičke zaštite u skladu s odredbom članka 73. ovoga Zakona,
6. pravna osoba vlasnik, odnosno posjednik industrijskoga i drugoga kolosijeka koji nije javno dobro u općoj uporabi, ako ne postupi u skladu odredbama članka 76. ovoga Zakona,
7. pravna osoba vlasnik, odnosno posjednik industrijske željeznice, ako sukladno odredbama članka 77. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona željezničko vozilo industrijske željeznice ne udovoljava propisanim uvjetima za sigurno obavljanje željezničkoga prometa, ili ako takvo vozilo ne održava, ili ako radnik industrijske željeznice ne udovoljava propisanim uvjetima stručne i zdravstvene sposobnostima i drugim propisanim uvjetima za sigurno obavljanje željezničkoga prometa,
8. pravna osoba vlasnik, odnosno posjednik industrijske željeznice, ako željeznički prijevoz na industrijskoj željeznici ne obavlja na propisani način i uz propisane uvjete u skladu s odredbom članka 78. stavka 1. ovoga Zakona,
9. pravna osoba vlasnik, odnosno posjednik industrijskoga i drugoga kolosijeka koji nije javno dobro u općoj uporabi, ako se na tom kolosijeku obavlja promet vlakova suprotno odredbi članka 80. stavka 2. ovoga Zakona.
(2) Novčanom kaznom od 10.000,00 kuna kaznit će se za prekršaje iz stavka 1. točaka 3., 6. i 9. ovoga članka fizička osoba, vlasnik, odnosno posjednik željezničkoga vozila ili vlasnik, odnosno posjednik industrijskoga i drugoga kolosijeka koji nije javno dobro u općoj uporabi.
(3) Novčanom kaznom od 4.000,00 do 10.000,00 kuna kaznit će se za prekršaje iz stavka 1. ovoga članka i odgovorna osoba u upravitelju infrastrukture, željezničkom prijevozniku, pravnoj osobi koja obavlja prijevoz za vlastite potrebe, pravnoj osobi vlasniku, odnosno posjedniku industrijskoga i drugoga kolosijeka koji nije javno dobro u općoj uporabi ili pravnoj osobi vlasniku, odnosno posjedniku industrijske željeznice.
Članak 94.
(1) Novčanom kaznom od 30.000,00 do 50.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj:
1. upravitelj infrastrukture, ako suprotno odredbama članka 18. ovoga Zakona za vrijeme izvođenja radova na željezničkoj pruzi ne osigura uvjete za siguran tijek željezničkoga prometa na mjestu izvođenja tih radova, ili ako po završetku tih radova ne stavi u uporabu sva potrebna postrojenja, uređaje i opremu za siguran tijek željezničkog prometa, ili ako u slučaju uspostave prometa prije završetka radova u cijelosti ne odredi privremene uvjete za siguran tijek prometa, ili ako s tim privremenim uvjetima ne upozna sve zainteresirane,
2. izvođač radova, ako sukladno odredbama članka 18. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona ne poduzme mjere za sigurnost radnika koji izvode radove na željezničkoj pruzi, ili ako po završetku radova sa željezničke pruge ne ukloni ostatke materijala, sredstava za rad i druge predmete,
3. željeznički prijevoznik, upravitelj infrastrukture ili pravna osoba koja obavlja prijevoz za vlastite potrebe, ako suprotno odredbama članka 29. stavaka 1., 3. i 4. ovoga Zakona ne vodi evidenciju i druge tehničke podatke o željezničkim vozilima koji su važni za sigurnost prometa, uporabu i održavanje tih vozila, ili ako te evidencije i tehničke podatke na zahtjev ne dostavi Ministarstvu, ili ako o svim promjenama važnim za sigurnost u željezničkom prometu na željezničkim vozilima koja su u uporabi na željezničkim prugama odmah ne izvijesti Ministarstvo,
4. upravitelj infrastrukture, ako sukladno odredbama članka 30. stavaka 1., 2. i 4. ovoga Zakona za promet svakoga vlaka ne odredi vozni red, ili ako vozni red vlakova u javnom prijevozu i njegov rok važenja ne odredi unaprijed, ili ako ne osigura uvjete za obavljanje prometa vlakova prema određenom voznom redu i ne poduzima mjere potrebne za njegovu sigurnu, urednu i nesmetanu provedbu,
5. željeznički prijevoznik, ako sukladno odredbi članka 30. stavka 5. ovoga Zakona ne postupa u skladu s određenim voznim redom,
6. upravitelj infrastrukture, ako vozni red vlakova za redoviti prijevoz putnika ne objavi najmanje 15 dana prije početka važenja u skladu s odredbom članka 31. stavka 1. ovoga Zakona,
7. upravitelj infrastrukture, ako ukine vozni red vlakova za redoviti prijevoz putnika u roku važenja suprotno odredbama članka 32. stavka 2. ovoga Zakona,
8. upravitelj infrastrukture, željeznički prijevoznik ili pravna osoba koja obavlja prijevoz za vlastite potrebe, ako željeznički promet ne obavlja na način i uz uvjete koji su propisani za obavljanje sigurnoga tijeka željezničkoga prometa te uz druge propisane uvjete u skladu s odredbom članka 33. stavka 1. ovoga Zakona,
9. željeznički prijevoznik, ako sukladno odredbama članka 34. stavaka 1., 2. i 3. ovoga Zakona unutrašnjost vagona u vlaku za prijevoz putnika ne osvijetli noću, a u tunelima u kojima vožnja traje dulje od tri minute i danju, ili ako unutrašnjost vagona u vlaku za prijevoz putnika ne zagrije najmanje na +18C ako je vanjska temperatura niža od +12C, ili ako na vlaku za prijevoz putnika ne obilježi relaciju njegova prometa, ili ako u vagonu za prijevoz putnika ne obilježi sjedalo za osobe s invaliditetom,
10. željeznički prijevoznik, ako suprotno odredbama članka 35. ovoga Zakona prijevoz putnika i stvari obavlja željezničkim vozilom koje za te svrhe nije konstrukcijski namijenjeno, ili ako prijevoz opasnih tvari ne obavlja u skladu s propisima kojima se uređuje prijevoz tih tvari,
11. upravitelj infrastrukture, ako reguliranje prometa vlakova povjeri osobi koja nije stekla pravo na obavljanje tih poslova u skladu s odredbama članka 48. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona,
12. željeznički prijevoznik, upravitelj infrastrukture ili pravna osoba koja obavlja prijevoz za vlastite potrebe, ako upravljanje vučnim vozilom povjeri osobi koja nije stekla pravo na obavljanje tih poslova u skladu s odredbama članka 48. ovoga Zakona,
13. pravna osoba koja održava cestu, ako ne osigura propisanu preglednost s ceste, odnosno pješačke staze na željezničku prugu na području na kojem se mora osigurati preglednost za željezničko-cestovni prijelaz odnosno pješački prijelaz preko pruge u skladu s odredbom članka 52. stavka 7. ovoga Zakona,
14. upravitelj infrastrukture, ako ne održava kolnik, odnosno pješačku stazu na dijelu željezničko-cestovnoga prijelaza ili pješačkoga prijelaza preko pruge u skladu s odredbama članka 54. ovoga Zakona,
15. pravna osoba, ako preko željezničko-cestovnoga prijelaza prijeđe s vozilom koje se kreće na cesti s dozvolom za izvanredni prijevoz bez suglasnosti, ili suprotno uvjetima koje odredi upravitelj infrastrukture u skladu s odredbom članka 59. ovoga Zakona,
16. upravitelj infrastrukture, ako sukladno odredbama članka 60. stavaka 1., 3. i 4. ovoga Zakona odmah po saznanju o izvanrednom događaju o tome ne obavijesti zdravstvenu ustanovu najbližu mjestu događaja, ili ako ne poduzme mjere za spašavanje i pružanje pomoći ozlijeđenim osobama u izvanrednim događajima, ili ako ne osigura mjesto izvanrednoga događaja do dolaska ovlaštenih osoba nadležnih tijela, ovisno o vrsti izvanrednoga događaja,
17. željeznički prijevoznik ili pravna osoba koja obavlja prijevoz za vlastite potrebe, ako sukladno odredbama članka 60. stavaka 1. i 4. ovoga Zakona ne poduzme mjere za spašavanje i pružanje pomoći ozlijeđenim osobama u izvanrednim događajima, ili ako ne osigura mjesto izvanrednoga događaja do dolaska ovlaštenih osoba nadležnih tijela, ovisno o vrsti izvanrednoga događaja,
18. upravitelj infrastrukture ili željeznički prijevoznik, ako u što kraćem roku ne poduzme mjere za uspostavljanje prometa koji je prekinut zbog izvanrednoga događaja u skladu s odredbom članka 63. ovoga Zakona,
19. upravitelj infrastrukture ili željeznički prijevoznik, ako o ozbiljnoj nesreći odmah ne obavijesti ovlaštene osobe nadležnih tijela u skladu s odredbom članka 64. stavka 1. ovoga Zakona,
20. upravitelj infrastrukture, željeznički prijevoznik ili pravna osoba koja obavlja prijevoz za vlastite potrebe, ako ne organizira i ne provede istragu o izvanrednom događaju u skladu s odredbom članka 65. stavka 1. ovoga Zakona,
21. upravitelj infrastrukture, ako ne održava unutarnji red u infrastrukturnom pojasu u skladu s odredbom članka 71. stavka 1. ovoga Zakona,
22. željeznički prijevoznik, ako ne održava unutarnji red u vlakovima u skladu s odredbom članka 71. stavka 1. ovoga Zakona,
23. pravna osoba vlasnik, odnosno posjednik industrijskoga i drugoga kolosijeka koji nije javno dobro u općoj uporabi, ako taj kolosijek projektira, gradi, rekonstruira, adaptira i održava suprotno zahtjevima iz članka 75. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona, ili ako se taj kolosijek priključuje na željezničku prugu, a ne ispunjava dodatne uvjete iz članka 75. stavka 4. ovoga Zakona,
24. pravna osoba vlasnik, odnosno posjednik industrijske željeznice, ako suprotno odredbama članka 81. ovoga Zakona željezničko vozilo ili radnik industrijske željeznice iznimno sudjeluje u prometu na željezničkoj pruzi bez odobrenja, ili suprotno uvjetima koje odredi upravitelj infrastrukture, ili ako iznimno sudjeluje u prometu na željezničkoj pruzi, a željezničko vozilo ili radnik industrijske željeznice ne udovoljava propisanim uvjetima za željeznička vozila i izvršne radnike u javnom prijevozu,
25. upravitelj infrastrukture, željeznički prijevoznik ili pravna osoba koja obavlja prijevoz za vlastite potrebe, ako privremeno ne zabrani obavljanje poslova izvršnom radniku u prilikama propisanim odredbom članka 82. stavka 1. ovoga Zakona,
26. upravitelj infrastrukture, željeznički prijevoznik, pravna osoba koja obavlja prijevoz za vlastite potrebe, pravna osoba vlasnik odnosno posjednik industrijske željeznice ili druga pravna osoba koja podliježe inspekcijskom nadzoru prema ovom Zakonu, ako inspektoru ne omogući i ne osigura nesmetano obavljanje inspekcijskoga nadzora u skladu s odredbom članka 85. stavka 2. ovoga Zakona,
27. upravitelj infrastrukture, željeznički prijevoznik, pravna osoba koja obavlja prijevoz za vlastite potrebe, pravna osoba vlasnik, odnosno posjednik industrijske željeznice ili druga pravna osoba koja podliježe inspekcijskom nadzoru prema ovom Zakonu, ako inspektoru ne osigura sve potrebne dozvole i ostale uvjete u skladu s odredbom članka 85. stavka 3. ovoga Zakona,
28. upravitelj infrastrukture, željeznički prijevoznik, pravna osoba koja obavlja prijevoz za vlastite potrebe, pravna osoba vlasnik, odnosno posjednik industrijske željeznice ili druga pravna osoba koja podliježe inspekcijskom nadzoru prema ovom Zakonu, ako sukladno odredbama članka 87. stavaka 3. i 4. ovoga Zakona ne postupi prema rješenju inspektora u roku određenom rješenjem, ili ako o izvršenju rješenja pisanim putem ne izvijesti inspekciju u roku od 30 dana od dana isteka roka za izvršenje toga rješenja, ili ako na zahtjev inspektora u traženom roku pisano ne izvijeste i izričito ne odrede fizičku osobu odgovornu za neizvršenje inspekcijskog rješenja odnosno za postupanje suprotno odredbama ovoga Zakona,
29. upravitelj infrastrukture, željeznički prijevoznik, pravna osoba koja obavlja prijevoz za vlastite potrebe, pravna osoba vlasnik, odnosno posjednik industrijske željeznice ili druga pravna osoba koja podliježe inspekcijskom nadzoru prema ovom Zakonu, ako inspekciji pravodobno ne dostavi opće i druge akte, određeni vozni red vlakova, obavijesti i podatke u skladu s odredbama članka 89. ovoga Zakona.
(2) Novčanom kaznom od 8.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj iz stavka 1. točke 23. ovoga članka fizička osoba vlasnik, odnosno posjednik industrijskoga i drugoga kolosijeka koji nije javno dobro u općoj uporabi.
(3) Novčanom kaznom od 5.000,00 kuna kaznit će se za prekršaje iz stavka 1. točaka 15., 26., 27. i 28. ovoga članka fizička osoba ili fizička osoba koja podliježe inspekcijskom nadzoru prema ovom Zakonu.
(4) Novčanom kaznom od 3.000,00 do 5.000,00 kuna kaznit će se za prekršaje iz stavka 1. ovoga članka i odgovorna osoba u upravitelju infrastrukture, izvođaču radova, željezničkom prijevozniku, pravnoj osobi koja obavlja prijevoz za vlastite potrebe, pravnoj osobi koja održava cestu, pravnoj osobi, pravnoj osobi vlasniku odnosno posjedniku industrijskoga i drugoga kolosijeka koji nije javno dobro u općoj uporabi, pravnoj osobi vlasniku odnosno posjedniku industrijske željeznice ili drugoj pravnoj osobi koja podliježe inspekcijskom nadzoru prema ovom Zakonu.
Članak 95.
(1)Novčanom kaznom od 10.000,00 do 30.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj:
1. upravitelj infrastrukture ili željeznički prijevoznik, ako sukladno odredbama članka 37. stavaka 1. i 3. ovoga Zakona o prometu vlakova ne vodi evidenciju i druge podatke važne za siguran tijek prometa, ili ako navedenu evidenciju i podatke na zahtjev ne dostavi Ministarstvu,
2. upravitelj infrastrukture, željeznički prijevoznik ili pravna osoba koja obavlja prijevoz za vlastite potrebe, ako vlak koji uporabi u prometu ne označi propisanim signalima u skladu s odredbom članka 41. ovoga Zakona,
3. upravitelj infrastrukture, željeznički prijevoznik ili pravna osoba koja obavlja prijevoz za vlastite potrebe, ako sukladno odredbama članka 44. stavaka 1., 2. i 3. ovoga Zakona izvršni radnik nema propisano obrazovanje, ili ako nije svladao program stručne izobrazbe, ili ako nije položio stručni ispit, ili ako izvršnoga radnika stručno ne usavršava, odnosno ne podučava, ili ako u opsegu značajnom za sigurnost prometa, periodično, a u propisanim slučajevima i izvanredno, ne provjerava njegovo znanje,
4. upravitelj infrastrukture, željeznički prijevoznik ili pravna osoba koja obavlja prijevoz za vlastite potrebe, ako sukladno odredbama članka 45. stavaka 1. i 2. izvršni radnik ili osoba na stručnoj izobrazbi za izvršnoga radnika, ovisno od poslova koje obavlja, ne udovoljava propisanim zdravstvenim uvjetima, ili ako periodično, a u propisanim prilikama i izvanredno, ne provjerava zdravstvenu sposobnost izvršnoga radnika,
5. upravitelj infrastrukture, željeznički prijevoznik ili pravna osoba koja obavlja prijevoz za vlastite potrebe, ako rasporedi odnosno ako izvršnom radniku dopusti rad suprotno odredbama članka 49. ovoga Zakona,
6. upravitelj infrastrukture ili željeznički prijevoznik, ako na određenim poslovima u službenom mjestu ili u vlaku izvršni radnik nije osposobljen za pružanje prve pomoći ozlijeđenim osobama u skladu s odredbom članka 61. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona,
7. upravitelj infrastrukture, željeznički prijevoznik ili pravna osoba koja obavlja prijevoz za vlastite potrebe, ako vučno vozilo, vlak za prijevoz putnika ili službeno mjesto na pruzi nije opremljeno propisanim priborom za prvu pomoć u skladu s odredbama članka 62. ovoga Zakona,
8. upravitelj infrastrukture, željeznički prijevoznik ili pravna osoba koja obavlja prijevoz za vlastite potrebe, ako privremeno ne udalji izvršnog radnika od obavljanja poslova u skladu s odredbom članka 83. stavka 1. ovoga Zakona.
(2) Novčanom kaznom od 1.000,00 do 3.000,00 kuna kaznit će se za prekršaje iz stavka 1. ovoga članka i odgovorna osoba u upravitelju infrastrukture, željezničkom prijevozniku ili pravnoj osobi koja obavlja prijevoz za vlastite potrebe.
Članak 96.
