Zakon o sestrinstvu i drugi propisi Republike Hrvatske

Brzi pretpregled sadržaja

Zakon o sestrinstvu

HRVATSKI SABOR
1710
Na temelju članka 88. Ustava Republike Hrvatske, donosim
ODLUKU
O PROGLAŠENJU ZAKONA O SESTRINSTVU
Proglašavam Zakon o sestrinstvu, koji je donio Hrvatski sabor na sjednici 17. srpnja 2003.
Broj: 01-081-03-2666/2
Zagreb, 23. srpnja 2003.
Predsjednik
Republike Hrvatske
Stjepan Mesić, v. r.
ZAKON
O SESTRINSTVU
I. OPĆE ODREDBE
Članak 1.
Ovim se Zakonom uređuju sadržaj i način djelovanja, standard obrazovanja, uvjeti za obavljanje djelatnosti, dužnosti, kontrola kvalitete i stručni nadzor nad radom medicinskih sestara u Republici Hrvatskoj.
Odredbe ovoga Zakona koje se odnose na medicinske sestre na odgovarajući način primjenjuju se i na osobe sa zanimanjem medicinski tehničar.
Članak 2.
Medicinske sestre su zdravstveni radnici i njihova je djelatnost sastavni dio zdravstvene djelatnosti od interesa za Republiku Hrvatsku, a obavlja se pod uvjetima i na način propisan ovim Zakonom.
II. DJELATNOST MEDICINSKIH SESTARA
Članak 3.
Djelatnost medicinskih sestara obuhvaća sve postupke, znanja i vještine zdravstvene njege.
Medicinska sestra u provođenju svoje djelatnosti dužna je primjenjivati svoje najbolje stručno znanje, poštujući načela prava pacijenata, etička i stručna načela koja su u funkciji zaštite zdravlja stanovništva i svakog pacijenta osobno.
Medicinska sestra je kao profesionalnu tajnu dužna čuvati sve podatke o zdravstvenom stanju pacijenta.
Članak 4.
Medicinske sestre svoju djelatnost provode na svim razinama zdravstvene zaštite, sukladno standardima koje će pravilnikom utvrditi ministar nadležan za zdravstvo.
Medicinske sestre mogu svoju djelatnost provoditi i izvan sustava zdravstvene zaštite pod uvjetima iz članka 14. stavka 2. ovoga Zakona.
Članak 5.
Zdravstvena njega jest javna djelatnost te podliježe kontroli zadovoljenja standarda obrazovanja.
Članak 6.
Provođenje zdravstvene njege mora se temeljiti na potrebama stanovništva, a u skladu s planom i programom mjera zdravstvene zaštite.
III. OBRAZOVANJE
Standard obrazovanja medicinskih sestara
Članak 7.
Temeljnu naobrazbu medicinske sestre stječu uspješnim završavanjem srednjoškolskoga obrazovnog programa za zanimanje medicinska sestra, u skladu s važećim propisima Republike Hrvatske.
Članak 8.
Studij sestrinstva jest viša razina obrazovanja medicinskih sestara i smatra se nastavkom obrazovanja koje osigurava visoku razinu naobrazbe, sukladno propisima o visokim učilištima.
Dodatno usavršavanje medicinskih sestara
Članak 9.
Dodatno usavršavanje medicinskih sestara provodi se u slučaju kada opseg i složenost poslova i očekivanih rezultata zahtijevaju dodatnu edukaciju, odnosno specijalizaciju iz određenoga područja zdravstvene zaštite.
Dodatno usavršavanje provodi se u svrhu poboljšanja kvalitete i učinkovitosti rada medicinskih sestara.
Članak 10.
Povećana ili promijenjena složenost poslova utvrđuje se na temelju sadržaja i vrste postupaka i vještina koji se očekuju od medicinske sestre na pojedinim razinama zdravstvene zaštite, a vezani su za promijenjene potrebe stanovništva i pacijenata za zdravstvenom skrbi, nova znanstvena saznanja te nove dijagnostičke i terapijske postupke.
Potrebu, sadržaj i duljinu trajanja programa dodatnog usavršavanja medicinskih sestara utvrđuje općim aktom Hrvatska komora medicinskih sestara.
Članak 11.
Dodatno usavršavanje medicinskih sestara može se provoditi u zdravstvenim ustanovama ili na visokim učilištima.
Trajno struČno usavrŠavanje
Članak 12.
Medicinske sestre dužne su stalno obnavljati stečena znanja i usvajati nova znanja u skladu s najnovijim dostignućima i saznanjima iz područja sestrinstva.
Trajno stručno usavršavanje provodi se sudjelovanjem na stručnim seminarima, tečajevima i stručnim skupovima.
Sadržaj, rokove i postupak trajnoga stručnog usavršavanja i provjere stručnosti medicinskih sestara općim aktom propisuje Hrvatska komora medicinskih sestara.
IV. UVJETI ZA OBAVLJANJE DJELATNOSTI MEDICINSKIH SESTARA
Članak 13.
Medicinska sestra koja je stekla temeljnu naobrazbu za medicinske sestre sukladno članku 7. ovoga Zakona može provoditi zdravstvenu njegu samo pod nadzorom.
Medicinska sestra iz stavka 1. ovoga članka provodi zdravstvenu njegu kao medicinska sestra – pripravnik.
Nadzor nad radom medicinske sestre – pripravnika može provoditi samo medicinska sestra koja ima pravovaljano odobrenje za samostalan rad iz članka 15. ovoga Zakona.
Članak 14. 
Voditelj tima zdravstvene njege jest medicinska sestra visoke ili više stručne spreme koja je upisana u registar medicinskih sestara pri Hrvatskoj komori medicinskih sestara (u daljnjem tekstu: registar) i kojoj je dano odobrenje za samostalan rad.
Zdravstvenu njegu kao član tima (član zdravstvenog tima u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, član tima u bolničkoj zdravstvenoj skrbi) provodi medicinska sestra koja je upisana u registar.
Pravo na upis u registar ima medicinska sestra koja je stekla temeljnu naobrazbu za medicinske sestre, obavila pripravnički staž i položila stručni ispit.
Na sadržaj, duljinu trajanja pripravničkoga staža i način polaganja stručnoga ispita za medicinske sestre primjenjuju se odredbe Zakona o zdravstvenoj zaštiti i provedbenih propisa donesenih na temelju toga Zakona.
Medicinska sestra koja obavlja zdravstvenu njegu u djelatnosti socijalne skrbi može polagati stručni ispit prema propisima iz stavka 4. ovoga članka.
Članak 15.
Pravo na samostalan rad ima medicinska sestra kojoj je dano odobrenje za samostalan rad.
Odobrenje za samostalan rad (licencu) medicinskoj sestri upisanoj u registar daje, odnosno uskraćuje upravnim aktom tijelo određeno Statutom Hrvatske komore medicinskih sestara.
Protiv upravnog akta iz stavka 2. ovoga članka nije dopuštena žalba, već se može pokrenuti upravni spor.
Medicinska sestra može obavljati djelatnost zdravstvene njege samo u okviru svoje naobrazbe i dodatnoga usavršavanja utvrđenog odobrenjem za samostalan rad.
Odobrenje za samostalan rad produljuje se svakih šest godina.
Uvjete za davanje, obnavljanje i oduzimanje odobrenja za samostalan rad medicinskih sestara propisuje općim aktom Hrvatska komora medicinskih sestara.
Na postupak obnavljanja i oduzimanja odobrenja za samostalan rad medicinskih sestara primjenjuju se odredbe stavka 2. i 3. ovoga članka.
V. DUŽNOSTI MEDICINSKIH SESTARA
Članak 16.
Dužnosti medicinske sestre su:
– primjena svih dostupnih znanja iz područja sestrinstva,
– primjena metoda rješavanja problema u provođenju zdravstvene njege koje zahtijevaju vještinu analitičkog kritičkog pristupa,
– postupanje po utvrđenim pravilima i protokolima za provođenje postupaka u zdravstvenoj njezi,
– provedba zdravstvene njege po utvrđenom planu njege,
– primjenjivanje, provođenje i evidentiranje od liječnika ordinirane lokalne, peroralne i parenteralne terapije,
– pravovremeno izvješćivanje liječnika u slučaju nastupa komplikacija primijenjene terapije,
– provedba postupaka iz područja zaštite zdravlja i prevencije bolesti,
– vođenje sestrinske dokumentacije kojom se evidentiraju svi provedeni postupci tijekom 24 sata,
– pravovremeno izvješćivanje liječnika o stanju bolesnika, posebice o promjeni zdravstvenog stanja,
– pristupanje postupku oživljavanja u slučaju odsutnosti liječnika,
– čuvanje profesionalne tajne,
– poštivanje prava bolesnika,
– poštivanje etičkog kodeksa medicinskih sestara,
– poštivanje vjerskih načela pacijenta,
– suradnja sa svim članovima tima,
– čuvanje ugleda ustanove (poslodavca),
– ekonomično i učinkovito korištenje pribora i opreme i
– djelovanje u interesu bolesnika.
Članak 17.  
Medicinska sestra obvezna je evidentirati sve provedene postupke na sestrinskoj listi za svakog pojedinog pacijenta na svim razinama zdravstvene zaštite.
Sestrinska lista iz stavka 1. ovoga članka jest skup podataka koji služe kontroli kvalitete planirane i provedene zdravstvene njege.
Sadržaj i obrazac sestrinske liste na prijedlog Hrvatske komore medicinskih sestara propisuje ministar nadležan za zdravstvo.
TeŽe povrede radnih duŽnosti
Članak 18.
Medicinska sestra čini težu povredu radne dužnosti:
– kada zbog nemara ili neznanja nepravilnim postupanjem nanese štetu zdravlju bolesnika,
– kada promjeni način i sadržaj od liječnika ordinirane terapije i
– kada namjerno učini materijalnu štetu.
Izuzetak od odgovornosti medicinske sestre
Članak 19.
Medicinska sestra ne smije provoditi postupke koji nisu u području njezine djelatnosti, a mogu izravno ili neizravno naštetiti bolesniku.
Članak 20.
U slučaju kada bolesnik svjesno odbija ordinirani postupak ili primjenu ordinirane terapije medicinska sestra je obvezna odmah izvijestiti ovlaštenoga liječnika.
Članak 21.
Medicinska sestra nije odgovorna za neprovedeni postupak u slučaju kada unatoč primjeni najboljeg znanja i vještina, poslodavac nije osigurao ordinirane lijekove, sredstva, minimalno potrebni pribor ili tehničku opremu u skladu s minimalnim standardima za provođenje uspješne zdravstvene njege.
U slučaju nemogućnosti provedbe ordiniranog postupka iz stavka 1. ovoga članka medicinska sestra obvezna je odmah pisano izvijestiti nadređenu osobu.
Članak 22.
Medicinska sestra odgovara za lakše i teže povrede radnih dužnosti određene ovim Zakonom i općim aktima Hrvatske komore medicinskih sestara pred disciplinskim tijelima Hrvatske komore medicinskih sestara.
Disciplinske mjere za lakše i teže povrede radnih dužnosti medicinske sestre utvrđuje Hrvatska komora medicinskih sestara.
VI. KONTROLA KVALITETE
Članak 23.
Kontrolu kvalitete zdravstvene njege provodi za to posebno educirana medicinska sestra kao član tima koji imenuje poslodavac u suradnji s ministarstvom nadležnim za zdravstvo i Hrvatskom komorom medicinskih sestara.
Kontrola kvalitete rada medicinskih sestara naročito obuhvaća: plan zdravstvene njege, provođenje postupaka zdravstvene njege, rezultate zdravstvene njege i utjecaj zdravstvene njege na zdravstveni status bolesnika.
VII. PRIVATNA PRAKSA
Članak 24.
Privatnu praksu može obavljati samo medicinska sestra koja ima odobrenje za samostalan rad izdano od Hrvatske komore medicinskih sestara.
Na postupak osnivanja, privremene obustave i prestanka rada privatne prakse medicinske sestre primjenjuju se odredbe Zakona o zdravstvenoj zaštiti.
VIII. HRVATSKA KOMORA MEDICINSKIH SESTARA
Članak 25.
Hrvatska komora medicinskih sestara (u daljnjem tekstu: Komora) jest strukovna samostalna organizacija medicinskih sestara sa svojstvom pravne osobe i javnim ovlastima.
Komora promiče, zastupa i usklađuje interese medicinskih sestara pred državnim i drugim tijelima u Republici Hrvatskoj i u inozemstvu.
Medicinske sestre koje obavljaju svoju djelatnost obvezno se udružuju u Komoru.
Komora ima svoj grb, znak, pečat i žigove.
Sjedište Komore je u Zagrebu.
Članak 26.
Komora obavlja sljedeće javne ovlasti:
– vodi registar svojih članova,
– daje, obnavlja i oduzima odobrenja za samostalan rad,
– obavlja stručni nadzor nad radom medicinskih sestara.
Način i uvjete pod kojima se obavlja stručni nadzor iz stavka 1. podstavka 3. ovoga članka propisuje općim aktom Komora uz suglasnost ministra nadležnog za zdravstvo.
Članak 27.
Pored javnih ovlasti iz članka 26. ovoga Zakona Komora obavlja i sljedeće poslove:
1. donosi etički kodeks medicinskih sestara,
2. surađuje s ministarstvom nadležnim za zdravstvo na svim područjima od interesa za medicinske sestre te daje stručna mišljenja kod pripreme propisa od utjecaja na struku medicinskih sestara,
3. donosi sadržaj protokola za plan i provođenje zdravstvene njege po načelima Međunarodne klasifikacije sestrinske prakse, 
4. predlaže ministru nadležnom za zdravstvo standarde i normative za djelatnost medicinskih sestara,
5. utvrđuje potrebu, sadržaj i duljinu trajanja programa dodatnog usavršavanja medicinskih sestara,
6. donosi opći akt kojim se utvrđuju sadržaj, rokovi i postupak trajnog stručnog usavršavanja i provjere stručnosti medicinskih sestara, 
7. predlaže ministru nadležnom za zdravstvo sadržaj sestrinske liste,
8. propisuje način i uvjete pod kojima se obavlja stručni nadzor nad radom medicinskih sestara,
9. utvrđuje najniže cijene zdravstvene njege za medicinske sestre izvan osnovne mreže zdravstvene djelatnosti,
10. utvrđuje cijene zdravstvene njege iz opsega privatnog zdravstvenog osiguranja,
11. obavlja stručni nadzor nad radom medicinskih sestara,
12. utvrđuje povrede radnih dužnosti medicinskih sestara,
13. utvrđuje disciplinske mjere za lakše i teže povrede radne dužnosti medicinskih sestara,
14. provodi disciplinski postupak i izriče disciplinske mjere za povrede dužnosti medicinskih sestara,
15. surađuje sa zdravstvenom inspekcijom ministarstva nadležnog za zdravstvo,
16. zastupa interese medicinskih sestara,
17. brine za pravnu pomoć svojim članovima,
18. brine o drugim interesima svojih članova,
19. koordinira odnose među članovima te aktivno sudjeluje u rješavanju eventualno nastalih sporova,
20. surađuje sa Svjetskom zdravstvenom organizacijom i drugim međunarodnim organizacijama od interesa za sestrinstvo,
21. obavlja i druge poslove određene ovim Zakonom, Statutom i drugim općim aktima Komore.
Članak 28.
Komora ima statut.
Statut je temeljni opći akt komore koji donosi Skupština Komore.
Na Statut Komore daje suglasnost ministar nadležan za zdravstvo.
Statut Komore mora sadržavati odredbe o: nazivu i sjedištu, području na kojem Komora djeluje, unutarnjem ustroju, tijelima Komore, njihovom sastavu, ovlastima, načinu odlučivanja, uvjetima i načinu izbora i opoziva, trajanju mandata te odgovornosti članova, imovini i raspolaganju s mogućom dobiti, načinu stjecanja imovine, ostvarivanju javnosti rada Komore, članstvu i članarini, pravima, obvezama i disciplinskoj odgovornosti članova, prestanku rada Komore te postupku s imovinom u slučaju prestanka rada Komore.
Članak 29.
Osnivač Komore je Ministarstvo zdravstva i Hrvatska udruga medicinskih sestara.
Članak 30.
Nadzor nad zakonitošću rada Komore u obavljanju njezinih javnih ovlasti provodi ministarstvo nadležno za zdravstvo.
U provođenju nadzora iz stavka 1. ovoga članka ministarstvo nadležno za zdravstvo može od Komore tražiti odgovarajuća izvješća i podatke.
Izvješća i podatke iz stavka 2. ovoga članka Komora je obvezna dostaviti ministru nadležnom za zdravstvo u roku od 30 dana ili u istom roku izvijestiti o razlozima zbog kojih ih nije u mogućnosti dostaviti.
Komora je obvezna ministru nadležnom za zdravstvo podnijeti godišnje izvješće o radu do 1. ožujka iduće godine, za prethodnu godinu.
Članak 31.
Komora obavještava ministarstvo nadležno za zdravstvo, druga tijela državne uprave te nadležna tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, samoinicijativno ili na njihov zahtjev o stanju i problemima u struci medicinskih sestara i o mjerama koje bi trebalo poduzeti radi unapređenja struke medicinskih sestara te radi unapređenja zdravstvene zaštite građana.
Komora surađuje s državnim tijelima i tijelima lokalne i područne (regionalne) samouprave u rješavanju problema u struci medicinskih sestara.
Komora odlučuje o suradnji s drugim komorama zdravstvenih radnika u Republici Hrvatskoj kao i sa komorama medicinskih sestara drugih država.
Članak 32.
Za ostvarivanje svojih ciljeva i izvršavanje zadaća Komora stječe sredstva:
– od upisnine,
– od članarine,
– iz drugih prihoda ostvarenih djelatnošću Komore.
Iz državnog proračuna Republike Hrvatske osiguravaju se sredstva za izvršavanje poslova iz članka 26. stavka 1. podstavka 3. ovoga Zakona koje Komora obavlja na temelju javnih ovlasti.
IX. KAZNENE ODREDBE
Članak 33.
Novčanom kaznom u iznosu od 3.000,00 do 10.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj medicinska sestra ako:
1. ne ispuni obvezu čuvanja profesionalne tajne (članak 3. stavak 3.),
2. provodi zdravstvenu njegu kao voditelj ili član tima, a nije upisana u registar (članak 14. stavak 1. i 2.),
3. obavlja samostalan rad bez odobrenja za samostalan rad (članak 15. stavak 1.),
4. u slučaju nemogućnosti provedbe ordiniranog postupka odmah pisano ne izvijesti nadređenu osobu (članak 21. stavak 2.),
5. onemogući ili ometa provođenje stručnog nadzora (članak 26. stavak 2.),
6. ne otkloni nedostatke utvrđene stručnim nadzorom.
X. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 34.
Ministarstvo zdravstva i Hrvatska udruga medicinskih sestara osnovat će Komoru u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
Ministar nadležan za zdravstvo će u suradnji s Hrvatskom udrugom medicinskih sestara u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovoga Zakona imenovati osnivački odbor Hrvatske komore medicinskih sestara.
Komora je obvezna u roku od šest mjeseci od dana osnivanja donijeti opće akte propisane ovim Zakonom i Statutom Komore.
Članak 35.
Propise za čije je donošenje ovlašten ovim Zakonom nadležni ministar donijet će u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
Članak 36.
Medicinske sestre koje provode zdravstvenu njegu kao član tima mogu i dalje obavljati djelatnost pod uvjetom upisa u registar medicinskih sestara pri Hrvatskoj komori medicinskih sestara u roku od dvije godine od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
Medicinske sestre koje obavljaju samostalan rad po do sada važećim propisima mogu i dalje obavljati djelatnost pod uvjetom da u roku od dvije godine od dana stupanja na snagu ovoga Zakona steknu odobrenje za samostalan rad.
Članak 37.
Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.
Klasa: 500-01/03-01/05
Zagreb, 17. srpnja 2003.
HRVATSKI SABOR
Predsjednik
Hrvatskoga sabora 
Zlatko Tomčić, v. r.