(1) Novčanom kaznom od 500,00 do 2.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj:
1. izvršni radnik u upravitelju infrastrukture, željezničkom prijevozniku ili pravnoj osobi koja obavlja prijevoz za vlastite potrebe, ako željeznički promet ne obavlja na način i uz uvjete koji su propisani za obavljanje sigurnoga tijeka željezničkoga prometa te uz druge propisane uvjete u skladu s odredbom s odredbom članka 33. stavka 1. ovoga Zakona,
2. izvršni radnik u željezničkom prijevozniku, ako unutrašnjost vagona, u vlaku za prijevoz putnika ne osvijetli noću, a u tunelima u kojima vožnja traje dulje od 3 minute i danju, ili ako unutrašnjost vagona u vlaku za prijevoz putnika ne zagrije na najmanje +18 C, ako je vanjska temperatura niža od + 12 C ili ako na vlaku za prijevoz putnika ne obilježi relaciju njegova prometa u skladu s odredbama članka 34. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona,
3. izvršni radnik u upravitelju infrastrukture, željezničkom prijevozniku ili pravnoj osobi koja obavlja prijevoz za vlastite potrebe, ako vlak koji uporabi u prometu ne označi propisanim signalima u skladu s odredbama članka 41. ovoga Zakona,
4. Izvršni radnik u upravitelju infrastrukture, željezničkom prijevozniku ili pravnoj osobi koja obavlja prijevoz za vlastite potrebe, ako željeznički promet ne obavlja prema propisanim signalnim znacima i signalnim oznakama te prometnim i signalnim pravilima u skladu s odredbom članka 42. ovoga Zakona,
5. izvršni radnik u upravitelju infrastrukture, željezničkom prijevozniku ili pravnoj osobi koja obavlja prijevoz za vlastite potrebe, ako suprotno odredbama članka 47. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona konzumira alkoholna pića, opojne droge ili psihotropne tvari, ili ako počne obavljati poslove, a u organizmu ima alkohola, opojnih droga ili psihotropnih tvari, ili ako na zahtjev ovlaštenoga radnika upravitelja infrastrukture, željezničkoga prijevoznika, pravne osobe koja obavlja prijevoz za vlastite potrebe ili inspektora sigurnosti željezničkoga prometa odbije ili ne pristupi ispitivanju ima li alkohola, opojnih droga ili psihotropnih tvari u organizmu,
6. fizička osoba, ako suprotno odredbi članka 51. stavka 1. ovoga Zakona prelazi željezničku prugu izvan željezničko-cestovnoga prijelaza ili izvan pješačkoga prijelaza preko pruge,
7. izvršni radnik u upravitelju infrastrukture, željezničkom prijevozniku ili pravnoj osobi koja obavlja prijevoz za vlastite potrebe ili druga osoba, ako se zatekne ili naiđe na mjesto izvanrednoga događaja, u kojem ima ozlijeđenih ili poginulih osoba, a ne sudjeluje u spašavanju i ne pruži im pomoć u skladu s odredbom članka 60. stavka 1. ovoga Zakona,
8. izvršni radnik u upravitelju infrastrukture, željezničkom prijevozniku ili pravnoj osobi koja obavlja prijevoz za vlastite potrebe, ako se zatekne ili naiđe na mjesto izvanrednoga događaja, u kojem ima ozlijeđenih ili poginulih osoba i o tome izvanrednom događaju odmah po saznanju ne obavijesti upravitelja infrastrukture u skladu s odredbom članka 60. stavka 2. ovoga Zakona,
9. osoba, ako suprotno odredbama članka 70. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona pristupi ili ako se kreće u infrastrukturnom pojasu na mjestima koja nije odredio upravitelj infrastrukture, ili ako se na mjestima predviđenim za pristup i kretanje u infrastrukturnom pojasu i u vlakovima ne pridržava unutarnjega reda u željezničkom prometu,
10. izvršni radnik u upravitelju infrastrukture, željezničkom prijevozniku ili pravnoj osobi koja obavlja prijevoz za vlastite potrebe, ako obavlja poslove za vrijeme dok mu je obavljanje tih poslova zabranjeno u skladu s odredbama članka 82. ovoga Zakona,
11. izvršni radnik u upravitelju infrastrukture, željezničkom prijevozniku ili pravnoj osobi koja obavlja prijevoz za vlastite potrebe, ako obavlja poslove za vrijeme dok je privremeno udaljen od obavljanja tih poslova u skladu s odredbama članka 83. ovoga Zakona.
(2) Uz kaznu za prekršaj iz stavka 1. točaka 5., 10. i 11. ovoga članka, izvršnom radniku koji počini prekršaj može se izreći i zaštitna mjera zabrane obavljanja poslova izvršnoga radnika u trajanju od tri mjeseca do jedne godine.
VII. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 97.
Usklađivanje postojećih križanja željezničkih pruga i cesta s uvjetima propisanim u članku 50. stavku 1. i 2. ovoga Zakona, mora se obaviti u skladu s planovima razvoja i održavanja željezničke infrastrukture odnosno cesta.
Članak 98.
Osposobljavanje izvršnih radnika za pružanje prve pomoći, propisano u članku 61. stavku 1. ovoga Zakona, mora se obaviti u roku od godine dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
Članak 99.
(1) Ministar će donijeti sljedeće propise:
– iz članka 91. najkasnije u roku od 6 mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona,
– iz članka 9. stavka 5., iz članka 10. stavka 2., iz članka 21. stavka 3., iz članka 26. stavka 2., iz članka 31. stavka 3., iz članka 33. stavka 2., iz članka 43. stavka 2., iz članka 49. stavka 7. i iz članka 75. stavka 3. najkasnije u roku od godine dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona,
– iz članka 9. stavka 6., iz članka 15. stavka 2., iz članka 17. stavka 2., iz članka 19. stavka 2., iz članka 27. stavka 2., iz članka 28. stavka 2., iz članka 28. stavka 4., iz članka 36. stavka 3., iz članka 39. stavka 3., iz članka 44. stavka 5., iz članka 50. stavka 3., iz članka 52. stavka 5., iz članka 56. stavka 2., iz članka 57. stavka 4., iz članka 65. stavka 3., iz članka 66. stavka 8., iz članka 69. stavka 1. i iz članka 71. stavka 4. najkasnije u roku od dvije godine od dana stupanja na snagu ovoga Zakona,
– iz članka 9. stavka 7. i iz članka 20. stavka 3. najkasnije u roku od tri godine od dana stupanja na snagu ovoga Zakona,
– iz članka 68. stavka 3. najkasnije do dana prijama Republike Hrvatske u članstvo Europske unije.
(2) Do stupanja na snagu propisa iz stavka 1. ovoga članka, osim odredbi koje su suprotne ovom Zakonu, ostaju na snazi i odgovarajuće se primjenjuju sljedeći podzakonski propisi:
1. Pravilnik o načinu i uvjetima za obavljanje sigurnog tijeka željezničkog prometa (»Narodne novine«, br. 32/94., 39/96.),
2. Pravilnik o tehničkim uvjetima za sigurnost željezničkog prometa kojima moraju udovoljavati željezničke pruge (»Narodne novine«, br. 84/94., 32/96., 21/04.),
3. Pravilnik o kriterijima, postupku, načinu utvrđivanja i osiguranja križanja željezničke pruge i ceste (»Narodne novine«, br. 32/94., 96/94., 33/01., 122/03., 83/04., 69/06.),
4. Pravilnik o tehničkim uvjetima za sigurnost željezničkog prometa kojima moraju udovoljavati željeznička vozila (»Narodne novine«, br. 82/96., 161/98., 101/03., 179/03.),
5. Pravilnik o tehničkom pregledu željezničkih vozila (»Narodne novine«, br. 32/94., 45/00.),
6. Pravilnik o poslovima na kojima djelatnici neposredno sudjeluju u obavljanju željezničkog prometa (»Narodne novine«, br. 32/94.),
7. Pravilnik o obrascu službene iskaznice inspektora o sigurnosti željezničkog prometa (»Narodne novine«, br. 15/95.).
3) Do stupanja na snagu propisa iz stavka 1. ovoga članka, osim odredbi koje su suprotne ovom Zakonu, ostaju na snazi i odgovarajuće se primjenjuju sljedeći opći akti:
1. Signalni pravilnik (Službeni vjesnik HŽ Hrvatskih željeznica, br. 6/97., 5/98., 8/00., 2/02., 6/04., 9/05., 7/06.),
2. Prometni pravilnik (Službeni vjesnik HŽ Hrvatskih željeznica, br. 3/97., 4/99., 2/00., 3/00. 6/02., 1/03., 7/03., 1/04., 6/04., 5/05., 6/05., 1/06., 2/06., 7/06.),
3. Pravilnik o izradbi voznog reda (Službeni vjesnik HŽ Hrvatskih željeznica, br. 6/98., 4/99., 2/01., 7/01., 1/04., 6/04., 5/05., 7/05.),
4. Pravilnik o operativnom reguliranju prometa (Službeni vjesnik HŽ Hrvatskih željeznica, br. 8/04., 7/06.),
5. Pravilnik o uporabi telekomunikacijskih veza i uređaja (Službeni vjesnik HŽ Hrvatskih željeznica, br. 5/98.),
6. Uputa o prometnim evidencijama (Službeni vjesnik HŽ Hrvatskih željeznica, br. 3/97., 7/01., 8/02., 1/03., 2/03., 2/04., 7/05.),
7. Prometna uputa (Službeni vjesnik HŽ Hrvatskih željeznica, br. 3/97., 4/99., 6/00., 8/00., 7/03., 1/04., 4/05., 7/05., 6/06.),
8. Uputa o tehničkim normativima i podacima za izradu i provedbu voznoga reda (Službeni vjesnik HŽ Hrvatskih željeznica, br. 5/06., 7/06.),
9. Pravilnik o prijevozu izvanrednih pošiljka (Službeni vjesnik HŽ Hrvatskih željeznica, br. 9/04.),
10. Pravilnik o uporabi vagona, kontejnera, paleta i teretnog pribora (Službeni vjesnik HŽ Hrvatskih željeznica, br. 3/97., 6/00., 4/04.),
11. Uputa o operativnim i vagonskim evidencijama (Službeni vjesnik HŽ Hrvatskih željeznica, br. 3/97., 4/04.),
12. Pravilnik o vuči vlakova (Službeni vjesnik HŽ Hrvatskih željeznica, br. 4/99., 2/03., 6/04., 3/05., 1/06., 6/06.),
13. Uputa za vođenje evidencija u tehničkom pregledu vagona i vlakova na Hrvatskim željeznicama (Službeni vjesnik HŽ Hrvatskih željeznica, br. 3/97., 8/02.),
14. Uputstvo o rukovanju brzinomjernim uređajima na vučnim i drugim vozilima i obradi trake za registriranje (Odluka o propisima Zajednice JŽ koji se u Hrvatskom željezničkom poduzeću primjenjuju kao propisi HŽP-a, Službeni vjesnik HŽP-Hrvatskoga željezničkog poduzeća br. 20/91., Službeni vjesnik HŽ Hrvatskih željeznica, br. 2/02., 6/04., 1/05.),
15. Pravilnik o kočnicama željezničkih vozila (Odluka o propisima Zajednice JŽ koji se u Hrvatskom željezničkom poduzeću primjenjuju kao propisi HŽP-a, Službeni vjesnik HŽP-Hrvatskoga željezničkog poduzeća, br. 20/91.),
16. Pravilnik o održavanju željezničkih vozila na Hrvatskim željeznicama (Službeni vjesnik HŽ Hrvatskih željeznica, br. 12/98., 9/01., 6/02., 6/03., 7/03., 1/04., 2/04., 4/04., 1/05., 7/05.),
17. Uputa za kontrolne preglede i redovite popravke željezničkih vozila (Službeni vjesnik HŽ Hrvatskih željeznica, br. 2/94., 7/01., 7/04., 4/05.),
18. Uputa za probne vožnje i vaganje željezničkih vozila (Službeni vjesnik HŽ Hrvatskih željeznica, br. 6/93.),
19. Uputa o označivanju tračničkih vozila na HŽ-Hrvatskim željeznicama (Službeni vjesnik HŽ Hrvatskih željeznica, br. 3/93., 1/02., 6/04.),
20. Uputstvo za mjerenje omskog otpora na osovinskom slogu željezničkih vozila (Odluka o propisima Zajednice JŽ koji se u Hrvatskom željezničkom poduzeću primjenjuju kao propisi HŽP-a, Službeni vjesnik HŽP-Hrvatskoga željezničkog poduzeća, br. 20/91.),
21. Uputstvo za održavanje kočnica željezničkih šinskih vozila (Odluka o propisima Zajednice JŽ koji se u Hrvatskom željezničkom poduzeću primjenjuju kao propisi HŽP-a, Službeni vjesnik HŽP-Hrvatskoga željezničkog poduzeća, br. 20/91., Službeni vjesnik HŽ Hrvatskih željeznica, br. 1/99.),
22. Pravilnik tehničko-kolske službe (Odluka o propisima Zajednice JŽ koji se u Hrvatskom željezničkom poduzeću primjenjuju kao propisi HŽP-a, Službeni vjesnik HŽP-Hrvatskoga željezničkog poduzeća, br. 20/91.),
23. Uputstvo za pregledače kola (Odluka o propisima Zajednice JŽ koji se u Hrvatskom željezničkom poduzeću primjenjuju kao propisi HŽP-a, Službeni vjesnik HŽP-Hrvatskoga željezničkog poduzeća, br. 20/91.),
24. Uputstvo za grijanje putničkih kola (Odluka o propisima Zajednice JŽ koji se u Hrvatskom željezničkom poduzeću primjenjuju kao propisi HŽP-a, Službeni vjesnik HŽP-Hrvatskoga željezničkog poduzeća, broj 20/91, Službeni vjesnik HŽ Hrvatskih željeznica, br. 5/06.),
25. Uputa za ugradnju i održavanje uređaja za tekući plin za kuhanje u željezničkim vozilima (Službeni vjesnik HŽ Hrvatskih željeznica, br. 6/93.),
26. Uputa o kočenju vlakova (Službeni vjesnik HŽ Hrvatskih željeznica, br. 6/05., 7/05., 9/05., 1/06., 7/06.),
27. Uputstvo o tehničkim uvjetima za održavanje TMD serije 911 (Odluka o propisima Zajednice JŽ koji se u Hrvatskom željezničkom poduzeću primjenjuju kao propisi HŽP-a, Službeni vjesnik HŽP-Hrvatskoga željezničkog poduzeća, br. 20/91.),
28. Pravilnik o izolacijskim sastavima u gornjem ustroju željezničkih pruga (Odluka o propisima Zajednice JŽ koji se u Hrvatskom željezničkom poduzeću primjenjuju kao propisi HŽP-a, Službeni vjesnik HŽP-Hrvatskoga željezničkog poduzeća, br. 20/91.),
29. Pravilnik o održavanju gornjeg ustroja pruga (Odluka o propisima Zajednice JŽ koji se u Hrvatskom željezničkom poduzeću primjenjuju kao propisi HŽP-a, Službeni vjesnik HŽP-Hrvatskoga željezničkog poduzeća, br. 20/91., Službeni vjesnik HŽ Hrvatskih željeznica, br. 5/04., 8/04.),
30. Pravilnik o održavanju donjeg ustroja pruga (Odluka o propisima Zajednice JŽ koji se u Hrvatskom željezničkom poduzeću primjenjuju kao propisi HŽP-a, Službeni vjesnik HŽP-Hrvatskoga željezničkog poduzeća, br. 20/91.),
31. Pravilnik o tehničkim mjerama za opterećenje željezničkih mostova i propusta (Odluka o propisima Zajednice JŽ koji se u Hrvatskom željezničkom poduzeću primjenjuju kao propisi HŽP-a, Službeni vjesnik HŽP-Hrvatskoga željezničkog poduzeća, br. 20/91.),
32. Pravilnik o izgradnji u zaštitnom pojasu željezničke pruge (Službeni vjesnik HŽ Hrvatskih željeznica, br. 4/97., 6/04., 4/05.),
33. Pravilnik o kategorizaciji pruga (Odluka o propisima Zajednice JŽ koji se u Hrvatskom željezničkom poduzeću primjenjuju kao propisi HŽP-a, Službeni vjesnik HŽP-Hrvatskoga željezničkog poduzeća, br. 20/91.),
34. Uputstvo o ugrađivanju i održavanju tračnica i skretnica u dugačkim trakovima (Odluka o propisima Zajednice JŽ koji se u Hrvatskom željezničkom poduzeću primjenjuju kao propisi HŽP-a, Službeni vjesnik HŽP-Hrvatskoga željezničkog poduzeća br. 20/91.),
35. Uputstvo za zavarivanje željezničkih tračnica alumino-termitskim postupkom s plosnatim pojačanjem (Odluka o propisima Zajednice JŽ koji se u Hrvatskom željezničkom poduzeću primjenjuju kao propisi HŽP-a, Službeni vjesnik HŽP-Hrvatskoga željezničkog poduzeća br. 20/91., Službeni vjesnik HŽ Hrvatskih željeznica, br. 7/05.),
36. Uputstvo za osiguranje prometa tijekom zime (Odluka o propisima Zajednice JŽ koji se u Hrvatskom željezničkom poduzeću primjenjuju kao propisi HŽP-a, Službeni vjesnik HŽP-Hrvatskoga željezničkog poduzeća, br. 20/91.),
37. Uputstvo za izvođenje radova u zemljanom trupu postojećih pruga za veće brzine (Odluka o propisima Zajednice JŽ koji se u Hrvatskom željezničkom poduzeću primjenjuju kao propisi HŽP-a, Službeni vjesnik HŽP-Hrvatskoga željezničkog poduzeća, br. 20/91.),
38. Uputa za provjeru geometrijskoga uporabnog stanja kolosijeka tračničkim mjernim vozilom tehničko-mjernih karakteristika EM-120 (Službeni vjesnik HŽ Hrvatskih željeznica, br. 4/05.),
39. Uputa za provjeru geometrijskoga uporabnog stanja kolosijeka vizualnim pregledom i ručnim mjerilima (Službeni vjesnik HŽ Hrvatskih željeznica, br. 4/05.),
40. Uputa za provjeru ispravnosti prijevodničkih sklopova skretnica na mreži Hrvatskih željeznica (Službeni vjesnik HŽ Hrvatskih željeznica, br. 4/05.),
41. Pravilnik o održavanju signalno-sigurnosnih postrojenja (Odluka o propisima Zajednice JŽ koji se u Hrvatskom željezničkom poduzeću primjenjuju kao propisi HŽP-a, Službeni vjesnik HŽP-Hrvatskoga željezničkog poduzeća, broj 20/91, Službeni vjesnik HŽ Hrvatskih željeznica, br. 7/02.),
42. Pravilnik o funkcioniranju sistema veza (Odluka o propisima Zajednice JŽ koji se u Hrvatskom željezničkom poduzeću primjenjuju kao propisi HŽP-a, Službeni vjesnik HŽP-Hrvatskoga željezničkog poduzeća, br. 20/91.),
43. Pravilnik o obujmu i vrsti telekomunikacijskih veza, uređaja i postrojenja (Odluka o propisima Zajednice JŽ koji se u Hrvatskom željezničkom poduzeću primjenjuju kao propisi HŽP-a, Službeni vjesnik HŽP-Hrvatskoga željezničkog poduzeća, br. 20/91.),
44. Opći tehnički propisi za relejne stanične signalno-sigurnosne uređaje (Odluka o propisima Zajednice JŽ koji se u Hrvatskom željezničkom poduzeću primjenjuju kao propisi HŽP-a, Službeni vjesnik HŽP-Hrvatskoga željezničkog poduzeća, br. 20/91., Službeni vjesnik HŽ Hrvatskih željeznica, br. 2/02.),
45. Tehnički uvjeti za osiguranje prometa na cestovnim prijelazima u razini (Odluka o propisima Zajednice JŽ koji se u Hrvatskom željezničkom poduzeću primjenjuju kao propisi HŽP-a, Službeni vjesnik HŽP-Hrvatskoga željezničkog poduzeća, br. 20/91.; Službeni vjesnik HŽ Hrvatskih željeznica, br. 5/99., 2/02.),
46. Tehnički uvjeti za isporuku i ugradnju SS i TK opreme na magistralnim prugama (Odluka o propisima Zajednice JŽ koji se u Hrvatskom željezničkom poduzeću primjenjuju kao propisi HŽP-a, Službeni vjesnik HŽP-Hrvatskoga željezničkog poduzeća, br. 20/91., Službeni vjesnik HŽ Hrvatskih željeznica, br. 2/02.),
47. Tehnički uvjeti za visoko-frekventne uređaje sistema V-300 (Odluka o propisima Zajednice JŽ koji se u Hrvatskom željezničkom poduzeću primjenjuju kao propisi HŽP-a, Službeni vjesnik HŽP-Hrvatskoga željezničkog poduzeća, br. 20/91.),
48. Tehnički uvjeti za željezničke automatske teleprinterske centre (Odluka o propisima Zajednice JŽ koji se u Hrvatskom željezničkom poduzeću primjenjuju kao propisi HŽP-a, Službeni vjesnik HŽP-Hrvatskoga željezničkog poduzeća, br. 20/91.),
49. Pravilnik o tehničkim uvjetima kojima moraju udovoljavati uređaji radiodispečerskog sustava u željezničkom prometu (Službeni vjesnik HŽ Hrvatskih željeznica, br. 7/05.),
50. Odluka o tehničkim uvjetima za pružna vozila što obavljaju promet na prugama opremljenim automatskim pružnim blokom i telekomandom (Odluka o propisima Zajednice JŽ koji se u Hrvatskom željezničkom poduzeću primjenjuju kao propisi HŽP-a, Službeni vjesnik HŽP-Hrvatskoga željezničkog poduzeća, br. 20/91.),
51. Uputstvo za rukovanje induktivnim autostop uređajem I-60 (Odluka o propisima Zajednice JŽ koji se u Hrvatskom željezničkom poduzeću primjenjuju kao propisi HŽP-a, Službeni vjesnik HŽP-Hrvatskoga željezničkog poduzeća, br. 20/91., Službeni vjesnik HŽ Hrvatskih željeznica, br. 6/04.),
52. Uputstvo za ugradnju, ispitivanje, puštanje u pogon i održavanje lokomotivskog dijela autostop uređaja I-60 (Odluka o propisima Zajednice JŽ koji se u Hrvatskom željezničkom poduzeću primjenjuju kao propisi HŽP-a, Službeni vjesnik HŽP-Hrvatskoga željezničkog poduzeća, br. 20/91.),
53. Uputstvo za primjenu, ugradnju, ispitivanje i održavanje pružnih autostop uređaja I-60 (Odluka o propisima Zajednice JŽ koji se u Hrvatskom željezničkom poduzeću primjenjuju kao propisi HŽP-a, Službeni vjesnik HŽP-Hrvatskoga željezničkog poduzeća, br. 20/91., Službeni vjesnik HŽ Hrvatskih željeznica, br. 1/04., 6/05., 7/05.),
54. Uputa o održavanju zračnih TK-linija i vodova (Službeni vjesnik HŽ Hrvatskih željeznica, br. 4/02., 7/02.),
55. Uputa o održavanju podzemnih telekomunikacijskih kabela (Službeni vjesnik HŽ Hrvatskih željeznica, br. 7/03., 1/04.),
56. Uputstvo o vrstama i upotrebi telekomunikacijskih uređaja i veza (Odluka o propisima Zajednice JŽ koji se u Hrvatskom željezničkom poduzeću primjenjuju kao propisi HŽP-a, Službeni vjesnik HŽP-Hrvatskoga željezničkog poduzeća, br. 20/91.),
57. Uputa za rukovanje radiodispečerskom centralom Kapsch (Službeni vjesnik HŽ Hrvatskih željeznica, br. 7/02.),
58. Pravilnik o korištenju stabilnih postrojenja električne vuče (Odluka o propisima Zajednice JŽ koji se u Hrvatskom željezničkom poduzeću primjenjuju kao propisi HŽP-a, Službeni vjesnik HŽP-Hrvatskoga željezničkog poduzeća, br. 20/91.),
59. Pravilnik o održavanju stabilnih postrojenja električne vuče (Odluka o propisima Zajednice JŽ koji se u Hrvatskom željezničkom poduzeću primjenjuju kao propisi HŽP-a, Službeni vjesnik HŽP-Hrvatskoga željezničkog poduzeća, br. 20/91.),
60. Upute za preglede, ispitivanja i puštanja u pogon stabilnih postrojenja električne vuče jednofaznog sustava 25 kV,50 Hz (Odluka o propisima Zajednice JŽ koji se u Hrvatskom željezničkom poduzeću primjenjuju kao propisi HŽP-a, Službeni vjesnik HŽP-Hrvatskoga željezničkog poduzeća, br. 20/91.),
61. Upute o mjerama sigurnosti od električne struje na elektrificiranim prugama (Odluka o propisima Zajednice JŽ koji se u Hrvatskom željezničkom poduzeću primjenjuju kao propisi HŽP-a, Službeni vjesnik HŽP-Hrvatskoga željezničkog poduzeća, br. 20/91.),
62. Priručnik za primjenu mjera sigurnosti od električne struje na kontaktnoj mreži jednofaznog sustava 25 kV,50 Hz (Odluka o propisima Zajednice JŽ koji se u Hrvatskom željezničkom poduzeću primjenjuju kao propisi HŽP-a, Službeni vjesnik HŽP-Hrvatskoga željezničkog poduzeća, br. 20/91.),
63. Priručnik za primjenu mjera sigurnosti od električne struje na kontaktnoj mreži istosmjernog sustava 3 kV (Odluka o propisima Zajednice JŽ koji se u Hrvatskom željezničkom poduzeću primjenjuju kao propisi HŽP-a, Službeni vjesnik HŽP-Hrvatskoga željezničkog poduzeća, br. 20/91.),
64. Upute za obavljanje poslova na prugama elektrificiranim jednofaznim sustavom 25 kV, 50 Hz (Odluka o propisima Zajednice JŽ koji se u Hrvatskom željezničkom poduzeću primjenjuju kao propisi HŽP-a, Službeni vjesnik HŽP-Hrvatskoga željezničkog poduzeća, br. 20/91.),
65. Upute za primjenu signala za električnu vuču (Odluka o propisima Zajednice JŽ koji se u Hrvatskom željezničkom poduzeću primjenjuju kao propisi HŽP-a, Službeni vjesnik HŽP-Hrvatskoga željezničkog poduzeća, br. 20/91.),
66. Upute za mjerenje i ispitivanje kontaktne mreže (Odluka o propisima Zajednice JŽ koji se u Hrvatskom željezničkom poduzeću primjenjuju kao propisi HŽP-a, Službeni vjesnik HŽP-Hrvatskoga željezničkog poduzeća, br. 20/91.),
67. Upute o tehničkim uvjetima za izradu i za tipsko, komadno i periodično ispitivanje zaštitnih sredstava i alata primjenljivim na elektrificiranim prugama (Odluka o propisima Zajednice JŽ koji se u Hrvatskom željezničkom poduzeću primjenjuju kao propisi HŽP-a, Službeni vjesnik HŽP-Hrvatskoga željezničkog poduzeća, br. 20/91.),
68. Upute za projektiranje kontaktne mreže jednofaznog sustava 25 kV, 50 Hz (Odluka o propisima Zajednice JŽ koji se u Hrvatskom željezničkom poduzeću primjenjuju kao propisi HŽP-a, Službeni vjesnik HŽP-Hrvatskoga željezničkog poduzeća, br. 20/91.),
69. Upute za gradnju kontaktne mreže jednofaznog sustava 25 kV,50 Hz (Odluka o propisima Zajednice JŽ koji se u Hrvatskom željezničkom poduzeću primjenjuju kao propisi HŽP-a, Službeni vjesnik HŽP-Hrvatskoga željezničkog poduzeća, br. 20/91.),
70. Upute za održavanje kontaktne mreže jednofaznog sustava 25 kV, 50 Hz (Odluka o propisima Zajednice JŽ koji se u Hrvatskom željezničkom poduzeću primjenjuju kao propisi HŽP-a, Službeni vjesnik HŽP-Hrvatskoga željezničkog poduzeća, br. 20/91.),
71. Privremene tehničke upute za projektiranje i gradnju kontaktne mreže jednofaznog sustava 25 kV, 50 Hz (Odluka o propisima Zajednice JŽ koji se u Hrvatskom željezničkom poduzeću primjenjuju kao propisi HŽP-a, Službeni vjesnik HŽP-Hrvatskoga željezničkog poduzeća, br. 20/91.),
72. Tehnički uvjeti za izradu, ispitivanje, prijem i isporuku jednofaznih transformatora 110/27, 5 kV, 50 Hz, 7500 kVA (Odluka o propisima Zajednice JŽ koji se u Hrvatskom željezničkom poduzeću primjenjuju kao propisi HŽP-a, Službeni vjesnik HŽP-Hrvatskoga željezničkog poduzeća, br. 20/91.),
73. Upute za preglede, ispitivanja i puštanje u pogon kontaktne mreže jednofaznog sustava 25 kV, 50 Hz (Odluka o propisima Zajednice JŽ koji se u Hrvatskom željezničkom poduzeću primjenjuju kao propisi HŽP-a, Službeni vjesnik HŽP-Hrvatskoga željezničkog poduzeća, br. 20/91.),
74. Privremene tehničke upute za projektiranje i gradnju kontaktne mreže jednofaznog sustava 25 kV, 50 Hz, dio IV-Povratni vod i uzemljenje (Odluka o propisima Zajednice JŽ koji se u Hrvatskom željezničkom poduzeću primjenjuju kao propisi HŽP-a, Službeni vjesnik HŽP-Hrvatskoga željezničkog poduzeća, br. 20/91.),
75. Uputa za postavljanje pružnih baliza autostop uređaja na željezničkoj pruzi na mjestu privremenog smanjivanja brzine (lagane vožnje) (Službeni vjesnik HŽ Hrvatskih željeznica, br. 8/00., 9/01.),
76. Posebni tehnički uvjeti za pojednostavljene signalno-sigurnosne uređaje (Službeni vjesnik HŽ Hrvatskih željeznica, br. 2/98., 2/03., 2/06.),
77. Naputak za uporabu i postavljanje skretničke ambulantne brave (Službeni vjesnik HŽ Hrvatskih željeznica, br. 8/98.),
78. Privremeno uputstvo za održavanje signalno-sigurnosnih uređaja na području ŽTP Zagreb (Željezničar (službeni dio) broj 85-86, Službeni vjesnik HŽ Hrvatskih željeznica, br. 1/06.),
79. Uputa za rad registrofona »MDD 500« i odredaba za obavljanje telegrafsko-telefonskog prometa (Službeni vjesnik HŽ Hrvatskih željeznica, br. 4/01., 8/02.),
80. Uputstvo za rukovanje registrofonima – magnetofonima na području Zajednice ŽP Zagreb (ZŽP br. 663/64.),
81. Pravilnik o izvanrednim događajima (Službeni vjesnik HŽ Hrvatskih željeznica, br. 7/02., 2/03.),
82. Uputa o postupcima pri istrazi izvanrednih događaja (Službeni vjesnik HŽ Hrvatskih željeznica, br. 9/04.),
83. Pravilnik o obrazovanju, osposobljavanju i usavršavanju (Odluka o propisima Zajednice JŽ koji se u Hrvatskom željezničkom poduzeću primjenjuju kao propisi HŽP-a, Službeni vjesnik HŽP-Hrvatskoga željezničkog poduzeća, br. 20/91.),
84. Pravilnik o stažiranju, poučavanju i provjeri znanja izvršnih radnika na HŽ Hrvatskim željeznicama (Službeni vjesnik HŽ Hrvatskih željeznica, br. 1/96., 1/04.),
85. Pravilnik o unutarnjoj kontroli (Službeni vjesnik HŽP– Hrvatskoga željezničkog poduzeća, br. 16/91.),
86. Pravilnik o objavljivanju željezničkih propisa (Službeni vjesnik HŽ Hrvatskih željeznica, br. 1/03., 1/04., 1/05., 1/06., 9/06.),
87. Pravilnik o unutrašnjem redu na željeznicama (Odluka o propisima Zajednice JŽ koji se u Hrvatskom željezničkom poduzeću primjenjuju kao propisi HŽP-a, Službeni vjesnik HŽP-Hrvatskoga željezničkog poduzeća, br. 20/91.),
88. Pravilnik o opremanju vlakova priborom za prvu pomoć (Odluka o propisima Zajednice JŽ koji se u Hrvatskom željezničkom poduzeću primjenjuju kao propisi HŽP-a, Službeni vjesnik HŽP-Hrvatskoga željezničkog poduzeća, br. 20/91.),
89. Pravilnik o provjeravanju sposobnosti za rad radnika koji neposredno sudjeluju u obavljanju željezničkog prometa (Odluka o propisima Zajednice JŽ koji se u Hrvatskom željezničkom poduzeću primjenjuju kao propisi HŽP-a, Službeni vjesnik HŽP-Hrvatskoga željezničkog poduzeća, br. 20/91.),
90. Pravilnik o opremanju željezničkih vozila aparatima za gašenje požara (Službeni vjesnik HŽ Hrvatskih željeznica, br. 3/00., 9/05., 3/06.),
91. Pravilnik o standardizaciji (Odluka o propisima Zajednice JŽ koji se u Hrvatskom željezničkom poduzeću primjenjuju kao propisi HŽP-a, Službeni vjesnik HŽP-Hrvatskoga željezničkog poduzeća, br. 20/91.).
Članak 100.
(1) Ministar nadležan za zdravstvo u roku jedne godine od dana stupanja na snagu ovoga Zakona donijet će propise iz članka 45. stavka 5. i članka 47. stavka 5. ovoga Zakona.
(2) Do stupanja na snagu propisa iz stavka 1. ovoga članka, osim odredbi koje su suprotne ovom Zakonu, ostaju na snazi i odgovarajuće se primjenjuju sljedeći podzakonski propisi:
– Pravilnik o posebnim zdravstvenim uvjetima kojima moraju udovoljavati željeznički radnici koji neposredno sudjeluju u obavljanju željezničkog prometa (Zakon o preuzimanju zakona iz oblasti prometa i veza koji se u Republici Hrvatskoj primjenjuju kao republički zakoni, »Narodne novine«, br. 53/91.),
– Pravilnik o načinu i postupku utvrđivanja prisutnosti alkohola u organizmu djelatnika koji neposredno sudjeluju u obavljanju željezničkog prometa (»Narodne novine«, broj 98/03.).
Članak 101.
(1) Upravitelj infrastrukture donijet će odnosno uskladiti s ovim Zakonom i odgovarajućim propisima koje donosi ministar sljedeće opće akte:
– iz članka 6. stavka 2., iz članka 61. stavka 2. i iz članka 62. stavka 3. najkasnije u roku od 6 mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona,
– iz članka 20. stavka 4. i iz članka 37. stavka 2. najkasnije u roku od godine dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona,
– iz članka 19. stavka 3. i iz članka 20. stavka 4. najkasnije u roku od godine dana od dana stupanja na snagu propisa iz članka 19. stavka 2.,
– iz članka 28. stavka 7. i iz članka 29. stavka 2. najkasnije u roku od godine dana od dana stupanja na snagu propisa iz članka 28. stavka 2.,
– iz članka 33. stavka 3. i iz članka 37. stavka 2. najkasnije u roku od godine dana od dana stupanja na snagu propisa iz članka 33. stavka 2.,
– iz članka 65. stavka 4. najkasnije u roku od godine dana od dana stupanja na snagu propisa iz članka 65. stavka 3.,
– iz članka 69. stavka 2. najkasnije u roku od godine dana od dana stupanja na snagu propisa iz članka 69. stavka 1.,
– iz članka 71. stavka 5. najkasnije u roku od godine dana od dana stupanja na snagu propisa iz članka 71. stavka 4.,
– iz članka 82. stavka 2.i iz članka 83. stavka 2. najkasnije u roku od godine dana od dana stupanja na snagu propisa iz članka 43. stavka 2.