Brzi pretpregled sadržaja

Zakon o sigurnosnim provjerama

HRVATSKI SABOR

2729
Na temelju članka 88. Ustava Republike Hrvatske, donosim 
ODLUKU
O PROGLAŠENJU ZAKONA O SIGURNOSNIM PROVJERAMA
Proglašavam Zakon o sigurnosnim provjerama, kojega je Hrvatski sabor donio na sjednici 9. srpnja 2008. godine.
Klasa: 011-01/08-01/90
Urbroj: 71-05-03/1-08-2
Zagreb, 15. srpnja 2008.
Predsjednik
Republike Hrvatske
Stjepan Mesić, v. r.
ZAKON
O SIGURNOSNIM PROVJERAMA
I. OSNOVNE ODREDBE
Članak 1.
Ovim se Zakonom utvrđuju pojam, vrste i stupnjevi sigurnosne provjere, sigurnosne zapreke te postupak provođenja istih.
Članak 2.
Sigurnosna provjera, u smislu ovoga Zakona, je postupak kojim nadležna tijela utvrđuju postojanje sigurnosnih zapreka za fizičke i pravne osobe u slučajevima iz članka 3. ovoga Zakona.
Članak 3.
Sigurnosne zapreke kod provođenja sigurnosne provjere za pristup klasificiranim podacima utvrđene su Zakonom o tajnosti podataka.
Sigurnosne zapreke kod provođenja temeljne sigurnosne provjere jesu činjenice koje upućuju na zlouporabu ili postojanje rizika od zlouporabe radnog mjesta ili dužnosti, odnosno određenih prava ili ovlasti na štetu nacionalne sigurnosti ili interesa Republike Hrvatske.
Sigurnosne zapreke kod provođenja sigurnosnih provjera u svrhu zaštite sigurnosti štićenih osoba i objekata, jesu i činjenice koje upućuju na postojanje rizika za sigurnost štićenih osoba i sigurnost njihovih obitelji te imovine ili za sigurnost štićenih objekata.
Članak 4.
Ocjenu o postojanju sigurnosnih zapreka donosi nadležno tijelo, koje je zatražilo provođenje sigurnosne provjere, na temelju izvješća o rezultatu sigurnosne provjere dostavljenog od strane nadležne sigurnosno-obavještajne agencije.
Ukoliko donošenje ocjene o postojanju sigurnosnih zapreka ovisi isključivo o zdravstvenom stanju provjeravane osobe, podnositelj zahtjeva može zatražiti stručno mišljenje nadležne zdravstvene ustanove.
Članak 5.
Sigurnosna provjera provodi se na temelju Upitnika za sigurnosnu provjeru čiji je sastavni dio suglasnost za provođenje sigurnosne provjere.
Upitnik za sigurnosnu provjeru treba biti osobno ispunjen, a suglasnost dragovoljno i vlastoručno potpisana od strane osobe za koju se ista provodi.
Nadležna sigurnosno-obavještajna agencija neće pristupiti provođenju sigurnosne provjere ukoliko, sukladno odredbama ovoga Zakona, nije potpisana suglasnost za provođenje sigurnosne provjere.
Suglasnost za provođenje sigurnosne provjere odnosi se na provjeravanje i obradu podataka koji su u svezi s pitanjima iz sigurnosnog upitnika te na primjenu postupaka koji su za provođenje sigurnosne provjere propisani ovim Zakonom.
Članak 6.
Sigurnosnu provjeru provodi nadležna sigurnosno-obavještajna agencija.
II. VRSTE SIGURNOSNE PROVJERE
Članak 7.
Vrste sigurnosne provjere su:
– sigurnosna provjera za pristup klasificiranim podacima,
– temeljna sigurnosna provjera,
– sigurnosna provjera u svrhu zaštite sigurnosti štićenih osoba i objekata.
II. 1. Sigurnosna provjera za pristup klasificiranim podacima
Članak 8.
Sigurnosna provjera za pristup klasificiranim podacima provodi se za:
– fizičke osobe kojima je, u obavljanju poslova iz djelokruga ili dodijeljenih ovlasti, nužan pristup klasificiranim podacima stupnja tajnosti »Vrlo tajno«, »Tajno« i »Povjerljivo«,
– pravne osobe koje s državnim tijelima, tijelima jedinica lokalne i regionalne samouprave te pravnim osobama s javnim ovlastima sklapaju klasificirane ugovore stupnjeva tajnosti »Vrlo tajno«, »Tajno« i »Povjerljivo«.
Članak 9.
Zahtjev za provođenje sigurnosne provjere za fizičke i pravne osobe za pristup klasificiranim podacima, podnosi nadležnoj sigurnosno-obavještajnoj agenciji Ured Vijeća za nacionalnu sigurnost.
Zahtjev iz stavka 1. ovoga članka sadrži:
– ime i prezime osobe za koju je podnesen zahtjev,
– dužnost ili poslove u okviru kojih pristupa klasificiranim podacima,
– stupanj sigurnosne provjere,
– popunjeni upitnik uz pisanu suglasnost osobe za koju se provodi sigurnosna provjera.
Zahtjev za pravne osobe iz stavka 1. ovoga članka sadrži:
– naziv, adresu i matični broj pravne osobe,
– popunjeni upitnik za pravnu osobu,
– popunjene upitnike za zaposlenike i osobe sukladno stavku 2. ovoga članka.
Sigurnosna provjera fizičke osobe
Članak 10.
Sigurnosna provjera fizičke osobe provodi se okviru dužnosti i poslova:
– u državnim tijelima,
– pravnih i fizičkih osoba koje obavljaju poslove za državna tijela,
– na temelju međunarodnih ugovora i sporazuma koje je Republika Hrvatska zaključila s drugim državama ili organizacijama.
Članak 11.
Sigurnosna provjera za pristup klasificiranim podacima stupnja tajnosti »Vrlo tajno«, »Tajno« i »Povjerljivo« obuhvaća životno razdoblje od navršene punoljetnosti do dana kad se započinje s provođenjem sigurnosne provjere.
Sigurnosna provjera pravne osobe
Članak 12.
Sigurnosna provjera pravne osobe obuhvaća:
– provjeru vlasništva, provjeru strukture vlasništva, podatke o tvrtkama u vlasništvu, provjeru ukupnog poslovanja te financijskih obveza s obzirom na moguće sigurnosne rizike,
– sigurnosnu provjeru vlasnika, direktora, članova uprave i nadzornog odbora, udjeličara i dioničara, koji s obzirom na svoju funkciju ostvaruju pristup klasificiranim podacima,
– sigurnosnu provjeru osobe predložene za savjetnika za informacijsku sigurnost u pravnoj osobi, za njegova zamjenika te
– zaposlenike koji ostvaruju pristup klasificiranim podacima.
II. 2. Temeljna sigurnosna provjera
Članak 13.
Temeljna sigurnosna provjera provodi se za:
– osobe koje se imenuju ili su imenovane na dužnost,
– osobe koje se imenuju ili su imenovane za rukovodeće državne službenike,
– osobe koje se primaju na rad ili rade u tijelima sigurnosno-obavještajnog sustava Republike Hrvatske,
– osobe koje se primaju na rad ili rade u specijaliziranim tijelima za suzbijanje organiziranog kriminala i korupcije,
– osobe koje se primaju na rad ili rade u tijelima, objektima ili postrojenjima od posebnog značaja za nacionalnu sigurnost te za poslove tjelesnog i tehničkog osiguranja tijela, objekata, postrojenja ili sredstava od posebnog značaja za nacionalnu sigurnost,
– osobe koje se primaju na rad ili rade na poslovima tjelesnog i tehničkog osiguranja štićenih osoba i objekata,
– odgovorne osobe u pravnim osobama koje su registrirane za obavljanje poslova privatne zaštite,
– za čelnike i zaposlenike diplomatskih i konzularnih predstavništava Republike Hrvatske,
– za osobe koje se primaju na rad ili rade u ustrojstvenim jedinicama Ministarstva vanjskih poslova i europskih integracija zadužene za poslove sigurnosti,
– za strance prilikom odobravanja boravka ili primanja u hrvatsko državljanstvo,
– za članove Vijeća za građanski nadzor sigurnosno-obavještajnih agencija.
Temeljna sigurnosna provjera provodi se i za druge osobe određene posebnim zakonom ili uredbom Vlade Republike Hrvatske.
Članak 14.
Zahtjev za provođenje temeljne sigurnosne provjere nadležno tijelo podnosi nadležnoj sigurnosno-obavještajnoj agenciji.
Zahtjev iz stavka 1. ovoga članka sadrži:
– ime i prezime osobe za koju je podnesen zahtjev,
– dužnost ili poslove za koje se provodi sigurnosna provjera,
– vrstu sigurnosne provjere,
– pisanu suglasnost osobe za koju se provodi sigurnosna provjera,
– popunjeni upitnik.
II. 3. Sigurnosna provjera u svrhu zaštite sigurnosti štićenih osoba i objekata
Članak 15.
Sigurnosna provjera osoba koje imaju mogućnost neposrednog pristupa štićenim osobama i objektima obavlja se na zahtjev nadležnog tijela za poslove sigurnosti i/ili protuobavještajne zaštite štićenih osoba, primjenom postupaka za sigurnosnu provjeru za pristup klasificiranim podacima I., II. ili III. stupnja.
O stupnju sigurnosne provjere iz stavka 1. ovoga članka odlučuje nadležna sigurnosno-obavještajna agencija na temelju podataka dostavljenih od strane nadležnog tijela.
Sigurnosna provjera osoba koje imaju mogućnost neposrednog pristupa objektima, postrojenjima ili sredstvima od posebnog značaja za nacionalnu sigurnost obavlja se na zahtjev nadležnog tijela, primjenom postupaka za sigurnosnu provjeru za pristup klasificiranim podacima I., II. ili III. stupnja.
Iznimno od članka 5. ovoga Zakona, za provođenje sigurnosne provjere iz stavka 1. ovoga članka ne ispunjava se sigurnosni upitnik te se ne traži suglasnost provjeravanih osoba.
III. STUPNJEVI I POSTUPAK PROVOĐENJA SIGURNOSNE PROVJERE
Članak 16.
Stupnjevi provođenja sigurnosne provjere su:
– sigurnosna provjera I. stupnja,
– sigurnosna provjera II. stupnja,
– sigurnosna provjera III. stupnja.
Članak 17.
Ovisno o potrebi ostvarivanja pristupa klasificiranim podacima pojedinih stupnjeva tajnosti, provodit će se:
– za klasificirane podatke stupnja tajnosti »Vrlo tajno«: sigurnosna provjera I. stupnja,
– za klasificirane podatke stupnja tajnosti »Tajno«: sigurnosna provjera II. stupnja,
– za klasificirane podatke stupnja tajnosti »Povjerljivo«: sigurnosna provjera III. stupnja.
Članak 18.
Sigurnosna provjera I. stupnja provodi se na temelju Upitnika za sigurnosnu provjeru I. stupnja te primjenom postupaka:
– ostvarivanja uvida u javne izvore, službene evidencije i zbirke podataka nadležnih sigurnosno-obavještajnih agencija, drugih državnih i javnih tijela,
– ostvarivanja uvida u evidencije i zbirke osobnih podataka, poslovnu ili drugu službenu dokumentaciju koju su pravni subjekti dužni voditi sukladno zakonu,
– obveznim razgovorom s provjeravanom osobom,
– razgovorom s osobama koje kandidat u sigurnosnom upitniku navede kao osobe koje mogu potvrditi podatke iz upitnika (u daljnjem tekstu: »referentne osobe«),
– razgovorom s drugim osobama po procjeni nadležne sigurnosno-obavještajne agencije.
Članak 19.
Sigurnosna provjera I. stupnja provodi se i za supružnika ili drugu osobu koja živi u zajedničkom kućanstvu s osobom koja ima pristup klasificiranim podacima, a koji borave u inozemstvu s osobom koja je upućena na rad u civilno ili vojno tijelo međunarodnih organizacija, odnosno u hrvatsko predstavništvo pri međunarodnim organizacijama, u okviru kojeg se zahtjeva certifikat za stupanj tajnosti »Vrlo tajno«.
Sigurnosna provjera za osobe iz stavka 1. ovoga članka provodi se sukladno odredbama ovoga Zakona.
Članak 20.
Ovisno o sigurnosnoj procjeni, pored postupaka iz članka 18. ovoga Zakona, kod sigurnosne provjere I. stupnja može se primijeniti i mjera tajnog prikupljanja podataka propisana posebnim zakonom, čije je odobravanje u nadležnosti ravnatelja sigurnosno-obavještajne agencije.
Članak 21.
Sigurnosna provjera II. stupnja provodi se na temelju Upitnika za sigurnosnu provjeru II. stupnja te primjenom sljedećih postupaka:
– ostvarivanja uvida u javne izvore, službene evidencije i zbirke podataka nadležnih sigurnosno-obavještajnih agencija, drugih državnih i javnih tijela,
– ostvarivanja uvida u evidencije i zbirke osobnih podataka, poslovnu ili drugu službenu dokumentaciju koju su pravni subjekti dužni voditi sukladno zakonu,
– po procjeni nadležne sigurnosno-obavještajne agencije i razgovorom s provjeravanom osobom,
– razgovorom s drugim osobama po procjeni nadležne sigurnosno-obavještajne agencije.
Članak 22.
Sigurnosna provjera III. stupnja provodi se na temelju Upitnika za sigurnosnu provjeru III. stupnja i primjenom postupaka ostvarivanja uvida u:
– javne izvore, službene evidencije i zbirke podataka nadležnih sigurnosno-obavještajnih agencija, drugih državnih i javnih tijela,
– u evidencije i zbirke osobnih podataka, poslovnu ili drugu službenu dokumentaciju koju su pravni subjekti dužni voditi sukladno zakonu.
Članak 23.
Temeljne sigurnosne provjere provode se na osnovi Upitnika za sigurnosnu provjeru I. stupnja i primjenom postupaka propisanih za sigurnosnu provjeru za pristup klasificiranim podacima I. stupnja.
Iznimno od stavka 1. ovoga članka temeljne sigurnosne provjere za strance i za osobe koje se primaju u hrvatsko državljanstvo provode se na temelju upitnika (obrazaca) propisanih posebnim zakonom, odnosno podzakonskim aktom nadležnog tijela i primjenom postupaka za sigurnosnu provjeru za pristup klasificiranim podacima I. ili II. stupnja.
O stupnju sigurnosne provjere iz stavka 2. ovoga članka odlučuje nadležna sigurnosno-obavještajna agencija procjenom, odnosno na temelju podataka navedenih u upitniku.
Sigurnosna provjera iz članka 13. stavka 2. ovoga Zakona provodi se primjenom postupaka za sigurnosnu provjeru za pristup klasificiranim podacima II. stupnja.
Članak 24.
Kod provođenja temeljne sigurnosne provjere odluku o potrebi obavljanja razgovora s provjeravanom osobom ili s trećim osobama, koja se obavlja primjenom postupaka propisanih za sigurnosnu provjeru za pristup klasificiranim podacima I. ili II. stupnja, donosi nadležna sigurnosno-obavještajna agencija.
Članak 25.
Za temeljne sigurnosne provjere može se, uz pristanak osobe, primijeniti poligrafsko ispitivanje.
Odluku o primjeni poligrafskog ispitivanja donosi nadležna sigurnosno-obavještajna agencija.
Kod temeljnih sigurnosnih provjera, koje se provode kod prijama na rad u tijela sigurnosno-obavještajnog sustava, mogu se sukladno postupku propisanom posebnim zakonom primijeniti i mjere tajnog prikupljanja podataka.
Za ostale temeljne sigurnosne provjere mogu se primijeniti mjere tajnog prikupljanja podataka koje su u nadležnosti ravnatelja sigurnosno-obavještajnih agencija.
Poligrafsko ispitivanje se može odnositi samo na navode iz upitnika i ne može služiti kao osnova za donošenje konačne odluke o sigurnosnim zaprekama.
Članak 26.
Ukoliko je prilikom primanja na rad provedena temeljna sigurnosna provjera primjenom postupaka propisanih za sigurnosnu provjeru za pristup klasificiranim podacima I. ili II. stupnja, a osoba bude raspoređena na radno mjesto na kojem je nužan pristup klasificiranim podacima određenog stupnja tajnosti, nadležna sigurnosno-obavještajna agencija na osnovi već provedene temeljne sigurnosne provjere dostavlja Izvješće o rezultatima sigurnosne provjere Uredu Vijeća za nacionalnu sigurnost.
Ukoliko je potrebno, na zahtjev Ureda Vijeća za nacionalnu sigurnost, izvršit će se nadopuna sigurnosne provjere.
Članak 27.
Ukoliko u postupku provođenja sigurnosne provjere dođe do međusobno nepodudarnih ili do nepouzdanih podataka ili se ne prikupi dovoljno podataka za pouzdanu ocjenu o postojanju sigurnosnih zapreka, nadležna sigurnosno-obavještajna agencija može pristupiti provedbi višeg stupnja sigurnosne provjere, uz suglasnost provjeravane osobe na odgovarajućem Upitniku za sigurnosnu provjeru.
O postupku iz stavka 1. ovoga članka nadležna sigurnosno-obavještajna agencija izvijestit će podnositelja zahtjeva.
Članak 28.
Kod provođenja sigurnosne provjere, nadležna sigurnosno-obavještajna agencija provjerava da li osoba za koju se radi sigurnosna provjera održava kontakte s drugim osobama, uključujući i članove uže obitelji, koje bi mogle predstavljati sigurnosni rizik ili ugroziti nacionalnu sigurnost Republike Hrvatske.
Članak 29.
Razgovori s osobama obavljeni na temelju odredbi ovoga Zakona ne smatraju se razgovorima propisanim Zakonom o sigurnosno-obavještajnom sustavu (»Narodne novine«, br. 79/06. i 105/06.).
Zahtjev za provođenje sigurnosne provjere i Upitnik za sigurnosnu provjeru
Članak 30.
Upitnikom za sigurnosnu provjeru obuhvatit će se pitanja od značaja za utvrđivanje postojanja sigurnosnih zapreka.
Sadržaj, izgled, način ispunjavanja i postupanje s Upitnikom za sigurnosnu provjeru za fizičke i pravne osobe propisat će se uredbom Vlade Republike Hrvatske.
Članak 31.
Popunjeni i potpisani Upitnik za sigurnosnu provjeru označava se stupnjem tajnosti »Ograničeno«.
IV. OBNAVLJANJE I NADOPUNA SIGURNOSNE PROVJERE
Članak 32. 
Obnavljanje sigurnosne provjere provodi se istekom roka od 5 godina.
Postupak iz stavka 1. ovoga članka provodi se sukladno odredbama ovoga Zakona kojima se regulira provođenje sigurnosnih provjera iz članka 7. ovoga Zakona.
Članak 33.
Nadopuna sigurnosne provjere provodi se i prije isteka roka iz članka 32. ovoga Zakona, na zahtjev državnog tijela ovlaštenog za podnošenje zahtjeva za provođenje sigurnosne provjere.
Zahtjev za nadopunu sigurnosne provjere može se podnijeti ukoliko je izvješće o sigurnosnoj provjeri nepotpuno ili se dođe do novih podataka, odnosno podataka koji su bili nepoznati tijekom provođenja sigurnosne provjere.
Ukoliko nadležna sigurnosno-obavještajna agencija, u vezi s prethodno provedenom sigurnosnom provjerom, dođe do novih podataka o mogućim sigurnosnim zaprekama, dužna je o istome obavijestiti podnositelja zahtjeva.
Članak 34.
Osobe za koje je provedena sigurnosna provjera dužne su bez odgađanja prijaviti državnom tijelu ili pravnoj osobi čiji su zaposlenici sve podatke koji predstavljaju izmjenu u odnosu na odgovore navedene u Upitniku za sigurnosnu provjeru.
Državno tijelo ili pravna osoba iz stavka 1. ovoga članka, obavijestit će bez odgađanja Ured Vijeća za nacionalnu sigurnost o svakoj izmjeni podataka, ukoliko je provedena sigurnosna provjera za izdavanje certifikata.
Državno tijelo ili pravna osoba iz stavka 1. ovoga članka obavijestit će bez odgađanja nadležnu sigurnosno obavještajnu agenciju o svakoj izmjeni podataka ukoliko je provedena temeljna sigurnosna provjera ili sigurnosna provjera u svrhu zaštite sigurnosti štićenih osoba i objekata.
Neopravdano neprijavljivanje podataka iz stavka 1. ovoga članka uzet će se u obzir kod donošenja ocjene o postojanju sigurnosnih zapreka propisanih ovim Zakonom.
Nepostupanje sukladno stavku 2. i 3. ovoga članka od strane odgovorne osobe u državnom tijelu ili pravnoj osobi iz stavka 1. ovoga članka smatrat se povredom službene dužnosti.
Državna tijela ili pravne osobe iz stavka 1. ovoga članka odredit će osobu kojoj zaposlenici prijavljuju promjenu podataka iz stavka 1. ovoga članka.
V. IZVJEŠĆIVANJE O PROVEDENOJ SIGURNOSNOJ PROVJERI
Članak 35.
Po provedenoj sigurnosnoj provjeri, nadležna obavještajno-sigurnosna agencija dostavit će izvješće podnositelju zahtjeva za provođenje sigurnosne provjere.
Članak 36.
Nadležna sigurnosno-obavještajna agencija obvezna je u izvješću o sigurnosnoj provjeri navesti razdoblje i/ili podatke koje nije bila u mogućnosti provjeriti.
Članak 37.
Nadležna sigurnosno-obavještajna agencija dužna je podnositelju zahtjeva dostaviti izvješće o provedenoj sigurnosnoj provjeri I. stupnja u roku ne kraćem od 30 dana i ne dužem od 120 dana, izvješće o provedenoj sigurnosnoj provjeri II. stupnja u roku ne kraćem od 20 dana i ne dužem od 90 dana i izvješće o provedenoj sigurnosnoj provjeri III. stupnja u roku ne kraćem od 10 dana i ne dužem od 30 dana od dana primitka zahtjeva.
Članak 38.
Nadležna sigurnosno-obavještajna agencija dostavlja Uredu Vijeća za nacionalnu sigurnost izvješće o provedenoj sigurnosnoj provjeri pravne osobe iz članka 12. ovoga Zakona u roku od 120 dana od dana primitka zahtjeva.
Članak 39.
Izvješće o rezultatima sigurnosne provjere treba sadržavati i mišljenje o postojanju sigurnosnih zapreka.
Sadržaj i izgled izvješća iz stavka 1. ovoga članka mora pratiti strukturu propisanih Upitnika, a označava se najmanje stupnjem tajnosti »Povjerljivo«.
Članak 40.
Podnositelj zahtjeva za provođenje sigurnosne provjere donosi, na temelju izvješća o provedenoj sigurnosnoj provjeri, konačnu ocjenu o postojanju sigurnosnih zapreka.
Članak 41.
Iznimno od članka 35. i 39. ovoga Zakona, kad je riječ o sigurnosnim provjerama za strance koji će boraviti ili borave u Republici Hrvatskoj i za osobe koje se primaju u hrvatsko državljanstvo, nadležna sigurnosno-obavještajna agencija dostavlja podnositelju zahtjeva samo mišljenje o postojanju ili nepostojanju sigurnosne zapreke.
VI. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 42.
Sigurnosne provjere provođenje kojih je započelo prije stupanja na snagu ovoga Zakona, dovršit će se po propisima koji su važili u trenutku podnošenja zahtjeva za provođenje sigurnosne provjere.
Članak 43.
Vlada Republike Hrvatske će na prijedlog nadležnih tijela uredbom odrediti štićene objekte i osobe, odnosno postrojenja ili sredstva od posebnog značaja za nacionalnu sigurnost.
Članak 44.
Uredbe iz članka 30. i 43. Vlada Republike Hrvatske će donijeti u roku od 15 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
Članak 45.
Stupanjem na snagu ovoga Zakona prestaje važiti Uredba o sigurnosnim provjerama za pristup klasificiranim podacima (»Narodne novine«, br. 72/07.).
Članak 46.
Ovaj Zakon stupa na snagu tridesetoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.
Klasa: 200-01/08-01/03
Zagreb, 9. srpnja 2008.
HRVATSKI SABOR
Predsjednik
Hrvatskoga sabora
Luka Bebić, v. r.

 