(2) Željeznički prijevoznik donijet će, odnosno uskladiti s ovim Zakonom i odgovarajućim propisima koje donosi ministar sljedeće opće akte:
– iz članka 6. stavka 2., iz članka 61. stavka 2. i iz članka 62. stavka 3. najkasnije u roku od 6 mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona,
– iz članka 37. stavka 2. najkasnije u roku od godine dana od dana stupanja na snagu propisa iz članka 33. stavka 2.,
– iz članka 28. stavka 7. i iz članka 29. stavka 2. najkasnije u roku od godine dana od dana stupanja na snagu propisa iz članka 28. stavka 2.,
– iz članka 33. stavka 3. i iz članka 34. stavka 4.najkasnije u roku od godine dana od dana stupanja na snagu propisa iz članka 33. stavka 2.,
– iz članka 65. stavka 4. najkasnije u roku od godine dana od dana stupanja na snagu propisa iz članka 65. stavka 3.,
– iz članka 69. stavka 2. najkasnije u roku od godine dana od dana stupanja na snagu propisa iz članka 69. stavka 1.,
– iz članka 71. stavka 5. najkasnije u roku od godine dana od dana stupanja na snagu propisa iz članka 71. stavka 4.,
– iz članka 82. stavka 2. i iz članka 83. stavka 2. najkasnije u roku od godine dana od dana stupanja na snagu propisa iz članka 43. stavka 2.
(3) Pravna osoba koja obavlja prijevoz za vlastite potrebe donijet će, odnosno uskladiti s ovim Zakonom i odgovarajućim propisima koje donosi ministar sljedeće opće akte:
– iz članka 62. stavka 3. najkasnije u roku od 6 mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona,
– iz članka 28. stavka 7. i iz članka 29. stavka 2. najkasnije u roku od godine dana od dana stupanja na snagu propisa iz članka 28. stavka 2.,
– iz članka 65. stavka 4. najkasnije u roku od godine dana od dana stupanja na snagu propisa iz članka 65. stavka 3.,
– iz članka 69. stavka 2. najkasnije u roku od godine dana od dana stupanja na snagu propisa iz članka 69. stavka 1.,
– iz članka 82. stavka 2. i iz članka 83. stavka 2. najkasnije u roku od godine dana od dana stupanja na snagu propisa iz članka 43. stavka 2.
(4) Industrijska željeznica donijet će, odnosno uskladiti s ovim Zakonom i odgovarajućim propisima koje donosi ministar sljedeće opće akte:
– iz članka 77. stavka 3. i iz članka 78. stavka 2. najkasnije u roku od godine dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona,
– iz članka 29. stavka 2. najkasnije u roku od godine dana od dana stupanja na snagu propisa iz članka 28. stavka 2.
(5) Do stupanja na snagu općih akata iz stavaka 1. do 4. ovoga članka, osim odredbi suprotnih odredbama ovoga Zakona, primjenjuju se odgovarajući opći akti upravitelja infrastrukture, željezničkoga prijevoznika, pravne osoba koja obavlja prijevoz za vlastite potrebe i industrijske željeznice koji su na snazi na dan stupanja na snagu ovoga Zakona.
Članak 102.
Upravitelj infrastrukture, željeznički prijevoznik, pravna osoba koja obavlja prijevoz za vlastite potrebe i industrijska željeznica dužni su odgovarajuće akte, čije donošenje nije određeno ovim Zakonom, uskladiti s odredbama ovoga Zakona najkasnije u roku od dvije godine od dana stupanja na snagu ovoga Zakona, odnosno u roku od dvije godine od stupanja na snagu propisa iz članka 99. stavka 1. ovoga Zakona.
Članak 103.
(1) Stupanjem na snagu ovoga Zakona prestaje važiti Odluka o razvrstavanju magistralnih željezničkih pruga (»Narodne novine«, br. 64/93.) i Odluka o razvrstavanju željezničkih pruga I. i II. reda (»Narodne novine«, br. 64/93., 92/95., 49/03.).
(2) Do stupanja na snagu propisa iz članka 99. stavka 1. ovoga Zakona, odnosno do stupanja na snagu ili do usklađivanja s ovim Zakonom i odgovarajućim propisima koje donosi ministar općih akata iz članka 101. stavka 1. i članka 102. ovoga Zakona, odredbe u propisima iz članka 99. stavka 2. ovoga Zakona te u općim aktima iz članka 99. stavka 3., članka 101. stavka 1. i članka 102. ovoga Zakona koje se odnose na podjelu željezničkih pruga, primjenjuju se na sljedeći način:
– odredbe koje se odnose na magistralne glavne željezničke pruge odgovarajuće se primjenjuju na glavne (koridorske) i spojne željezničke pruge od značaja za međunarodni promet,
– odredbe koje se odnose na magistralne pomoćne željezničke pruge odgovarajuće se primjenjuju na priključne željezničke pruge od značaja za međunarodni promet,
– odredbe koje se odnose na željezničke pruge I. reda odgovarajuće se primjenjuju na željezničke pruge od značaja za regionalni promet,
– odredbe koje se odnose na željezničke pruge II. reda odgovarajuće se primjenjuju na željezničke pruge od značaja za lokalni promet.
Članak 104.
(1) Usklađivanje postojećih željezničkih pruga s odredbama članka 9. stavaka 2., 3. i 4. ovoga Zakona obavljat će se u skladu s Nacionalnim programom željezničke infrastrukture.
(2) Propisi iz članka 9. stavaka 5., 6. i 7., iz članka 10. stavka 2., iz članka 19. stavka 2., iz članka 20. stavka 3., iz članka 50. stavka 3., iz članka 52. stavka 5. i iz članka 57.stavka 4. ovoga Zakona moraju se stalno usklađivati s tehničkim specifikacijama za interoperabilnost koje se na njih odnose.
Članak 105.
Do stupanja na snagu propisa iz članka 15. stavka 2. i članka 17. stavka 2. ovoga Zakona, posebne uvjete iz članka 15. stavka 3. i članka 17. stavka 3. ovoga Zakona upravitelj infrastrukture određuje u skladu s odgovarajućim propisima iz članka 99. stavka 2. i općim aktima iz članka 99. stavka 3. ovoga Zakona.
Članak 106.
Obveza vođenja registra infrastrukture iz članka 20. stavka 1. i registra željezničkih vozila iz članka 27. stavka 1. ovoga Zakona počinje s danom stupanja na snagu propisa iz članka 20. stavka 3., odnosno iz članka 27. stavka 2. ovoga Zakona.
Članak 107.
Do stupanja na snagu propisa iz članka 28. stavka 4. ovoga Zakona, radove na održavanju željezničkih vozila mogu obavljati upravitelj infrastrukture, željeznički prijevoznik, pravna osoba koja obavlja prijevoz za vlastite potrebe i druge pravne osobe koje imaju ovlaštenje od HŽ Hrvatskih željeznica d.o.o.
Članak 108.
Do stupanja na snagu propisa iz članka 44. stavka 5. ovoga Zakona, obavljanje poduke, stručne izobrazbe i stručnoga usavršavanja obavljaju upravitelj infrastrukture, željeznički prijevoznik i druge pravne i fizičke osobe, a provedbu stručnoga ispita, izdavanje uvjerenja i provjeru znanja obavlja upravitelj infrastrukture.
Članak 109.
Do stupanja na snagu propisa iz članka 65. stavka 3. ovoga Zakona organizaciju provođenja istrage iz članka 64. stavka 2. ovoga Zakona obavlja upravitelj infrastrukture.
Članak 110.
Do stupanja na snagu zakona iz članka 67. stavka 4. ovoga Zakona, poslove iz djelokruga rada tijela nadležnoga za sigurnost željezničkoga prometa obavlja Ministarstvo.
Članak 111.
Do stupanja na snagu propisa iz članka 69. stavka 1. ovoga Zakona, upravitelj infrastrukture, željeznički prijevoznik i osoba koja ima rješenje o sigurnosti uspostavit će sustav upravljanja sigurnošću u skladu s ovim Zakonom te s odgovarajućim propisima iz članka 99. stavka 2. i općim aktima iz članka 99. stavka 3. ovoga Zakona.
Članak 112.
Na dan stupanja na snagu ovoga Zakona prestaje važiti Zakon o sigurnosti u željezničkom prometu (»Narodne novine«, br. 77/92., 26/93.).
Članak 113.
Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.

Klasa: 341-06/06-01/01
Zagreb, 30. ožujka 2007.
HRVATSKI SABOR
Predsjednik
Hrvatskoga sabora
Vladimir Šeks, v. r.

Brzi pretpregled sadržaja

Zakon o sigurnosti u željezničkom prometu

ZASTUPNIČKI DOM SABORA REPUBLIKE HRVATSKE 
Na temelju članka 89. Ustava Republike Hrvatske donosim 
UKAZ
o proglašenju Zakona o sigurnosti u željezničkom prometu 
Proglašavam Zakon o sigurnosti u željezničkom prometu, koji je donio Zastupnički dom Sabora Republike Hrvatske na sjednici 5. studenoga 1992. 
Broj: PA4-88/1-92. 
Zagreb, 10. studenoga 1992. 
Predsjednik Republike Hrvatske 
dr. Franjo Tuđman, v. r. 



ZAKON 
o sigurnosti u željezničkom prometu 
I. OPČE ODREDBE 
Članak 1. 
Ovim se Zakonom uređuju uvjeti i način za sigurno, uredno i nesmetano obavljanje željezničkog prometa (u daljnjem tekstu: "siguran tijek prometa"). 
Članak 2. 
Ovaj Zakon odnosi se na željeznički promet u javnom prijevozu osoba i stvari i prijevozu osoba i stvari za vlastite potrebe na razvrstanim željezničkim prugama i industrijskim kolosijecima. 
Poduzeće koje obavlja željeznički promet iz stavka 1. ovoga članka odgovorno je za siguran tijek prometa. 
Članak 3. 
Željeznički promet na razvrstanim željezničkim prugama (u daljnjem tekstu: "željeznička pruga") obavlja, Javno poduzeće HŽ - Hrvatske željeznice (u daljnjem tekstu: "javno poduzeće"). 
Željeznički promet ns industrijskom kolosijeku obavlja javno ili drugo poduzeće. 
Članak 4. 
Pojedini izrazi u ovom Zakonu znače: 
1) "javni prijevoz" je prijevoz osoba ili stvari u željezničkom prometu, koji se obavlja na temelju sklopljenog ugovora o prijevozu između javnog poduzeća i korisnika njegovih usluga; 
2) "prijevoz za vlastite potrebe" je prijevoz osoba ili stvari što ih javno ili drugo poduzeće obavlja željezničkim transportnim sredstvima za svoje potrebe; 
3) "željezničku prugu" čini donji i gornji ustroj pruge, objekti, signalno-sigurnosna, telekomunikacijska, električna, elektroenergetska i druga postrojenja i uređaji na pruzi, signali i signalne oznake, oprema pruge, poslovne zgrade na pruzi sa zemljištem koje služi uporabi tih zgrada, pružni pojas i zračni prostor iznad pruge u visini od 12 m odnosno 14 m kod dalekovoda napona više od 220 kV, računajući iznad gornjeg ruba tračnice; 
4) "industrijski kolosijek" je željeznički kolosijek koji se priključuje na željezničku prugu i služi za dopremu i otpremu stvari željezničkim vozilima za nositelja prava korištenja tog kolosijeka, a na kojem industrijska željeznica može obavljati i prijevoz za vlastite potrebe; 
5) "industrijska željeznica" je željeznica kojom poduzeće u gospodarskim djelatnostima obavlja željeznički promet u prijevozu za vlastite potrebe, kao i dostavu željezničkih vozila od mjesta primopredaje s javnim poduzećem do mjesta utovara ili istovara na industrijskom kolosijeku; 
6) "izvanredni događaj" je događaj u željezničkom prometu koji je imao, ili je mogao imati štetne posljedice za siguran tijek prometa; 
7) "pružni pojas" je prostor između kolosijeka, a i pokraj krajnjih kolosijeka, na udaljenosti od 8 m najmanje, a ako željeznička pruga prolazi kroz naseljeno mjesto na udaljenosti od 6 m najmanje, računajući od osi krajnjeg kolosijeka; 
8) "zaštitni pružni pojas" je zemljišni prostor s obiju strana pruge, širine 100 m, računajući od osi krajnjeg kolosijeka i mjereno po horizontali; 
9) "osovinsko opterećenje vozila" je opterećenje praznoga ili natovarenoga željezničkog vozila podijeljeno brojem osovina na vozilu; 
10) "opterećenje vozila po dužinskom metru" je opterećenje praznoga ili natovarenoga željezničkog vozila, podijeljeno dužinom vozila u metrima, mjerenom od čela do čela nestisnutih odbojnika, odnosno automatskih kvačila; 
11) "prometna mjesta na pruzi" jesu službena mjesta iz kojih se regulira željeznički promet (kolodvori, ukrižja, prometna otpremištva, odjavnice, rasputnice, mjesta prijelaza s dvokolosiječne na jednokolosiječnu prugu) i stajališta; 
12) "slobodni profil pruge" je ograničen prostor u poprečnom prosjeku pruge u kojoj se ne smiju ugrađivati, postavljati i u njega zadirati objekti, postrojenja, uređaji, signali i signalne oznake, naslage materijala ili drugi predmeti; 
13) "rekonstrukcija željezničke pruge" je izvođenje radova na postojećoj željezničkoj pruzi koji mijenjaju njena bitna konstrukcijska ili tehnička svojstva; 
14) "održavanje željezničke pruge" je izvođenje radova na željezničkoj pruzi koji ne mijenjaju njena bitna konstrukcijska ili tehnička svojstva, a i povremeni pregledi i kontrola ispravnosti željezničke pruge; 
15) "željezničko područje" je površina zemljišta na kojem se nalaze željeznička pruga objekti, postrojenja i uređaji koji neposredno služe za obavljanje prometa i koja je namijenjena njihovoj uporabi; 
16) "željezničko vozilo" je vozilo namijenjeno za kretanje po željezničkoj pruzi (vučna vozila, putnički i teretni vagoni i željeznička vozila za posebne namjene) s uređajima i opremom što su ugrađeni u to vozilo; 
17) "vučno vozilo" je željezničko vozilo s vlastitim pogonom (lokomotive, motorni vagoni i motorna vozila za posebne namjene); 
18) "motorni vagon" je vagon s vlastitim motornim pogonom, a i motorna garnitura, namijenjeni za prijevoz putnika; 
19) "rekonstrukcija željezničkog vozila" je izvođenje radova na postojećem vozilu koji mijenjaju njegova bitna konstrukcijska, tehnička ili eksploatacijska svojstva; 
20) "održavanje željezničkog vozila" je izvođenje radova na željezničkom vozilu koji ne mijenjaju njegova bitna konstrukcijska, tehnička ili eksploatacijska svojstva, a i povremeni pregledi i kontrola ispravnosti željezničkog vozila; 
21) "profil vozila" je ograničeni prostor u poprečnom prosjeku koji ne smije prelaziti željezničko vozilo, prazno ili s teretom, niti jednim svojim dijelom; 
22) "vlak" je na propisani način sastavljeni i spojeni niz željezničkih vozila s jednim ili više vučnih vozila, ili samo vučno vozilo, označen propisanim signalima; 
23) "cestovni prijelaz" je mjesto križanja željezničke pruge ili industrijskog kolosijeka i ceste u istoj razini; 
24) "pješački prijelaz" je mjesto križanja željezničke pruge ili industrijskog kolosijeka i pješačke staze (uređene prometne površine namijenjene za kretanje pješaka) u istoj razini. 
II. JAVNI PRIJEVOZ 
Članak 5. 
Željeznički promet mora se obavljati na način i uz uvjete utvrđene ovim Zakonom, propisima i općim aktima donesenim na temelju ovoga Zakona i prema drugim propisima, a u međunarodnom željezničkom prometu i u skladu s međunarodnim ugovorima koji obvezuju Republiku Hrvatsku (u daljnjem tekstu: "međunarodni ugovori") i medunarodnim željezničkim propisima koji obvezuju javno poduzeće (u daljnjem tekstu: "međunarodni željeznički propisi"). 
Članak 6. 
Javno poduzeće dužno je organizirati i trajno obavljati kontrolu nad sigurnim tijekom prometa u skladu s ovim zakonom. 
Organizacija i način obavljanja kontrole iz stavka 1. ovoga članka, i ovlasti djelatnika koji tu kontrolu obavljaju, utvrđuje se općim aktom što ga donosi javno poduzeće. 
Članak 7. 
Najmanje jednom godišnje javno poduzeće dužno je pisano izvješćivati Ministarstvo pomorstva, prometa i veza o izvanrednim događajima, stanju i problemima sigurnosti u željezničkom prometu. 
1. Željezničke pruge 
Članak 8. 
Željezničke pruge, prema namjeni i opsegu prometa, gospodarskoj važnosti i značaju koji imaju u unutarnjem i međunarodnom željezničkom prometu, mogu biti magistralne glavne, magistralne pomoćne i ostale željezničke pruge I. i II. reda. 
Magistralne željezničke pruge su i pruge uvrštene u međunarodnu mrežu europskih pruga utvrđene, međunarodnim ugovorima. 
O razvrstavanju željezničkih pruga u magistralne glavne i magistralne pomoćne željezničke pruge odlučuje Vlada Republike Hrvatske na prijedlog Ministarstva pomorstva, prometa i veza. 
O razvrstavanju ostalih željezničkih pruga u željezničke pruge I. i II. reda odlučuje Ministarstvo pomorstva, prometa i veza. 