Brzi pretpregled sadržaja

Zakon o sigurnosnim službama Republike Hrvatske

HRVATSKI SABOR
693
Na temelju članka 88. Ustava Republike Hrvatske, donosim
ODLUKU
O PROGLAŠENJU ZAKONA O SIGURNOSNIM SLUŽBAMA REPUBLIKE HRVATSKE
Proglašavam Zakon o sigurnosnim službama Republike Hrvatske, koji je donio Hrvatski sabor na sjednici 21. ožujka 2002. 
Broj: 01-081-02-1319/2
Zagreb, 26. ožujka 2002.
Predsjednik
Republike Hrvatske
Stjepan Mesić, v. r.
ZAKON
O SIGURNOSNIM SLUŽBAMA REPUBLIKE HRVATSKE
 I. TEMELJNE ODREDBE
Članak 1.
(1) Ovim se Zakonom, radi sustavnog prikupljanja, analize, obrade i ocjene podataka koji su od značaja za nacionalnu sigurnost, u cilju otkrivanja i sprječavanja radnji pojedinaca ili skupina koje su usmjerene: protiv opstojnosti, neovisnosti, jedinstvenosti i suvereniteta Republike Hrvatske, nasilnom rušenju ustroja državne vlasti, protiv Ustavom Republike Hrvatske i zakonima utvrđenih ljudskih prava i temeljnih sloboda, te osnova gospodarskog sustava Republike Hrvatske, i koji su nužni za donošenje odluka značajnih za ostvarivanje nacionalnih interesa u području nacionalne sigurnosti, osnivaju sigurnosne službe:
– Obavještajna agencija (OA),
– Protuobavještajna agencija (POA),
– Vojna sigurnosna agencija (VSA).
(2) Radi ostvarivanja suradnje Predsjednika Republike i Vlade Republike Hrvatske u usmjeravanju rada sigurnosnih službi osniva se Vijeće za nacionalnu sigurnost, a radi operativnog usklađivanja rada sigurnosnih službi osniva se Savjet za koordinaciju sigurnosnih službi.
Članak 2.
(1) Sigurnosne službe poslove iz svog djelokruga provode na temelju: Strategije nacionalne sigurnosti, Strategije obrane, Godišnjih smjernica za rad sigurnosnih službi, zakona, zahtjeva tijela državne vlasti i zahtjeva korisnika rezultata rada sigurnosnih službi.
(2) Poslove iz svog djelokruga sigurnosne službe smiju obavljati samo u skladu s Ustavom Republike Hrvatske, zakonom i propisima za provođenje zakona. Rad sigurnosnih službi nadziru Hrvatski sabor te Predsjednik Republike i Vlada Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Vlada).
II. VIJEĆE ZA NACIONALNU SIGURNOST I SAVJET ZA KOORDINACIJU SIGURNOSNIH SLUŽBI
Članak 3.
Vijeće za nacionalnu sigurnost:
– razmatra pitanja iz djelokruga rada sigurnosnih službi i načine ostvarivanja suradnje Predsjednika Republike i Vlade u usmjeravanju rada sigurnosnih službi,
– utvrđuje Godišnje smjernice za rad sigurnosnih službi i druge odluke kojima Predsjednik Republike i Vlada usmjeravaju rad sigurnosnih službi,
– utvrđuje mjere koje poduzimaju Predsjednik Republike i Vlada u vezi s rezultatima nadzora nad radom sigurnosnih službi,
– utvrđuje prijedlog sredstava za rad sigurnosnih službi koja se osiguravaju u državnom proračunu,
– razmatra i druga pitanja u vezi s radom i upravljanjem sigurnosnim službama.
Članak 4.
(1) Vijeće za nacionalnu sigurnost čine: Predsjednik Republike, predsjednik Vlade, član Vlade zadužen za nacionalnu sigurnost, ministar nadležan za poslove obrane, ministar nadležan za unutarnje poslove, ministar nadležan za vanjske poslove, ministar nadležan za pravosuđe i načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga Republike Hrvatske.
(2) U radu Vijeća za nacionalnu sigurnost sudjeluje predsjednik Hrvatskoga sabora.
(3) Sjednicu Vijeća za nacionalnu sigurnost zajednički sazivaju i pitanja o kojima će se raspravljati i odlučivati zajednički utvrđuju Predsjednik Republike i predsjednik Vlade. Sjednicom Vijeća za nacionalnu sigurnost predsjeda Predsjednik Republike, a odluke Vijeća za nacionalnu sigurnost supotpisuju Predsjednik Republike i predsjednik Vlade.
(4) U doba ratnog stanja i stanja neposredne ugroženosti opstojnosti, neovisnosti, jedinstvenosti i teritorijalne cjelovitosti Republike Hrvatske u radu Vijeća za nacionalnu sigurnost sudjeluju predsjednik odbora Hrvatskoga sabora nadležnog za nacionalnu sigurnost, ministar nadležan za financije i ministar nadležan za gospodarstvo.
 (5) Kada Vijeće za nacionalnu sigurnost raspravlja o stanju nacionalne sigurnosti u državi, osobito stanju nacionalne sigurnosti u području obrane i unutarnje politike te području zaštite ljudskih prava i temeljnih sloboda, te u slučajevima velikih prirodnih nepogoda i tehnoloških katastrofa, te kada raspravlja o prijedlogu Strategije nacionalne sigurnosti, može na svoje sjednice pozivati i druge osobe. 
(6) Vijeće za nacionalnu sigurnost pitanja značajna za svoj rad uređuje poslovnikom.
Članak 5.
(1) Radi provođenja odluka Predsjednika Republike i Vlade o usmjeravanju rada sigurnosnih službi, operativnog usklađivanja rada sigurnosnih službi, poduzimanja mjera za unaprjeđivanje rada sigurnosnih službi i organiziranja pripremanja materijala za sjednice Vijeća za nacionalnu sigurnost osniva se Savjet za koordinaciju sigurnosnih službi.
(2) Savjet za koordinaciju sigurnosnih službi čine član Vlade zadužen za nacionalnu sigurnost, kao zamjenik predsjednika Savjeta, savjetnik Predsjednika Republike za nacionalnu sigurnost, kao potpredsjednik Savjeta, ravnatelji sigurnosnih službi i predstojnik Ureda Vijeća za nacionalnu sigurnost. Sjednice Savjeta saziva i pitanja o kojima će se raspravljati i odlučivati određuje predsjednik Savjeta. Odluke Savjeta za koordinaciju sigurnosnih službi supotpisuju predsjednik Savjeta i zamjenik predsjednika Savjeta. Sjednice Savjeta mogu sazvati i pitanja o kojima će se raspravljati i odlučivati mogu odrediti Predsjednik Republike i predsjednik Vlade. Kada Predsjednik Republike sazove sjednicu Savjeta o tome obavještava predsjednika Vlade, i obratno.
(3) U radu Savjeta za koordinaciju sigurnosnih službi mogu sudjelovati, po pozivu predsjednika Savjeta, i druge osobe.
(4) Savjet za koordinaciju sigurnosnih službi pitanja značajna za svoj rad uređuje poslovnikom.
Članak 6.
(1) Radi obavljanja stručnih i administrativnih poslova za Vijeće za nacionalnu sigurnost i Savjet za koordinaciju sigurnosnih službi, obavljanja poslova koje Vijeću za nacionalnu sigurnost omogućuju analizu izvješća sigurnosnih službi i ocjenu postizanja ciljeva rada sigurnosnih službi, ocjenu provođenja odluka Predsjednika Republike i Vlade u usmjeravanju rada sigurnosnih službi, poslova koji Predsjedniku Republike i Vladi omogućuju nadzor nad radom sigurnosnih službi (osobito: nadzor zakonitosti rada, nadzor ostvarivanja propisanih ciljeva i ostvarivanja djelokruga rada, nadzor djelotvornosti i svrsishodnosti rada, nadzor korištenja potrebnih sredstava, nadzor suradnje među službama i suradnje s odgovarajućim službama drugih zemalja) osniva se Ured Vijeća za nacionalnu sigurnost.
(2) Ured Vijeća za nacionalnu sigurnost obavlja i poslove nužne za provedbu sigurnosnih mjera potrebnih za zaštitu povjerljivih informacija i dokumenata u razmjeni između Republike Hrvatske i stranih obrambenih organizacija, te distribuciju tih informacija i dokumenata među tijelima državne vlasti. U sastavu Ureda Vijeća za nacionalnu sigurnost ustrojava se Središnji registar za prijam i pohranu takovih informacija i dokumenata. Do početka rada Zavoda za informacijsku sigurnost i kripto-zaštitnu tehnologiju, Ured Vijeća za nacionalnu sigurnost obavljati će poslove iz članka 87. stavka 1. ovoga Zakona.
(3) Ured Vijeća za nacionalnu sigurnost ne smije obavljati poslove koji su prema odredbama ovoga Zakona poslovi sigurnosnih službi, ne smije u obavljanju svojih poslova primjenjivati mjere koje su ovlaštene primjenjivati sigurnosne službe, niti smije postavljati zahtjeve sigurnosnim službama u odnosu na obavljanje poslova iz njihovog djelokruga.
(4) Radom Ureda Vijeća za nacionalnu sigurnost upravlja predstojnik Ureda koji se imenuje, odnosno razrješuje rješenjem koje supotpisuju Predsjednik Republike i predsjednik Vlade. Predstojnik Ureda imenuje se na vrijeme od četiri godine. Ista osoba može na dužnost predstojnika Ureda biti imenovana najviše dva puta uzastopno. Predstojnik Ureda može prije isteka mandata biti razriješen: ako to sam zatraži; ako trajno izgubi sposobnost obavljati svoju dužnost; ako ne osigura provođenje poslova iz djelokruga Ureda; zbog povrede Ustava, zakona ili drugih propisa, zlouporabe položaja ili prekoračenja ovlasti, povrede državne, vojne ili službene tajne; te osude za kazneno djelo koje ga čini nedostojnim za obavljanje dužnosti. Predstojnik Ureda ne može biti član političke stranke.
(5) Unutarnje ustrojstvo Ureda Vijeća za nacionalnu sigurnost, poslovi njegovih ustrojstvenih jedinica, okvirni broj potrebnih službenika i namještenika za obavljanje poslova Ureda i druga pitanja od značaja za rad Ureda uredit će se uredbom koju donosi Vlada, uz prethodnu suglasnost Predsjednika Republike. Način rada, potreban broj službenika i namještenika s opisom njihovih poslova te potrebnim uvjetima za obavljanje poslova, njihovim ovlastima i odgovornostima, pravima iz radnog odnosa, te druga pitanja od značaja za rad Ureda Vijeća za nacionalnu sigurnost uredit će se Pravilnikom o unutarnjem redu koji donosi predstojnik Ureda uz suglasnost Vijeća za nacionalnu sigurnost.
(6) Na predstojnika, službenike i namještenike Ureda Vijeća za nacionalnu sigurnost odgovarajuće se primjenjuju odredbe ovoga Zakona, kojima su uređeni položaj, prava, obveze i odgovornosti i način utvrđivanja plaća dužnosnika, službenih osoba i drugih službenika i namještenika sigurnosnih službi (Glava VIII.).
III. SIGURNOSNE SLUŽBE
a) Obavještajna agencija (OA)
Članak 7.
(1) Obavještajna agencija (OA) djelovanjem u inozemstvu prikuplja, analizira, obrađuje i ocjenjuje podatke političke, gospodarske, sigurnosne i vojne prirode koji se odnose na strane države, međunarodne vladine i nevladine organizacije, političke, vojne i gospodarske saveze, skupine i osobe, osobito one koji ukazuju na namjere, mogućnosti, prikrivene planove i tajna djelovanja koja su usmjerena na ugrožavanje nacionalne sigurnosti.
(2) Obavještajna agencija (OA) u obavljanju poslova za Protuobavještajnu agenciju (POA) i u obavljanju poslova za potrebe Vojne sigurnosne agencije (VSA) može u sporazumu s njima koristiti njihove službene osobe.
(3) Obavještajna agencija (OA) skrbi o protuobavještajnoj sigurnosti državljana i institucija Republike Hrvatske u inozemstvu i u tom cilju surađuje s odgovarajućim službama Ministarstva vanjskih poslova.
b) Protuobavještajna agencija (POA)
Članak 8.
(1) Protuobavještajna agencija (POA) planira i provodi protuobavještajno djelovanje u zemlji.
(2) Protuobavještajna agencija (POA) prikuplja, analizira, obrađuje i ocjenjuje podatke o djelovanju stranih obavještajnih službi, i o djelovanju pojedinih osoba, grupa i organizacija na teritoriju Republike Hrvatske koja su usmjerena protiv nacionalne sigurnosti.
(3) Protuobavještajna agencija (POA) sudjeluje u protuobavještajnoj zaštiti i skrbi za sigurnost zaštićenih osoba, objekata i prostora određenih odlukom Vlade, te važnijih skupova i sastanaka kada to zatraži Vlada Republike Hrvatske.
(4) Ako postoje osnove sumnje da strane obavještajne službe, pojedine osobe ili grupe pripremaju ili poduzimaju radnje koje mogu dovesti do ugrožavanja nacionalne sigurnosti, Protuobavještajna agencija (POA) ovlaštena je tražiti potrebne obavijesti od ovlaštenih osoba pravnih osoba i građana i u tu svrhu ih pozivati na obavijesne razgovore, te ostvariti uvid u njihovu dokumentaciju i podatke za koje smatra da mogu pomoći u ocjeni da li postoji ugrožavanje nacionalne sigurnosti.
(5) Protuobavještajna agencija (POA) u obavljanju poslova za potrebe Vojne sigurnosne agencije (VSA) može u sporazumu s njome koristiti njezine službene osobe.
 (6) Protuobavještajna agencija (POA) u obavljanju poslova protuobavještajne zaštite, sukladno odredbama ovoga Zakona, izrađuje sigurnosne provjere osoba kojima se povjeravaju tajni podaci i predmeti posebnog interesa, osoba koje takvim podacima i predmetima mogu imati pristup, i osoba koje su zaposlene ili će se zaposliti u državnoj upravi i stručnim službama tijela državne vlasti te pravnim osobama na poslovima značajnim za nacionalnu sigurnost.
 (7) Kada Protuobavještajna agencija (POA) sazna i ocijeni da bi mjere i radnje propisane ovim Zakonom trebalo primjeniti i prema osobama iz članka 11. ovoga Zakona odmah o tome obavještava Vojnu sigurnosnu agenciju (VSA) i zajedno s njome utvrđuje način obavljanja protuobavještajnih aktivnosti.
Članak 9.
 (1) U Protuobavještajnoj agenciji (POA) ustrojava se operativno-tehnički centar za nadzor telekomunikacija koji obavlja tehničku koordinaciju s telekomunikacijskim operatorima u Republici Hrvatskoj, nadzire organizaciju informacijske sigurnosti u tijelima državne vlasti, usmjerava provedbu mjera iz područja informacijske sigurnosti i kripto-zaštitu tijela državne vlasti, te ima ovlast nadzora rada davatelja telekomunikacijskih usluga u okviru sustava nacionalne sigurnosti Republike Hrvatske.
 (2) Operativno-tehnički centar za nadzor telekomunikacija zadužen je za operativno-tehničku koordinaciju tijela koja su ovlaštena za primjenu mjera tajnog nadzora telekomunikacija sukladno ovom Zakonu i Zakonu o kaznenom postupku.
c) Vojna sigurnosna agencija (VSA)
Članak 10.
(1) Vojna sigurnosna agencija (VSA) je ustrojstvena jedinica Ministarstva obrane za planiranje i provođenje potpore Ministarstvu obrane i Oružanim snagama Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Oružane snage) za izvršenje zadaća obrane opstojnosti, suvereniteta, neovisnosti i teritorijalne cjelovitosti Republike Hrvatske.
(2) Vojna sigurnosna agencija (VSA) u obavljanju obavještajnih poslova analizira, obrađuje i ocjenjuje podatke o vojskama i obrambenim sustavima drugih zemalja, o vanjskim pritiscima koji mogu imati utjecaj na obrambenu sigurnost, o aktivnostima u inozemstvu koje su usmjerene na ugrožavanje obrambene sigurnosti zemlje, koje joj u doba mira prikuplja Obavještajna agencija (OA), dok ih u doba ratnog stanja i stanju neposredne ugroženosti opstojnosti, jedinstvenosti i teritorijalne cjelovitosti Republike Hrvatske može i sama prikupljati radom u inozemstvu.
(3) Vojna sigurnosna agencija (VSA) u obavljanju protuobavještajnih poslova prikuplja, analizira, obrađuje i ocjenjuje podatke o namjerama, mogućnostima i planovima djelovanja pojedinih osoba, grupa i organizacija u zemlji kojima je cilj ugrožavanje obrambene moći države te poduzima mjere otkrivanja, praćenja i suprotstavljanja ovakvim aktivnostima.
(4) Vojna sigurnosna agencija (VSA) sudjeluje u protuobavještajnoj zaštiti i skrbi za sigurnost štićenih pripadnika Ministarstva obrane i Oružanih snaga, te objekata i prostora koje odredi ministar obrane.
(5) Ako postoje osnove sumnje da strane sigurnosne službe, pojedine osobe ili grupe pripremaju ili poduzimaju radnje koje mogu dovesti do ugrožavanja obrambene sigurnosti zemlje, Vojna sigurnosna agencija (VSA) ovlaštena je pozivati na obavjesne razgovore pripadnike Ministarstva obrane i Oružanih snaga, te građane zaposlene u tijelima, službama ili ustanovama Ministarstva obrane i Oružanih snaga.
(6) U provođenju poslova protuobavještajne zaštite Vojna sigurnosna agencija (VSA), sukladno odredbama ovoga Zakona i odredbama posebnog zakona izrađuje sigurnosne provjere pripadnika Ministarstva obrane i Oružanih snaga i osoba koje su zaposlene u Ministarstvu obrane i Oružanim snagama.
Članak 11.
(1) Vojna sigurnosna agencija (VSA) u obavljanju protuobavještajnih poslova radnje i mjere propisane ovim Zakonom smije primjenjivati prema pripadnicima Ministarstva obrane i Oružanih snaga, te građanima zaposlenima u tijelima, službama ili ustanovama Ministarstva obrane i Oružanih snaga kada je to u vezi s obavljanjem njihovih dužnosti ili poslova i samo u prostorima i objektima Ministarstva obrane i Oružanih snaga. Kada je mjere i radnje nužno primijeniti prema ovim osobama izvan prostora u kojem obavljaju dužnosti i poslove, Vojna sigurnosna agencija (VSA) o tome obavještava Protuobavještajnu agenciju (POA) i zajedno s njom utvrđuje način obavljanja potrebnih mjera i radnji.
(2) Kada Vojna sigurnosna agencija (VSA) u obavljanju poslova prema odredbi stavka 1. ovoga članka sazna i ocijeni da bi mjere i radnje propisane ovim Zakonom trebalo primjenjivati i prema drugim osobama, odmah o tome obavještava Protuobavještajnu agenciju (POA) i zajedno s njome utvrđuje način obavljanja protuobavještajnih aktivnosti.
d) Strategijsko elektroničko izviđanje za potrebe sigurnosnih službi
Članak 12.
(1) Strategijsko elektroničko izviđanje za potrebe Obavještajne agencije (OA) i Vojne sigurnosne agencije (VSA) provodi Središnjica elektroničkog izviđanja Glavnog stožera Oružanih snaga. Planove provođenja strategijskog elektroničkog izviđanja za potrebe ovih sigurnosnih službi donosi Savjet za koordinaciju sigurnosnih službi na prijedlog ravnatelja tih službi. Za provedbu ovih planova zadužuje se ministar obrane.
(2) Ministar obrane je dužan u okviru Glavne inspekcije obrane osigurati provođenje nadzora nad zakonitošću rada Središnjice elektroničkog izviđanja Glavnog stožera Oružanih snaga i izvješća Glavne inspekcije dostavlja odboru Hrvatskoga sabora nadležnom za nacionalnu sigurnost (u daljnjem tekstu: odbor nadležan za nacionalnu sigurnost).
IV. POSLOVI I OVLASTI SIGURNOSNIH SLUŽBI
a) Prikupljanje podataka
Članak 13.
Sigurnosne službe mogu, u okviru svog djelokruga rada, prikupljati podatke od građana, korištenjem javnih izvora, uključujući uvid u registre i zbirke podataka, a mogu ih prikupljati i primjenom tajnih postupaka i mjera.
Članak 14.
(1) Sigurnosne službe mogu prikupljati podatke obavijesnim razgovorom samo uz prethodni pristanak osobe za koju se pretpostavlja da ima saznanja o podacima od interesa za nacionalnu sigurnost.
(2) Uz izričit pristanak osobe s kojom se obavlja obavijesni razgovor, obavijesni razgovor može se snimiti sredstvima za svjetlosno i zvučno snimanje.
(3) Ako se osnovano može pretpostaviti da osoba koja nije dala pristanak za obavljanje obavijesnog razgovora ima saznanja o podacima značajnim za nacionalnu sigurnost, sigurnosna služba će zatražiti od Ministarstva unutarnjih poslova da s ovakovom osobom obavi obavijesni razgovor na način propisan posebnim zakonom. U ovom obavijesnom razgovoru sudjeluje i službena osoba sigurnosne službe.
Članak 15.
(1) Sigurnosne službe mogu prikupljati podatke korištenjem tajnih suradnika. Nije dozvoljeno bilo koga prisiljavati da bude tajni suradnik sigurnosne službe.
(2) Uvjeti i način prikupljanja podataka korištenjem tajnih suradnika uređuju se naputkom ravnatelja sigurnosne službe.
Članak 16.
(1) Tijela državne uprave, tijela sudbene vlasti i pravne osobe koje vode ili upravljaju registrima i zbirkama osobnih i drugih podataka, omogućit će sigurnosnoj službi, na temelju pisanog naloga ravnatelja sigurnosne službe, pristup računalnoj ili na sličan način ustrojenoj zbirci podataka, uporabom odgovarajućih sučelja.
(2) Ako tijela i osobe iz stavka 1. ovoga članka nemaju računalne ili slične registre i zbirke podataka, omogućit će sigurnosnoj službi uvid u druge njihove registre i zbirke osobnih i drugih podataka.
b) Poduzimanje mjera tajnog prikupljanja podataka kojima se privremeno ograničavaju neka ustavna ljudska prava i temeljne slobode
Članak 17.
(1) Protuobavještajna agencija (POA) može primjenjivati mjere tajnog prikupljanja podataka kojima se privremeno ograničavaju neka ustavna ljudska prava i temeljne slobode. Vojna sigurnosna agencija (VSA) može primjenjivati mjere tajnog prikupljanja podataka kojima se privremeno ograničavaju neka ustavna ljudska prava i temeljne slobode samo pod uvjetima propisanim odredbom članka 11. ovoga Zakona.
(2) Mjere tajnog prikupljanja podataka kojima se privremeno ograničavaju neka ustavna ljudska prava i temeljne slobode mogu se provoditi ako se podaci ne mogu prikupiti na drugi način ili je njihovo prikupljanje povezano s nerazmjernim teškoćama. Ako postoji mogućnost izbora između više mjera tajnog prikupljanja podataka primijenit će se mjera kojom se manje zadire u Ustavom zaštićena prava i slobode.
(3) Mjere tajnog prikupljanja podataka jesu:
1. nadzor sredstava za tehničko komuniciranje na daljinu,
2. nadzor prometa na tranzitno-međunarodnim komunikacijskim vezama,
3. nadzor nad poštanskim pošiljkama,
4. tehničko snimanje prostora i objekata,
5. nadzirani promet predmeta i vrijednosti,
6. tajno praćenje, motrenje, svjetlosno i zvučno snimanje osoba u otvorenom prostoru i javnim mjestima.
(4) Mjere tajnog prikupljanja podataka mogu se poduzimati na temelju pisanog obrazloženog naloga za njihovo provođenje koje izdaje sudac Vrhovnog suda Republike Hrvatske. Suce ovlaštene za izdavanje pisanog naloga za provođenje mjera tajnog prikupljanja podataka određuje predsjednik Vrhovnog suda Republike Hrvatske. Pisani obrazloženi prijedlog za primjenu mjere tajnog prikupljanja podataka podnosi ravnatelj službe.
(5) Izuzeto od odredbe stavka 4. ovoga članka, ako bi odgoda provedbe mjera tajnog prikupljanja podataka onemogućila postizanje cilja, poduzimanje mjera može započeti na temelju naloga ravnatelja sigurnosne službe, koji o tome odmah izvješćuje ovlaštenog suca Vrhovnog suda Republike Hrvatske. Ovlašteni sudac Vrhovnog suda, mora u roku od 24 sata od početka primjene mjere odlučiti da li će izdati pisani nalog kojim dopušta provođenje mjere. Ako ovlašteni sudac Vrhovnog suda nije izdao pisani nalog za provođenje mjere, sigurnosna služba je dužna uništiti dokumente i sredstva na kojima su zabilježeni podaci koje je saznala u provođenju mjere i o tom sačiniti zapisnik kojeg dostavlja ovlaštenom sucu Vrhovnog suda.
(6) Kada ovlašteni sudac Vrhovnog suda Republike Hrvatske odbije izdati nalog za provođenje mjera tajnog prikupljanja podataka o razlozima odbijanja obavijestit će Vijeće za nacionalnu sigurnost i odbor nadležan za nacionalnu sigurnost.
(7) Zahtjev za poduzimanje mjera i nalog za poduzimanje mjera tajnog prikupljanja podataka moraju sadržavati oznaku mjere koja će se primjenjivati, oznaku osobe prema kojoj će se mjera primjenjivati, obrazloženje razloga zbog kojih se mjera provodi i potrebe njezinog poduzimanja i rok trajanja mjere. Ako se predlaže i dopušta poduzimanje više mjera, moraju biti navedeni podaci za svaku mjeru. Prijedlog za poduzimanje mjera i nalog za poduzimanje mjera tajnog prikupljanja podataka predstavljaju državnu tajnu. Službene i druge osobe koje sudjeluju u postupku odlučivanja i u poduzimanju mjera dužne su kao državnu tajnu čuvati sve podatke koje su saznale.
Članak 18.
(1) Mjere tajnog prikupljanja podataka iz članka 17. stavka 3. ovoga Zakona mogu trajati najdulje četiri mjeseca.
(2) Ako postoji potreba za daljnjim provođenjem mjera tajnog prikupljanja podataka mora se ishoditi novi pisani nalog koji izdaje vijeće od tri ovlaštena suca Vrhovnog suda Republike Hrvatske.
Članak 19.
 (1) Pravne osobe koje obavljaju poslove tehničkog komuniciranja na daljinu i poslove dostave poštanskih pošiljaka moraju omogućiti sigurnosnim službama provedbu mjera tajnog prikupljanja podataka, u skladu s ovim Zakonom i drugim propisima.
(2) Pravne osobe iz stavka 1. ovoga članka dužne su osigurati sigurnosnim službama uvjete za izravan pristup objektima i tehničkoj opremi te uvjete za provedbu mjera, uporabom odgovarajućih tehničkih sučelja.
(3) Odgovorne osobe i drugi zaposlenici pravnih osoba koji imaju saznanja o primjeni mjera sigurnosnih službi prema odredbama ovoga članka dužni su ta saznanja čuvati kao državnu tajnu.
Članak 20.
(1) Tajno praćenje, motrenje, svjetlosno i zvučno snimanje u otvorenom prostoru i na javnim mjestima, provodi se ako je nužno za otkrivanje i bilježenje okolnosti, veza, susreta i događaja od interesa za nacionalnu sigurnost.
(2) Način provedbe mjera iz stavka 1. ovoga članka, sudjelovanje službene osobe i uporabu sredstava u provedbi ovih mjera određuje ravnatelj sigurnosne službe ili osoba koju on ovlasti.
Članak 21.
(1) Ako podaci prikupljeni primjenom mjera tajnog prikupljanja podataka ukazuju na pripremanje ili počinjenje kaznenog djela koje se progoni po službenoj dužnosti, sigurnosne službe izvješćuju Državno odvjetništvo.
(2) Obavijest iz stavka 1. ovoga članka ne smije sadržavati podatke o mjeri tajnog prikupljanja podataka niti rezultate provedbe te mjere.
(3) Ako postoji interes zaštite nacionalne sigurnosti, obaveza iz stavka 1. ovoga članka može se odgoditi odlukom glavnog državnoga odvjetnika Republike Hrvatske.
c) Evidencije podataka i njihovo korištenje
Članak 22.
(1) Sigurnosne službe uspostavljaju i vode zbirke i registre osobnih podataka i druge evidencije prikupljenih podataka i dokumenata o podacima.
(2) Osobe koje su upoznate s podacima iz evidencija sigurnosnih službi i dokumentima o tim podacima dužne su ih čuvati kao državnu tajnu.
Članak 23.
(1) Sigurnosne službe dužne su na zahtjev građana obavijestiti ga jesu li prema njemu poduzimane mjere prikupljanja podataka, te vode li se u službama evidencije o njegovim osobnim podacima, i na njegov zahtjev staviti mu na uvid dokumente o prikupljenim podacima.
(2) Sigurnosne službe nisu dužne postupiti prema odredbama stavka 1. ovoga članka:
– ako bi obavijest dovela u opasnost izvršenje zadaća sigurnosne službe,
– ako bi obavijest mogla dovesti do ugrožavanja sigurnosti druge osobe,
– ako bi obavijest mogla dovesti do štetnih posljedica za nacionalnu sigurnost ili nacionalni interes Republike Hrvatske.
(3) Čim prestanu razlozi za primjenu odredbe stavka 2. podstavka 1. i 2. ovoga članka, sigurnosna služba je dužna postupiti prema odredbi stavka 1. ovoga članka. U slučaju iz stavka 2. podstavka 3. ovoga članka sigurnosna služba nije dužna postupiti prema odredbi stavka 1. ovoga članka do isteka roka od 10 godina od dana prestanka poduzimanja mjere.
Članak 24.
(1) Podaci i dokumenti koje svojim radom prikupe sigurnosne službe mogu se koristiti samo za svrhe radi kojih su prikupljeni, a ako ukazuju na pripremanje ili počinjenje kaznenog djela koje se progoni po službenoj dužnosti sigurnosne službe će o tome izvijestiti Državno odvjetništvo. Tajnost prikupljenih podataka određuje se po odredbama Zakona o zaštiti tajnosti podatka.
(2) Dokumenti o podacima koji se ne odnose na svrhu radi koje su prikupljani uništavaju se o čemu se sastavlja zapisnik koji potpisuju osobe koje su prisustvovale uništenju dokumenata.
(3) Podaci, dokumenti i informacije koje su prikupljene na nezakonit način uništavaju se o čemu se sastavlja zapisnik koji potpisuju osobe koje su prisustvovale uništenju podataka, dokumenata i informacija.
d) Sigurnosne provjere
Članak 25.
(1) Sigurnosna provjera provodi se za čelnike i zaposlenike sigurnosnih službi, čelnike i zaposlenike Ureda Vijeća za nacionalnu sigurnost, predsjednika i članove Vijeća za nadzor sigurnosnih službi iz članka 79. ovoga Zakona, te druge osobe za koje je to određeno odredbama ovoga Zakona, u postupku njihovog imenovanja na dužnost odnosno prijama na rad. Sigurnosna provjera provodi se i za osobe koje se imenuju na dužnosti ili raspoređuju na određene poslove od posebnog značenja za nacionalnu sigurnost za koje je to određeno zakonom. Sigurnosna provjera provodi se i za osobe koje se primaju u hrvatsko državljanstvo i za strance u Republici Hrvatskoj čiji je boravak važan za sigurnost države.
(2) Sigurnosna se provjera provodi kao:
– djelomična sigurnosna provjera koja uključuje pribavljanje podataka iz registara i zbirki podataka Ministarstva unutarnjih poslova, odnosno Ministarstva obrane,
– potpuna sigurnosna provjera koja pored pribavljanja podataka prema podstavku 1. ovoga stavka, uključuje i pribavljanje podataka o zakonom propisanim zaprekama za obavljanje dužnosti odnosno poslova na koje se osoba za koju se provodi sigurnosna provjera imenuje odnosno raspoređuje, te drugih podataka nužnih za prosudbu podobnosti za obavljanje dužnosti i poslova u vezi sa zaštitom nacionalne sigurnosti.
(3) Sigurnosna služba koja provodi sigurnosnu provjeru može obaviti razgovor s osobom koja se provjerava, može saslušati osobe koje su s njom u vezi, može koristiti podatke iz službenih evidencija koja vode druge službe i tijela, a može poduzeti i postupke i mjere tajnog prikupljanja podataka. Način obavljanja sigurnosne provjere pobliže određuje ravnatelj sigurnosnih službi.
Članak 26.
(1) Sigurnosne službe mogu obavljati sigurnosnu provjeru domaćih fizičkih i pravnih osoba s kojima su sklopile ugovor o nabavi robe i usluga ili izvođenju radova za svoje potrebe, te domaćih fizičkih i pravnih osoba koje isporučuju robu i usluge ili obavljaju radove za Ministarstvo obrane i Oružane snage te Ministarstvo unutarnjih poslova.
(2) Sigurnosnu provjeru domaćih i stranih pravnih i fizičkih osoba koji isporučuju robe i usluge ili obavljaju radove za Ministarstvo obrane i Oružane snage te Ministarstvo unutarnjih poslova obavljaju Protuobavještajna agencija (POA) za domaće osobe, a Obavještajna agencija (OA) za strane osobe, u suradnji s Vojnom sigurnosnom agencijom (VSA).
e) Protuobavještajna zaštita
Članak 27.
(1) U obavljanju protuobavještajne zaštite sigurnosne službe u okviru svog djelokruga rada izrađuju sigurnosne prosudbe moguće ugroženosti štićenih osoba i objekata, obavljaju sigurnosno provjeravanje osoba koje imaju pristup štićenim osobama, objektima i prostorima, primjenjuju mjere protuprislušne zaštite za objekte i prostore te sudjeluju u planiranju, provođenju i nadzoru tehničkih i fizičkih mjera sigurnosti.
(2) Vlada određuje štićene osobe, objekte i prostore, te način primjene i provođenja mjera iz stavka 1. ovoga članka.
Članak 28.
(1) Sigurnosne službe u okviru svog djelokruga rada provode mjere protuprislušne zaštite i protuprislušnih pregleda objekata iz članka 27. ovoga Zakona, obavljaju nadzor građevinsko-tehničkih radova, tehničke dokumentacije objekata, instalacija, telekomunikacijske i informatičke opreme te sudjeluju u planiranju, provođenju i nadzoru tehničkih i fizičkih mjera sigurnosti tih objekata.
(2) Sigurnosne službe obavljaju sigurnosno provjeravanje osoba zaposlenih na poslovima fizičke i tehničke zaštite, tehničkog i informatičkog održavanja u objektima iz članka 27. ovoga Zakona, te sigurnosno provjeravanje drugih pravnih osoba i njihovih djelatnika koji sudjeluju u izvođenju poslova koji utječu na mjeru protuprislušne zaštite iz stavka 1. ovoga članka.
(3) O poslovima iz stavka 1. i 2. ovoga članka sigurnosne službe vode posebne evidencije.
Članak 29.
U provođenju protuobavještajne zaštite, Protuobavještajna agencija (POA) nadzire organizaciju i provođenje informacijske sigurnosti u tijelima državne uprave, osim u Ministarstvu obrane gdje nadzor obavlja Vojna sigurnosna agencija (VSA).
f) Mjere prikrivanja
Članak 30.
U obavljanju poslova iz svog djelokruga sigurnosne službe mogu poduzeti mjere prikrivanja vlasništva nad stvarima, mjere prikrivanja vlasništva nad pravnim osobama, mjere prikrivanja stvarnog identiteta svojih zaposlenika i drugih osoba, te mogu, kada je to potrebno uz naknadu koristiti tajne usluge pravnih i fizičkih osoba.
Članak 31.
(1) Podaci o mjerama i troškovima za provođenje mjera iz članka 30. ovoga Zakona tajni su i mogu biti dostupni tijelima i osobama određenim odlukom koju donosi Vijeće za nacionalnu sigurnost na prijedlog predsjednika Savjeta za koordinaciju sigurnosnih službi.
(2) Djelatnost i materijalno-financijsko poslovanje u prikrivnim pravnim osobama obavlja se prema propisima važećim za tu vrstu djelatnosti. Prikrivna pravna osoba ne može biti osoba koja se financira neposredno iz proračuna Republike Hrvatske. Prikrivna pravna osoba osniva se i održava iz sredstava sigurnosnih službi. Tako nastali troškovi vode se na poziciji proračuna sigurnosne službe namijenjenoj posebnim troškovima.
(3) Sva imovina prikrivne pravne osobe vlasništvo je Republike Hrvatske, a prihod nastao iz djelatnosti koristi sigurnosna služba kao sredstvo posebne namjene za obavljanje svoje djelatnosti.
Članak 32.
(1) Zaštita tajnosti identiteta osoba i drugih izvora podataka, zaštita načina na koji je podatak prikupljen, obveza je sigurnosnih službi i drugih osoba i tijela u sustavu nacionalne sigurnosti, i sigurnosne službe te druge osobe i tijela u sustavu nacionalne sigurnosti ne smiju otkriti identitet osoba i drugih izvora podatka.
(2) U slučaju oštećenja zdravlja ili smrtnog stradavanja, koji su nastali u vezi s obavljanjem poslova nacionalne sigurnosti, evidentirani tajni suradnik sigurnosne službe ostvaruje prava kao i zaposlenik sigurnosne službe.
g) Izvješćivanje
Članak 33.
(1) Sigurnosne službe o svim važnijim podacima koje su prikupile u svom radu te svojim procjenama sigurnosnih situacija izvješćuju Predsjednika Republike, predsjednika Hrvatskoga sabora, predsjednika Vlade i predsjednika Savjeta za koordinaciju sigurnosnih službi. Vojna sigurnosna agencija (VSA) izvješća dostavlja i ministru obrane, a načelniku Glavnog stožera Oružanih snaga samo kada se to odnosi na Oružane snage. Ministrima i drugim državnim dužnosnicima dostavljaju se oni podaci koji se odnose na njihov djelokrug rada.
(2) Godišnja izvješća o svom radu sigurnosne službe dostavljaju Predsjedniku Republike, predsjedniku Hrvatskoga sabora, predsjedniku odbora nadležnom za nacionalnu sigurnost, predsjedniku Vlade i predsjedniku Savjeta za koordinaciju sigurnosnih službi, a na njihov zahtjev dostavljaju im i izvanredna izvješća o stanju u području nacionalne sigurnosti u području njihovog djelokruga rada.
(3) Izvješća iz stavka 1. i 2. ovoga članka državna su tajna. Hrvatski sabor, Predsjednik Republike i Vlada mogu odlučiti da izvješća iz stavka 2. ovoga članka ili pojedini njihovi djelovi ne predstavljaju tajnu.
V. SURADNJA SIGURNOSNIH SLUŽBI
Članak 34.
(1) Sigurnosne službe surađuju u obavljanju svojih poslova.
(2) Sigurnosna služba kada prikupi podatke iz djelokruga rada druge sigurnosne službe ili kad ima saznanja koja mogu biti značajna za rad druge sigurnosne službe dužna ju je o tome izvijestiti.
(3) Sigurnosna služba može kada ocijeni da je to potrebno radi obavljanja poslova iz njezinog djelokruga tražiti od druge sigurnosne službe podatke o praćenim osobama i činjenicama koje je saznala te dokumente kojima raspolaže.
(4) Sigurnosne službe mogu ustrojavati zajednička provedbena tijela i skupine sigurnosnih službi za obavljanje pojedinih poslova iz njihovog djelokruga.
(5) Sigurnosne službe u neposrednoj suradnji ili u okviru Savjeta za koordinaciju sigurnosnih službi rješavaju moguće sukobe nadležnosti, uvažavajući zajedničke ciljeve nacionalne sigurnosti i ekonomičnosti u radu.
(6) Ako nije moguće postići potreban stupanj suradnje sigurnosnih službi i riješiti pitanja iz stavka 3., 4. i 5. ovoga članka, Savjet za koordinaciju sigurnosnih službi obavijestit će Vijeće za nacionalnu sigurnost o potrebi donošenja odluka o usklađenom djelovanju sigurnosnih službi.
Članak 35.
Svatko je dužan obavijestiti sigurnosnu službu ukoliko sazna podatke o pripremi ili izvođenju radnji za koje ocjenjuje da mogu predstavljati ugrožavanje nacionalne sigurnosti.
Članak 36.
(1) Sigurnosne službe mogu, na temelju međunarodnih obveza, surađivati sa stranim sigurnosnim i drugim odgovarajućim službama razmjenom podataka i zajedničkim provođenjem poslova iz svog djelokruga.
(2) Suradnju sa stranim sigurnosnim i drugim odgovarajućim službama sigurnosne službe ostvaruju u koordinaciji i suradnji s Obavještajnom agencijom (OA).
(3) Uspostavu i prekid suradnje s pojedinom stranom službom odobrava Vijeće za nacionalnu sigurnost, na temelju prijedloga Savjeta za koordinaciju sigurnosnih službi.
Članak 37.
(1) Sigurnosne službe mogu dostavljati stranim službama podatke o građanima Republike Hrvatske ako su im pruženi relevantni podaci da takova osoba ugrožava nacionalnu sigurnost države primatelja Podaci se neće dostaviti ako bi to bilo u suprotnosti s interesima Republike Hrvatske ili je zaštita interesa osobe o kojoj bi se dostavili podaci od veće važnosti.
(2) Dostavljeni podaci moraju se evidentirati. Zajedno s podacima primatelju se daje naputak da se dostavljeni podaci mogu koristiti samo u svrhu za koju su dostavljeni, te da sigurnosna služba koja dostavlja podatke pridržava pravo traženja povratne informacije o načinu uporabe dostavljenih podataka.
VI. USTROJSTVO I UPRAVLJANJE SIGURNOSNIM SLUŽBAMA
Članak 38.
(1) U sigurnosnim službama se mogu ustrojavati unutarnje ustrojstvene jedinice za obavljanje određenih poslova iz njihovog djelokruga i službe za obavljanje administrativnih i tehničkih poslova za potrebe sigurnosnih službi i njihovih ustrojstvenih jedinica.
(2) U Protuobavještajnoj agenciji (POA) mogu se ustrojiti područne jedinice, a u Obavještajnoj agenciji (OA) mogu se ustrojiti privremene ispostave. U Vojnoj sigurnosnoj agenciji (VSA) ustrojavaju se odjeli i ispostave na teritoriju Republike Hrvatske.
Članak 39.
(1) Unutarnje ustrojstvo sigurnosnih službi, djelokrug rada njihovih ustrojstvenih jedinica i njihovih ispostava, način upravljanja tim jedinicama i ispostavama, poslovi i okvirni broj službenih osoba (službenika koji prikupljaju, obrađuju, analiziraju sigurnosne podatke i dokumente) i drugih službenika i namještenika, izgled, sadržaj i pravo uporabe službene iskaznice i službene značke, pravo na nošenje i uporabu oružja, unutarnji nadzor rada, korištenje i raspolaganje financijskim i drugim sredstvima, ustrojavanje disciplinskih odnosno stegovnih sudova i druga pitanja od osobitog značaja za rad sigurnosne službe utvrđuje se uredbom koju donosi Vlada na prijedlog Savjeta za koordinaciju sigurnosnih službi, a uz prethodnu suglasnost Predsjednika Republike.
(2) Prijedlog uredbe iz stavka 1. ovoga članka Vojne sigurnosne agencije (VSA) utvrđuje ministar obrane.
Članak 40.
(1) Na temelju uredbe o unutarnjem ustrojstvu, pravilnikom o unutarnjem redu sigurnosne službe utvrđuje se način rada sigurnosne službe i njezinih ustrojstvenih jedinica, potreban broj službenih osoba i drugih službenika i namještenika utvrđuje se broj potrebnih službenika i namještenika s naznakom njihovih osnovnih poslova i zadaća i potrebnih uvjeta za obavljanje poslova, njihove ovlasti i odgovornosti, prava iz radnog odnosa, te druga pitanja od značaja za rad službe koja nisu uređena uredbom iz članka 39. ovoga Zakona.
(2) Pravilnike o unutarnjem redu Obavještajne agencije (OA) i Protuobavještajne agencije (POA) donosi Vlada na prijedlog ravnatelja agencija uz suglasnost Predsjednika Republike. Pravilnik o unutarnjem redu Vojne sigurnosne agencije (VSA) donosi Vlada na prijedlog ministra obrane uz suglasnost Predsjednika Republike.
(3) Pravilnici o unutarnjem redu sigurnosnih službi državna su tajna i ne objavljuju se.
Članak 41.
(1) Pravilnicima o načinu sigurnosnog djelovanja sigurnosnih službi pobliže se određuju postupci, mjere i sredstva u radu te način planiranja, programiranja, provedbe, evidentiranja i izvješćivanja u poslovima iz djelokruga sigurnosnih službi.
(2) Pravilnike o načinu sigurnosnog djelovanja donose ravnatelji Obavještajne agencije (OA) i Protuobavještajne agencije (POA), uz suglasnost Savjeta za koordinaciju sigurnosnih službi. Pravilnik o načinu sigurnosnog djelovanja Vojne sigurnosne agencije (VSA) donosi ministar obrane na prijedlog ravnatelja Vojne sigurnosne agencije (VSA) i uz suglasnost Savjeta za koordinaciju sigurnosnih službi.
(3) Pravilnici o načinu sigurnosnog djelovanja državna su tajna i ne objavljuju se.
Članak 42.
(1) Radom sigurnosnih službi upravljaju ravnatelji, a u slučaju njihove spriječenosti zamjenici ravnatelja. Radom ustrojstvenih jedinica sigurnosnih službi upravljaju pomoćnici ravnatelja ili načelnici.
(2) Ravnatelji sigurnosnih službi i njihovi zamjenici imaju položaj čelnika sigurnosnih službi.
(3) Ravnatelji sigurnosnih službi državni su dužnosnici u smislu Zakona o obvezama i pravima državnih dužnosnika, a njihovi zamjenici i njihovi pomoćnici dužnosnici su u smislu ovoga Zakona.
Članak 43.
(1) Ravnatelji sigurnosnih službi imenuju se odnosno razrješuju rješenjem koje supotpisuju Predsjednik Republike i predsjednik Vlade.
(2) Postupak imenovanja ravnatelja sigurnosnih službi pokreću Predsjednik Republike i predsjednik Vlade utvrđivanjem prijedloga kandidata i dostavljanjem prijedloga na prethodno mišljenje odboru Hrvatskoga sabora nadležnom za unutarnju politiku. Kandidata za ravnatelja Vojne sigurnosne službe (VSA) Predsjedniku Republike i predsjedniku Vlade predlaže ministar obrane.
(3) Ravnatelj sigurnosne službe imenuje se na vrijeme od četiri godine. Ista osoba može biti ponovo imenovana na dužnost ravnatelja sigurnosne službe.
(4) Ravnatelj sigurnosne službe može prije isteka mandata biti razriješen: ako to sam zatraži; ako trajno izgubi sposobnost obavljati svoju dužnost; ako ne provodi odluke Predsjednika Republike i Vlade kojima se usmjerava rad službe ili ne provodi njihove mjere u vezi s nadzorom rada službe; zbog povrede Ustava, zakona ili drugih propisa; zlouporabe položaja ili prekoračenja ovlasti; povrede državne, vojne ili službene tajne; te osude za kazneno djelo koje ga čini nedostojnim obavljanja dužnosti.
(5) Postupak za razrješenje ravnatelja sigurnosne službe mogu pokrenuti Predsjednik Republike, predsjednik Vlade i Hrvatski sabor. Kada postupak za razrješenje pokreću Predsjednik Republike ili predsjednik Vlade, prije donošenja rješenja o razrješenju može se zatražiti mišljenje Hrvatskoga sabora. Kada postupak razrješenja pokreće Hrvatski sabor, zbog u postupku nadzora utvrđene nezakonitosti rada sigurnosne službe ili njezinih djelatnika, Predsjednik Republike i predsjednik Vlade donijet će rješenje o razrješenju ravnatelja sigurnosne službe.
(6) Ravnatelji sigurnosnih službi imaju zamjenike koji se imenuju i razrješuju na način i pod uvjetima propisanim odredbama stavka 1. do 5. ovoga članka, s time da se postupak imenovanja zamjenika ravnatelja Vijeće za nacionalnu sigurnost pokreće na prijedlog ravnatelja sigurnosne službe, a u postupku razrješenja zamjenika ravnatelja pribavlja se mišljenje ravnatelja sigurnosne službe.
Članak 44.
(1) Unutarnja organizacija, pravila obavljanja poslova i način davanja naloga za obavljanje poslova u sigurnosnim službama i njihovim ustrojstvenim jedinicama moraju biti uspostavljeni na takav način da se uvijek može utvrditi individualna odgovornost.
(2) Službena osoba dužna je provoditi naloge nadređenih, osim ako smatra da je nalog nezakonit o čemu treba staviti pisanu primjedbu, a ponovljeni piasni nalog dužna je izvršiti, te je u tom slučaju oslobođena odgovornosti za posljedice njenog izvršenja. Ako službena osoba ocjenjuje da bi izvršenjem naloga, odnosno ponovljenog pisanog naloga učinila kazneno djelo, nije ga dužna izvršiti, ali mora o tome odmah obavijestiti predsjednika Savjeta za koordinaciju sigurnosnih službi i predsjednika odbora Hrvatskoga sabora nadležnog za unutarnju politiku.
(3) Protiv službene osobe koja je prijavila nalog iz stavka 2. ovoga članka ne smije se provoditi nikakav postupak koji bi bio posljedica prijave i koji bi štetio interesima službene osobe.
VII. POLOŽAJ, PRAVA, OBVEZE I ODGOVORNOSTI I NAČIN UTVRĐIVANJA PLAĆA DUŽNOSNIKA, SLUŽBENIH OSOBA I DRUGIH SLUŽBENIKA I NAMJEŠTENIKA SIGURNOSNIH SLUŽBI
a) Primjena propisa
Članak 45.
(1) U pitanjima koja nisu uređena ovim Zakonom na službene osobe i druge službenike i namještenike Obavještajne agencije (OA) i Protuobavještajne agencije (POA), primjenjuju s odredbe Zakona o državnim službenicima i namještenicima.
(2) U pitanjima koja nisu uređena ovim Zakonom na službene osobe i druge službenike i namještenike Vojne sigurnosne agencije (VSA) primjenjuju se odredbe Zakona o službi u oružanim snagama.
b) Prijam u službu
Članak 46.
(1) Za prijam na rad u sigurnosne službe nije obavezan natječaj.
(2) Osobe koje se primaju na rad u sigurnosne službe, pored općih uvjeta za prijam u državnu službu, moraju ispunjavati i posebne uvjete za prijam i raspoređivanja na pojedine poslove (određena stručna sprema i struka, radni staž, posebne stručne vještine i znanja, posebna zdravstvena sposobnost i dr.) propisane pravilnikom o unutarnjem redu sigurnosne službe.
(3) Osobe koje se primaju na rad u sigurnosne službe moraju ispunjavati i sigurnosne uvjete koji se utvrđuju postupkom sigurnosne provjere. Sigurnosna provjera provodi se pristankom osobe koja se prima na rad u sigurnosne službe i u odnosu na osobe s kojima živi u bračnoj ili izvanbračnoj zajednici, odnosno i u odnosu na osobe s kojima živi u zajedničkom kućanstvu. Ukoliko osoba koja se prima na rad ne pristane na ove sigurnosne provjere s njom se ne može zasnovati službenički odnos.
(4) Ne može se primiti na rad u sigurnosnu službu osoba za koju postoji zapreka za prijam u državnu službu.
(5) Ako na rad u sigurnosnu službu neka osoba nije primljena jer ne ispunjava uvjete odnosno jer postoje zapreke za prijam, sigurnosna služba nije dužna obrazložiti razloge zbog kojih nije primljena na rad.
Članak 47.
(1) Rješenje o prijmu u službu i o rasporedu na radno mjesto donosi ravnatelj sigurnosne službe.
(2) Rješenje iz stavka 1. ovoga članka ne dostavlja se ministarstvu nadležnom za poslove opće uprave.
Članak 48.
(1) Osobama koje su u sigurnosnu službu primljene na rad kao vježbenici može radni odnos prestati tijekom vježbeničkog staža ako se tijekom vježbeničkog staža ocijeni da ne pokazuju sposobnosti nužne za obavljanje poslova u sigurnosnoj službi.
(2) Osobe koje se u sigurnosnu službu primaju na rad kao službenici primaju se uz obvezni probni rad u trajanju od jedne godine.
c) Plaće
Članak 49.
Plaće čelnika i drugih dužnosnika, službenih osoba i drugih službenika i namještenika sigurnosnih službi, utvrđuju se odlukom Vlade sukladno odredbama ovoga Zakona.
Članak 50.
(1) Plaću službene osobe i drugih službenika i namještenika čini umnožak koeficijenta složenosti poslova radnog mjesta na koje je službenik raspoređen i osnovice za izračun plaće.
(2) Osnovica za izračun plaće iz stavka 1. ovoga članka je osnovica utvrđena prema propisima o državnim službenicima, nakon čega se uvećava za 0,5% za svaku godinu navršenog radnog staža.
Članak 51.
(1) Službene osobe pored plaće utvrđene prema odredbi članka 49. ovoga Zakona imaju za posebne uvjete rada i opasnost te odgovornost u obavljanju poslova pravo i na dodatak na plaću.
(2) Dodatke iz stavka 1. ovoga članka utvrđuje Vlada u postotku od plaće službene osobe.
d) Prava, obveze i odgovornosti
Članak 52.
(1) Službene osobe dužne su izvršavati poslove na koje su raspoređene i kada je to povezano s opasnošću za njihov život, zdravlje ili njihovu imovinu.
(2) Službene osobe dužne su na temelju naloga nadređene im osobe poslove obavljati i duže od punog radnog vremena, ako je to nužno radi uspješnog i pravodobnog obavljanja službenog posla.
(3) Službenim osobama za rad iz stavka 2. ovoga članka pripada pravo na novčanu naknadu ili im se određuju slobodni dani, sukladno pravilniku o radu sigurnosne službe.
Članak 53.
(1) Dužnosnici i službene osobe imaju pravo na staž osiguranja u povećanom trajanju, tako da se svakih 12 mjeseci stvarno provedenih na dužnosti odnosno radu računa kao 15, 16 odnosno 18 mjeseci staža osiguranja.
(2) Na prijedlog ravnatelja, Vlada će odrediti radna mjesta sa stažem osiguranja u povećanom trajanju.
Članak 54.
(1) Čelnici i drugi dužnosnici, te službene osobe sigurnosnih službi ne smiju biti članovi političkih stranaka, niti smiju sudjelovati u njihovim aktivnostima ili politički djelovati u sigurnosnim službama, a ne smiju obavljati i neku drugu javnu ili profesionalnu dužnost.
(2) Čelnici i drugi dužnosnici te službene osobe sigurnosnih službi ne smiju biti članovi uprava ili nadzornih odbora trgovačkih društava niti odgovarajućih tijela drugih pravnih osoba.
(3) Čelnici i drugi dužnosnici sigurnosnih službi ne smiju, bez suglasnosti Savjeta za koordinaciju sigurnosnih službi, javno istupati i komentirati rad službe i drugih tijela i osoba u pitanjima nacionalne sigurnosti, niti upoznavati neovlaštene osobe s podacima i dokumentima sigurnosnih službi.
Članak 55.
(1) Čelnici i drugi dužnosnici sigurnosnih službi, te drugi zaposlenici sigurnosnih službi koji su imali pristup podacima i dokumentima sigurnosnih službi dužni su čuvati podatke i dokumente koji su zakonom određeni kao tajni bez obzira na način na koji su ih doznali, dok na zakonom propisan način ne budu oslobođeni čuvanja tajne.
(2) Osobe iz stavka 1. ovoga članka ne smiju prisvajati dokumente sigurnosnih službi.
(3) Povreda odredbi stavka 1. i 2. ovoga članka predstavlja razlog za razrješenje odnosno prestanak rada čelnika, drugih dužnosnika i zaposlenika iz stavka 1. ovoga članka.
(4) Obaveza čuvanja tajne traje i nakon prestanka rada čelnika, drugih dužnosnika i zaposlenika iz stavka 1. ovoga članka u skladu sa zakonom.
(5) Ravnatelj sigurnosnih službi će donijeti propise o označavanju vrste i stupnja tajnosti podataka, načinu postupanja s tajnim podacima i posebnim zaštitnim mjerama čuvanja tajnih podataka.
Članak 56.
Sigurnosne službe za svoje zaposlenike i tajne suradnike ugovaraju životno osiguranje ili osiguranje za slučaj smrti ili gubitka radne sposobnosti u vezi s radom te njihove imovine u vezi s radom.
Članak 57.
(1) Službena osoba koja je odlukom nadležne zdravstvene komisije proglašena nesposobnom za obavljanje poslova na koje je raspoređena, zbog ozljede ili oboljenja koje je nastupilo u obavljanju sigurnosnih poslova, raspoređuje se na druge poslove koje može obavljati time da zadržava plaću i druga prava iz službeničkog odnosa, a ako se ne može rasporediti zadržava plaću i druga prava iz službeničkih odnosa do donošenja konačnog rješenja o pravu na mirovinu, a najdulje tri godine od dana donošenja odluke o nesposobnosti.