Članak 9. 
Željeznička pruga mora se projektirati, graditi i održavati tako da udovoljava utvrđenoj prijevoznoj i propusnoj moći pruge, brzini vlakova, osovinskom opterećenju i opterećenju po dužinskom metru, zahtjevima sigurnosti željezničkog prometa i drugim uvjetima što su propisani za određenu željezničku prugu, a željeznička pruga namijenjena međunarodnom tranzitnom prometu mora udovoljavati i posebnim tehničkim uvjetima utvrđenim međunarodnim ugovorima i medunarodnim željezničkim propisima. 
Pri projektiranju, građenju i održavanju željezničke pruge moraju se, glede zahtjeva sigurnosti željezničkog prometa, primijeniti uvjeti utvrđeni ovim Zakonom, tehnički uvjeti za sigurnost željezničkog prometa, hrvatske i strukovne norme, posebni tehnički uvjeti i drugi propisani uvjeti. 
Tehnički uvjeti za sigurnost željezničkog prometa kojima moraju udovoljavati željezničke pruge utvrđuju se propisom što ga donosi ministar pomorstva, prometa i veza. 
Posebni tehnički uvjeti kojima moraju udovoljavati željezničke pruge utvrđuju se opčim aktom što ga donosi javno poduzeće. 
Članak 10. 
Na građenje novih i rekonstrukciju postojećih željezničkih pruga primjenjuju se odredbe zakona kojim se uređuje građenje objekata. 
Član komisije za tehnički pregled željezničke pruge iz stavka 1. ovoga članka obvezno je i predstavnik Ministarstva pomorstva, prometa i veza, odnosno osoba koju to Ministarstvo ovlasti. 
Članak 11. 
Posebne uvjete građenja za gradnju željezničke pruge utvrđuje Ministarstvo pomorstva, prometa i veza. 
Posebni uvjeti građenja iz stavka 1. ovoga članka odnose se na uvjete, kojima mora udovoljavati željeznička pruga, utvrđene ovim Zakonom i propisom o tehničkim uvjetima za sigurnost željezničkog prometa, te na cjelovito funkcioniranje željezničkog prometa. 
Suglasnost na tehničku dokumentaciju za dobivanje građevinske dozvole za gradnju željezničke pruge, u svezi s utvrđenim posebnim uvjetima građenja, izdaje Ministarstvo pomorstva, prometa i veza. 
Članak 12. 
Međusobno križanje željezničkih pruga i križanje žeIjezničke pruge s prugom gradske željeznice i industrijskim kolosijekom mora biti izvan iste razine. 
Članak 13. 
Zajednički most za željezničku prugu i cestu može se graditi na istim stupovima ili sa zajedničkom konstrukcijom, uz uvjet da su pruga i kolnik ceste potpuno odvojeni sigurnosnom ogradom. 
Članak 14. 
Razmak između željezničke pruge i ceste ne smije biti manji od 8 m računajući od osi najbližeg kolosijeka do najbliže toćke gornjeg ustroja ceste. 
Iznimno, od odredbe stavka 1. ovoga članka, razmak izmedu željezničke pruge i ceste koja nema svojstvo autoceste može biti i manji od 8 m, uz uvjet da im se slobodni profili ne dodiruju i da se izmedu njih mogu postaviti potrebni uređaji i postrojenja za obavljanje prometa i da niveleta pruge bude najmanje 1 m iznad nivelete ceste. 
Ako je razmak između željezničke pruge i postojeće ceste manji od 8 m, a niveleta pruge nije najmanje 1 m iznad nivelete ceste, na cesti se moraju postaviti sigurnosne ograde. 
Sigurnosne ograde iz stavka 3. ovoga članka postavlja poduzeće ili druga pravna osoba koja odrižava cestu. 
Članak 15. 
Cjevovodi, električni i drugi zračni vodovi i podzemni kabeli i druge slične instalacije od općeg interesa mogu se postaviti na željezničko područje, križati sa željezničkom prugom ili izvoditi s njom usporedno, ako se njihovim postavljanjem i uporabom ne ugrožava sigurnost i ne ometa obavljanje i razvoj željezničkog prometa. 
Instalacije Iz stavka 1. ovoga članka mogu se postaviti na željezničko područje uz prethodnu suglasnost i uvjete koje utvrdi javno poduzeće. 
Članak 16. 
U pružnom pojasu mogu se graditi samo željeznički objekti i postrojenja. 
Iznimno, od odredbe stavka 1. ovoga članka, u pružnom pojasu mogu se graditi objekti i postrojenja korisnika prijevoza koji su namijenjeni utovaru i istovaru stvari u željezničkom prijevozu. 
Objekti i postrojenja iz stavka 2. ovoga članka mogu se graditi samo uz prethodnu suglasnost i uvjete koje utvrdi javno poduzeće. 
Članak 17. 
U zaštitriom pružnom pojasu mogu se graditi objekti i postrojenja na odredenoj udaljenosti od željezničke pruge, ovisno o njihovoj vrsti i namjeni, te saditi drveće, prema posebnim uvjetima koji osiguravaju sigurnost ljudi i prometa. 
Posebne uvjete u smislu stavka 1. ovoga članka ze gradenje u zaštitnom pružnom pojasu određuje javno poduzeće. 
Posebni uvjeti iz stavka 2. ovoga članka utvrđuju se za svaku konkretnu priliku, ovisno o tome, da li se radi o otvorenoj pruzi, naseljenom mjestu, tunelu, nasipu, usjeku i slično, kao i o visini objekta koji se gradi, udaljenosti od pruge i namjeni objekta, uzimajući u obzir norme, tehničke uvjete kojima ti objekti moraju udovoljavati kao i druge mjere propisane za njihovo građenje. 
Članak 18. 
Za vrijeme izvodenja radova na željezničkoj pruzi, javno poduzeće dužno je osigurati siguran željeznički promet na mjestu izvođenja tih radova, i poduzeti mjere za sigurnost djelatnika koji te radove izvode, u skladu s posebnim pravilima zaštite na radu. 
Nakon završenih radova iz stavka 1. ovoga članka, javno poduzeće dužno je sa željezničke pruge ukloniti ostatke materijala, sredstava rada i druge predmete i postaviti, odnosno staviti u uporabu signalno-sigurnosne i druge uređaje i postrojenja koji su za vrijeme radova bili privremeno uklonjeni odnosno isključeni iz uporabe. 
Članak 19. 
Željezničku prugu, na kojoj obavlja promet, javno poduzeće dužno je održati u stanju za siguran tijek prometa. 
Način i uvjeti održavanja željezničkih pruga utvrđuju se općim aktom što ga donosi javno poduzeće. 
Članak 20. 
O željezničkim prugama javno poduzeće dužno je voditi evidenciju i druge tehničke podatke koji su važni za sigurnost željezničkog prometa, uporabu i održavanje željezničkih pruga. 
Način vođenja evidencije i tehničkih podataka iz stavka t. ovoga članka utvrđuje javno poduzeće u općem aktu. 
2. Željeznička vozila 
Članak 21. 
Željezničko vozilo mora se projektirati, graditi, rekonstruirati i održavati tako da udovoljava tehničkim uvjetima za sigurnost željezničkog prometa, hrvatskim i strukovnim normama, posebnim tehničkim uvjetima i drugim propisanim uvjetima, a željezničko vozilo namijenjeno uporabi u međunarodnom prometu mora udovoljavati i posebnim tehničkim uvjetima utvrđenim međunarodnim ugovorima i međunarodnim željezničkim propisima. 
Tehnički uvjeti za sigurnost željezničkog prometa, kojima moraju udovoljavati željeznička vozila iz stavka 1. ovoga članka, utvrđuju se propisom što ga donosi ministar pomorstva, prometa i veza. 
Posebni tehnički uvjeti kojima moraju udovoljavati željeznička vozila iz stavka 1. ovoga članka, utvrđuju se općim aktom što ga donosi javno poduzeće. 
Članak 22. 
Prototip željezničkog vozila (u daljnjem tekstu: "prototip") može se početi koristiti u prometu na temelju odobrenja za njegovu uporabu. 
Odobrenje za uporabu prototipa izdaje Ministarstvo pomorstva, prometa i veza nakon obavljenog tehničkog pregleda prototipa. 
Tehnički pregled prototipa obavlja komisija koju osniva Ministarstvo pomorstva, prometa i veza. 
Članak 23. 
Iznimno, od odredbi članka 22. ovoga Zakona, radi ispitivanja prototipa može se izdati privremeno odobrenje za njegovu uporabu. 
Privremeno odobrenje za uporabu prototipa izdaje se nakon obavljenog tehničkog pregleda prototipa. 
Privremenim odobrenjem za uporabu prototipa utvrđuju se uvjeti za korištenje u prometu i rok važnosti. 
Privremeno odobrenje za uporabu prototipa može se izdati najduže na rok od dvije godine od dana njegovog izdavanja i može se produžiti. 
Prototip za koji je izdano privremeno odobrenje za uporabu mora se u prometu koristiti uz uvjete propisane tim odobrenjem i prestati koristiti protekom roka važnosti tog odobrenja. 
Članak 24. 
Željezničko vozilo koje se serijski ili pojedinačno proizvodi ili rekonstruira mora glede temeljnih konstrukctjskih, tehničkih i eksploatacijskih svojstava odgovarati odobrenom prototipu. 
Odredbe ovoga Zakona propisane za prototip odnose se i na rekonstruirano željezničko vozilo. 
Članak 25. 
Serijski ili pojedinačno proizvedeno, ili uvezeno željezničko vozilo, ili uzeto u zakup iz inozemstva mora, prije početka korištenja u prometu, biti tehnički pregledano. 
Za željezničko vozilo iz stavka 1. ovoga članka, za koje je tehničkim pregledom utvrđeno da udovoljava propisanim uvjetima, izdaje se potvrda o tehničkoj ispravnosti. 
Tehnički pregled željezničkog vozila iz stavka 1. ovoga članka obavlja javno poduzeće ili drugo poduzeće koje udovoljava propisanim uvjetima i koje ovlasti Ministarstvo pomorstva, prometa i veza. 
Članak 26. 
Tehničkim pregledom utvrđuje se udovoljava li željezničko vozilo propisanim uvjetima, ima li propisane i ispravne uređaje i opremu, da li je sposobno za siguran promet i da li serijski ili pojedinačno proizvedeno vozilo odgovara odobrenom prototipu. 
Način i postupak obavljanja tehničkog pregleda željezničkih vozila i uvjeti kojima moraju udovoljavati pravne osobe ovlaštene za obavljanje tehničkog pregleda, utvrđuju se propisom što ga donosi ministar pomorstva, prometa i veza. 
Članak 27. 
Željezničko vozilo, koje koristi u prometu, javno poduzeće dužno je održavati u stanju za siguran tijek prometa. 
Način i uvjeti održavanja željezničkih vozila utvrđuju se općim aktom što ga donosi javno poduzeće. 
Članak 28. 
O željezničkim vozilima javno poduzeće dužno je voditi evidenciju i druge tehničke podatke koji su važni za sigurnost prometa, uporabu i održavanje tih vozila. 
Način vođenja evidencije i tehničkih podataka iz stavka 1. ovoga članka utvrđuje javno poduzeće u općem aktu. 
3. Vozni red 
Članak 29. 
Za promet svakog vlaka mora se utvrditi vozni red. 
Vozni red vlakova za javni prijevoz, i rok u kojem važi, unaprijed utvrđuje javno poduzeće. 
Vozni red iz stavka 2. ovoga članka mora biti usklađen s voznim redom u međunarodnom željezničkom prometu. 
Javno poduzeće dužno je promet vlakova obavljati prema utvrđenom voznom redu i poduzimati mjere potrebne za njegovu sigurnu, urednu i nesmetanu provedbu. 
Članak 30. 
Vozni red vlakova za redoviti prijevoz putnika mora se objaviti najmanje 15 dana prije dana od kojeg važi. 
Objavljivanje voznog reda iz stavka 1. ovoga članka obavlja se izdavanjem zbirnog voznog reda i isticanjem izvoda iz voznog reda. 
Izrada voznog reda, postupak objavljivanja zbirnog voznog reda i isticanje izvoda iz voznog reda utvrđuje se općim aktom što ga donosi javno poduzeće. 
Članak 31. 
Vozni red vlakova za redoviti prijevoz putnika ne smije se, u roku u kojem važi, ukinuti. 
Iznimno, od odredbe stavka 1. ovoga članka, Ministarstvo pomorstva, prometa i veza može odobriti ukidanje voznog reda vlakova kojima se redovito prevoze putnici i u roku u kojem važi, ako nastupi promjena radnog vremena korisnika prijevoza ili opsega prijevoznih potreba, ili ako važeći vozni red ne odgovara interesima putnika. 
Ne smatra se ukidanjem voznog reda izostanak iz prometa pojedinih vlakova zbog više sile, izvanrednih događaja i uklanjanja njihovih posljedica i neophodnih radova na željezničkoj pruzi, kada o tome ovisi sigurnost prometa, a koji ne traju duže od 30 dana. 
4. Prometna pravila 
Članak 32. 
Željeznički promet mora se obavljati na način i uz uvjete što su propisani za obavljanje sigurnog tijeka željezničkog prometa i prema drugim propisanim uvjetima. 
Način i uvjeti za obavljanje sigurnog tijeka željezničkog prometa utvrđuju se propisom što ga donosi ministar pomorstva, prometa i veza. 
Općim aktima odnosno uputama, javno poduzeće detaljnije razrađuje provedbu propisa iz stavka 2. ovoga članka. 
Članak 33. 
Unutrašnjost vagona za prijevoz putnika mora u vlaku noću, a u tunelima u kojima vožnja traje duže od tri minute i danju, biti osvijetljena, a zagrijana na najmanje +18oC, ako je vanjska temperatura niža od + 12oC. 
Vlak za prijevoz putnika mora sa strane biti obilježen putokaznim pločama koje označavaju relaciju njegova prometa. 
U vagonu za prijevoz putnika mora biti obilježeno sjedalo za težeg invalida. 
Način i postupak za provedbu odredaba stavka 1., 2. i 3. ovoga članka općim aktom utvrđuje javno poduzeće. 
Članak 34. 
Prijevoz putnika i stvari mora se obavljati željezničkim vozilom koje je za tu svrhu konstrukcijski namijenjeno. 
Prijevoz opasnih tvari mora se obavljati u skladu sa zakonom kojim se uređuje prijevoz opasnih tvari i drugim propisima o prijevozu tih tvari. 
Članak 35. 
Željezničko vozilo, s teretom ili bez tereta mora glede profila vozila, osovinskog opterećenja, opterećenja po dužinskom metru, konstrukcijskih, tehničkih ili drugih svojstava udovoljavati i propisanim uvjetima za željezničku prugu na kojoj se prevozi ili koristi, a i drugim propisanim uvjetima za željeznička vozila. 
Željezničko vozilo koje ne udovoljava uvjetima iz stavka 1. ovoga članka (izvanredna pošiljka) iznimno se prevozi, odnosno koristi prema posebnlm uvjetima prijevoza za siguran željeznički promet. 
Posebni uvjeti za prijevoz željezničkih vozila iz stavka 2. ovoga članka utvrđuju se općim aktom što ga donosi javno poduzeće. 
Prijevoz izvanrednih pošiljaka u međunarodnom željezničkom prometu na prugama u Republici Hrvatskoj odobrava javno poduzeće. 
Članak 36. 
O prometu vlakova javno poduzeće dužno je voditi evidenciju i druge podatke važne za siguran tijek prometa. 
Način vodenja evidencije i drugih podataka iz stavka 1. ovoga članka utvrđuje javno poduzeće u općem aktu. 
5. Signalna pravila 
Članak 37. 
U željezničhom prometu koriste se željeznički signali i signalne oznake pomoću kojih se djelatnici koji obavljaju željeznički promet mogu brzo i pouzdano obavještavati i sporazumijevati i kojima se daju zabrane, ograničenja, naredbe, upozorenja i obavijesti za siguran tijek prometa. 
Željezničkim signalima daju se propisani signalni znaci. 
Signalnim oznakama označava se posebno važno mjesto na pruzi. 
Članak 38. 
Signali, signalni znaci i signalne oznake moraju odgovarati organizaciji i procesu rada u željezničkom prometu i moraju udovoljavati zahtjevima sigurnosti prometa. 
Značenje signalnih znakova i signalnih oznaka mora biti jedinstveno na cijelom teritoriju Republike Hrvatske. 
Signali, signalni znaci i signalne oznake, njihov izgled, značenje i uporaba utvrđuju se općim aktom što ga donosi javno poduzeće. 
Članak 39. 
Željeznička pruga mora biti opremljena propisanim signalima i signalnim oznakama. 
Propisanim signalima i signalnim oznakama moraju se označiti i privremene zabrane, ograničenja i druge opasnosti u prometu, a ti signali i signalne oznake moraju se ukloniti čim prestanu razlozi zbog kojih su postavljeni. 
Članak 40. 
Vlak u prometu mora biti označen na čelnoj strani noću, a na svojem kraju danju i noću, propisanim signalima. 
Članak 41. 
Željeznički promet mora se obavljati prema propisanim signalnim znacima i signalnim oznakama u skladu s prometnim i signalnim pravilima. 
6. Uvjeti kojima moraju udovoljavati izvršni djelatnici 
Članak 42. 
Djelatnik koji obavlja poslove na kojima neposredno sudjeluje u obavljanju željezničkog prometa (u daljnjem tekstu: "izvršni djelatnik") mora udovoljavati propisanim uvjetima stručne i zdravstvene sposobnosti i drugim propisanim uvjetima. 
Poslovi što ih u željezničkom prometu obavljaju izvršni djelatnici utvrsiuiu se propisom što ga donosi ministar pomorstva, prometa i veza. 