(2) Službena osoba koja u obavljanju poslova ili povodom obavljanja tih poslova izgubi život sahranit će se u mjestu koje odredi njena obitelj na teret sredstava državnog proračuna.
(3) U slučaju iz stavka 2. ovoga članka obitelj službene osobe ima pravo na jednokratnu novčanu pomoć u visini posljednje njegove isplaćene neto plaće uvećane 12 puta.
Članak 58.
(1) Osoba koja pruži pomoć službenoj osobi sigurnosne službe u obavljanju njenih poslova i tim povodom bude ozlijeđena ili se razboli, a nije osigurana po drugoj osnovi, za vrijeme liječenja ima prava iz zdravstvenog osiguranja, a za slučaj invalidnosti prouzročene ozljedom ili bolešću prava iz mirovinskog osiguranja na teret sredstava državnog proračuna, jednako kao da je zaposlena u sigurnosnoj službi.
(2) Obitelj osobe koja prilikom pružanja pomoći službenoj osobi sigurnosne službe u obavljanju njenih poslova izgubi život ima prava iz članka 57. stavka 2. i 3. ovoga Zakona.
Članak 59.
Ravnatelj sigurnosne službe imenuje povjerenstvo koje utvrđuje okolnosti pod kojima su izgubile život ili su bile ozlijeđene ili su se razboljele službena osoba ili osoba koja je pružala pomoć službenoj osobi sigurnosne službe u obavljanju njenih poslova.
Članak 60.
(1) Ako je protiv službene osobe pokrenut kazneni postupak zbog radnji počinjenih u obavljanju poslova sigurnosne službe, sigurnosna služba će službenoj osobi osigurati odvjetničku ili drugu pravnu pomoć, osim ako je kazneni postupak pokrenut na temelju kaznene prijave sigurnosne službe.
(2) Pod uvjetima iz stavka 1. ovoga članka sigurnosna služba će osigurati pravnu pomoć službenoj osobi i nakon što joj je prestao radni odnos.
Članak 61.
Službene osobe sigurnosnih službi ovisno o složenosti poslova imaju pravo na dopunsko zdravstveno osiguranje na teret sredstava državnog proračuna.
Članak 62.
(1) Službenoj osobi kojoj prestaje radni odnos zbog ostvarivanja prava na mirovinu, pripada otpremnina u visini njene neto plaće ostvarene kroz posljednjih pet mjeseci rada, pod uvjetom da je najmanje 10 godina mirovinskog staža provela na radnom mjestu službene osobe u sigurnosnoj službi.
(2) Kao vrijeme provedeno na radnom mjestu sigurnosnih službi računa se i vrijeme provedeno na odgovarajućim poslovima u sigurnosnim službama koje prestaju s radom na temelju ovoga Zakona.
Članak 63.
(1) Za štetu nastalu građanima ili pravnim osobama nezakonitim, namjernim ili krajnje nepažljivim postupanjem zaposlenika sigurnosne službe odgovorna je Republika Hrvatska.
(2) Republika Hrvatska ima pravo od zaposlenika sigurnosne službe za koga se utvrdi da je kriv za nastanak štete iz stavka 1. ovoga članka, tražiti povrat iznosa isplaćenog trećim osobama.
(3) Službenu osobu koja je odgovorna za štetu počinjenu namjerno ili krajnjom nepažnjom može se iz opravdanih razloga u cijelosti ili djelomično osloboditi obveze naknade štete.
(4) Opravdani razlozi su osobito postupanje službene osobe u izvanrednim uvjetima ili pod okolnostima kada je štetu bilo otežano ili nemoguće izbjeći.
(5) Postojanje okolnosti iz stavka 2. ovoga članka utvrđuje i rješenje o djelomičnom ili potpunom oslobađanju od štete donosi ravnatelj.
e) Povrede službene dužnosti
Članak 64.
(1) Za povrede službene dužnosti službenih osoba, drugih službenika i namještenika Obavještajne agencije (OA) i Protuobavještajne agencije (POA), važe propisi koji uređuju odgovornost državnih službenika i namještenika za povrede službene odnosno radne dužnosti ako ovim Zakonom nije drukčije određeno.
(2) Za povrede službene dužnosti službenih osoba, drugih službenika i namještenika Vojne sigurnosne agencije (VSA), važe propisi koji uređuju odgovornost službenih osoba i drugih službenika i namještenika Ministarstva obrane za povrede službene, odnosno radne dužnosti ako ovim Zakonom nije drukčije određeno.
Članak 65.
(1) Zbog lakše povrede službene dužnosti i radne dužnosti, odnosno zbog stegovne pogreške zaposlenika Vojne sigurnosne agencije (VSA), postupak na prijedlog nadređene službene osobe vodi i rješenje donosi osoba koja upravlja radom ravnatelj ustrojstvene jedinice sigurnosne službe, odnosno osoba koju on odredi.
(2) Zbog teže povrede službene dužnosti odnosno zbog stegovnog prijestupa postupak na prijedlog ravnatelja sigurnosne službe vode i rješenja donose posebni disciplinski odnosno stegovni sudovi.
(3) Prvostupanjski disciplinski odnosno stegovni sudovi imaju predsjednika i pet članova koji se imenuju iz reda zaposlenika sigurnosne službe, od kojih su predsjednik i najmanje dva člana diplomirani pravnici. Prvostupanjski sudovi odlučuju u vijeću od tri člana koje imenuje predsjednik prvostupanjskog suda za svaki pojedini slučaj. Vijeću uvijek predsjeda član imenovan iz reda diplomiranih pravnika, a može mu predsjedati i predsjednik suda.
(4) Drugostupanjski disciplinski odnosno stegovni sudovi imaju predsjednika i sedam članova koji se imenuju iz reda zaposlenika sigurnosne službe, od kojih su predsjednik i najmanje četiri člana diplomirani pravnici. Drugostupanjski sud odlučuje u vijeću od tri člana koje imenuje predsjednik drugostupanjskog suda za svaki pojedini slučaj. Vijeću uvijek predsjeda član imenovan iz reda diplomiranih pravnika, a može mu predsjedati i predsjednik drugostupanjskog suda.
(5) U postupcima protiv službenih osoba zbog povrede službene dužnosti javnost je isključena.
Članak 66.
Lake povrede službene dužnosti su uz lake povrede službene dužnosti propisane Zakonom o državnim službenicima i namještenicima, odnosno stegovne pogreške su uz stegovne pogreške propisane Zakonom o službi u Oružanim snagama Republike Hrvatske i:
– nepropisno postupanje s povjerenim sredstvima za rad,
– neuljudan odnos prema strankama i suradnicima za vrijeme rada.
Članak 67.
Teže povrede službene dužnosti su uz teže povrede službene dužnosti propisane Zakonom o državnim službenicima i namještenicima, odnosno stegovni prijestupi su uz stegovne prijestupe propisane Zakonom o službi u Oružanim snagama Republike Hrvatske i:
– davanje podataka neovlaštenim osobama,
– nepravilno ili nenamjensko korištenje povjerenih sredstava,
– iznošenje neistinitih činjenica o obavještajno-sigurnosnoj službi,
– poduzimanje ili nepoduzimanje bilo koje radnje s ciljem onemogućavanja ili otežavanja izvršavanja poslova obavještajno--sigurnosne službe.
Članak 68.
Zaposleniku sigurnosne službe se za tešku povredu službene dužnosti odnosno stegovnog prijestupa uz disciplinske kazne određene Zakonom o državnim službenicima i namještenicima, odnosno stegovne kazne određene Zakonom o službi u Oružanim snagama može izreći i disciplinska, odnosno stegovna kazna prestanka radnog odnosa uvjetno na vrijeme od 3 do 12 mjeseci.
Članak 69.
Kada je prije pokretanja ili tijekom disciplinskog, odnosno stegovnog postupka službena osoba udaljena iz službe oduzima joj se službena iskaznica, oružje i druga sredstva koja su joj povjerena za obavljanje posla.
f) Premještaj
Članak 70.
(1) Radi potrebe obavljanja poslova službena osoba može privremeno ili trajno biti premještena u drugu ustrojstvenu jedinicu sigurnosne službe, u istom ili drugom mjestu rada.
(2) Premještaj do jedne godine smatra se privremenim premještajem.
(3) Trajni premještaj je moguć samo uz suglasnost službene osobe.
(4) Žalba protiv rješenja o premještaju ne odgađa njegovo izvršenje.
Članak 71.
(1) Službena osoba koja se trajno premješta u drugo mjesto rada udaljeno više od 50 kilometara od mjesta njegova stanovanja, ima pravo, najduže u roku od šest mjeseci od dana premještaja, na osiguranje odgovarajućeg smještaja za službenu osobu i njegovu obitelj, te pravo na naknadu selidbenih troškova.
(2) Službena osoba premještena na vlastiti zahtjev nema prava iz stavka 1. ovoga članka.
Članak 72.
(1) Službena osoba koja se privremeno ili trajno, do osiguranja uvjeta za smještaj prema odredbi članka 71. ovoga Zakona, premješta u drugo mjesto rada udaljeno više od 80 kilometara od mjesta njegovog stanovanja ima pravo na:
– jednokratnu novčanu naknadu u visini njegove prosječne plaće isplaćene u posljednja tri mjeseca prije premještaja,
– plaću ranijega radnog mjesta ako je za njega povoljnija,
– sedmodnevni plaćeni dopust za posjet obitelji svaka tri mjeseca i naknadu troškova prijevoza za takvu posjetu,
– mjesečnu naknadu za odvojeni život ako uzdržava obitelj,
– odgovarajući smještaj i prehranu.
(2) Službena osoba koja se premješta na vlastiti zahtjev nema prava iz stavka 1. ovoga članka.
Članak 73.
Na temelju sporazuma između ravnatelja sigurnosne službe i čelnika drugog državnog tijela, službena osoba može, uz njen pristanak, privremeno ili trajno biti premještena na rad u drugo državno tijelo.
Članak 74.
(1) Službena osoba Obavještajne agencije (OA) može se rasporediti na rad u inozemstvo.
(2) Službena osoba Protuobavještajne agencije (POA) i Vojne sigurnosne agencije (VSA) može biti upućena na rad u inozemstvo u okviru suradnje sa stranom sigurnosnom ili drugom odgovarajućom službom ili na temelju međunarodnog ugovora.
(3) Upućivanje na rad u inozemstvu prema odredbama stavka 1. i 2. ovoga članka ne smatra se premještajem u smislu odredbi ovoga Zakona ili Zakona o državnim službenicima i namještenicima.
Članak 75.
Ravnatelji sigurnosnih službi pobliže će urediti prava, obveze i odgovornosti službene osobe za vrijeme premještaja u drugo državno tijelo ili za vrijeme rada u inozemstvu.
g) Prestanak službe
Članak 76.
(1) Službenoj osobi sigurnosne službe, uz slučajeve prestanka državne službe propisane Zakonom o državnim službenicima i namještenicima, a za službene osobe Vojne sigurnosne agencije (VSA) i/ili Zakonom o službi u Oružanim snagama, služba može prestati ako izravno nadređeni službenik utvrdi da je nesavjesnim obavljanjem poslova ili povredom propisa kojima se uređuje rad sigurnosne službe onemogućavala obavljanje poslova iz njenog djelokruga.
(2) Pod onemogućavanjem obavljanja poslova iz stavka 1. ovoga članka smatra se prekoračenje ovlasti ili neprimjenjivanje ovlasti, uslijed čega je nastupila šteta za fizičke ili pravne osobe, tijela državne vlasti ili Republiku Hrvatsku.
(3) Rješenje o prestanku službe u slučaju iz stavka 1. ovoga članka, po pribavljenom mišljenju nadređenog službenika donosi ravnatelj.
(4) Protiv rješenja iz stavka 3. ovoga članka žalba nije dopuštena, ali se može pokrenuti upravni spor.
Članak 77.
Uz slučajeve prestanka službe po sili zakona, propisane Zakonom o državnim službenicima i namještenicima odnosno Zakonom o službi u Oružanim snagama službenoj osobi po sili zakona služba prestaje:
1. kada joj nadležno tijelo utvrdi pravo na mirovinu radi profesionalne nesposobnosti za rad – danom prvomoćnosti rješenja,
2. kada se sazna da su podaci o ispunjavanju uvjeta iz članka 44. stavka 2. ovoga Zakona lažni – danom saznanja,
3. kada je osuđena za kazneno djelo za koje se progoni po služenoj dužnosti, osim za kaznena djela iz glave XX. Kaznenog zakona Republike Hrvatske koja se odnose na sigurnost prometa – danom pravomoćnosti presude,
4. ako odbije privremeni premještaj – danom kojim se morao javiti na dužnosti,
5. kada se sazna da je postupila suprotno odredbi članka 54. ovoga Zakona – danom saznanja o povredi ove odredbe,
6. kada se sazna da je postupila suprotno odredbi članka 55. ovoga Zakona – danom saznanja o povredi ove odredbe.
IX. NADZOR NAD SIGURNOSNIM SLUŽBAMA
Članak 78.
(1) Nadzor nad sigurnosnim službama vrši Hrvatski sabor neposredno i putem odbora nadležnog za nacionalnu sigurnost.
(2) U ostvarivanju tog nadzora može se zatražiti:
– od Predsjednika Republike i predsjednika Vlade izvješća o stanju nacionalne sigurnosti u cjelini ili u pojedinim područjima,
– od sigurnosne službe informaciju o radnjama i mjerama koje provodi sigurnosna služba,
– od predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske informaciju o poduzetim mjerama tajnog prikupljanja podataka ili o poduzetim mjerama tajnog prikupljanja podataka prema određenim osobama,
– od sigurnosnih službi informaciju o provođenju mjera tajnog prikupljanja podataka ili o provođenju mjera tajnog prikupljanja podataka prema određenim osobama,
– informaciju o tome da li službe nacionalne sigurnosti prikupljaju informacije koje se tiču zastupnika ili osobe koja je član njegovoga porodičnog domaćinstva,
– obaviti razgovor s kandidatom za čelnika sigurnosne službe.
(3) Predsjedništvo Hrvatskoga sabora, na prijedlog predsjednika Hrvatskoga sabora, a sukladno Poslovniku Hrvatskoga sabora, ocijenit će koja će se pitanja iz stavka 2. ovoga članka ili neko drugo pitanje iz djelokruga rada sigurnosnih službi raspraviti na sjednici Hrvatskoga sabora, a koja pitanja će se raspraviti na sjednici odbora nadležnog za nacionalnu sigurnost zatvorenoj za javnost.
Članak 79.
(1) Pored pitanja iz članka 78. stavka 2. i 3. ovoga Zakona o kojima će raspravu provoditi saborski odbor nadležan za nacionalnu sigurnost, taj Odbor je ovlašten saslušavati čelnike i službene osobe sigurnosnih službi o tome da li su neke mjere i radnje tih službi bile nezakonite, raspravljati o zakonitosti financijskog i materijalnog poslovanja sigurnosnih službi, razmatrati izvješće Pučkog pravobranitelja o zaštiti ustavnih i zakonskih prava građana u postupcima koje vode službe sigurnosti, te razmatrati rad sigurnosnih službi u svezi s vanjskom politikom Republike Hrvatske.
(2) Kada Hrvatski sabor ili njegov odbor nadležan za nacionalnu sigurnost zatraži izvješća ili potrebne podatke od sigurnosnih službi, Savjeta za koordinaciju sigurnosnih službi i predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske u slučaju iz članka 78. stavka 2. podstavka 3. ovoga Zakona, o tome će tražitelj informacije obavijestiti Vijeće za nacionalnu sigurnost, te će predstavnika Vijeća za nacionalnu sigurnost i ravnatelja nadležne sigurnosne službe pozvati da prisustvuje sjednici na kojoj se raspravlja o pitanjima iz rada sigurnosne službe.
(3) Informacije Hrvatskome saboru, odnosno njegovom odboru nadležnom za nacionalnu sigurnost, ne mogu sadržavati podatke o osobama s kojima je surađivala sigurnosna služba u provođenju svoje djelatnosti i podatke o načinu (metodi) na koji su informacije prikupljene.
Članak 80.
(1) U cilju ostvarivanja građanskog nadzora nad radom sigurnosnih službi osniva se Vijeće za nadzor sigurnosnih službi (u daljnjem tekstu: Vijeće).
(2) Vijeće se sastoji od predsjednika i šest članova koje imenuje Hrvatski sabor.
(3) Za članove Vijeća mogu biti imenovani hrvatski državljani visoke stručne spreme, pri čemu najmanje po jedan član Vijeća moraju biti diplomirani pravnik, diplomirani politolog i dipl. ing. elektrotehnike.
(4) Predsjednik i članovi Vijeća imenuju se na četiri godine i nakon isteka mandata mogu biti ponovno imenovani.
(5) Predsjednik i članovi Vijeća za zakonitost svog rada odgovorni su Hrvatskom saboru, a nadzor nad zakonitošću njihova rada provodi odbor nadležan za nacionalnu sigurnost.
(6) Pitanja bitna za rad Vijeća koja nisu uređena ovim Zakonom, i obavljanje administrativnih poslova za Vijeće, uredit će se aktom Hrvatskoga sabora na prijedlog odbora nadležnog za nacionalnu sigurnost.
Članak 81.
(1) Vijeće obavlja sljedeće poslove:
– prati zakonitosti rada sigurnosnih službi,
– prati i nadzire primjenu mjera tajnog prikupljanja podataka kojima se ograničavaju ustavna ljudska prava i temeljne slobode,
– prati zakonska uređenja na području nacionalne sigurnosti u drugim zemljama,
– prikupljena saznanja i podatke iz prethodne točke dostavlja u formi obavijesti Vijeću za nacionalnu sigurnost, predsjedniku Hrvatskoga sabora, predsjedniku odbora nadležnom za nacionalnu sigurnost, te ravnateljima sigurnosnih službi, te
– predlaže rješenja za unaprjeđenje zakonske regulative koja je u vezi sa zakonitošću rada sigurnosnih službi,
– daje obavijesti o načinu podnošenja zahtjeva iz članka 81. ovoga Zakona.
(2) U obavljanju poslova iz stavka 1. ovoga članka Vijeće može vršiti uvid u izvješća i druge dokumente sigurnosnih službi, obavljati razgovore s čelnicima i službenim osobama sigurnosnih službi, kada je to nužno radi utvrđenja činjenica odlučnih za ocjenu zakonitosti rada službi.
Članak 82.
(1) Vijeće poslove iz članka 81. ovoga Zakona obavlja na temelju programa koji donosi odbor za nacionalnu sigurnost; na temelju zahtjeva građana, državnih tijela i pravnih osoba o zamijećenim nezakonitim postupcima ili nepravilnostima u radu sigurnosnih službi, osobito u slučajevima kršenja Ustavom zajamčenih ljudskih prava i temeljnih sloboda.
(2) Zahtjev iz stavka 1. ovoga članka mogu podnijeti i službene osobe sigurnosnih službi. Zbog podnošenja zahtjeva službene osobe neće snositi stegovnu ili kaznenu odgovornost.
Članak 83.
(1) O izvršenom nadzoru izvješćuje se podnositelj zahtjeva.
(2) Vijeće će se u odgovoru na zahtjev ograničiti isključivo na primjedbe postavljene u zahtjevu.
(3) Ukoliko se izvršenim nadzorom utvrdi postojanje nezakonitosti Predsjednik Vijeća izvijestit će o rezultatima nadzora Predsjednika Republike Hrvatske, predsjednika Hrvatskoga sabora, predsjednika Vlade i Glavnoga državnog odvjetnika.
(4) Na zahtjev predsjednika Hrvatskoga sabora, a najmanje jednom u šest mjeseci, predsjednik Vijeća podnosi izvješća o radu Vijeća.
Članak 84.
(1) Predsjednik i članovi Vijeća dužni su kao tajnu čuvati sve podatke koje saznaju u obavljanju poslova Vijeća.
(2) Obveza iz stavka 1. ovoga članka traje i po prestanku obnašanja te dužnosti.
X. SREDSTVA ZA RAD SIGURNOSNIH SLUŽBI
Članak 85.
(1) Sredstva za rad sigurnosnih službi osiguravaju se u državnom proračunu.
(2) U okviru sredstava za rad sigurnosnih službi osiguravaju se i posebna sredstva za radni prostor, tehničku opremu, posebne namjene u obavljanju obavještajnih i protuobavještajnih poslova, školovanje, obuku i osposobljavanje službenih osoba sigurnosnih službi, te namjene iz članka 30. ovoga Zakona.
Članak 86.
Financijsko i materijalno poslovanje sigurnosnih službi, obavlja se na način propisan za tijela državne uprave. Podaci o financijskom i materijalnom poslovanju tajni su.
XI. ZAVOD ZA INFORMACIJSKU SIGURNOST
I KRIPTO-ZAŠTITNU TEHNOLOGIJU
Članak 87.
(1) Vlada će osnovati Zavod za informacijsku sigurnost i kripto-zaštitnu tehnologiju, ustanovu za obavljanje djelatnosti istraživanja i razvoja protokola, opreme, sredstava i tehnologije namijenjene za zaštitu tajnih podataka u informacijskim i telekomunikacijskim sustavima, kao i informacijskih i telekomunikacijskih mreža i kanala kojima se tajni podaci razmjenjuju u sustavu nacionalne sigurnosti Republike Hrvatske.
(2) Vlada će aktom o osnivanju Zavoda imenovati privremenog ravnatelja Zavoda koji će pod nadzorom Vlade obaviti pripreme za početak rada ovoga Zavoda.
(3) Sigurnosne službe mogu od Zavoda za informacijsku sigurnost i kripto-zaštitnu tehnologiju tražiti podatke ili usluge iz njegovog djelokruga, kada im je to nužno radi obavljanja njihovih sigurnosnih poslova, a Zavod im je dužan dati tražene podatke i pružiti tražene usluge.
(4) Tijela državne vlasti su dužna primjenjivati norme zaštite tajnosti podataka koje usvoji Savjet za koordinaciju sigurnosnih službi na prijedlog Zavoda za informacijsku sigurnost i kripto-zaštitnu tehnologiju, a po pribavljenom mišljenju sigurnosnih službi.
(5) Sredstva za rad Zavoda za informacijsku sigurnost i kripto-zaštitnu tehnologiju osiguravaju se u državnom proračunu.
XII. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 88.
(1) Vlada će donijeti uredbe iz članka 6. stavka 5. i članka 39. stavka 1. ovoga Zakona u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
(2) Pravilnici o unutarnjem redu sigurnosnih službi i Ureda Vijeća za nacionalnu sigurnost donijet će se u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu akata iz stavka 1. ovoga članka.
Članak 89.
Čelnici sigurnosnih službi, predstojnik Ureda Vijeća za nacionalnu sigurnost i predsjednik i članovi Vijeća za nadzor sigurnosnih službi imenovat će se u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
Članak 90.
(1) Na dan početka primjenjivanja ovoga Zakona započinju s radom Obavještajna agencija (OA) i Protuobavještajna agencija (POA), a prestaju s radom Služba za zaštitu ustavnog poretka i Ured za nacionalnu sigurnost.
(2) Na dan početka primjenjivanja ovoga Zakona zaposlenici Ureda za nacionalnu sigurnost postaju zaposlenici Obavještajne agencije (OA), a zaposlenici Službe za zaštitu ustavnog poretka postaju zaposlenici Protuobavještajne agencije (POA) i rasporedit će se na poslove utvrđene pravilnicima o unutarnjem redu ovih službi.
Članak 91.
(1) Na dan početka primjenjivanja ovoga Zakona počinje s radom Vojna sigurnosna agencija (VSA), a prestaju s radom Sigurnosno-informativna služba Ministarstva obrane i Obavještajna služba Ministarstva obrane.
(2) Na dan početka primjenjivanja ovog Zakona zaposlenici Sigurnosno-informativne službe Ministarstva obrane i Obavještajne službe Ministarstva obrane, postaju zaposlenici Vojne sigurnosne agencije (VSA) i rasporedit će se na poslove utvrđene Pravilnikom o unutarnjem redu ove agencije.
Članak 92.
(1) Zaposlenici Ureda za nacionalnu sigurnost i Službe za zaštitu ustavnog poretka te zaposlenici službi iz članka 91. stavka 1. ovoga Zakona mogu se u sigurnosnim službama čiji postaju zaposlenici rasporediti na radna mjesta za koja se traži za jedan stupanj viša stručna sprema od one koju imaju ako su od prijama u ove službe do stupanja na snagu ovoga Zakona obavljali istovrsne ili slične poslove.
(2) Zaposlenici iz stavka 1. ovoga članka mogu se rasporediti na položaje u sigurnosnim službama uz uvjet da u roku od četiri godine od dana rasporeda steknu traženu stručnu spremu.
Članak 93.
(1) Zaposlenici iz članka 90. stavka 2. i članka 91. stavka 2. ovoga Zakona nastavljaju s radom na poslovima radnih mjesta na kojima su zatečeni na dan početka primjenjivanja ovoga Zakona i zadržavaju plaću i dodatke na plaću do donošenja rješenja o rasporedu na poslove utvrđene pravilnicima o unutarnjem redu sigurnosnih službi, odnosno do donošenja rješenja o stavljanju na raspolaganje.
(2) Zaposlenici iz članka 90. i 91. ovoga Zakona, koji ne budu raspoređeni i zaposlenici koji odbiju raspoređivanje stavit će se na raspolaganje Vladi i imaju prava propisana Zakonom o državnim službenicima i namještenicima.
Članak 94.
(1) Na dan početka primjenjivanja ovoga Zakona, prostor, opremu, uređaje i druga sredstva Ureda za nacionalnu sigurnost preuzima Obavještajna agencija (OA), a Službe za zaštitu ustavnog poretka Protuobavještajna agencija (POA), ako Predsjednik Republike i Vlada Republike Hrvatske suglasno ne odrede drugačije.
(2) Na dan početka primjenjivanja ovoga Zakona prostor, opremu, uređaje i druga sredstva postojeće Sigurnosno-informativne službe Ministarstva obrane i Obavještajne službe Ministarstva obrane preuzima Vojna sigurnosna agencija (VSA).
Članak 95.
(1) Do dana stupanja na snagu Pravilnika o načinu sigurnosnog djelovanja Obavještajne agencije (OA) odgovarajuće će se primjenjivati odredbe akta kojim je uređen način sigurnosnog djelovanja Ureda za nacionalnu sigurnost ako nisu suprotne odredbama ovoga Zakona.
(2) Do dana stupanja na snagu Pravilnika o načinu sigurnosnog djelovanja Protuobavještajne agencije (POA) odgovarajuće će se primjenjivati odredbe akta kojim je uređen način sigurnosnog djelovanja Službe za zaštitu ustavnog poretka ako nisu suprotne odredbama ovoga Zakona.
(3) Do dana stupanja na snagu Pravilnika o načinu sigurnosnog djelovanja Vojne sigurnosne agencije (VSA) odgovarajuće će se primjenjivati odredbe akata kojima je uređen način sigurnosnog djelovanja službi iz članka 91. stavak 1. ovoga Zakona.
Članak 96.
 Na dan početka primjenjivanja ovoga Zakona prestaje s radom Nacionalno povjerenstvo za sigurnost osnovano Odlukom Vlade Republike Hrvatske od 26. srpnja 2000., a njegove poslove preuzima Ured Vijeća za nacionalnu sigurnost.
Članak 97.
Do stupanja na snagu zakona iz članka 25. stavak 1. ovoga Zakona Vlada Republike Hrvatske odredit će dužnosti odnosno poslove od posebnog značaja za nacionalnu sigurnost za obavljanje kojih se provodi sigurnosna provjera.
Članak 98.
(1) Na dan početka primjenjivanja ovoga Zakona prestaje važiti Zakon o Uredu za nacionalnu sigurnost (»Narodne novine«, br. 37/95.).
(2) Na dan početka primjenjivanja ovoga Zakona prestaju važiti odredbe članka 13. do 17. i članka 17a. do 17d. Zakona o unutarnjim poslovima (»Narodne novine«, br. 55/89., 18/90., 47/90., 19/91., 29/91. – pročišćeni tekst, 73/91., 19/92., 33/92., 76/94., 161/98., 29/00. i 53/00.).
Članak 99.
Ovaj Zakon stupa na snagu danom objave u »Narodnim novinama«, a primjenjuje se od 1. travnja 2002. godine.
Klasa: 200-01/02-01/01
Zagreb, 21. ožujka 2002.
HRVATSKI SABOR
Predsjednik
Hrvatskoga sabora
Zlatko Tomčić, v. r.

Brzi pretpregled sadržaja

Zakon o sigurnosnoj zaštiti pomorskih brodova i luka

HRVATSKI SABOR
3046
Na temelju članka 88. Ustava Republike Hrvatske, donosim
ODLUKU
O PROGLAŠENJU ZAKONA O SIGURNOSNOJ ZAŠTITI POMORSKIH BRODOVA I LUKA
Proglašavam Zakon o sigurnosnoj zaštiti pomorskih brodova i luka, koji je Hrvatski sabor donio na sjednici 2. listopada 2009. godine.
Klasa: 011-01/09-01/167
Urbroj: 71-05-03/1-09-2
Zagreb, 7. listopada 2009.
Predsjednik
Republike Hrvatske
Stjepan Mesić, v. r.
ZAKON
O SIGURNOSNOJ ZAŠTITI POMORSKIH BRODOVA I LUKA
Dio 1.
OPĆE ODREDBE
Članak 1.
Ovim se Zakonom uređuje sigurnosna zaštita trgovačkih brodova namijenjenih pomorskoj plovidbi i lučkih područja namijenjenih njihovom pristajanju ili sidrenju, obveze tijela državne uprave, kompanija, lučkih uprava, koncesionara, priznatih organizacija za sigurnosnu zaštitu, te drugih fizičkih i pravnih osoba odgovornih za sigurnosnu zaštitu, mjere za osiguranje sigurnosne zaštite brodova i luka, postupak u slučaju sigurnosne prijetnje, nadzor nad primjenom mjera sigurnosne zaštite te pomorski prekršaji, a u cilju osiguranja sigurnosne zaštite pomorskih brodova i luka u slučajevima sigurnosne prijetnje ili događaja koji ugrožava sigurnost.
Članak 2.
Pojedini izrazi u smislu ovoga Zakona imaju sljedeće značenje:
1. SOLAS Konvencija je Međunarodna konvencija o zaštiti ljudskih života na moru, 1974., kako je izmijenjena i dopunjena,
2. Posebne mjere sigurnosne zaštite SOLAS Konvencije su mjere sigurnosne zaštite brodova i luka kako su uređene Poglavljem XI-2 Dodatka SOLAS Konvencije u njegovoj najnovijoj inačici,
3. ISPS Pravilnik je Međunarodni pravilnik o sigurnosnoj zaštiti brodova i lučkih prostora, 2002., kako je izmijenjen i dopunjen,
4. Dio A ISPS Pravilnika je Preamubla i obvezni zahtjevi koji čine dio A ISPS Pravilnika, a u svezi s odredbama Glave XI-2 Dodatka SOLAS Konvencije kako je izmijenjena i dopunjena,
5. Dio B ISPS Pravilnika su smjernice koje čine Dio B ISPS Pravilnika u svezi s odredbama Glave XI-2 Dodatka SOLAS Konvencije kako je izmijenjena i dopunjena i Dijela A ISPS Pravilnika,
6. sigurnosna zaštita je sustav preventivnih mjera namijenjenih zaštiti brodova i luka od prijetnje namjernim nezakonitim činom,
7. nezakonito djelo je namjerno djelovanje koje po svojoj prirodi ili okolnostima može štetiti plovnim objektima u međunarodnoj ili domaćoj plovidbi, putnicima, teretu ili luci,
8. događaj koji ugrožava sigurnost ili sigurnosna prijetnja je svaki događaj, radnja ili okolnost koja ugrožava ili može ugroziti sigurnost broda ili luke odnosno svaku dopuštenu djelatnost na lučkom području,
9. luka označava morsku luku, tj. morski i s morem neposredno povezani kopneni prostor s izgrađenim i neizgrađenim obalama; lukobranima, uređajima, postrojenjima i drugim objektima namijenjenim za pristajanje, sidrenje i zaštitu brodova, jahti i brodica, ukrcaj i iskrcaj putnika i tereta, uskladištenje i drugo rukovanje teretom, proizvodnju, oplemenjivanje i doradu tereta te ostale gospodarske djelatnosti koje su s tim djelatnostima u međusobnoj ekonomskoj, prometnoj ili tehnološkoj svezi,
10. lučko operativno područje je mjesto gdje se odvija sučelje brod/luka, a koje može uključivati bilo koji dio lučkog područja, te sidrište i prilaz luci s morske strane,
11. sučelje brod/luka je odnos koji nastaje kada je brod neposredno pod utjecajem djelovanja ili kretanja ljudi ili stvari ili pružanja usluga brodu u luci,
12. kompanija jest fizička ili pravna osoba koja je preuzela odgovornost za upravljanje brodom od vlasnika broda i koja je preuzimanjem takve odgovornosti preuzela ovlasti i odgovornosti sukladno Međunarodnom pravilniku o upravljanju sigurnošću (ISM Pravilnik)«,
13. međunarodna plovidba je plovidba plovnim objektom u ili iz luke ili sidrišta u Republici Hrvatskoj, odnosno od nepomičnog odobalnog ili plutajućeg objekta u morskom području nad kojim Republika Hrvatska ima suverenitet ili suverena prava u ili iz strane luke ili sidrišta, odnosno morskog područja izvan područja suvereniteta ili suverenih prava Republike Hrvatske,
14. domaća plovidba je plovidba plovnim objektom između luka u Republici Hrvatskoj, uključujući sidrišta, odnosno između luka u Republici Hrvatskoj i nepomičnih odobalnih objekata ili plutajućih objekata koja se nalaze u morskim područjima nad kojima Republika Hrvatska ima suverenitet ili suverena prava,
15. linijski prijevoz je serija plovidbenih putovanja organiziranih radi povezivanja dviju ili više luka na temelju objavljenog reda plovidbe, odnosno serija plovidbenih putovanja koja se odvija sa takvom redovitošću i učestalošću da predstavlja prepoznatljiv red,
16. plan sigurnosne zaštite broda (SSP) je plan mjera na brodu kojima se uređuje zaštita osoba na brodu, tereta, jedinica za prijevoz tereta, brodskih zaliha i broda od događaja koji ugrožavaju sigurnost ili sigurnosnih prijetnji,
17. plan sigurnosne zaštite luke (PFSP) je plan mjera kojima se uređuje zaštita luke, brodova, osoba, tereta, prijevoznih jedinica tereta i brodskih zaliha unutar područja luke od događaja koji ugrožavaju sigurnost ili sigurnosnih prijetnji,
18. uprava nadležna za sigurnosnu zaštitu je uprava Ministarstva nadležna za sigurnost plovidbe, zaštitu mora od onečišćenja s brodova i sigurnosnu zaštitu i koja je nadležna za koordinaciju, primjenu i nadzor primjene mjera sigurnosne zaštite propisanih ovim Zakonom u odnosu na brodove i luke, te komunikaciju i koordinaciju aktivnosti na Europskom komisijom i državama članicama sukladno odredbama ovoga Zakona,
19. služba za sigurnosnu zaštitu luke je organizacijska jedinica lučke uprave ili koncesionara luke posebne namjene nadležna za sigurnosnu zaštitu u luci,
20. časnik odgovoran za sigurnosnu zaštitu broda (SSO) je časnik na brodu kojeg je odredio brodar, kao osobu odgovornu za sigurnosnu zaštitu broda, uključujući primjenu i održavanje plana sigurnosne zaštite broda i za održavanje veza s osobom odgovornom za sigurnosnu zaštitu u kompaniji i osobom odgovornom za sigurnosnu zaštitu luke,
21. osoba odgovorna za sigurnosnu zaštitu u kompaniji (CSO) je osoba koju je odredila kompanija radi osiguranja provedbe procjene sigurnosne zaštite broda, izrade i primjene plana sigurnosne zaštite broda, te za vezu s osobama odgovornim za sigurnosnu zaštitu luke i časnikom odgovornim za sigurnosnu zaštitu broda,
22. osoba odgovorna za sigurnosnu zaštitu luke (PFSO) je osoba određena za izradu, primjenu, izmjene i održavanje plana sigurnosne zaštite luke i za vezu sa časnicima odgovornim za sigurnosnu zaštitu broda i osobama odgovornim za sigurnosnu zaštitu u kompaniji,
23. stupanj sigurnosne zaštite je mjera stupnja opasnosti od mogućnosti događaja koji ugrožava sigurnost,
24. Deklaracija o sigurnosnoj zaštiti (DoS) je pisani sporazum sklopljen između broda i luke ili između dvaju brodova kojim se utvrđuju mjere sigurnosne zaštite koje će svaki od njih primijeniti,
25. priznata organizacija za sigurnosnu zaštitu (RSO) (u daljnjem tekstu: priznata organizacija) je pravna osoba koja ispunjava uvjete utvrđene ovim Zakonom, te je ovlaštena obavljati poslove utvrđene ovim Zakonom,
26. Tehnička pravila za statutarnu certifikaciju pomorskih objekata (u daljnjem tekstu: Tehnička pravila) su propisi kojima se utvrđuju zahtjevi kojim moraju udovoljavati pomorski objekti i kompanije u svezi sigurnosne zaštite, način obavljanja tehničkog nadzora i izdavanje isprava, zapisa i knjiga pomorskog objekta i kompanije,
27. država članica je država članica Europske unije,
28. ministar je ministar nadležan za poslove pomorstva,
29. Ministarstvo je ministarstvo nadležno za poslove pomorstva.
Članak 3.
Ovaj Zakon se primjenjuje na:
1. putničke brodove, uključujući brze putničke brodove u međunarodnoj plovidbi,
2. teretne brodove, uključujući brze teretne brodove, od 500 BT i veće u međunarodnoj plovidbi,
3. pomorske odobalne pokretne objekte za istraživanje i iskorištavanje morskog dna i podmorja upisane u odgovarajuće upisnike ili očevidnike u Republici, osim kad se nalaze u unutarnjim morskim vodama ili teritorijalnom moru Republike Hrvatske, te pomorske odobalne objekte za istraživanje i iskorištavanje morskog dna i podmorja, neovisno o državnoj pripadnosti, kada se nalaze u epikontinentalnom pojasu, odnosno zaštićenom ekološko-ribolovnom pojasu Republike Hrvatske,
4. putničke brodove u nacionalnoj plovidbi koji obavljaju putovanja udaljavajući se više od 20 Nm od obale kojoj osobe u opasnosti mogu sigurno pristupiti u vrijeme srednje razine morskih mijena,
5. luke ili lučka operativna područja u koje pristaju brodovi i objekti navedeni u točki 1., 2., i 4. ovoga stavka.
Ovaj se Zakon primjenjuje i na pomorske objekte u nacionalnoj plovidbi, te luke, odnosno lučka operativna područja koja sukladno provedenoj procjeni rizika, na prijedlog Ministarstva nadležnog za unutarnje poslove, naredbom odredi ministar.
Procjenu rizika iz stavka 2. ovoga članka provodi ministarstvo nadležno za unutarnje poslove, po potrebi, a najmanje svakih pet godina.
Iznimno, na temelju procjene rizika, ministar može, uz prethodno mišljenje ministarstva nadležnog za unutarnje poslove, od primjene svih ili pojedinih odredbi ovoga Zakona privremeno izuzeti luke ili pojedine dijelove luke iz stavka 1. točke 5. ovoga članka.
Uprava nadležna za sigurnosnu zaštitu, utvrđuje i održava listu luka i/ili lučkih operativnih područja s koordinatama područja na koja se primjenjuju odredbe ovoga Zakona.
Sve odredbe ovoga Zakona koje se odnose na brodove primjenjuju se na odgovarajući način i na druge pomorske objekte navedene u stavku 1. točki 3. ovoga članka.
Članak 4.
Brodovi i luke na koje se primjenjuje ovaj Zakon dužni su u cijelosti primjenjivati odredbe Dijela A ISPS Pravilnika, te sljedeće dijelove Dijela B ISPS Pravilnika, kao obvezne:
– 1.12. Izmjene plana sigurnosne zaštite broda
– 1.16. Procjena sigurnosne zaštite luke ili lučkoga operativnog područja
– 4.1. Zaštita tajnosti procjene i plana sigurnosne zaštite
– 4.4. Priznate organizacije za sigurnosnu zaštitu
– 4.5. Najmanji uvjeti koje moraju zadovoljavati priznate organizacije za sigurnosnu zaštitu
– 4.8. Određivanje stupnja sigurnosne zaštite
– 4.14, 4.15, 4.16. Kontaktne točke i informacije o planovima sigurnosne zaštite luka;
– 4.18. Identifikacijske isprave
– 4.24. Primjena, od strane broda, mjera sigurnosne zaštite koje preporučuje država u čijem teritorijalnom moru brod plovi
– 4.28. Stupanj upravljanja
– 4.41. Dostava informacija u slučaju izricanja mjere zabrane uplovljavanja brodu u luku ili izgona iz luke
– 4.45. Brodovi država koje nisu stranke Konvencije
– 6.1. Obveza kompanije da izvijesti zapovjednika o brodaru
– 8.3. – 8.10. Minimalni standardi za procjenu sigurnosne zaštite broda
– 9.2. Minimalni standardi Plana sigurnosne zaštite broda
– 9.4. Nezavisnost priznatih organizacija za sigurnosnu zaštitu
– 13.6. i 17.7. Učestalost vježbi sigurnosne zaštite za posadu broda, te časnika odgovornog za sigurnosnu zaštitu broda i osobu odgovornu za sigurnosnu zaštitu u kompaniji
– 15.3.- 15.4. Minimalni standardi za procjenu sigurnosne zaštite luke
– 16.3. i 16.8. Minimalni standardi Plana sigurnosne zaštite luke
– 18.5. i 18.6. Učestalost vježbi sigurnosne zaštite u lukama i za osobu odgovornu za sigurnosnu zaštitu luke.
Dijelovi Dijela B ISPS Pravilnika koji nisu navedeni u stavku 1. ovoga članka primjenjuju se kao preporuka.
Članak 5.
Za brodove na kratkim međunarodnim putovanjima koji plove na redovnim linijama može se međunarodnim ugovorima utvrditi sustav mjera i postupaka zaštite različit od onog propisanog ovim Zakonom.
Sustav mjera iz stavka 1. ovoga članka mora osigurati približno jednakovrijednu razinu zaštite utvrđenu ovim Zakonom, te ne smije ugroziti razinu zaštite drugih brodova i luka ostvarenu primjenom mjera i postupaka utvrđenih ovim Zakonom.
Sustav mjera i postupaka iz stavka 1. ovoga članka će se razmatrati periodično, u razdobljima ne duljim od pet godina, vodeći računa o stečenim iskustvima u njegovoj primjeni, promjenama okolnosti ili ugrozi sigurnosne zaštite brodova, luka ili plovidbenih pravaca na koje se sustav mjera i postupaka odnosi.
Ministarstvo će o sadržaju ugovora iz stavka 1. ovoga članka izvijestiti Europsku komisiju.
Članak 6.
Na temelju procjene rizika, Ministarstvo može utvrditi poseban sustav sigurnosne zaštite za pomorske objekte u nacionalnoj plovidbi iz članka 3. stavka 2. ovoga Zakona i luke u koje pristaju ili se sidre takvi pomorski objekti, pod uvjetom da takav sustav bude ne manje učinkovit od sustava propisanog ovim Zakonom i Poglavljem XI-2 SOLAS Konvencije i obveznik odredaba ISPS Pravilnika.
Sustav iz stavka 1. ovoga članka će se razmatrati periodično, u razdobljima ne duljim od pet godina.
Ministarstvo će izvijestiti Europsku komisiju o sadržaju sustava iz stavka 1. ovoga članka, te rezultatima raščlambe iz stavka 2. ovoga članka.
Dio 2.
DRŽAVNA TIJELA, JAVNE USTANOVE, PRAVNE I FIZIČKE OSOBE ODGOVORNE ZA SIGURNOSNU ZAŠTITU POMORSKIH BRODOVA I LUKA
Članak 7.
Ministarstvo je dužno o poduzetim mjerama sukladno odredbama poglavlja XI-2 SOLAS Konvencije i odredbama ISPS Pravilnika izvještavati Međunarodnu pomorsku organizaciju, Europsku komisiju i druge države članice.
Ministarstvo će Europskoj komisiji dostaviti podatke o nadležnom tijelu za sigurnosnu zaštitu, te o osobi zaduženoj za sigurnosnu zaštitu u Ministarstvu.
Nadležno tijelo za sigurnosnu zaštitu je zaduženo za izvješćivanje i koordinaciju aktivnosti sa Europskom komisijom i državama članicama u svezi primjene ovoga Zakona i odgovarajućih propisa Europske unije.
Nadležno tijelo iz stavka 2. ovoga članka izvještava Europsku komisiju o lukama i/ili lučkim operativnim područjima na koje se primjenjuje ovaj Zakon.
Nadležno tijelo za sigurnosnu zaštitu iz stavka 2. ovoga članka izvještava Europsku komisiju o brodovima kojima je zabranjeno uplovljavanje u luke u Republici Hrvatskoj, odnosno koji su izgnani iz luke u Republici Hrvatskoj.
Članak 8.
Stupanj sigurnosne zaštite za luke u Republici Hrvatskoj utvrđuje ministarstvo nadležno za unutarnje poslove.
Ministarstvo nadležno za unutarnje poslove može odrediti različit stupanj sigurnosne zaštite za pojedine luke, pojedine dijelove lučkog područja ili pojedina lučka operativna područja.
Stupanj sigurnosne zaštite koji trebaju primjenjivati brodovi iz članka 3. ovoga Zakona, koji viju zastavu Republike Hrvatske, utvrđuje ministarstvo nadležno za unutarnje poslove uz prethodno mišljenje ministarstva nadležnog za vanjske poslove.
Ministarstvo nadležno za unutarnje poslove određuje jedan od sljedećih stupnjeva sigurnosne zaštite:
– stupanj sigurnosne zaštite 1 (SL1) je stupanj na kojem se cijelo vrijeme primjenjuje osnovni skup odgovarajućih mjera sigurnosne zaštite, kako su utvrđene planom sigurnosne zaštite broda i/ili planom sigurnosne zaštite luke,
– stupanj sigurnosne zaštite 2 (SL2) je stupanj tijekom kojega se primjenjuju odgovarajuće dodatne mjere sigurnosne zaštite u ograničenom vremenskom razdoblju kao posljedica povećane opasnosti od nastupanja događaja koji ugrožava sigurnost, kako su utvrđene planom sigurnosne zaštite broda i/ili planom sigurnosne zaštite luke,
– stupanj sigurnosne zaštite 3 (SL3) je stupanj tijekom kojega se primjenjuju daljnje posebne mjere sigurnosne zaštite u ograničenom vremenskom razdoblju kada je događaj koji ugrožava sigurnost vjerojatan ili neizbježan iako nije moguće utvrditi poseban cilj izložen sigurnosnoj prijetnji, kako su utvrđene planom sigurnosne zaštite broda i/ili planom sigurnosne zaštite luke.
O utvrđenom stupnju sigurnosne zaštite i svim njegovim promjenama ministarstvo nadležno za unutarnje poslove je dužno odmah izvijestiti upravu nadležnu za sigurnosnu zaštitu.
U slučaju promjene stupnja sigurnosne zaštite iz stavka 1. ovoga članka, uprava nadležna za sigurnosnu zaštitu će o novoutvrđenom stupnju sigurnosne zaštite u roku ne duljem od 60 minuta izvijestiti nadležne lučke kapetane, nadležne osobe odgovorne za sigurnosnu zaštitu luka, sve brodove u plovidbi unutarnjim morskim vodama i teritorijalnim morem Republike Hrvatske, te pravnu osobu zaduženu za objavu oglasa za pomorce.
Pravna osoba zadužena za objavu oglasa za pomorce dužna je poruku o promjeni stupnja sigurnosne zaštite objaviti u što kraćem roku.
O stupnju sigurnosne zaštite iz stavka 2. ovoga članka i svim njegovim promjenama, uprava nadležna za sigurnosnu zaštitu će izvijestiti osobe odgovorne za sigurnosnu zaštitu u kompanijama i lučke kapetanije.
Obavijest o promjeni stupnja sigurnosne zaštite mora sadržavati najmanje:
– datum i vrijeme promjene
– novoutvrđeni stupanj sigurnosne zaštite
– kratki opis razloga promjene stupnja sigurnosne zaštite
– luku ili luke na koje se stupanj sigurnosne zaštite odnosi
– mjere zaštite koje moraju biti provedene pored mjera utvrđenih planovima sigurnosne zaštite broda i/ili luke, ako ih ima
– vrijeme stupanja na snagu i rok primjene.
Članak 9.
Ministarstvo može prenijeti određene poslove definirane ovim Zakonom na priznate organizacije koje ispunjavaju uvjete propisane ovim Zakonom.
Sljedeći poslovi ne mogu se prenijeti na priznate organizacije:
– određivanje stupanja sigurnosne zaštite
– odobravanje procjene sigurnosne zaštite luke i njezinih izmjena i dopuna
– određivanje luka ili lučkih operativnih područja na koje se primjenjuje ovaj Zakon i koja moraju imati imenovane osobe odgovorne za sigurnosnu zaštitu luke
– odobravanje plana sigurnosne zaštite luke i njezinih izmjena i dopuna
– provedba nadzora nad primjenom ovoga Zakona
– definiranje zahtjeva za izdavanje Deklaracije o sigurnosnoj zaštiti.
Priznata organizacija iz stavka 1. ovoga članka može biti pravna osoba koja ispunjava uvjete propisane u Prilogu 1. koji je sastavni dio ovoga Zakona.
Priznata organizacija može, sukladno ovlaštenju, obavljati poslove koji se odnose na sigurnosnu zaštitu brodova i/ili luka.
Rješenje o ovlašćivanju donosi Ministarstvo na temelju zahtjeva zainteresirane pravne osobe, kojem se prilažu dokazi o ispunjavanju uvjeta propisanih ovim Zakonom, te nakon provedene provjere udovoljavanja uvjetima.
Provjeru udovoljavanja uvjetima provodi povjerenstvo koje imenuje ministar.
Ministarstvo može zatražiti sigurnosnu provjeru djelatnika pravne osobe koja je podnijela zahtjev za ovlašćivanje.
Ministarstvo može iz razloga sigurnosti, bez obrazloženja odbiti zahtjev za ovlašćivanje u svojstvu priznate organizacije ili ograničiti broj priznatih organizacija.
Na rješenje iz stavka 5. ovoga članka nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred nadležnim sudom.
Priznata organizacija ne smije imati poslovni ili drugi interes u odnosu na subjekte u odnosu na koje obavlja poslove priznate organizacije, te ne smije obavljati poslove fizičke zaštite ili druge poslove koji proizlaze iz primjene procjene ili plana sigurnosne zaštite.
Rješenje o ovlašćivanju donosi se na rok ne dulji od pet godina i sadrži opseg poslova koje je priznata organizacija ovlaštena obavljati.
Na temelju donesenog rješenja iz stavka 5. ovoga članka, Ministarstvo i priznata organizacija sklapaju ugovor kojim se potanje uređuju međusobna prava i obveze.
Priznata organizacija dužna je bez odgađanja izvijestiti Ministarstvo o svakoj promjeni od značaja za njen rad u svojstvu priznate organizacije.
Ukoliko se nadzorom nad radom priznate organizacije utvrdi da ista ne udovoljava uvjetima pod kojima je ovlaštena ili obavlja poslove protivno odredbama ovoga Zakona, propisa donesenih na temelju njega, inspektor ili drugi ovlašteni službenik će poduzeti jednu ili više sljedećih mjera i aktivnosti:
– naložiti ispravak nedostataka
– privremeno zabraniti obavljanje poslova priznate organizacije i o tome izvijestiti nadležnu Upravu
– predložiti oduzimanje ovlaštenja.
Ministarstvo može oduzeti ovlaštenje priznatoj organizaciji i prije isteka roka važenja ako utvrdi da priznata organizacija više ne udovoljava uvjetima za ovlašćivanje ili ako obavlja poslove protivno odredbama ovoga Zakona, SOLAS Konvencije ili ISPS Pravilnika.
Članak 10.
Zapovjednik broda može predložiti sklapanje Deklaracije o sigurnosti:
1) kada brod ima viši stupanj sigurnosne zaštite od stupnja sigurnosti luke ili drugih brodova s kojima dolazi u dodir,
2) kada postoji ugovor o Deklaraciji o sigurnosti između Republike Hrvatske i vlade ugovornica SOLAS Konvencije koji se odnosi na određena međunarodna putovanja ili brodove na tim putovanjima,
3) kada je postojala opasnost po sigurnost ili se zbio opasan događaj u koji je bio uključen brod ili luka,
4) kada je brod u luci koja ne mora imati plan sigurnosne zaštite luke, ili
5) kada je brod bio u dodiru s drugim brodom koji ne mora imati plan sigurnosne zaštite broda.
U slučaju kada se brod nalazi u luci koja ne mora imati plan sigurnosne zaštite luke, odnosno za koju nije imenovana osoba odgovorna za sigurnosnu zaštitu luke, Deklaraciju o sigurnosti sklapa osoba koju imenuje lučki kapetan nadležne lučke kapetanije u svakom pojedinom slučaju.
Sklapanje Deklaracije o sigurnosti može predložiti i osoba odgovorna za sigurnosnu zaštitu luke ili lučki kapetan nadležne lučke kapetanije kada, sukladno procjeni sigurnosne zaštite luke, okolnosti vezane uz pristajanje određenog broda, ukrcaj i/ili iskrcaj putnika ili tereta ili druge okolnosti ukazuju na veći stupanj opasnosti.
Deklaracija o sigurnosti sklapa se na propisanom obrascu koji se daje u Prilogu 2. koji je sastavni dio ovoga Zakona.
Sklopljena Deklaracija o sigurnosti čuva se na brodu najmanje 6 mjeseci od dana isplovljenja iz luke u kojoj je bila sklopljena ili do isplovljenja iz desete luke nakon luke u kojoj je bila sklopljena, što je kasnije.
Druge pojedinosti koje se odnose na postupak sklapanja i čuvanje Deklaracije o sigurnosnoj zaštiti propisuju se Tehničkim pravilima.
Osoba odgovorna za sigurnosnu zaštitu luke mora osigurati primjereno čuvanje sklopljenih Deklaracija o sigurnosti i drugih bilješki na temelju ovoga Zakona za razdoblje od najmanje tri godine.
Dio 3.
SIGURNOSNA ZAŠTITA BRODOVA
Članak 11.
Brod iz članka 3. ovoga Zakona mora imati časnika odgovornog za sigurnosnu zaštitu broda.
Časnik odgovoran za sigurnosnu zaštitu broda za svoj rad izravno odgovara zapovjedniku broda.
Dužnosti i odgovornosti časnika odgovornog za sigurnosnu zaštitu broda, sukladno ISPS Pravilniku, određuju se Tehničkim pravilima.
Članak 12.
Brod iz članka 3. ovoga Zakona mora imati procjenu sigurnosne zaštite broda.
Izradu procjene sigurnosne zaštite broda dužna je osigurati osoba odgovorna za sigurnosnu zaštitu u kompaniji.
Procjena sigurnosne zaštite broda mora se temeljiti na opažanjima i stvarnom stanju na brodu.
Procjena sigurnosne zaštite broda mora biti dokumentirana i potvrđena od strane osobe odgovorne za sigurnosnu zaštitu kompanije.
Procjena sigurnosne zaštite broda mora sadržavati najmanje elemente navedene u tehničkim pravilima.
Članak 13.
Na temelju procjene sigurnosne zaštite broda za svaki brod izrađuje se plan sigurnosne zaštite broda.
Za izradu plana sigurnosne zaštite broda odgovorna je osoba odgovorna za sigurnosnu zaštitu u kompaniji.
Plan sigurnosne zaštite broda odobrava priznata organizacija za sigurnosnu zaštitu.
Plan mora biti zaštićen od neovlaštenog pristupa ili otkrivanja.
Obvezni sadržaj plana sigurnosne zaštite broda, s naznakom dijelova za čiju izmjenu nije potrebno odobrenje, utvrđen je Tehničkim pravilima.
Plan mora biti izrađen na radnom jeziku broda, kako je određen sukladno Tehničkim pravilima. Ako taj jezik nije engleski, plan mora biti preveden na engleski jezik.
Članak 14.
Poslove ovjeravanja i izdavanja svjedodžbi sukladno ovom Zakonu za pomorske objekte upisane u odgovarajuće upisnike u Republici Hrvatskoj obavlja priznata organizacija.
Članak 15.
Zapovjednik i ostali članovi posade broda dužni su postupati sukladno planu sigurnosne zaštite broda i stupnjevima sigurnosne zaštite na snazi u pojedinoj luci.
Na stupnju sigurnosne zaštite 1 moraju se provoditi mjere iz plana sigurnosne zaštite broda, a osobito:
1) osiguranje provedbe svih dužnosti koje se odnose na sigurnost broda,
2) nadzor nad pristupom brodu,
3) nadzor nad ukrcajem i/ili iskrcajem osoba i njihovih stvari,
4) praćenje prostora ograničenog kretanja i osiguranje pristupa tim prostorima samo ovlaštenim osobama,
5) praćenje palubnih površina i područja oko broda,
6) nadzor rukovanja teretom i brodskim zalihama,
7) osiguranje raspoloživosti sigurnosnih veza.
Na stupnju sigurnosne zaštite 2 moraju se provoditi dodatne mjere zaštite utvrđene u planu sigurnosne zaštite broda, te u skladu s uputama osobe odgovorne za sigurnosnu zaštitu u komapniji i osobe odgovorne za sigurnosnu zaštitu luke, a koje se odnose na točke 1.-7. stavka 2. ovoga članka.
Na stupnju sigurnosne zaštite 3 moraju se poduzimati daljnje posebne mjere zaštite utvrđene u planu sigurnosne zaštite broda, te u skladu s uputama osobe odgovorne za sigurnosnu zaštitu u kompaniji i osobe odgovorne za sigurnosnu zaštitu luke, a koje se odnose na točke 1.-7. stavka 2. ovoga članka.
Članak 16.
Zapovjednik broda dužan je u roku od 30 minuta potvrditi osobi odgovornoj za sigurnosnu zaštitu luke prijem obavijesti o uspostavljanju stupnja sigurnosne zaštite 2 ili stupnja sigurnosne zaštite 3, te o početku primjene dodatnih ili posebnih mjera zaštite.
U slučaju kada postoji razlika između stupnja sigurnosne zaštite broda i stupnja sigurnosne zaštite luke časnik odgovoran za sigurnosnu zaštitu broda mora o tome izvijestiti osobu odgovornu za sigurnosnu zaštitu luke i s njom usklađivati odgovarajuće djelovanje.
Članak 17.
Kompanija ili bilo koja druga osoba ne smiju sprječavati zapovjednika broda u poduzimanju mjera ili izvršenju neke odluke koja je, po njegovoj stručnoj ocjeni, potrebna u cilju provedbe sigurnosne zaštite broda i plovidbe.
Ako je, po stručnoj ocjeni zapovjednika broda došlo do sukoba između zahtjeva sigurnosne zaštite i zahtjeva sigurnosti broda, zapovjednik broda mora dati prednost onim zahtjevima koji su potrebni za održanje sigurnosti broda.
U slučajevima iz stavka 2. ovoga članka zapovjednik broda može primijeniti privremene mjere sigurnosne zaštite, te o nastalim okolnostima mora odmah izvijestiti:
– službu nadzora i upravljanja pomorskim prometom Ministarstva ili
– nadležnu vlast strane luke u kojoj se nalazi ili u koju namjerava uploviti.
U slučaju iz stavka 3. podstavka 1. ovoga članka služba nadzora i upravljanja pomorskim prometom Ministarstva izvijestiti će lučku kapetaniju luke u Republici Hrvatskoj u kojoj se brod nalazi ili u koju namjerava uploviti.
U slučaju iz stavka 3. podstavka 2. ovoga članka, zapovjednik broda ili osoba odgovorna za sigurnosnu zaštitu kompanije u najkraćem roku izvijestit će upravu nadležnu za sigurnosnu zaštitu o okolnostima slučaja i poduzetim mjerama.
Članak 18.
Na brodu se moraju voditi zapisi o:
– provedenim vježbama,
– uočenim događajima koji su ugrozili sigurnost,
– povredama sigurnosti,
– izmjenama stupnja sigurnosne zaštite broda,
– razmjenama poruka koje se odnose na zaštitu broda,
– provedenim unutarnjim neovisnim ocjenama i pregledima procjene i plana sigurnosne zaštite broda,
– primjeni izmjena i dopuna plana sigurnosne zaštite broda,
– provjeri i održavanju sigurnosne opreme, uključujući ispitivanje brodskog sigurnosnog sustava uzbunjivanja.
Zapisi iz stavka 1. ovoga članka moraju biti zaštićeni od neovlaštenog pristupa.
Sadržaj, način vođenja zapisa, jezik i pismo, rokovi čuvanja, kao i način zaštite zapisa iz stavka 1. ovoga članka od neovlaštenog pristupa propisuju se Tehničkim pravilima.
Članak 19.
Provjera primjene odredbi SOLAS Konvencije, ISPS Pravilnika i ovoga Zakona obavlja se ovjerom broda.
Ovjera brodova obavlja se nakon pregleda broda na način i u vrijeme utvrđeno Tehničkim pravilima.
Sustav zaštite i pripadajuća sigurnosna oprema broda nakon ovjere moraju se održavati u stanju u kakvom su bile u trenutku ovjere, odnosno u skladu s odredbama SOLAS Konvencije, odredbama ISPS Pravilnika, odredbama ovoga Zakona, zahtjevima Tehničkih pravila i plana sigurnosne zaštite.
Nakon što je brod ovjeren ne smiju se poduzeti nikakve izmjene sustava sigurnosne zaštite, pripadajuće sigurnosne opreme ili plana sigurnosne zaštite broda bez suglasnosti priznate organizacije.
Članak 20.
Ako je ovjerom utvrđeno da brod ispunjava uvjete SOLAS Konvencije, ISPS Pravilnika i ovoga Zakona, priznata organizacija će brodu izdati Međunarodnu svjedodžbu o sigurnosnoj zaštiti broda.
Članak 21.
Brodu kojem nije izdana Međunarodna svjedodžba o sigurnosnoj zaštiti broda priznata organizacija može izdati Privremenu međunarodnu svjedodžbu o sigurnosnoj zaštiti broda i to u slučaju:
– broda bez svjedodžbe, kod predaje ili prije ulaska ili ponovnog ulaska u službu
– upisa broda u odgovarajući upisnik u Republici Hrvatskoj
– kada kompanija preuzme odgovornost za rad broda kojim ranije nije upravljalo.
Svjedodžba iz stavka 1. ovoga članka može se izdati ako su ispunjeni sljedeći uvjeti:
– obavljena procjena sigurnosne zaštite broda
– da se plan sigurnosne zaštite nalazi na brodu i da se primjenjuje
– brod je opremljen brodskim sustavom uzbunjivanja koji zadovoljava zahtjeve SOLAS Konvencije, ako se zahtijeva
– da se primjenjuju posebne mjere uključujući mjere izobrazbe, uvježbavanja te planiranja unutarnje ocjene koje jamče da će brod uspješno zadovoljiti uvjete pregleda za stjecanje Međunarodne svjedodžbe o sigurnosnoj zaštiti broda u razdoblju od 6 mjeseci
– zapovjednik, časnik odgovoran za sigurnosnu zaštitu broda i drugi članovi posade s posebnim dužnostima koje se odnose na sigurnost upoznati su sa svojim dužnostima i odgovornostima kako su navedene u SOLAS Konvenciji i ISPS Pravilniku, ovom Zakonu i planu sigurnosne zaštite broda
– časnik odgovoran za sigurnosnu zaštitu broda ispunjava uvjete propisane ovim Zakonom za obavljanje tih poslova.
Svjedodžba iz stavka 1. ovoga članka važi do izdavanja Međunarodne svjedodžbe o sigurnosnoj zaštiti broda, a najdulje šest mjeseci i ne može se produljiti.
Svjedodžba iz stavka 1. ovoga članka izdaje se u skladu s uvjetima utvrđenim Tehničkim pravilima.
Članak 22.
Brod kojem nije izdana svjedodžba iz članka 20. ili 21. ovoga Zakona nije sposoban za plovidbu.
Dio 4.
KOMPANIJA
Članak 23.
Kompanija, za svaki brod kojim upravlja, mora:
– utvrditi sigurnosni ustroj te osigurati ljudstvo i sredstva potrebna za njegovu učinkovitu primjenu sukladno odredbama ovoga Zakona, SOLAS Konvencije, ISPS Pravilnika i Tehničkim pravilima,
– imenovati u pisanom obliku osobu odgovornu za sigurnosnu zaštitu u kompaniji
– odrediti časnika odgovornog za sigurnosnu zaštitu na svakom pojedinom brodu
– osigurati izobrazbu i uvježbavanje osoba odgovornih za sigurnosnu zaštitu i svih drugih članova posade
– osigurati ispravno vođenje bilješki i zapisa, sukladno odredbama ovoga Zakona
– osigurati suradnju između broda i luke te između broda kojim upravlja i drugih brodova, sukladno odredbama ovoga Zakona, SOLAS Konvencije, ISPS Pravilnika i Tehničkih pravila
– dostaviti zapovjedniku broda podatke o osobama zaduženim za zapošljavanje časnika i članova posade, odnosno drugih osoba kojima je dopušten pristup na brod te podatke o osobama zaduženim za poslovanje broda.
Kompanija mora u planu sigurnosne zaštite broda izričito utvrditi da zapovjednik broda ima konačnu ovlast i odgovornost pri donošenju odluka o zaštiti i sigurnosti broda i pravo zahtijevati pomoć kompanije ili vlade svake zemlje ugovornice SOLAS Konvencije.
Kompanija mora osigurati da se osobi odgovornoj za sigurnosnu zaštitu u kompaniji, zapovjedniku broda i časniku odgovornom za sigurnosnu zaštitu broda pruži potrebna podrška radi ispunjenja njihovih dužnosti i odgovornosti u skladu s ovim Zakonom.
Članak 24.
Osoba koja je imenovana osobom odgovornom za sigurnosnu zaštitu u kompaniji može u tom svojstvu biti odgovorna za jedan ili više brodova, u zavisnosti od broja ili vrste brodova kojima kompanija posluje, pod uvjetom da je jasno utvrđeno za koje je brodove odgovorna.
Dužnosti osobe odgovorne za sigurnosnu zaštitu u kompaniji uključuju:
1. obavještavanje brodova o mogućim prijetnjama,
2. osiguranje provedbe procjene sigurnosne zaštite broda,
3. osiguranje izrade, podnošenja na odobrenje, primjene i održavanja plana sigurnosne zaštite broda,
4. osiguranje izrade, izmjene i dopune plana sigurnosne zaštite broda,