6.1. Stručna sposobnost 
Članak 43. 
Izvršni djelatnik, ovisno od poslova koje obavlja, mora imati propisano obrazovanje, svladati program stručne izobrazbe (praktični rad pod nadzorom i dr.) i položiti stručni ispit za te poslove. 
Izvršni djelatnik na određenim poslovima, koje odredi javno poduzeće, mora se stručno ušavršavati, odnosno podučavati, a njegovo znanje, u opsegu značajnom za sigurnost prometa, mora se periodično, a u propisanim prilikama i izvanredno provjeravati. 
Provedbu stručne izobrazbe, stručnog ispita, stručnog ušavršavanja, odnosno poduke i provjere znanja obavlja javno poduzeće. 
Obrazovanje, program i provedba stručnog ispita i stručne izobrazbe, način stručnog usavršavanja, odnosno poduke i provjere znanja izvršnih djelatnika utvrđuje se općim aktom što ga donosi javno poduzeće. 
6.2. Zdravstvena sposobnost 
Članak 44. 
Izvršni djelatnik i osoba na stručnoj izobrazbi za izvršnog djelatnika, ovisno od poslova koje obavlja, mora udovoljavati propisanim zdravstvenim uvjetima i biti duševno i tjelesno sposobna za obavljanje tih poslova (u daljnjem tekstu: "zdravstvena sposobnost"). 
Zdravstvena sposobnost izvršnog djelatnika mora se periodično, a u propisanim prilikama i izvanredno provjeravati. 
Utvrđivanje i provjera zdravstvene sposobnosti obavlja se zdravstvenim pregledom. 
Zdravstveni pregled iz stavka 3. ovoga članka obavlja zdravstvena ustanova koja udovoljava propisanim uvjetima i koju ovlasti Ministarstvo zdravstva. 
Uvjeti zdravstvene sposobnosti izvršnih djelatnika, način njezina utvrđivanja i provjere, rokovi periodične i prilike u kojima se obavlja izvanredna provjera te sposobnosti i uvjeti kojima moraju udovoljavati zdravstvene ustanove koje obavljaju zdravstvene preglede, utvrđuju se propisom što ga u suglasnosti s Ministarstvom pomorstva, prometa i veza donosi ministar zdravstva. 
Članak 45. 
Izvršni djelatnik ne smije početi obavljati svoje poslove ako je toliko umoran ili bolestan, ili je u takvu duševnu stanju, ili pod utjecajem droga ili psihoaktivnih sredstava da je nesposoban te poslove sigurno obavljati odnosno mora prekinuti s radom ako te okolnosti nastupe tijekom rada. 
Izvršni djelatnik dužan je o okolnostima iz stavka 1. ovoga članka odmah obavijestiti u procesu rada neposredno nadležnog djelatnika. 
Članak 46. 
Izvršni djelatnik ne smije uzimati alkoholna pića niti smije početi obavljati svoje poslove ako ima alkohola u organizmu. 
Izvršni djelatnik dužan je na zahtjev ovlaštenog djelatnika javnog poduzeća pristupiti ispitivanju ima li alkohola u organizmu. 
Smatrat će se da ima alkohola u organizmu izvršni djelatnik za kojeg se propisanim načinom ispitivanja odgovarajućim sredstvima ili aparatima utvrdi prisutnost alkohola u organizmu. 
Način i postupak utvrđivanja prisutnosti alkohola u organizmu utvrđuje se propisom što ga donosi ministar zdravstva. 
6.3. Stjecanje prava na reguliranje prometa i prava na upravljanje vučnim vozilom 
Članak 47. 
Reguliranje prometa i upravljanje vučnim vozilom može obavljati samo osoba koja je stekla pravo na obavljanje tih poslova. 
Pravo na reguliranje prometa i pravo na upravljanje vučnim vozilom može steći osoba koja udovoljava ovim uvjetima: 
1) da ima propisanu zdravstvenu sposobnost; 
2) da je navršila 18. godinu; 
3) da je obavila praktičnu izobrazbu na poslovima reguliranja prometa, odnosno upravljanja vučnim vozilom; 
4) da je položila propisani stručni ispit; 
5) da joj odlukom nadležnog tijela nije zabranjeno regulirati promet, odnosno upravljati vučnim vozilom. 
Iznimno, od odredbe stavka 1. točke 2) ovoga članka, pravo na upravljanje vučnim vozilom ekspresnog, poslovnog i brzog vlaka za prijevoz putnika može steći samo osoba koja je navršila 21. godinu. 
6.4. Radno vrijeme, trajanje smjene i odmora između dvije uzastopne smjene 
Članak 48. 
Pod radnim vremenom, u smislu ovoga Zakona, smatra se vrijeme što ga izvršni djelatnik provede u obavljanju svojih poslova u jednoj smjeni. 
Radno vrijeme izvršnog djelatnika u jednoj smjeni ne smije trajati duže od 12 sati. 
Iznimno od odredbe stavka 2. ovoga članka, radno vrijeme izvršnog djelatnika koji upravlja vučnim vozilom ekspresnog, poslovnog ili brzog vlaka za prijevoz putnika ne, smije trajati duže od 10 sati. 
Izvršni djelatnik između dvije uzastopne smjene mora imati neprekidni odmor od najmanje 12 sati. 
Iznimno, od odredbe stavka 4. ovoga članka, kad izvršni djelatnik koji obavlja svoje poslove na vlaku (vozno osoblje) koristi odmor izvan mjesta svoje organizacijske jedinice, taj odmor može biti kraći od 12 sati ali ne kraći od 6 sati. 
Radno vrijeme, trajanje smjene i odmora između dvije uzastopne smjene, ovisno o organizaciji i gustini prometa, vrsti poslova, brzini vlakova, uvjetima rada i drugim uvjetima koji utječu na duševnu i tjelesnu sposobnost izvršnih djelatnika utvrđuje se općim aktom što ga u suglasnosti s Ministarstvom rada i socijalne skrbi donosi javno poduzeće. 
Javno poduzeće ne smije rasporediti, odnosno dopustiti izvršnom djelatniku da radi protivno odredbama općeg akta iz stavka 6. ovoga članka. 
7. Križanje željezničke pruge i ceste 
Članak 49. 
Križanje željezničke pruge i autoceste, križanje magistralne željezničke pruge i magistralne ceste i križanje željezničke pruge i ceste na kolodvorskom prostoru između ulaznih skretnica od kojih počinju kolodvorski kolosijeci, ne može biti u istoj razini. 
Križanje željezničke pruge i ceste ne može biti u istoj razini i prema kriterijima ako je željeznički i cestovni promet vrlo gust, ili ako to zahtijevaju mjesne prilike ili drugi razlozi sigurnosti prometa. 
Kriteriji za utvrđivanje križanja iz stavka 2. ovoga članka utvrđuju se propisom što ga donosi ministar pomorstva, prometa i veza. 
Odredbe stavka 1. ovoga članka, propisane za križanje u kolodvorskom prostoru, odnose se i na ukrižje. 
Članak 50. 
Prelaženje vozila i drugog sudionika u cestovnom prometu preko željezničke pruge dopušteno je samo na cestovnom prijelazu, a prelaženje pješaka preko željezničke pruge dopušteno je i na pješačkom prijelazu. 
Vlak odnosno željezničko vozilo ima na cestovnom ili pješačkom prijelazu pravo prednosti prolaska u odnosu na cestovno vozilo ili drugog sudionika u cestovnom prometu. 
Članak 51. 
Sigurnost prometa na cestovnom i pješačkom prijelazu osigurava se uređajem ili propisanom preglednošću s ceste odnosno pješačke staze na željezničku prugu. 
Uređaj za osiguravanje cestovnog prijelaza je uređaj za zatvaranje cestovnog prijelaza (branici ili polubranici) ili uređaj za davanje znakova kojima se najavljuje približavanje vlaka ili željezničkog vozila. 
Uređaj za osiguravanje pješačkog prijelaza je uređaj za davanje znakova kojima se najavljuje približavanje vlaka ili željezničkog vozila. 
Uređaji iz stavka 2. i 3. ovoga članka moraju udovoljavati posebnim tehničkim uvjetima i biti u skladu sa zakonom kojim se uređuje sigurnost prometa na cestama. 
Posebni tehnički uvjeti kojima moraju udovoljavati uređaji iz stavka 2. i 3. ovoga članka utvrđuju se općim aktom što ga donosi javno poduzeće. 
Uređaje za osiguravanje cestovnog i pješačkog prijelaza na željezničkoj pruzi postavlja i održava javno poduzeće, a na industrijskom kolosijeku poduzeće koje je vlasnik tog kolosijeka. . 
Članak 52. 
Na pješačkom prijelazu na željezničkoj pruzi moraju biti postavljene mimoilazne zaštitne ograde za pješake. 
Mimoilazna zaštitna ograda mora udovoljavati propisanim uvjetima. 
Mimoilazne zaštitne ograde postavlja i održava javno poduzeće. 
Članak 53. 
Cestovni ili pješački prijelaz smatra se sastavnim dijelom željezničke pruge odnosno industrijskog kolosijeka u širini od tri metra, računajući od osi krajnjeg kolosijeka. 
Održavanje kolnika, odnosno pješačke staze na dijelu cestovnog i pješačkog prijelaza iz stavka 1. ovoga članka obavlja na željezničkim prugama javno poduzeće, a na industrijskim kolosijecima poduzeće koje je vlasnik toga kolosijeka. 
Članak 54. 
Na željezničkoj pruzi ispred cestovnog ili pješačkog prijelaza, na kojem se sigurnost prometa osigurava propisanom preglednošču na željezničku prugu mora se postaviti propisana signalna oznaka za obavještavanje izvršnih djelatnika, koji upravljaju željezničkim vozilima, o približavanju takvom prijelazu i o obvezi davanja propisanih signalnih znakova sa željezničkog vozila. 
Signalna oznaka iz stavka 1. ovoga članka mora biti prevučena reflektirajućom tvari. 
Članak 55 
Križanja željezničke pruge sa cestama u istoj razini na dijelu gdje postoji više takvih križanja, moraju se svesti na najneophodniji broj usmjeravanjem dvije ili više cesta na zajedničko mjesto križanja. 
Kriteriji i postupak za svođenje i utvrđivanje zajedničkog mjesta i načina križanja željezničke pruge i ceste iz stavka 1. ovoga članka utvrđuju se propisom što ga donosi ministar pomorstva, prometa i veza. 
Članak 56. 
Na cestovnom i pješačkom prijelazu i križanju industrijskog kolosijeka s prugom gradske željeznice, sigurnost prometa mora se osigurati na propisani način i moraju se poduzeti i druge propisane mjere. 
Cestovni i pješački prijelaz i križanje industrijskog kolosijeka s prugom gradske željeznice, mora se održavati u stanju za siguran tijek prometa. 
Način osiguravanja sigurnosti prometa na cestovnim i pješačkim prijelazima i križanjima industrijskog kolosijeka s prugom gradske željeznice, uvjeti kojima moraju udovoljavati mimoilazne zaštitne ograde, propisana preglednost na željezničku prugu odnosno industrijski kolosijek i druge mjere koje se moraju poduzeti za siguran tijek prometa, ovisno o značaju i vrsti željezničke pruge i ceste, gustini prometa, brzini vožnje i drugim uvjetima značajnim za sigurnost prometa utvrđuje se propisom što ga donosi ministar pomorstva, prometa i veza. 
Članak 57. 
Na elektrificiranoj pruzi mora se na cesti, s obiju strana cestovnog prijelaza, na propisanoj udaljenosti postaviti zaštitna zapreka za cestovna vozila čija visina, zajedno s teretom na njima, premašuje propisanu najveću dopuštenu visinu. 
Zaštitna zapreka iz stavka 1. ovoga članka postavlja se na udaljenosti od najmanje 8 m od najbliže tračnice mjereno po osi ceste i na visini od najmanje 4,5 m iznad kolnika ceste. 
Zaštitne zapreke iz stavka 1. ovoga članka postavlja i održava javno poduzeće. 
Članak 58. 
Prelazak preko cestovnog prijelaza vozila koje se kreće na cesti s dozvolom za izvanredni prijevoz (ako s teretom ili bez tereta premašuje propisanu najveću dopuštenu masu, najveće dopušteno osovinsko opterećenje ili najveće dopuštene dimenzije) dopušten je samo uz suglasnost i uvjete koje odredi javno poduzeće. 
8. Postupak kod izvanrednih događaja 
Članak 59. 
Izvršni djelatnik, koji se zatekne ili naiđe na mjesto izvanrednog.đogađaja, u kojem ima ozlijeđenih ili poginulih osoba, dužan je sudjelovati u njihovom spašavanju, pružiti im pomoć i o tom izvanrednom događaju odmah obavijestiti javno poduzeće. 
Na način iz stavka 1. ovoga članka dužna je postupiti i druga osoba koja se zatekne ili naiđe na mjesto takvog izvanrednog događaja. 
Javno poduzeće, čim sazna za izvanredni događaj iz stavka 1. ovoga članka, dužno je odmah o tom izvanrednom događaju obavijestiti zdravstvenu ustanovu najbližu mjestu tog događaja. 
Javno poduzeće dužno je poduzeti mjere za spašavanje osoba i pružanje pomoći ozlijeđenim osobama u izvanrednim događajima. 
Članak 60. 
Na određenim poslovima u službenom mjestu i u vlaku, koje odredi javno poduzeće, izvršni djelatnik mora biti osposobljen za pružanje prve pomoći ozlijeđenim osobama u izvanrednim događajima. 
Osposobljavanje izvršnih djelatnika iz stavka 1. ovoga članka obavlja liječnik, osposobljen za obučavanje iz pružanja prve pomoći. 
Članak 61. 
Vučno vozilo, vlak za prijevoz putnika i službeno mjesto na pruzi moraju biti opremljeni propisanim priborom za prvu pomoć. 
Sadržaj, smještaj i uporaba pribora za prvu pomoć utvrđuje se općim aktom što ga u suglasnosti s Ministarstvom zdravstva donosi javno poduzeće. 
Članak 62. 
Ako je zbog izvanrednog događaja došlo do prekida željezničkog prometa, javno poduzeće dužno je poduzeti mjere na uspostavljanju prometa u što kraćem roku. 
Članak 63. 
Javno poduzeće dužno je o izvanrednom događaju, u kojem je bilo poginulih ili ozlijeđenih osoba ili je nastala veća materijalna šteta, odmah obavijestiti nadležnu policijsku upravu, odnosno policijsku stanicu. 
Ovlaštene osobe nadležnih tijela, koje obavljaju uviđaj o izvanrednom događaju, dužne su to činiti na način da ne ometaju željeznički promet odnosno da ometanje bude što kraće. 
Članak 64. 
Javno poduzeće dužno je utvrditi uzrok, okolnosti u kojima je nastao, posljedice i odgovornost za izvanredni događaj i poduzimati mjere za spriječavanje nastanka izvanrednih događaja. 
Razvrstavanje izvanrednih događaja, način i postupak utvrđivanja uzroka, posljedica, okolnosti pod kojima su nastali i odgovornosti za izvanredne događaje, veća materijalna šteta i veći prekid prometa, način obavještavanje zdravstvene ustanove i policije o izvanrednim događajima i način vođenja evidencije i drugih podataka o izvanrednim događajima utvrđuje se općim aktom što ga donosi javno poduzeće. 
9. Dužnosti i odgovornosti djelatnika javnog poduzeća 
Članak 65. 
Izvršni djelatnik dužan je pridržavati se odredaba ovoga Zakona, propisa i općih akata donesenih na temelju ovoga Zakona o prometnim i signalnim pravilima, o održavanju željezničkih pruga i željezničkih vozila, te o radnom vremenu i trajanju odmora između dvije uzastopne smjene. 
Nepridržavanje odredbe stavka 1. ovoga članka predstavlja i povredu radne obveze. 
Javno poduzeće općim aktom utvrđuje povrede radne obveze za nepridržavanje odredbi iz štavka 1. ovoga član 
Članak 66. 
Djelatnik ovlašten za obavljanje kontrole sigurnog tijeka željezničkog prometa, i drugi ovlašteni djelatnik javnog poduzeća odgovoran za siguran tijek željezničkog prometa, dužan je organizirati, odnosno trajno obavljati kontrolu nad primjenom odredaba ovog zakona i drugih propisa o obavljanju željezničkog prometa, a osobito poduzimati mjere u svezi s primjenom odredaba članka 43. stavka 1. i 2. članka 44. stavka 1. i 2., članka 45. stavka 1., članka 47., članka 48. stavka 5. i članka 65. stavka 1. ovoga Zakona. 
10. Unutarnji red i zaštita željezničkih pruga i vozila 
Članak 67. 
Pristup i kretanje osoba i cestovnih vozila na željezničkom području dopušteni su samo na mjestima koje odredi javno poduzeće. 
Na mjestima predviđenim za pristup i kretanje na željezničkom području i u vlakovima, sve osobe dužne su pridržavati se unutarnjeg reda u željezničkom prometu. 
Ovlaštene službene đsobe Ministarstva unutarnjih poslova, na zahtjev djelatnika javnog poduzeća, dužne su pružiti potrebnu pomoć u održavanju unutarnjeg reda sukladno pozitivnim propisima. 
Članak 68. 
Unutarnji red u željezničkom prometu dužno je održavati javno poduzeće. 
Djelatnici ovlašteni za provedbu unutarnjeg reda moraju imati propisanu iskaznicu, koju izdaje javno poduzeće i dužni su je prilikom provođenja unutarnjeg reda pokazati osobama kojima ukazuju na nepridržavanje unutarnjeg reda. 
Djelatnici iz stavka 2. ovoga članka imaju pravo od osoba, koje se ne pridržavaju unutarnjeg reda, zatražiti na uvid osobnu iskaznicu. 
Unutarnji red u željezničkom prometu, način i ovlasti djelatnika za njegovu provedbu i obrazac iskaznice utvrđuju se općim aktom što ga donosi javno poduzeće i objavljuje se u "Narodnim novinama". 
Ovlašteni djelatnici na određenim poslovima, utvrđeni općim aktom javnog poduzeća, podnose zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka protiv prekršitelja unutarnjeg reda. 
Članak 69. 
Zabranjeno je oštećivati željezničku prugu i željeznička vozila, bacati ili stavljati na željezničku prugu bilo kakve predmete i otpadne tvari, bacati predmete na željeznička vozila ili iz tih vozila, ometati rad djelatnika javnog poduzeća ili na koji drugi način ugrožavati ili ometati željeznički promet. 
Pokraj željezničke pruge, a osobito u blizini željezničkih signala, ne smije se saditi visoko drveće i postavljati znakove, oznake, izvore obojene ili zaslijepljujuće svjetlosti, ili koje druge predmete i naprave koje bojom, oblikom ili svjetlošću smanjuju vidljivost željezničkih signala ili koje mogu dovesti u zabludu izvršne djelatnike glede značenja signalnih znakova. 
Na željezničkoj pruzi ne smiju se, bez prethodne suglasnosti javnog poduzeća, obavljati bilo kakvi radovi. 
Postupanje protivno odredbama stavka 1., 2. i 3. ovoga članka smatra se narušavanjem unutarnjeg reda u željezničkom prometu. 
Javno poduzeće dužno je od vlasnika zatražiti da hitno ukloni drveće, naprave ili predmete iz stavka 2. ovoga članka, koji smanjuju vidljivost željezničkih signala, ili koji mogu dovesti u zabludu izvršne djelatnike glede značenja signalnih znakova, i o tome odmah izvijestiti inspekciju sigurnosti željezničkog prometa. 
Ako vlasnik ne postupi po zahtjevu javnog poduzeća u prilikama iz stavka 5. ovoga članka, javno poduzeće učinit će to o trošku vlasnika. 
Članak 70. 
Javno poduzeće dužno je na mjestima odrona, bujica i na mjestima izloženim vijavicama i jakim vjetrovima, na kojima može doći do ometanja ili ugrožavanja željezničkog prometa, samostalno ili zajedno s drugom pravnom osobom, pravovremeno poduzimati potrebne mjere tehničke i fizičke zaštite željezničke pruge i objekata na pruzi od elementarnih nepogoda radi osiguravanja sigurnog tijeka željezničkog prometa. 
III. PRIJEVOZ ZA VLASTITE POTREBE 
Članak 71. 
Prijevoz za vlastite potrebe na željezničkim prugama obavlja javno poduzeće. 
Prijevoz za vlastite potrebe na industrijskim kolosijecima obavlja industrijska željeznica. 
Odredbe ovoga Zakona koje se odnose na javni prijevoz, odgovarajuće se primjenjuju i na prijevoz iz stavka 1. ovoga članka. 
Članak 72. 
Industrijski kolosijek mora udovoljavati propisanim uvjetima za sigurno obavljanje željezničkog prometa. 
Uvjete za sigurno obavljanje željezničkog prometa, kojima mora udovoljavati industrijski kolosijek, ovisno o tehničkim svojstvima željezničke pruge na koju se priključuje, svojstvima željezničkih vozila koja se dostavljaju ili koriste na tom kolosijeku, mjesnim prilikama i drugim uvjetima, utvrđuje javno poduzeće za svaki industrijski kolosijek. 
Poduzeće koje je vlasnik industrijskog kolosijeka dužno je taj kolosijek održavati u stanju za sigurno obavljanje željezničkog prometa. 
Članak 73. 
Željezničko vozilo industrijske željeznice mora udovoljavati propisanim uvjetima za sigurno obavljanje željezničkog prometa i mora se održavati. 
Djelatnik industrijske željeznice mora udovoljavati propisanim uvjetima stručne i zdravstvene sposobnosti i drugim propisanim uvjetima za sigurno obavljanje željezničkog prometa na industrijskom kolosijeku. 
Uvjeti za sigurno obavljanje željezničkog prometa na industrijskom kolosijeku, kojima moraju udovoljavati željeznička vozila i djelatnici industrijske željeznice, utvrđuju se općim aktom industrijske željeznice u skladu s ovim Zakonom. 
Članak 74. 
Industrijska željeznica mora željeznički promet na industrijskom kolosijeku obavljati na propisani način i uz propisane uvjete. 
Način i uvjeti za obavljanje željezničkog prometa na industrijskom kolosijeku utvrđuju se općim aktom industrijske željeznice u skladu s ovim Zakonom. 
Članak 75. 
Javno poduzeće i industrijska željeznica zajednički utvrđuju mjesto, način i uvjete za međusobnu dostavu željezničkih vozila i druge uvjete za siguran promet na industrijskom kolosijeku. 
Članak 76. 
Na industrijskom kolosijeku ne smije se obavljati promet vlakova. 
Iznimno, od odredbe stavka 1. ovoga članka, Ministarstvo pomorstva, prometa i veza može odobriti da se na pojedinim industrijskim kolosijecima obavlja i promet vlakova, ako se na tim kolosijecima može udovoljiti uvjetima za siguran promet, te po potrebi može propisati i odgovarajuće mjere sigurnosti prometa. 
Članak 77. 
Željezničko vozilo ili djelatnik industrijske željeznice mora, kada iznimno sudjeluje u prometu na željezničkoj pruzi, udovoljavati uvjetima što su ovim Zakonom propisani za željeznička vozila i izvršne djelatnike u javnom prijevozu. 
Željezničko vozilo ili djelatnik iz stavka 1. ovoga članka mogu sudjelovati u prometu na željezničkoj pruzi samo po odobrenju i uz uvjete koje odredi javno poduzeće. 
IV. POSEBNE SIGURNOSNE MJERE 
Članak 78. 
Javno poduzeće dužno je privremeno zabraniti obavljanje poslova izvršnom djelatniku: 
1) ako na provjeri znanja ne pokaže potrebno znanje za određene poslove - dok ne pokaže potrebno znanje; 
2) ako ne pristupi provjeri znanja na koju je upućen dok toj provjeri ne pristupi; 
3) ako je na temelju ocjene ovlaštene zdravstvene ustanove nesposoban za obavljenje određenih poslova - dok ta nesposobnost traje; 
4) ako ne pristupi zdravstvenom pregledu na koji je upućen - dok tom pregledu ne pristupi; 
5) ako mu je izrečena mjera zabrane obavljanja određenih poslova - dok ta zabrana traje. 
Način i postupak provedbe privremene zabrane iz stavka 1. ovoga članka utvrđuje javno poduzeće općim aktom u skladu sa zakonom. 
Članak 79. 
Ovlašteni djelatnik javnog poduzeća dužan je na mjestu dogadaja privremeno udaljiti izvršnog djelatnika od obavljanja poslova: 
1) ako pokuša obavljati, ili ako obavlja svoje poslove, a očito je toliko umoran ili bolestan, ili je u takvu duševnu stanju, ili je pod utjecajem droga ili psihoaktivnih sredstava da nije sposoban te poslove sigurno obavljati; 
2) ako na propisani način utvrdi da pokušava obavljati, ili obavlja svoje poslove, a ima alkohola u organizmu; 
3) ako odbije pristupiti ispitivanju ima li alkohola u organizmu; 
4) ako obavlja poslove duže od dopuštenog radnog vremena smjene; 
5) ako osnovano sumnja da je nepažnjom ili na koji drugi način prouzročio izvanredni događaj u kojem je najmanje jedna osoba poginula ili je ozlijeđena, ili je nastala veća materijalna šteta ili veći prekid prometa, ili je na koji drugi način ugrožena sigurnost željezničkog prometa. 
Način, postupak i ovlasti za privremeno udaljenje iz stavka 1. ovoga članka utvrđuje javno poduzeće općim aktom u skladu sa zakonom. 
Članak 80. 
Izvršni djelatnik kojem je na temelju članka 78. stavka 1. toćke 1) do 5) ovoga Zakona privremeno zabranjeno obavljati poslove, odnosno koji je na temelju članka 79. stavka 1. točke 1) do 5) ovoga Zakona privremeno udaljen od obavljanja poslova, ne smije te poslove obavljati za vrijeme trajanja zabrane, odnosno privremenog udaljenja. 
V. INSPEKCIJA 
Članak 81. 
Inspekcijski nadzor nad izvršavanjem ovoga Zakona, propisa i općih akata donesenih na temelju ovoga Zakona i drugih propisa koji se odnose na siguran tijek željezničkog prometa, obavlja inspekcija sigurnosti željezničkog prometa Ministarstva pomorstva, prometa i veza. 
Članak 82. 
Inspektor sigurnosti željezničkog prometa (u daljnjem tekstu: "inspektor") nadzire osobito: 
1) obavlja li se željeznički promet na način i uz uvjete utvrđene ovim Zakonom, propisima i općim aktima donesenim na temelju ovoga Zakona i drugim propisima; 
2) održavaju li se željezničke pruge i željeznička vozila u propisanom stanju za siguran tijek željezničkog prometa; 
3) provode li se na cestovnim i pješačkim prijelazima propisane mjere sigurnosti prometa; 
4) udovoljavaju li izvršni djelatnici i djelatnici industrijske željeznice propisanim uvjetima; 
5) da li je organizirana i da li se trajno, na propisani način, obavlja kontrola nad sigurnim tijekom željezničkog prometa i da li se poduzimaju propisane i druge potrebne mjere. 
Članak 83. 
Radi obavljanja inspekcijskog nadzora, inspektor je ovlašten pregledati željezničke pruge, željeznička vozila, obavljanje željezničkog prometa i izvođenje radova na željezničkim prugama, željezničkim vozilima i u zaštitnom pružnom pojasu, te pregledati tehničku i drugu dokumentaciju koja se odnosi na željezničke pruge, željeznička vozila, sposobnost izvršnih djelatnika, izvođenje radova na željezničkim prugama i željezničkim vozilima i obavljanje željezničkog prometa. 
Javno poduzeće, industrijska željeznica i druge pravne osobe, dužni su inspektoru ornogućiti i osigurati nesmetano obavljanje inspekcijskog nadzora. 
Članak 84. 
Inspektor je u obavljanju inspekcijskog nadzora ovlašten: 
1) privremeno zabraniti uporabu željezničke pruge ili pojedinih objekata, postrojenja ili uređaja na pruzi, industrijskog kolosijeka i željezničkog vozila, koji ne udovoljavaju propisanim uvjetima za siguran željeznički promet, ili se koriste prije obavljenog tehničkog pregleda ili bez dozvole za uporabu; 
2) obustaviti izvršenje naređenja ili zabraniti daljnje poduzimanje nepravilnih radnji, kojima bi se mogla ugroziti sigurnost željezničkog prometa; 
3) narediti da se u određenom roku uklone nepravilnosti i nedostaci u obavljanju željezničkog prometa, na željezničkim prugama, industrijskim kolosijecima i željezničkim vozilima, te po potrebi odrediti mjere sigurnosti koje privremeno treba poduzeti; 
4) privremeno obustaviti radove koji se izvode na željezničkoj pruzi. u zaštitnom pružnom pojasu ili na željezničkom vozilu, ako bi se njihovim izvođenjem mogla ugroziti sigurnost željezničkog prometa, ili se izvode bez odobrenja ako je ono propisano, a i kad se izvode bez poduzetih mjera za sigurnost želježničkog prometa; 
5) narediti odnosno zahtijevati da se privremeno zabrani rad izvršnom djelatniku ili djelatniku industrijske željeznice, ili da se privremeno udalji od obavljanja određenih poslova u željezničkom prometu, ili da pristupi ispitivanju ima li alkohola u organizmu, a i da se uputi na izvanrednu provjeru zdravstvene sposobnosti ili znanja, u prilikama i na način utvrđen ovim Zakonom; 
6) uzimati izjave i saslušavati izvršitelja povrede propisa i utvrđivati identitet osoba. 
Inspektor je ovlašten poduzimati i druge mjere u skladu sa zakonom i propisom donesenim na temelju zakona. 
Ukoliko nađe da je povrijeden ovaj Zakon ili drugi propis koji se odnosi na siguran tijek željezničkog prometa, inspektor ima pravo i dužnost podnijeti zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka, prijavu zbog privrednog prijestupa odnosno kaznenog dijela. 
Članak 85. 
Zabrane, naredbe i druge mjere inspektor određuje pisanim rješenjem. 
Iznimno, od odredbe stavka 1. ovoga članka, kad se moraju poduzeti hitne mjere radi otklanjanja neposredne opasnosti za sigurnost željezničkog prometa. inspektor može donijeti rješenje i usmeno. 
Javno poduzeće, industrijska željeznica i druge pravne i fizičke osobe dužne su postupiti po rješenju inspektora u zadatom roku. 
Članak 86. 
Protiv rješenja inspektora nije dopuštena žalba. Protiv rješenja iz stavka 1. ovoga članka može se pokrenuti upravni spor. 
Tužba se podnosi Upravnom sudu u roku od 30 dana od dana dostave rješenja. 
Članak 87. 
Javno poduzeće i industrijska željeznica dužni su inspekciji sigurnosti željezničkog prometa pravovremeno, bez posebnog zahtjeva dostavljati: 
1) opće akte donesene na temelju ovoga Zakona i opće akte, odnosno upute kojima je detaljnije razrađeno provodenje pojedinih propisa donesenih na temelju ovoga Zakona; 
2) utvrđeni vozni red vlakova; 
3) obavijest o izvođenju radova na željezničkoj pruzi i u zaštitnom pružnom pojasu, koji ugrožavaju sigurnost željezničkog prometa; 
4) obavijest o izvanrednom događaju u kojem je najmanje jedna osoba poginula ili je ozlijeđana, ili je nastala veća materijalna šteta ili veći prekid prometa; 
5) obavijest o početku uporabe u prometu željezničkih pruga ili pojedinih objekata, postrojenja ili uređaja na pruzi i željezničkih vozila. 
Na zahtjev inspekcije sigurnosti željezničkog prometa, javno poduzeće i industrijska željeznica dužni su dostaviti u zadanom roku i druge akte ili podatke koji se odnose na željeznički promet. 
Članak 88. 
Inspekcija sigurnosti željezničkog prometa može ovlastiti stručnjake drugih tijela i ustanova, odnosno drugih pravnih osoba, da izvrše pojedine radnje u svezi s obavljanjem inspekcijskog nadzora, ako je za njihovo izvršenje potrebna posebna stručnost ili oprema. 
VI. KAZNENE ODREDBE 
Članak 89. 
Novčanom kaznom od 50.000 do 500.000 hrvatskih dinara kaznit će se za privredni prijestup javno ili drugo poduzeće: 
1) ako ne organizira ili ako trajno ne obavlja kontrolu nad sigurnim tijekom prometa (članak 6. stavak 1.); 
2) ako između pruge i ceste ne postavi sigurnosne ograde (članak 14. stavak 3.); 
3) ako postavi, ili izvede, ili koristi cjevovode ili električne ili druge zračne vodove, ili podzemne kabele ili druge slične instalacije tako da ugrožavaju sigurnost prometa, ili ometaju njegovo obavljanje i razvoj, ili ako te instalacije postavi bez suglasnosti ili protivno utvrđenim uvjetima (članak 15. stavak 1. i 2.); 
4) ako željezničku prugu ne održava u stanju za siguran tijek prometa (članak 19. stsvak 1.); 
5) ako željezničku prugu ne opremi propisanim signalima ili signalnim oznakaina (članak 39. stavak 1.); 
6) ako na pješačkom prijelazu ne postavi mimoilazne zaštitne ograde (članak 52. stavak 1.); 
7) ako na cestovnom ili pješačkom prijelazu ili križanju industrijskog kolosijeka s prugom gradske željeznice sigurnost prometa ne osigura na propisani način, ili ako ne poduzme druge propisane mjere, ili ako taj prijelaz ili križanje ne održava u stanju za siguran tijek prometa (članak 56. stavak 1. i 2.); 
8) ako s obiju strana cestovnog prijelaza na elektrificiranoj pruzi ne postavi na propisanoj udaljenosti zaštitne zapreke (članak 57. stavak 1.); 
9) ako pravovremeno ne poduzme potrebne mjere tehničke i fizičke zaštite željezničkih pruga, ili objekata na pruzi, za osiguravanje sigurnog tijeka prometa na mjestima odrona, bujica, ili na mjestima izloženim vijavicama ili jakim vjetrovima, na kojima može doći do ometanja ili ugrožavanja željezničkog prometa (članak 70.). 
Za privredni prijestup iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba u javnom ili drugom poduzeću novćanom kaznom od 10.000 do 50.000 hrvatskih dinara. 
Članak 90. 
Novčanom kaznom od 40.000 do 400.000 hrvatskih dinara kaznit će se za privredni prijestup javno ili drugo poduzeće: 
1) ako počne koristiti u prometu prototip željezničkog vozila bez odobrenja za uporabu (članak 22. stavak 1.); 
2) ako prototip u prometu ne koristi uz propisane uvjete, ili ako prototip ne prestane koristiti protekom roka važnosti privremenog odobrenja za uporabu (članak 23. stavak 5.); 
3) ako počne koristiti u prometu željezničko vozilo koje nije tehnički pregledano (članak 25. stavak 1.); 
4) ako izda potvrdu o tehničkoj ispravnosti za željezničko vozilo koje nije tehnički pregledano, ili za koje nije utvrđeno da udovoljava propisanim uvjetima (članak 25. stavak 2.); 
5) ako željezničko vozilo koje koristi u prometu ne održava u stanju za siguran tijek prometa (članak 27. stavak 1.). 
Za privredni prijestup iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba u javnom ili drugom poduzeću novčanom kaznom od 7.000 do 35.000 hrvatskih dinara. 
Članak 91. 
Novčanom kaznom od 10.000 do 100.000 hrvatskih dinara kaznit će se za prekršaj javno ili drugo poduzeće ili druga pravna osoba: 
1) ako u pružnom pojasu gradi objekte ili postrojenja, koja služe utovaru i istovaru stvari, bez prethodne suglasnosti ili protivno utvrđenim uvjetima (članak 16. stavak 1. i 2.); 
2) ako ne osigura siguran željeznički promet na mjestu izvođenja radova na željezničkoj pruzi, ili ako ne poduzme mjere za sigurnost djelatnika koji te radove izvode, ili ako nakon završenih radova na željezničkoj pruzi s pruge ne ukloni ostatke materijala, ili sredstva rada ili druge predmete, ili ako ne postavi ili ako ne stavi u uporabu signalnosigurnosne i druge uređaje i postrojenja koji su za vrijeme radova bili privremeno uklonjeni odnosno isključeni iz uporabe (članak 18. stavak 1. i 2.); 
3) ako ne vodi evidenciju ili druge tehničke podatke o željezničkim prugama (članak 20. stavak 1.); 
4) ako ne vodi evidenciju ili druge tehničke podatke o željezničkim vozilima (članak 28. stavak 1.); 
5) ako za promet svakog vlaka ne utvrdi vozni red, ili ako unaprijed ne utvrdi vozni red vlakova za javni prijevoz, ili ako ne utvrdi rok u kojem vozni red važi (članak 29. stavak l. i 2.); 
6) ako promet vlakova ne obavlja prema utvrđenom voznom redu, ili ako ne poduzima mjere potrebne za njegovu sigurnu, urednu i nesmetanu provedbu (članak 29. stavak 4.); 
7) ako vozni red vlakova za redoviti prijevoz putnika ne objavi najmanje 15 dana prije dana od kojeg važi (članak 30. stavak 1.); 
8) ako ukine vozni red vlakova za redoviti prijevoz putnika u roku u kojem važi (članak 31. stavak 1.); 
9) ako željeznički promet ne obavlja na način i uz uvjete što su propisani za obavljanje sigurnog tijeka željezničkog prometa, ili prema drugim propisanim uvjetima (članak 32. stavak 1.); 
10) ako unutrašnjost vagona u vlaku za prijevoz putnika noću, a u tunelima u kojima vožnja traje duže od tri minute i danju, ne osvijetli, ili ako unutrašnjost vagona ne zagrije na najmanje + 18oC ako je vanjska temperatura niža od + 12oC, ili ako vlak za prijevoz putnika sa strane ne obilježi putokaznim pločama, ili ako u vagonu za prijevoz putnika ne obilježi sjedalo za težeg invalida (članak 33. stavak 1., 2. i 3.); 
11) ako prijevoz putnika i stvari obavlja željezničkim vozilom koje za te svrhe konstrukcijski nije namijenjeno, ili ako prijevoz opasnih tvari ne obavlja u skladu sa zakonom i drugim propisima o prijevozu tih tvari (članak 34. stavak 1. i 2.; 
12) ako prevozi ili koristi željezničko vozilo koje, s teretom ili bez tereta, glede profila vozila, osovinskog opterećenja, opterećenja po dužinskom metru, konstrukcijskih, tehničkih ili drugih svojstava ne udovoljava propisanim uvjetima za željezničku prugu, ili drugim propisanim uvjetima za željeznička vozila, ili ako takvo vozilo iznimno prevozi ili koristi protivno utvrđenim posebnim uvjetima za siguran željeznički promet (članak 35. stavak 1. i 2.); 
13) ako o prometu vlakova ne vodi evidenciju i druge podatke važne za siguran tijek prometa (članak 36. stavak 1.); 
14) ako propisanim signalima ili signalnim oznakama ne označi privremene zabrane, ili ograničenja, ili druge opasnosti u prometu, ili ako te signale, ili signalne oznake ne ukloni čim prestanu razlozi zbog kojih su postavljeni (članak 39. stavak 2.); 
15) ako vlak u prometu ne označi propisanim signalima (članak 40.); 
16) ako željeznički promet ne obavlja prema propisanim signalnim znacima i signalnim oznakama u skladu s prometnim i signalnim pravilima (članak 41.); 
17) ako na željezničkoj pruzi ispred cestovnog ili pješačkog prijelaza ne postavi propisanu signalnu oznaku, ili ako tu oznaku ne prevuče reflektirajućom tvari (članak 54. stavak 1. i 2.); 
18) ako preko cestovnog prijelaza prijeđe sa vozilom, koje se kreće na cesti s dozvolom za izvanredni prijevoz, bez suglasnosti ili protivno utvrđenim uvjetima (članak 58.); 
19) ako je obaviještena o izvanrednom događaju u kojem je bilo ozlijeđenih ili poginulih osoba, a o tom odmah ne obavijesti zdravstvenu ustanovu, ili ako ne poduzme mjere za spašavanje i pružanje pomoći ozlijeđenim osobama u izvanrednim događajima (članak 59. stavak 3. i 4.); 
20) ako vučno vozilo, ili vlak za prijevoz putnika, ili službeno mjesto na pruzi ne opremi priborom za prvu pomoć (članak 61. stavak 1.); 
21) ako ne poduzme mjere za uspostavu prometa, koji je prekinut radi izvanrednog događaja, u što kraćem roku (članak 62.); 
22) ako ne obavijesti nadležnu policijsku stanicu odnosno policijsku upravu o izvanrednom događaju u kojem je bilo poginulih, ili ozlijeđenih osoba, ili je nastala veća materijalna šteta (članak 63. stavak 1.); 
23) ako ne utvrdi uzrok, okolnosti u kojima je nastao, posljedice i odgovornost za izvanredni događaj, ili ako ne poduzme mjere za spriječavanje nastanka izvanrednih događaja (članak 64. stavak 1.); 
24) ako ne održava unutarnji red u željezničkom prometu (članak 68. stavak 1.); 
25) ako industrijski kolosijek ne udovoljava propisanim uvjetima za sigurno obavljanje željezničkog prometa (članak 72. stavak 1.); 
26) ako ne održava industrijski kolosijek u stanju za sigurno obavljanje prometa (članak 72. stavak 3.); 
27) ako željezničko vozilo ne udovoljava propisanim uvjetima za sigurno obavljanje željezničkog prometa, ili ako to vozilo ne održava (članak 73. stavak 1 ); 
28) ako ne obavlja željeznički promet na industrijskom kolosijeku na propisani način i uz propisane uvjete (članak 74. stavak 1.); 
29) ako promet vlakova na industrijskom kolosijeku obavlja bez odobrenja, ili ako odobreni promet vlakova ne obavlja prema propisanim mjerama sigurnosti prometa (članak 76. stavak 1 i 2.); 
30) ako željezničko vozilo, ili djelatnik industrijske željeznice, kada iznimno sudjeluje u prometu na željezničkoj pruzi ne udovoljava propisanim uvjetima, ili ako nema odobrenje, ili se ne pridržava uvjeta koje odredi javno poduzeće (članak 77. stavak 1. i 2.); 
31) ako inspektoru ne omogući, ili ne osigura nesmetano obavljanje inspekcijskog nadzora (članak 83. stavak 2.); 
32) ako ne postupi po rješenju inspektora u zadatom roku (članak 85. stavak 3.); 
Za prekršaj iz stavka 1. ovog članak kaznit će se i odgovorna osoba u javnom ili drugom poduzeću ili drugoj pravnoj osobi novčanom kaznom od 5.000 do 25.000 hrvatskih dinara. 
Članak 92. 
Novćanom kaznom od 5.000 do 50.000 hrvatskih dinara kaznit će se za prekršaj javno ili drugo poduzeće: 
1) ako izvršni djelatnik nema propisano obrazovanje, ili nije svladao program stručne izobrazbe, ili nije položio stručni ispit za poslove koje obavlja (članak 43. stavak 1.); 
2) ako izvršnog djelatnika na određenim poslovima stručno ne usavršava odnosno ne podučava, ili ako njegovo znanje ne provjerava (članak 43. stavak 2.); 
3) ako izvršni djelatnik ili osoba na stručnoj izobrazbi, ovisno od poslova koje obavlja, ne udovoljava propisanim zdravstvenim uvjetima, ili ako zdravstvenu sposobnost izvršnog djelatnika ne provjerava (članak 44. stavak 1. i 2.); 
4) ako dopusti da reguliranje prometa, ili upravljanje vučnim vozilom obavlja osoba koja nije stekla pravo na obavljanje tih poslova (članak 47. stavak 1.); 
5) ako rasporedi, ili ako dopusti izvršnom djelatniku da radi protivno odredbama općeg akta iz članka 48. stavka 6. (članak 48. stavak 7.); 
6) ako na određenim poslovima izvršni djelatnik nije osposobljen za pružanje prve pomoći (članak 60. stavak 1.); 
7) ako djelatnik industrijske željeznice ne udovoljava propisanim uvjetima (članak 73. stavak 2.); 
8) ako privremeno ne zabrani obavljanje određenih po slova izvršnom djelatniku u prilikama propisanim u članku 78. stavku 1. točki 1) do 5) ovoga Zakona (članak 78. stavak 1.). 
Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba u javnom ili drugom poduzeću novčanom kaznom od 3.000 do 15.000 hrvatskih dinara. 
Članak 93. 
Novčanom kaznom od 3.000 do 15.000 hrvatskih dinara kaznit će se za prekršaj djelatnik ovlašten za obavljanje kontrole, ili drugi ovlašteni djelatnik odgovoran za siguran tijek prometa; 
1) ako ne organizira, ili ako trajno ne obavlja kontrolu nad primjenom odredaba ovoga Zakona, propisa i općih skata donesenih na temelju ovoga Zakona, ili drugih propisa o obavljanju željezničkog prometa, ili ako ne poduzima mjere u svezi s primjenom odredaba ovoga Zakona (članak 66. stavak 1.); 
2) ako, privremeno ne udalji izvršnog djelatnika od obavljanja poslova u željezničkom prometu u prilikama utvrđenim u članku 79. stavku 1. točki 1) do 5) ovoga Zakona (članak 79. stavak 1.). 
Članak 94. 
Novčanom kaznom od 2.000 do 10.000 hrvatskih dinara kaznit će se za prekršaj izvršni djelatnik: 
1) ako uzima alkoholna pića ili ako poćne obavljati svoje poslove a ima alkohola u organizmu (članak 46. stavak 1.); 
2) ako odbije pristupiti ispitivanju ima li alkohola u organizmu (članak 46. stavak 2.); 
3) ako se zatekne, ili ako naiđe na mjesto izvanrednog događaja u kojem je bilo poginulih ili ozlijeđenih osoba, a ne sudjeluje u njihovu spašavanju, ili ako o tome izvanrednom događaju odmah ne obavijesti javno poduzeće (članak 59. stavak 1.); 
4) ako se ne pridržava odredaba ovoga Zakona, propisa ili općih akata donesenih na temelju ovoga Zakona o prometnim i signalnim pravilima, o održavanju željezničkih pruga i željezničkih vozila, ili o radnom vremenu i trajanju odmora između dvije uzastopne smjene (članak 65. stavak 1.); 
5) ako obavlja poslove za vrijeme dok mu je obavljanje tih poslova zabranjeno ili je s tih poslova privremeno udaljen (članak 80.). 
Članak 95. 
Novčanom kaznom od 2.000 do 10.00 hrvatskih dinara kaznit će se za prekršaj osoba: 
1) ako prelazi željezničku prugu izvan cestovnog ili pješačkog prijelaza (članak 50. stavak 1); 
2) ako se zatekne, ili ako naiđe na mjesto izvanrednog događaja u kojem je bilo poginulih ili ozlijeđenih osoba, a ne sudjeluje u njihovu spašavanju, ili ako o tom izvanrednom događaju odmah ne obavijesti javno poduzeće (članak 59. stavak 2.); 
3) ako pristupi, ili ako se kreće na željezničkom području na mjestima koja za to nisu određena, ili ako se na mjestima predviđenim za kretanje na željezničkom području ili u vlaku ne pridržava unutarnjeg reda u željezničkom prometu (članak 67. stavak 1. i 2); 
4) ako postupi protivno odredbama članka 69. stavka 1., 2. i 3. (članak 69. stavak 1., 2. i 3.). 
Članak 96. 
Uz kaznu za prekršaj iz članka 94. ovoga Zakona, poćinitelju prekršaja može se izreći zaštitna mjera zabrane obavljanja poslova izvršnog djelatnika ik trajanju od tri mjeseca do jedne godine. 
VII. PRIJELAZNE I ZAVR(NE ODREDBE 
Članak 97. 
Akt o razvrstavanju željezničkih pruga prema odredbama članka 8. stavka 3 i 4 ovoga Zakona, nadležna tijela dužna su donijeti u roku 6 mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona. 
Članak 98. 
Usklađivanje postojećih križanja željezničkih pruga i cesta s uvjetima utvrđenim u članku 49. stavku 1. i 2. ovoga Zakona, mora se obaviti u skladu s planovima razvoja i održavanja željezničke infrastrukture odnosno cesta. 
Članak 99. 
Osposobljavanje izvršnih djelatnika za pružanje prve pomoći, utvrđeno u članku 60. stavku 1 ovoga Zakona, mora se obaviti u roku jedne godine od dana stupanja na snagu ovoga Zakona. 
Članak 100. 
Ministar pomorstva, prometa i veza u roku jedne godine od dana stupanja na snagu ovoga Zakona donijet će propise iz članka 9. stavka 3., članka 21. stavka 2., članka 26. stavka 2., članka 32. stavka 2., članka 42. stavka 2., članka 49. stavka 3., članka 55. stavka 2. i članka 56. stavka 2. ovoga Zakona. 
Do stupanja na snagu propisa iz stavka 1. ovoga članka osim naredbi koje su suprotne ovom Zakonu, ostaju na snazi : 
1) Pravilnik o tehničkom pregledu i predaji prometu prototipova željezničkih vozila ("Narodne novine", br. 1/76.); 
2) Pravilnik o preglednosti na željezničku prugu s oboje strane ceste i načinu osiguranja cestovnih prijelaza i križanja gradskih željeznica s prigradskim i industrijskim žeIjeznicama ("Narodne novine", br. 16/81. i 34/90.); 
3) Pravilnik o kriterijima za utvrđivanje mjesta križanja željezničke pruge s cestama ("Narodne novine", br. 16/81.); 
4) Propisi iz članka 5. Zakona o preuzimanju zakona iz oblasti prometa i veza koji se u Republici Hrvatskoj primjenjuju kao republički zakoni ("Narodne novine", br. 53/91.). 
Članak 101. 
Ministar zdravstva u roku jedne godine od dana stupanja na snagu ovoga Zakona donijet će propis iz članka 44. stavka 5. i članka 46. stavka 4. ovoga Zakona. 
Do stupanja na snagu propisa iz stavka 1. ovoga članka, osim odredbi koje su suprotne ovom Zakonu, ostaju na snazi propisi iz članka 3. i 5. Zakona o preuzimanju zakona iz oblasti prometa i veza koji se u Republici Hrvatskoj primjenjuju kao republički zakoni ("Narodne novine", br. 53/91.). 
Članak 102. 
Ovlašćuje se nadležni ministar da u propisima iz članka 100. i 101. ovoga Zakona može propisati prekršaje, novčane kazne za prekršaje i zaštitne mjere. 
Članak 103. 
Javno poduzeće u roku jedne godine od dana stupanja ovoga Zakona donijet će opće akte iz članka 6. stavka 2., članka 9. stavka 4., članka 19 stavka 2, članka 21. stavka 3., članka 27. stavka 2., članka 30. stavka 3., članka 35. stavka 3., članka 38. stavka 3., članka 43 stavka 4., članka 48. stavka 6., članka 51. stavka 5., članka 61. stavka 2., članka 64. stavka 2. i članka 68. stavka 4. ovoga Zakona. 
Opće akte iz stavka 1. ovoga članka javno poduzeće donosi u suglasnosti s Ministarstvom pomorstva, prometa i veza, ako ovim zakonom nije drugačije određeno. 
Do stupanja na snagu općih akata iz stavka 1. ovoga članka, osim odredbi koje su suprotne ovom Zakonu ostaju na snazi propisi iz članka 5. Zakona o preuzimanju zakona iz oblasti prometa i veza koji se u Republici Hrvatskoj primjenjuju kao republički zakoni ("Narodne novine", br. 53/91.). 
Opći akti iz stavka 1. ovoga članka objavljuju se u službenom glasilu javnog poduzeća. 
Članak 104. 
Javno poduzeće i industrijske željeznice dužni su odgovarajuće opće akte, čije donošenje nije utvrđeno ovim Zakonom, uskladiti s odredbama ovoga Zakona u roku jedne godine od dana stupanja na snagu ovoga Zakona. 
Članak 105. 
Stupanjem na snagu ovoga Zakona prestaje važiti odredba točke 1. stavka t. članka 1. Zakona o preuzimanju zakona iz oblasti prometa i veza koji se u Republici Hrvatskoj primjenjuju kao republički zakoni ("Narodne novine", br. 53/91.). 
Članak 106. 
Na dan stupanja na snagu ovoga Zakona prestaju važiti odredbe članka 24., 25., 26., 27., 30., 31. i 36. Zakona o hrvatskim željeznicama (Narodne novine", br. 42/90., 61/91., 19/92. i 54/92.). 
Članak 107. 
Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u "Narodnim novinama". 
Klasa: 341-06/92-01/01 
Zagreb, 5. studenoga 1992. 
ZASTUPNIČKI DOM SABORA REPUBLIKE HRVATSKE 
Predsjednik Zastupničkog doma Sabora 
Stjepan Mesić, v. r.