5. pripremu i provedbu unutarnje prosudbe i pregleda sustava,
6. pripremu početne i sljedećih provjera broda koju obavlja priznata organizacija,
7. otklanjanje nedostataka i neusklađenosti utvrđenih tijekom unutarnje prosudbe, povremenih pregleda, sigurnosnih inspekcija i provjera sukladnosti,
8. osiguranje izobrazbe časnika odgovornog za sigurnosnu zaštitu broda i drugih časnika i članova posade u pogledu zaštite broda,
9. sve druge mjere kojima se osigurava zadovoljavajuća razina zaštite na brodovima kojima upravlja kompanija,
10. izvještavanje uprave nadležne za sigurnosnu zaštitu i/ili službe nadzora i upravljanja pomorskim prometom Ministarstva o svim događajima koji se odnose na sigurnosnu zaštitu brodova, kao i dostavu drugih podataka i informacija propisanih ovim Zakonom.
Dio 5.
SIGURNOSNA ZAŠTITA LUKA
Članak 25.
Za sigurnosnu zaštitu u luci odgovorna je lučka uprava, odnosno koncesionar luke posebne namjene.
Lučka uprava, odnosno koncesionar luke posebne namjene dužan je ustrojiti službu zaduženu za sigurnosnu zaštitu luke.
Za potrebe više luka na području jedne županije, odlukom župana, može se osnovati jedna služba za potrebe više luka ili lučkih operativnih područja.
Službom iz stavka 2. ovoga članka rukovodi osoba odgovorna za sigurnosnu zaštitu luke, koju imenuje ravnatelj lučke uprave ili odgovorna osoba koncesionara iz stavka 1. ovoga članka, odnosno u slučaju iz stavka 3. ovoga članka župan, na rok od pet godina.
Odlukom ili drugim aktom kojim se osniva služba iz stavka 2. ili 3. ovoga članka utvrđuje se njezino područje odgovornosti.
Služba iz stavka 2., odnosno 3. ovoga članka mora biti djelatna 24 sata dnevno.
Članak 26.
Svaka luka iz članka 3. ovoga Zakona mora imati procjenu sigurnosne zaštite luke.
Za izradu procjene sigurnosne zaštite luke odgovorna je lučka uprava ili trgovačko društvo koje je koncesionar luke posebne namjene.
Procjenu sigurnosne zaštite luke izrađuje priznata organizacija za sigurnost luka.
Prilikom izrade procjena sigurnosne zaštite luke mora se voditi računa o posebnosti pojedinih dijelova lučkog područja, odnosno lučkih operativnih područja, kao i o područjima izvan luke koja mogu utjecati na sigurnosnu zaštitu luke.
Obvezni sadržaj procjene sigurnosne zaštite luke utvrđen je u Prilogu 4. koji je sastavni dio ovoga Zakona.
Procjenu sigurnosne zaštite luke i izmjene i dopune odobrene procjene odobrava Ministarstvo, uz prethodno mišljenje ministarstva nadležnog za unutarnje poslove.
Procjena sigurnosne zaštite luke mora se obnoviti najmanje svakih pet godina ili u slučaju:
– povećanja ili smanjenja površine lučkog područja za više od 5% njegove površine
– veće promjene ustroja, načina rada ili prevladavajućih tereta,
– zahtjeva Ministarstva.
Članak 27.
Na temelju procjene sigurnosne zaštite luke izrađuje se plan sigurnosne zaštite luke.
Za izradu plana sigurnosne zaštite luke odgovorna je lučka uprava ili koncesionar luke posebne namjene.
Plan sigurnosne zaštite izrađuje priznata organizacija za sigurnosnu zaštitu luke.
Priznata organizacija koja je izradila procjenu sigurnosne zaštite luke ili lučkog operativnog područja ne smije izrađivati plan sigurnosne zaštite za isto područje.
Plan sigurnosne zaštite luke, te njegove izmjene i dopune, s priloženim izvještajem o stanju sigurnosti luke, uz prethodno mišljenje ministarstva nadležnog za unutarnje poslove, odobrava Ministarstvo.
Plan mora biti zaštićen od neovlaštenog pristupa ili otkrivanja.
Plan sigurnosne zaštite mora definirati postupke, mjere i aktivnosti za svaki stupanj sigurnosne zaštite.
Obvezni sadržaj plana sigurnosne zaštite luke, s naznakom dijelova za čiju izmjenu nije potrebno odobrenje Ministarstva, uključujući mjere sigurnosne zaštite koji se primjenjuju na ukrcaj putnika i vozila, kada je to primjenjivo, utvrđeni su u Prilogu 5. koji je sastavni dio ovoga Zakona.
O izmjenama dijelova Plana koje luka može mijenjati bez prethodnog odobrenja Ministarstva, dužna je izvijestiti Ministarstvo u roku ne duljem od 15 dana od dana izmjene tih dijelova plana.
Članak 28.
Sve osobe i vozila koja stalno ili povremeno obavljaju određenu djelatnost ili se stalno ili povremeno zadržavaju na području luke ili lučkom operativnom području iz članka 3. ovoga Zakona moraju imati identifikacijske iskaznice.
Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka putnici i vozila koja se ukrcavaju ili iskrcavaju na brod, kao i članovi posade broda ne moraju imati identifikacijsku iskaznicu.
Identifikacijska iskaznica iz stavka 1. ovoga članka mora se nositi ili biti istaknuta na vidljivom mjestu za vrijeme boravka na području iz stavka 1. ovoga članka.
Identifikacijske iskaznice za osobe i vozila iz stavka 1. ovoga članka izdaje lučka uprava ili koncesionar luke posebne namjene.
Nadležna policijska uprava ili postaja ovjerava identifikacijske iskaznice za osobe i vozila koje na području luke stalno ili povremenom obavljaju određenu djelatnost.
Lučka uprava ili trgovačko društvo koje je koncesionar luke posebne namjene prije izdavanja identifikacijske iskaznice dužno je kod nadležnog tijela zatražiti sigurnosnu provjeru tražitelja identifikacijske iskaznice, sukladno posebnim propisima, osim za osobe koje se privremeno zadržavaju na području luke i posjetitelja.
Lučka uprava ili koncesionar luke posebne namjene dužan je voditi evidenciju o izdanim identifikacijskim iskaznicama, izgubljenim, vraćenim i komisijski uništenim identifikacijskim iskaznicama.
Način izdavanja, povlačenja, uništavanja, proglašavanja izgubljenima identifikacijskih iskaznica, obrasci identifikacijskih iskaznica, te postupak vođenja evidencije identifikacijskih iskaznica iz stavka 1. ovoga članka utvrđuje se planom sigurnosne zaštite luke.
Članak 29.
Sve osobe koje borave na području luke dužne su postupati po uputama i u skladu s planom sigurnosne zaštite luke i stupnjevima sigurnosne zaštite na snazi u pojedinoj luci.
Na stupnju sigurnosne zaštite 1. obvezno se provode mjere i to:
1) osiguranje provedbe svih dužnosti koje se odnose na zaštitu luke i brodova,
2) nadzor nad pristupom područja luke i brodovima koji u luci borave,
3) nadzor nad ukrcajem i/ili iskrcajem osoba i njihovih stvari,
4) praćenje prostora ograničenog kretanja i osiguranja pristupa tim prostorima samo ovlaštenim osobama,
5) praćenje područja luke, posebice područja u blizini važnijih objekata i brodova,
6) nadzor rukovatelja teretom i brodskim zalihama,
7) osiguranje raspoloživih sigurnosnih veza.
Na stupnju sigurnosne zaštite 2 moraju se provoditi dodatne mjere zaštite utvrđene planom sigurnosne zaštite luke, te prema uputama osobe odgovorne za sigurnosnu zaštitu luke, a koje se odnose na točke 1.–7. stavka 2. ovoga članka.
Na stupnju sigurnosne zaštite 3 moraju se provoditi daljnje posebne mjere zaštite utvrđene planom sigurnosne zaštite luke, te prema uputama osobe odgovorne za sigurnosnu zaštitu luke, a koje se odnose na točke 1.–7. stavka 2. ovoga članka.
Pored mjera iz stavka 3. i 4. ovoga članka odgovorna osoba luke dužna je osigurati provedbu i svih drugih mjera i postupaka koje joj, radi osiguranja zadovoljavajuće razine zaštite luke i brodova, u pojedinom slučaju naloži ministar i/ili lučki kapetan i/ili načelnik nadležne policijske uprave.
Članak 30.
Na zahtjev lučke uprave ili koncesionara luke posebne namjene, te nakon odobrenja plana sigurnosne zaštite luke i obavljenog pregleda luke, Ministarstvo izdaje izjavu o sukladnosti luke.
Izjava o sukladnosti izdaje se na razdoblje od pet godina, uz uvjet redovnoga godišnjeg pregleda.
Obrazac izjave o sukladnosti luke utvrđen je u Prilogu 3. koji je sastavni dio ovoga Zakona.
Redovni godišnji pregled mora se obaviti najmanje 10 mjeseci, odnosno najkasnije 14 mjeseci od dana prethodnog pregleda.
Članak 31.
U luke na koje se odnosi ovaj Zakon kojima nije izdana izjava o sukladnosti, nadležna inspekcija će zabraniti uplovljavanje brodova na koje se odnosi ovaj Zakon.
Članak 32.
Osoba odgovorna za sigurnosnu zaštitu luke dužna je osigurati da obavijest o stupnju sigurnosne zaštite ili njegovoj promjeni dobiju svi brodovi koji se nalaze u njezinom području nadležnosti ili koji su joj priopćili namjeru uplovljavanja u to područje, u roku od 30 minuta od trenutka prijave odnosno od trenutka promjene stupnja sigurnosne zaštite.
Članak 33.
Poslovi i zadaće osobe odgovorne za sigurnosnu zaštitu luke su:
– osiguranje izrade procjene sigurnosne zaštite luke
– osiguranje izrade i održavanja plana sigurnosne zaštite luke
– primjena i provedba plana sigurnosne zaštite luke
– ispunjava obrazac i sklapa Deklaraciju o sigurnosti
– provođenje redovnih pregleda sigurnosti luke
– predlaganje izmjena plana sigurnosne zaštite luke
– održavanje sigurnosnog opreza i pripravnosti osoblja koje boravi na području luke
– osiguranje provedbe izobrazbe osoblja s poslovima i zadacima u svezi sa sigurnosnom zaštitom luke
– izvještavanje Ministarstva i drugih nadležnih službi, uz suglasnost ravnatelja lučke uprave ili odgovorne osobe trgovačkog društva koje je koncesionar luke posebne namjene, i vođenje zapisa o događajima koji su ugrozili ili su mogli ugroziti sigurnost luke
– usklađivanje primjene plana sigurnosne zaštite luke s osobom odgovornom za sigurnosnu zaštitu u kompaniji i časnikom (časnicima) odgovornim za sigurnosnu zaštitu broda
– usklađivanje djelovanja sa službama sigurnosne zaštite, ako je to potrebno
– osiguranje ispravnosti sigurnosne opreme
– osiguranje izrade identifikacijskih iskaznica za osobe i vozila
– primjena i provedba kontrole pristupa na području luke
– pomaganje časnicima odgovornim za sigurnosnu zaštitu broda pri utvrđivanju identiteta osoba koje traže pristup na brod.
Članak 34.
Prilikom najave uplovljavanja broda u luku, brod je dužan dostaviti nadležnoj organizacijskoj jedinici Ministarstva sljedeće informacije:
1. podatke o Međunarodnoj svjedodžbi o sigurnosnoj zaštiti broda (datum valjanosti svjedodžbe, naziv tijela koje ju je izdalo),
2. stupanj sigurnosne zaštite na kojem se brod nalazi,
3. stupanj sigurnosne zaštite na kojem se brod nalazio u prethodnih deset luka,
4. o posebnim i dodatnim mjerama sigurnosne zaštite koje je brod poduzeo u prethodnih deset luka,
5. o postupcima sigurnosne zaštite poduzetim prilikom komunikacije broda s drugim brodom, a za vrijeme posljednjih deset pristajanja u luke,
6. o drugim dodatnim obavijestima koje se odnose na sigurnosnu zaštitu, osim pojedinosti iz plana sigurnosne zaštite broda.
Brod je dužan dostaviti informacije iz stavka 1. ovoga članka najkasnije 24 sata prije namjeravanog uplovljavanja broda u luku, odnosno ako putovanje traje kraće od 24 sata, neposredno po isplovljavanju iz prethodne luke ili ako luka uplovljavanja nije poznata ili se promijeni tijekom putovanja, čim ista postane poznata.
Brod je dužan čuvati informacije iz stavka 1. ovoga članka najmanje za deset posljednjih uplovljavanja u luke.
Članak 35.
Ako na temelju analize dostavljenih informacija iz članka 34. ovoga Zakona, ili zbog izostanka informacija, uprava nadležna za sigurnosnu zaštitu ima osnovanu sumnju vjerovati da brod koji namjerava uploviti u luku ne udovoljava odredbama ovoga Zakona i posebnim mjerama sigurnosne zaštite SOLAS Konvencije, služba za upravljanje i nadzor pomorskog prometa će zatražiti od broda dopunu informacija ili ispravak nedostataka.
Ako brod iz stavka 1. ovoga članka ne dostavi tražene podatke ili ne ispravi nedostatke ili Ministarstvo ima osnovanu sumnju vjerovati da brod ne udovoljava odredbama ovoga Zakona i posebnim mjerama sigurnosne zaštite SOLAS Konvencije, nadležna organizacijska jedinica Ministarstva će poduzeti jednu ili više sljedećih mjera i aktivnosti:
– zahtijevati, kada je to moguće, ispravljanje nedostataka prije uplovljavanja u luku
– naložiti brodu da uplovi u određenu luku ili drugo odgovarajuće područje u unutarnjim morskim vodama ili teritorijalnom moru Republike Hrvatske koje odredi nadležna organizacijska jedinica Ministarstva
– ako se brod već nalazi u teritorijalnom moru ili u unutarnjim morskim vodama Republike Hrvatske, provesti inspekcijski nadzor broda
– zabraniti brodu uplovljavanje.
Mjera zabrane uplovljavanja broda ili izgona bit će izrečena samo ako postoji osnovana sumnja da brod predstavlja neposrednu prijetnju sigurnosti ili sigurnosnoj zaštiti ljudi, brodova ili druge imovine, te da se ta opasnost ne može odgovarajuće otkloniti drugim mjerama.
Nadležna organizacijska jedinica Ministarstva će o namjeri poduzimanja mjera i aktivnosti iz stavka 2. ovoga članka izvijestiti zapovjednika broda.
Ministarstvo će o poduzetim mjerama i aktivnostima obavijestiti nadležno tijelo države zastave broda, te kada je primjenjivo, priznatu organizaciju koja je izdala brodu Svjedodžbu o sigurnosnoj zaštiti broda.
Kada se brodu zabrani uplovljavanje ili se donese mjera izgona iz luke, tijelo iz stavka 4. ovoga članka izvijestit će nadležne vlasti sljedeće luke uplovljavanja broda, kada je ona poznata, te druge zainteresirane obalne države, sukladno Smjernicama Međunarodne pomorske organizacije.
Članak 36.
Od obveze izvješćivanja sukladno članku 34. ovoga Zakona izuzeti su brodovi u linijskom prometu, ako su ispunjeni sljedeći uvjeti:
1. kompanija održava i dostavlja listu brodova koji plove na određenoj liniji nadležnom tijelu za sigurnosnu zaštitu i lučkim upravama luka u koje brod uplovljava;
2. kompanija raspolaže informacijama iz članka 34. ovoga Zakona za svaki brod, te ima uspostavljenu službu koja radi 24 sata i koja je dužna na zahtjev nadležnog tijela za sigurnosnu zaštitu, bez odgađanja dostaviti tražene podatke.
Izuzeće iz stavka 1. ovoga članka može se primijeniti i na međunarodni linijski prijevoz između luka u Republici Hrvatskoj i luka u državi članici Europske unije.
Ministarstvo će u razdobljima ne duljim od dvije godine provjeravati udovoljavanje uvjetima iz stavka 1. ovoga članka.
Ukoliko Ministarstvo utvrdi da kompanija ne udovoljava zahtjevima iz stavka 1.ovoga članka ukinut će pravo na izuzeće.
Nadležno tijelo za sigurnosnu zaštitu vodi listu brodova i kompanija na koje se odnosi izuzeće iz stavka 1. ovoga članka, te je dostavlja Europskoj komisiji i zainteresiranim državama članicama.
Dio 6.
POSTUPAK U SLUČAJU SIGURNOSNE PRIJETNJE
Članak 37.
Za prijem obavijesti o postojanju sigurnosne prijetnje ili opasnosti koju brod može odaslati korištenjem brodskog sustava uzbunjivanja odgovorna je služba nadzora i upravljanja pomorskim prometom, te organizacija odgovorna za rad pomorskoga komunikacijskog sustava.
O prijemu obavijesti o postojanju sigurnosne prijetnje organizacija odgovorna za rad pomorskog komunikacijskog sustava dužna je u što kraćem roku izvijestiti službu nadzora i upravljanja pomorskim prometom.
U slučaju prijama obavijesti o postojanju sigurnosne prijetnje služba nadzora i upravljanja pomorskim prometom dužna je izvijestiti ovlaštenu osobu Uprave nadležne za sigurnosnu zaštitu, operativno-komunikacijski centar ministarstva nadležnog za unutarnje poslove, Obalnu stražu, te ministarstvo nadležno za vanjske poslove.
O poduzetim mjerama i postupcima u slučaju prijema obavijesti o postojanju sigurnosne prijetnje brodu ovlaštena osoba ministarstva nadležnog za unutarnje poslove dužna je pravodobno izvijestiti službu nadzora i upravljanja pomorskim prometom, upravu nadležnu za sigurnosnu zaštitu, Obalnu stražu i ministarstvo nadležno za vanjske poslove.
Ukoliko se brod iz stavka 1. ovoga članka nalazi u području unutarnjih morskih voda ili teritorijalnog mora Republike Hrvatske, služba nadzora i upravljanja pomorskim prometom izvijestit će nadležnu lučku kapetaniju, a ako se brod nalazi na području luke ili namjerava uploviti u luku i osobu odgovornu za sigurnosnu zaštitu luke.
Članak 38.
U slučaju prijema obavijesti o postojanju sigurnosne prijetnje bilo kojoj luci na području Republike Hrvatske, Ministarstvo je dužno izvijestiti tijelo nadležno za utvrđivanje stupnja sigurnosne zaštite i operativno-komunikacijski centar ministarstva nadležnog za unutarnje poslova ili nadležne policijske uprave.
O poduzetim mjerama i postupcima u slučaju postojanja sigurnosne prijetnje ovlaštena osoba ministarstva nadležnog za unutarnje poslove dužna je pravodobno izvijestiti službu nadzora i upravljanja pomorskim prometom i upravu nadležnu za sigurnosnu zaštitu.
Služba nadzora i upravljanja pomorskim prometom dužna je informaciju iz stavka 1. ovoga članka pravodobno proslijediti:
– lučkom kapetanu nadležne lučke kapetanije
– osobi odgovornoj za sigurnosnu zaštitu luke
– zapovjedniku broda ili brodova, ako je prijetnji izložen jedan ili više brodova
– svim drugim službama, ustanovama ili osobama čija pomoć pri otklanjanju prijetnje ili njezinih posljedica može biti potrebna.
Dio 7.
SVJEDODŽBE, OSPOSOBLJAVANJE ZA POSLOVE SIGURNOSNE ZAŠTITE, VJEŽBE
Članak 39.
Časnik odgovoran za sigurnosnu zaštitu broda, osoba odgovorna za sigurnosnu zaštitu u kompaniji i osoba odgovorna za sigurnosnu zaštitu luke moraju imati ovlaštenje kojim potvrđuju svoju osposobljenost za obavljanje poslova i zadaća utvrđenih ovim Zakonom.
Članak 40.
Svi časnici i ostali članovi posade moraju u roku od 7 dana od dana ukrcaja na brod biti upoznati s osnovnim dužnostima sukladno planu sigurnosne zaštite broda te posebice:
1. sa značenjem i zahtjevima koji proizlaze iz različitih stupnjeva sigurnosne zaštite,
2. osnovnim postupcima u slučaju opasnosti ili u izvanrednim okolnostima,
3. prepoznavanjem i otkrivanjem oružja, opasnih tvari i naprava,
4. prepoznavanjem osobina i uobičajena ponašanja osoba koje bi mogle ugroziti sigurnost i
5. postupcima i načinima koji se koriste da bi se osujetile mjere zaštite.
Članak 41.
Sve osobe koje provode inspekcijski nadzor nad provedbom odredaba ovoga Zakona, te druge osobe koje su ovlaštene obavljati određene poslove sukladno odredbama ovoga Zakona čime dolaze u doticaj s povjerljivim informacijama moraju biti odgovarajuće ovlaštene sukladno odredbama posebnog propisa.
Članak 42.
Radi provjere primjene plana sigurnosne zaštite broda najmanje jedanput u tri mjeseca mora biti provedena vježba provjere pojedinih mjera sigurnosne zaštite, sukladno odredbama plana sigurnosne zaštite broda.
Ako je više od 25% članova posade broda bilo zamijenjeno s članovima posade koji nisu prethodno sudjelovali u vježbi iz stavka 1. ovoga članka na tom brodu tijekom posljednja tri mjeseca, vježbu treba provesti najkasnije 7 dana nakon zamjene.
U cilju pouzdane primjene plana sigurnosne zaštite broda u cijelosti najmanje jedanput godišnje mora biti provedena opća vježba svih ili većeg broja mjera utvrđenih planom sigurnosne zaštite broda.
U sklopu opće vježbe obvezno je testiranje brodskih uređaja za uzbunjivanje u slučaju sigurnosne prijetnje.
Između dviju općih vježbi ne smije proći više od 18 mjeseci.
O provedenim vježbama provjere i općim vježbama časnik odgovoran za sigurnosnu zaštitu broda dužan je voditi zapise na hrvatskom jeziku i latiničnom pismu kao i na engleskom jeziku.
Članak 43.
Radi provjere primjene plana sigurnosne zaštite luke najmanje jedanput u tri mjeseca mora biti provedena vježba provjere sposobnosti pravodobne primjene pojedine mjere ili postupka utvrđenog planom sigurnosne zaštite luke.
Uzastopnim vježbama provjere moraju biti obuhvaćene sve mjere i postupci utvrđeni planom sigurnosne zaštite luke, osim mjera i postupaka čija provjera nije primjerena.
Radi provjere primjene plana sigurnosne zaštite luke najmanje jedanput godišnje mora biti provedena opća vježba kojom su obuhvaćene sve ili većina mjera utvrđenih planom sigurnosne zaštite luke, te uz sudjelovanje svih ili većine osoba koje imaju zaduženja u pogledu sigurnosne zaštite.
Između dviju općih vježbi ne smije proći više od 18 mjeseci.
Iznimno od odredbe stavka 3. i 4. ovoga članka lučka uprava ili koncesionar u luci iz članka 3. stavka 2. i 4. ovoga Zakona može planom sigurnosne zaštite, uz suglasnost uprave nadležne za sigurnosnu zaštitu odrediti i drugačiju dinamiku odvijanja vježbi vodeći računa o procjeni sigurnosne zaštite, intenzitetu prometa, kapacitetu luke i drugim okolnostima bitnim za sigurnosnu zaštitu.
O provedenim vježbama provjere i općim vježbama časnik odgovoran za sigurnosnu zaštitu luke dužan je voditi zapise na hrvatskom jeziku i latiničnom pismu, kao i na engleskom jeziku.
Dio 8.
INSPEKCIJSKI NADZOR
Članak 44.
Nadzor nad primjenom odgovarajućih odredbi SOLAS Konvencije, ISPS Pravilnika i ovoga Zakona u odnosu na brodove, kompanije i priznate organizacije obavljaju inspektori sigurnosti plovidbe lučkih kapetanija i Ministarstva i drugi ovlašteni djelatnici Ministarstva.
Inspekcijski pregled broda može biti osnovni ili detaljni.
Ako prilikom osnovnoga inspekcijskog pregleda inspektor sigurnosti plovidbe utvrdi da brod nema valjane svjedodžbe izdane sukladno odnosnim odredbama SOLAS Konvencije ili postoji sumnja da brod ne udovoljava odnosnim odredbama SOLAS Konvencije, ISPS Pravilnika ili ovoga Zakona inspektor sigurnosti plovidbe može pristupiti detaljnom inspekcijskom pregledu te zabraniti brodu isplovljenje ili poduzeti koju drugu mjeru utvrđenu posebnim propisom.
Inspektori sigurnosti plovidbe nisu ovlašteni pregledavati planove sigurnosne zaštite broda.
Iznimno, ako postoji osnovana sumnja da brod ne udovoljava zahtjevima SOLAS Konvencije i Dijela A ISPS Pravilnika, te ako je jedini način utvrđivanja nedostataka ili njihovog otklanjanja pregled plana sigurnosne zaštite broda, ograničeni pristup do pojedinih odjeljaka koji se odnose na uočene neusklađenosti je iznimno dopušten, uz suglasnost nadležne vlasti države čiju zastavu brod vije ili zapovjednika odnosnog broda.
Način i postupke obavljanja inspekcijskog pregleda propisat će ministar.
Članak 45.
Nadzor nad primjenom odgovarajućih odredbi SOLAS Konvencije, ISPS Pravilnika i ovoga Zakona u lukama obavljaju inspektori sigurnosti plovidbe lučkih kapetanija i Ministarstva i drugi ovlašteni službenici Ministarstva i ovlašteni službenici Ministarstva unutarnjih poslova.
Ako se prilikom inspekcijskog pregleda utvrdi da luka ne udovoljava odredbama ovog Zakona, podzakonskih propisa donesenih na temelju Zakona, SOLAS Konvencije ili ISPS Pravilnika, inspektor ili drugi ovlašteni službenik može izdati ili poduzeti jednu ili više slijedećih mjera:
– naložiti ispravak nedostataka
– privremeno zabraniti uplovljavanje brodova u luku ili pojedino lučko operativno područje
– poduzeti drugu mjeru predviđenu posebnim propisom.
Način i postupke obavljanja inspekcijskog nadzora propisat će ministar.
Dio 9.
POMORSKI PREKRŠAJI
Članak 46.
Povreda odredaba ovoga Zakona je pomorski prekršaj.
Postupak o pomorskim prekršajima vodi se sukladno odredbama Zakona o prekršajima.
Pomorske prekršaje iz stavka 1. ovoga članka vode u prvom stupnju Vijeća za prekršaje lučkih kapetanija.
Članak 47.
Novčanom kaznom u iznosu od 20.000,00 do 100.000,00 kuna kaznit će se za pomorski prekršaj kompanija ako:
1) ne postupi sukladno članku 23. ovoga Zakona,
2) ne izradi procjenu sigurnosne zaštite broda (članak 12.),
3) ne izradi plan sigurnosne zaštite broda (članak 13.),
4) ne postupi sukladno nalogu inspekcije (članak 44.).
Za pomorski prekršaj iz stavka 1. ovoga članka novčanom kaznom u iznosu od 2.000,00 do 10.000,00 kuna kaznit će se odgovorna osoba u pravnoj osobi, kao i fizička osoba.
Članak 48.
Novčanom kaznom u iznosu od 2.000,00 do 10.000,00 kuna kaznit će se za pomorski prekršaj osoba odgovorna za sigurnosnu zaštitu kompanije ako ne obavlja poslove sukladno odredbi članka 24. ovoga Zakona.
Članak 49.
Novčanom kaznom u iznosu od 20.000,00 do 100.000,00 kuna kaznit će se za pomorski prekršaj lučka uprava, ili koncesionar luke posebne namjene ako:
1) ne osnuje službu za sigurnosnu zaštitu ili ne imenuje osobu odgovornu za sigurnosnu zaštitu luke (članak 25.),
2) ne osigura izradu procjene sigurnosne zaštite luke (članak 26.),
3) ne osigura izradu plana sigurnosne zaštite luke (članak 27.),
4) ne postupa sukladno planu sigurnosne zaštite (članak 29.),
5) ne postupa po nalogu inspekcije (članak 45.),
6) ne postupa sukladno članku 28. ovoga Zakona.
Za pomorski prekršaj iz stavka 1. ovoga članka novčanom kaznom u iznosu od 2.000,00 do 10.000,00 kuna kaznit će se odgovorna osoba u pravnoj osobi i fizička osoba.
Članak 50.
Novčanom kaznom u iznosu od 2.000,00 do 10.000,00 kuna kaznit će se za pomorski prekršaj osoba odgovorna za sigurnosnu zaštitu luke ako ne obavlja poslove sukladno odredbi članka 33. ovoga Zakona.
Članak 51.
Novčanom kaznom u iznosu od 7.000,00 do 30.000,00 kuna kaznit će se za pomorski prekršaj zapovjednik broda:
– ako ne dostavi ili ne dostavi pravodobno informacije nadležnim tijelima (članak 34.),
– ako ne postupi sukladno nalogu inspekcije (članak 44.),
– ako ne postupa sukladno planu sigurnosne zaštite broda (članak 15.),
– ako ne postupi sukladno nalogu nadležnog tijela (članak 35.).
Članak 52.
Novčanom kaznom u iznosu od 2.000,00 do 10.000,00 kuna kaznit će se za pomorski prekršaj časnik odgovoran za sigurnosnu zaštitu broda ako ne postupa sukladno dužnostima i ovlastima utvrđenim Tehničkim pravilima prema odredbama članka 11. ovoga Zakona.
Članak 53.
Novčanom kaznom u iznosu od 2.000,00 do10.000,00 kuna kaznit će se za pomorski prekršaj zapovjednik broda, ukoliko:
1) postupi suprotno odredbi članka 16. ovoga Zakona,
2) ne izvijesti lučku kapetaniju, odnosno nadležnu vlast strane luke u slučaju primjene privremenih mjera sigurnosne zaštite (članak 17. stavak 3.),
3) ne vodi zapise na brodu (članak 18.).
Članak 54.
Novčanom kaznom u iznosu od 1.000,00 do 7.000,00 kuna kaznit će se za pomorski prekršaj časnik ili drugi član posade ako ne postupa sukladno planu sigurnosne zaštite broda (članak 15.).
Članak 55.
Novčanom kaznom u iznosu od 1.000,00 do 7.000,00 kuna kaznit će se za pomorski prekršaj osoba koja stalno ili povremeno obavlja određenu djelatnosti te se privremeno zadržava na području luke ako:
– boravi na području luke bez identifikacijske iskaznice te u vrijeme i na području koje nije određeno identifikacijskom iskaznicom (članak 28. stavak 1.)
– koristi se tuđom ili krivotvorenom identifikacijskom iskaznicom (članak 28. stavak 1.)
– na vidnom mjestu sa sobom ne nosi identifikacijsku iskaznicu te upravlja vozilom za koje na vidnom mjestu nije istaknuta identifikacijska iskaznica za vozilo (članak 28 stavak 3.).
Dio 10.
PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 56.
Ministar će u roku od dvije godine od dana stupanja na snagu ovoga Zakona donijeti propise:
– o izobrazbi i svjedodžbama o osposobljenosti osoba odgovornih za sigurnosnu zaštitu
– o načinu i postupcima obavljanja inspekcijskog pregleda brodova i luka.
Ministar će u roku od 6 mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona propisati standardne operativne postupke za provedbu ovoga Zakona u dijelu iz nadležnosti Ministarstva.
Članak 57.
Ministar nadležan za unutarnje poslove će u roku ne duljem od godinu dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona provesti procjenu rizika iz članka 3. ovoga Zakona.
Članak 58.
Ministar će u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona provesti klasifikacijski postupak, te utvrditi stupanj tajnosti u odnosu na podatke sadržane u dokumentima koji se donose sukladno odredbama ovoga Zakona.
Postupak iz stavka 1. ovoga članka provodi se sukladno posebnom propisu.
Članak 59.
Lučke uprave i koncesionari luka posebne namjene, odnosno župan dužni su osnovati službu iz članka 23. ovoga Zakona, u roku od godine dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
Lučke uprave i koncesionari luka posebne namjene dužne su osigurati izdavanje identifikacijskih iskaznica iz članka 28. ovoga Zakona, u roku ne duljem od godine dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
Članak 60.
Do osnivanja službe nadzora i upravljanja pomorskim prometom Ministarstva, poslove službe utvrđene ovim Zakonom obavlja Nacionalna središnjica za traganje i spašavanje na moru.
Članak 61.
Do donošenja propisa iz članka 56. ostaju na snazi Pravilnik o inspekcijskom nazoru sigurnosti plovidbe (»Narodne novine« 127/05. i 38/08.) i Pravilnik o zvanjima i svjedodžbama o osposobljenosti pomoraca (»Narodne novine« br. 50/07., 62/09. i 73/09.).
Članak 62.
Do dana pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji poslove priznate organizacije obavlja Hrvatski registar brodova, uz uvjet udovoljavanja zahtjevima iz Priloga 1. ovoga Zakona.
Članak 63.
Stupanjem na snagu ovoga Zakona ostaju na snazi sva ovlaštenja, procjene i planovi sigurnosne zaštite doneseni na temelju Zakona o sigurnosnoj zaštiti trgovačkih brodova i luka otvorenih za međunarodni promet (»Narodne novine« br. 48/04.), do roka njihova važenja.
Članak 64.
Stupanjem na snagu ovoga Zakona prestaje važiti Zakon o sigurnosnoj zaštiti trgovačkih brodova i luka otvorenih za međunarodni promet (»Narodne novine« br. 48/04.).
Članak 65.
Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«, osim odredaba članka 5. stavka 4., članka 6. stavka 3., članka 7. stavka 4. i 5. i članka 36. stavka 5. koje stupaju na snagu na dan pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji i odredbe članka 41. ovoga Zakona koja stupa na snagu 1. siječnja 2012.
Klasa: 342-25/09-01/01
Zagreb, 2. listopada 2009.
HRVATSKI SABOR
Predsjednik
Hrvatskoga sabora
Luka Bebić, v. r.
PRILOG 1.
A) OBVEZNI UVJETI KOJE MORAJU ISPUNJAVATI PRIZNATE ORGANIZACIJE ZA SIGURNOSNU ZAŠTITU BRODA
Priznata organizacija za sigurnosnu zaštitu brodova mora udovoljavati sljedećim uvjetima:
– raspolagati poslovnim prostorom primjerenom broju zaposlenih djelatnika
– biti stručna u poslovima koji se odnose na sigurnosnu zaštitu brodova
– poznavanje poslovanja broda, uključujući znanje o projektiranju i gradnji brodova
– sposobnost procjene sigurnosne prijetnje za brod
– sposobnost održavanja i unapređenja stručnosti svojih zaposlenika
– sposobnost praćenja pouzdanosti svojih zaposlenika
– sposobnost uspostave i primjene mjera sprječavanja nedopuštenog pristupa do klasificiranih podataka
– poznavanje zahtjeva poglavlja XI-2 SOLAS Konvencije i ISPS Pravilnika te propisa koji se odnose na sigurnosnu zaštitu ljudi i imovine
– poznavanje sigurnosnog stanja u Republici Hrvatskoj i izvan nje u pogledu mogućih prijetnji sigurnosti ljudi i imovine na području Republike Hrvatske
– poznavanje oružja, opasnih tvari i naprava koje mogu biti korištene kao sredstvo prijetnje ljudima i imovini
– poznavanje, na nediskriminirajućoj osnovi, uobičajenih osobina i ponašanja osoba koje bi mogle ugroziti sigurnost ljudi i imovine
– poznavanje načina umanjivanja djelotvornosti mjera sigurnosne zaštite i poznavanje vrsta, načina korištenja, prednosti i nedostataka sigurnosne opreme nadzornih sustava.
B) OBVEZNI UVJETI KOJE MORAJU ISPUNJAVATI PRIZNATE ORGANIZACIJE ZA SIGURNOSNU ZAŠTITU LUKA
Priznata organizacija za sigurnosnu zaštitu luka mora udovoljavati sljedećim uvjetima:
– raspolagati poslovnim prostorom primjerenom broju zaposlenih djelatnika
– biti stručna u poslovima koji se odnose na sigurnosnu zaštitu luka
– poznavati lučke djelatnosti, te projektiranje i izgradnju luka
– primjereno znanje o drugim sigurnosno relevantnim činjenicama od značaja za sigurnosnu zaštitu luka
– sposobnost procjene sigurnosne prijetnje lukama
– sposobnost uspostave i primjene mjera sprječavanja nedopuštenog pristupa do klasificiranih podataka
– poznavanje zahtjeva poglavlja XI-2 SOLAS Konvencije i ISPS Pravilnika te propisa koji se odnose na sigurnosnu zaštitu ljudi i imovine
– poznavanje sigurnosnog stanja u Republici Hrvatskoj i izvan nje u pogledu mogućih prijetnji sigurnosti ljudi i imovine na području Republike Hrvatske
– poznavanje oružja, opasnih tvari i naprava koje mogu biti korištene kao sredstvo prijetnje ljudima i imovini
– poznavanje, na nediskriminirajućoj osnovi, uobičajenih osobina i ponašanja osoba koje bi mogle ugroziti sigurnost ljudi i imovine
– poznavanje načina umanjivanja djelotvornosti mjera sigurnosne zaštite i poznavanje vrsta, načina korištenja, prednosti i nedostataka sigurnosne opreme nadzornih sustava
– sposobnost održavanja i unapređenja stručnosti svojih zaposlenika
– sposobnost praćenja pouzdanosti svojih zaposlenika.
PRILOG 2.
OBRAZAC DEKLARACIJE O SIGURNOSNOJ ZAŠTITI
DECLARATION OF SECURITY
Deklaracija o sigurnosnoj zaštiti
Name of Ship:
Ime broda:
Port of Registry:
Luka upisa:
IMO Number:
IMO broj:
Name of Port Facility:
Ime luke:

This Declaration of Security is valid from .......................... until ........................... for the following activities
Ova Deklaracija o sigurnosnoj zaštiti vrijedi od .................................................... do .................................., za sljedeće djelatnosti:
...................................................................
(list the activities with relevant details)
(navesti djelatnosti s odnosnim pojedinostima)
under the following security levels
Za slijedeće stupnjeve sigurnosne zaštite
Security level(s) for the skip:
Stupanj ili stupnjevi sigurnosne zaštite za brod:
Security level(s) for the port facility:
Stupanj ili stupnjevi sigurnosne zaštite za luku:

The port facility and ship agree to the following security measures and responsibilities
to ensure compliance with the requirements of Part A of the International Code for the
Security of Ships and of Port Facilities.
Luka i brod suglasni su o sljedećim mjerama sigurnosne zaštite i odgovornosti kako bi
se osigurala suglasnost sa zahtjevima dijela A Međunarodnog Pravilnika o sigurnosnoj
zaštiti brodova i lučkih područja.
The affixing of the initials of the SSO or PFSO under these columns indicates that the activity will be done, in accordance with relevant approved plan, by
Unošenje inicijala SSO ili PFSO u donjim
stupcima označava da će djelatnost, u skladu s odobrenim planom, obaviti:
Activity
DjelatnostThe port facility:
LukaThe ship:
Brod
Ensuring the performance of all security duties
Osiguranje provedbe svih sigurnosnih dužnosti
Monitoring restricted areas to ensure that only authorized personnel have access
Nadzor ograničenih područja radi osiguranja pristupa samo ovlaštenim osobama
Controlling access to the port facility
Nadzor pristupa u lučko područje
Controlling access to the ship
Nadzor pristupa na brod
Monitoring of the port facility, including berthing areas and areas surrounding the ship
Nadzor lučkog područja, uključujući pristaništa i područje oko broda
Handling of cargo
Rukovanje teretom
Delivery of ship`s stores
Isporuka brodskih zaliha
Handling unaccompanied baggage
Rukovanje nepraćenom prtljagom
Controlling the embarkation of persons and their effects
Nadzor ukrcaja osoba i njihove prtljage
Ensuring that security communication is readily available between the ship and port facility
Osiguranje pripravnosti sigurnosnih komunikacija između broda i luka

The signatiories to this agreement certify that security measures and arrangements for both the port facility and the ship during the specified activities meet the provisions of chapter XI-2 and Part A of Code that will be implemented in accordance with the provisions already stipulated in their approved plan or the specific arrangements agreed to and set out in the attached annex.
Potpisnici ove Deklaracije potvrđuju da su sigurnosne mjere i postupci za oboje, luku i brod, tijekom navedenih djelatnosti u skladu s odredbama poglavlja XI-2 i dijela A Pravilnika te da će biti primijenjeni u skladu s odredbama u njihovim odobrenim planovima ili u skladu s posebnim mjerama dogovorenim i navedenim u prilogu.
Dated at .................................. on the .............................................
Izrađeno u dana
Signed for and on behalf of / Potpisano
the port facility: / za luku:the ship: / za brod:
(Signature of the Port Facility Security Officer)(Signature of Master or Ship nSecurity Officer)
Potpis osobe odgovorne za sigurnosnu zaštitu lukePotpis zapovjednika ili časnika odgovornog za sigurnosnu zaštitu broda
Name and title of person who signed / Ime i prezime te zvanje potpisnika
Name: / Ime i prezime:Name: / Ime i prezime:
Title: / Zvanje:Title: / Zvanje:
Contact details
Podaci za kontakt
(to be completed as appropriate)
(indicate the telephone numbers or the radio channels or frequencies to be used)
for the port facility:
za luku:for the ship:
za brod:
Port facilityMaster
LukaZapovjednik
Port Facility Security OfficerShip Security Officer
Osoba odgovorna za sigurnosnu zaštitu lukeČasnik odgovoran za sigurnosnu zaštitu broda 
Company
Društvo
Company Security Officer
Osoba odgovorna za sigurnosnu zaštitu kompanije

PRILOG 3.
OBRAZAC IZJAVE O SUKLADNOSTI LUKE
IZJAVA O SUKLADNOSTI LUKE/LUČKOG OPERATIVNOG PODRUČJA
STATEMENT OF COMPLIANCE OF A PORT FACILITY
(Službeni znak)
Broj izjave:
Statement Number
IZDANO NA TEMELJU ODREDBI ZAKONA O SIGURNOJ ZAŠTITI POMORSKIH BRODOVA I LUKA I DIJELA B MEĐUNARODNOG PRAVILNIKA O SIGURNOSTI BRODOVA I LUČKIH PROSTORA (ISPS PRAVILNIK)
ISSUED UNDER THE PROVISIONS OF LAW ON SECURITY OF MERCHANT SHIPS AND PORT FACILITIES AAND PART B OF THE INTERNATIONAL CODE FOR THE SECURITY OF SHIPS AND OF PORT FACILITIES (ISPS CODE)
Vlada Republike Hrvatske
The Government of the Republic of Croatia
Luka:
Name of the Port Facility:
Adresa:
Address of the Port Facility:
Ovim se potvrđuje da obavljena provjera sukladnosti ove luke/lučkog operativnog područja s odredbama poglavlja XI-2 SOLAS Konvencije i dijela A Međunarodnog Pravilnika o sigurnosti brodova i lučkih prostora (ISPS Pravilnik) te da ova luka/lučko operativno područja posluje u skladu s odobrenim Planom sigurnosne zaštite luka. Ovaj Plan odobren je za djelatnosti brodova kako slijedi:
THIS IS TO CERTIFY that the compliance of this port facility with the provisions of chapter XI-2 and part A of the International Code for the Security of Ships and of Port Facilities (ISPS Code) has been verified and that this port facility operates in accordance with the approved Porved Port Facility Seclan. This plan has been approved for the following ships
Putnički brodovi / Passenger ship
Vrlo brzi putnički brodovi / Passenger high speed craft
Vrlo brzi teretni brodovi / Cargo high speed craft
Brodovi za prijevoz rasutog tereta / Bulk carrier
Tankeri za prijevoz ulja / Oil tanker
Tankeri za prijevoz kemikalija / Chemical tanker
Brodovi za prijevoz ukapljenog plina / Gas carrier
Objekte za istraživanje i iskorištavanje podmorja / Mobile offshore Drilling Units
Teretni brodovi osim prethodno navedenih / Cargo ships other than those referred to above
Ova izjava vrijedi do , uz uvjet obavljenih pregleda
(kako je navedeno na poleđini).
This Statement of Compliance is valid until , subject to
verifications (as indicated overleaf)
Izdano u
Issued at
Datum izdavanja
Date of issue
OVJERA PREGLEDA
ENDORSEMENT FOR VERIFICATIONS
Vlada Republike Hrvatske je utvrdila da je valjanost Izjave o sukladnosti uvjetovana obavljanjem godišnjih pregleda.
The Government of the Republic of Croatia has established that the avlidity of this Statement of Compliance is subject to mandatory annual verifications.
Ovim se potvrđuje da je tijekom pregleda provedenog u skladu s odredbom B/16.62.4 ISPS Pravilnika utvrđeno da luka posluje u skladu s odnosnim odredbama poglavlja XI-2 SOLAS konvencije i dijela A ISPS Pravilnika.
THIS IS TO CERTIFY that, during a verification carried out in accordance with paragraph B/16.62.4 of the ISPS Code, the port facility was found to comply with the relevant provisions of chapter XI-2 of the Convention and Part A of the ISPS Code.
1. PREGLED2. PREGLED
1st VERIFICATION2nd VERIFICATION
Potpis ovlaštene Potpis ovlašetene
osobe: ___________________osobe: ___________________
Signature ofSignature of
authorized officialauthorized official
Mjesto: __________________Mjesto: __________________
Place:Place:
Datum: __________________Datum: _________________
Date:Date:
3. PREGLED4. PREGLED
3rd VERIFICATION4th VERIFICATION
Potpis ovlaštene Potpis ovlašetene
osobe: ___________________osobe: __________________________________
Signature of authorized officialSignature of authorized official
Mjesto: __________________Mjesto: __________________
Place:Place:
Datum: __________________Datum: __________________
Date:Date:

PRILOG 4.
OBVEZNI SADRŽAJ PROCJENE SIGURNOSNE ZAŠTITE LUKE
1.Cilj i svrha
2.Temeljne pretpostavke
2.1. Sigurnosne prijetnje
2.2. Načela zaštite
3.Objekti
3.1. Opis objekata i tehnoloških radnih površina
3.2. Ocjena osjetljivosti po pojedinim objektima
3.3. Prijedlog mjera zaštite po pojedinim objektima
4.Prometnice
4.1. Op.1. Opis kopnenih i vodnih ica i putova
4.2. Ocjena osjetljivosti kopnenih i vodnih prometnica i putova
5.Osoblje sigurnosti
5.1. Broj, izobrazba i ustroj rada
5.2. Ovlasti i nadležnosti
5.3. Planovi ophodnje
5.4. Obvezne upute i rutine
5.5. Oružje i uređaji
5.6. Raspoloživost dodatnog osoblja
5.7. Prijedlog mjera unapređenja
6.Mjere nadzora
6.1. Nadzor osoba
6.2. Nadzor robe i stvari
6.3. Nadzor i evidencija vozila
7.Mjere zaštite
7.1. Perimetarska zaštita
7.2. Ulazi
7.3. Zaštitni sustavi rasvjete
7.4. Tehnička zaštita
7.5. Protuprovalna zaštita
7.6. Protupožarna zaštita
7.7. Protudiverzijska zaštita
7.8. Zaštita od onečišćenja
7.9. Zdravstvena zaštita i prva pomoć
7.10. Evakuacija u slučaju nužde
8.Komunikacijski sustav
8.1. Opis osnovnog komunikacijskog sustava
8.2. Komunikacije u slučaju sigurnosne prijetnje ili opasnosti s ocjenom osjetljivosti
8.3. Prijedlog mjera unapređivanja komunikacijskog sustava
9.Zaključak s prijedlogom protumjera
9.1. Sažetak s opisom postupka procjene
9.2. Opis sigurnosnih propusta utvrđenih procjenom sigurnosne zaštite
9.3. Opis protumjera koje će se koristiti za otklon pojedinog propusta

PRILOG 5.
OBVEZNI SADRŽAJ PLANA SIGURNOSNE ZAŠTITE LUKE
1.Uvod
1.1. Cilj
1.2. Temeljne pretpostavke
2.Luka
2.1. Opis područja luke s pristaništima
2.2. Ekonomska obilježja luke
2.3. Organizacijski ustroj luke
2.4. Nacrti i snimke luke
3.Osobe odgovorne za sigurnost luke
3.1. Dužnost, ime i način stupanja u vezu
3.2. Dužnosti, odgovornosti i obveze
4.Održavanje, izmjena i dopuna plana sigurnosti luke
4.1. Obveza i postupak povremenog pregleda
4.2. Mjere zaštite plana sigurnosti luke od neovlaštenog pristupa
5.Sustav komunikacija
5.1. Unutrašnje komunikacije
5.2. Komunikacija s brodovima u luci i na sidrištu
5.3. Komunikacija s drugim nadležnim službama
6.Procjena sigurnosne zaštite luke
6.1. Djelatnosti izložene sigurnosnim prijetnjama
6.2. Načini ugrožavanja sigurnosti
6.3. Raščlamba povredivosti i posljedica
6.4. Ocjena sigurnosnih prijetnji s mjerama sprječavanja
7.Sigurnosni postupci
7.1. Stupanj sigurnosne zaštite 1
7.2. Stupanj sigurnosne zaštite 2
7.3. Stupanj sigurnosne zaštite 3
8.Postupak u slučaju povrede ili prijetnje sigurnosti broda
9.Postupci u slučaju prihvata broda na koji se ne primjenjuju odredbe konvencije SOLAS XI-2
10.Postupci u slučaju pojedinih povreda sigurnosti
10.1. Neovlašteno osoblje na području luke
10.2. Neovlašteno /ilegalno parkirana/ napuštena vozila u ili blizu objekta
10.3. Plovila neovlašteno usidrena ili privezana uz obalu
10.4. Prijetnja eksplozivnom napravom
10.5. Sumnjivo ponašanje ili djelatnosti osoba
10.6. Nestanak energije/svjetla
10.7. Otkrivanje neprijavljenog ili sumnjivog paketa
11. Uvjeti i način izdavanja Deklaracije o sigurnosti
12. Uvježbavanje

Posebne napomene:
Luka može bez prethodne suglasnosti Ministarstva izmijeniti podatke iz točke 2., 3. i 5. Plana. Pri tome je dužna o izvršenoj promjeni izvijestiti Ministarstvo.
Plan sigurnosne zaštite ne mora nužno slijediti ustroj plana iz ovoga priloga, no mora sadržavati sve točke navedene u ovom prilogu.
Postupci obuhvaćeni poglavljem 7. Sigurnosni postupci moraju, za svaki stupanj sigurnosne zaštite, obuhvaćati najmanje postupke koji se odnose na:
1. pristup na lučki prostor;
2. ograničena područja na lučkom prostoru;
3. rukovanje teretom;
4. isporuku brodskih zaliha;
5. rukovanje neplaćenom prtljagom; i
6. motrenje sigurnosti lučkog prostora.

Brzi pretpregled sadržaja

Zakon o sigurnosnoj zaštiti trgovačkih brodova i luka otvorenih za međunarodni promet

HRVATSKI SABOR
1103
Na temelju članka 88. Ustava Republike Hrvatske, donosim
ODLUKU
O PROGLAŠENJU ZAKONA O SIGURNOSNOJ ZAŠTITI TRGOVAČKIH BRODOVA I LUKA OTVORENIH ZA MEĐUNARODNI PROMET
Proglašavam Zakon o sigurnosnoj zaštiti trgovačkih brodova i luka otvorenih za međunarodni promet, koji je donio Hrvatski sabor na sjednici 2. travnja 2004. godine.
Broj: 01-081-04-1357/2
Zagreb, 8. travnja 2004.
Predsjednik
Republike Hrvatske
Stjepan Mesić, v. r.
ZAKON
O SIGURNOSNOJ ZAŠTITI TRGOVAČKIH BRODOVA I LUKA OTVORENIH ZA MEĐUNARODNI PROMET
Dio 1. 
OPĆE ODREDBE
Članak 1. 
Ovim se Zakonom uređuje sigurnosna zaštita trgovačkih brodova hrvatske državne pripadnosti u međunarodnoj plovidbi i luka u Republici Hrvatskoj otvorenih za međunarodni promet, obveze tijela državne uprave, društava, lučkih uprava i ovlaštenika koncesija u lukama posebne namjene, te drugih fizičkih i pravnih osoba odgovornih za sigurnosnu zaštitu, mjere za osiguranje sigurnosne zaštite brodova i luka, postupak u slučaju sigurnosne prijetnje, nadzor nad primjenom mjera sigurnosne zaštite, te pomorski prekršaji. 
Članak 2. 
Ako ovim Zakonom nije drugačije određeno, pojedini izrazi u smislu ovoga Zakona imaju sljedeća značenja: 
1) SOLAS Konvencija je Međunarodna konvencija o zaštiti ljudskih života na moru, 1974., kako je izmijenjena i dopunjena, (»Narodne novine« – Međunarodni ugovori br. 1/92.), 
2) ISPS Pravilnik je Međunarodni pravilnik o sigurnosnoj zaštiti brodova i lučkih prostora, 2002., kako je izmijenjen i dopunjen, 
3) luka označava morsku luku, tj. morski i s morem neposredno povezani kopneni prostor s izgrađenim i neizgrađenim obalama; lukobranima, uređajima, postrojenjima i drugim objektima namijenjenim za pristajanje, sidrenje i zaštitu brodova, jahti i brodica, ukrcaj i iskrcaj putnika i tereta, uskladištenje i drugo rukovanje teretom, proizvodnju, oplemenjivanje i doradu tereta te ostale gospodarske djelatnosti koje su s tim djelatnostima u međusobnoj ekonomskoj, prometnoj ili tehnološkoj svezi, 
4) društvo jest vlasnik broda ili svaka druga pravna ili fizička osoba, uključujući zakupoprimatelja, koja je od vlasnika preuzela odgovornost za rad i poslovanje broda i koja je preuzimanjem ovih odgovornosti prihvatila sve dužnosti i odgovornosti koje su utvrđene ISM Pravilnikom, 
5) događaj koji ugrožava sigurnost ili sigurnosna prijetnja  je svaki događaj, radnja ili okolnost koja ugrožava ili može ugroziti sigurnost broda ili luke odnosno svaku dopuštenu djelatnost na lučkom području, 
6) plan sigurnosne zaštite broda (SSP) je plan mjera na brodu kojima se uređuje zaštita osoba na brodu, tereta, jedinica za prijevoz tereta, brodskih zaliha i broda od događaja koji ugrožavaju sigurnost ili sigurnosnih prijetnji,
7) plan sigurnosne zaštite luke (PFSP) je plan mjera kojima se uređuje zaštita luke, brodova, osoba, tereta, prijevoznih jedinica tereta i brodskih zaliha unutar područja luke od događaja koji ugrožavaju sigurnost ili sigurnosnih prijetnji, 
8) časnik odgovoran za sigurnosnu zaštitu broda (SSO) je časnik na brodu kojeg je odredio brodar, kao osobu odgovornu za sigurnosnu zaštitu broda, uključujući primjenu i održavanje plana sigurnosne zaštite broda i za održavanje veza s osobom odgovornom za sigurnosnu zaštitu u društvu i osobom odgovornom za sigurnosnu zaštitu luke, 
9) osoba odgovorna za sigurnosnu zaštitu u društvu (CSO) je osoba koju je odredilo društvo radi osiguranja provedbe procjene sigurnosti broda, izrade i primjene plana sigurnosne zaštite broda, te za vezu s osobama odgovornim za sigurnosnu zaštitu luke i časnikom odgovornim za sigurnosnu zaštitu broda, 
10) osoba odgovorna za sigurnosnu zaštitu luke (PFSO) je osoba određena za izradu, primjenu, izmjene i održavanje plana sigurnosne zaštite luke i za vezu sa časnicima odgovornim za sigurnosnu zaštitu broda i osobama odgovornim za sigurnosnu zaštitu u društvu, 
11) stupanj sigurnosti je mjera stupnja opasnosti od mogućnosti događaja koji ugrožava sigurnost, 
12) stupanj sigurnosti 1 (SL1) je stupanj na kojem se cijelo vrijeme primjenjuje osnovni skup odgovarajućih zaštitnih mjera sigurnosti, kako su utvrđene planom sigurnosne zaštite broda i odobrenim planom sigurnosne zaštite luke, 
13) stupanj sigurnosti 2 (SL2) je stupanj tijekom kojega se primjenjuju odgovarajuće dodatne mjere sigurnosti u ograničenom vremenskom razdoblju kao posljedica povećane opasnosti od nastupanja događaja koji ugrožava sigurnost, kako su utvrđene planom sigurnosne zaštite broda i planom sigurnosne zaštite luke, 
14) stupanj sigurnosti 3 (SL3) je stupanj tijekom kojega se primjenjuju daljnje posebne zaštitne mjere sigurnosti u ograničenom vremenskom razdoblju kada je događaj koji ugrožava sigurnost vjerojatan ili neizbježan iako nije moguće utvrditi poseban cilj izložen sigurnosnoj prijetnji, kako su utvrđene planom sigurnosne zaštite broda i planom sigurnosne zaštite luke, 
15) Deklaracija o sigurnosti (DoS) je pisani sporazum sklopljen između broda i luke ili između dvaju brodova kojim se utvrđuju mjere sigurnosti koje će svaki od njih primijeniti, 
16) ovlaštena organizacija za pomorsku sigurnost (RSO) je pravna osoba koja ispunjava uvjete utvrđene ovim Zakonom, te je ovlaštena obavljati poslove utvrđene ovim Zakonom, 
17) ministar je ministar nadležan za poslove pomorstva, 
18) Ministarstvo je ministarstvo nadležno za poslove pomorstva. 
Članak 3. 
Ovaj Zakon se primjenjuje na: 
1. putničke brodove, uključujući brze putničke brodove, u međunarodnoj plovidbi, 
2. teretne brodove, uključujući i brze teretne brodove, od 500 BT i veće, u međunarodnoj plovidbi, 
3. pomorske odobalne pokretne objekte za istraživanje i iskorištavanje podmorja, upisane u odgovarajuće upisnike ili očevidnike u Republici Hrvatskoj, osim kada se nalaze u unutrašnjim morskim vodama i teritorijalnom moru Republike Hrvatske, te pomorske odobalne pokretne objekte za istraživanje i iskorištavanje podmorja, neovisno o državnoj pripadnosti, kada se nalaze u epikontinentskom pojasu Republike Hrvatske, odnosno zaštićenom ekološko-ribolovnom pojasu Republike Hrvatske,
4. luke otvorene za međunarodni promet brodova u koje pristaju brodovi i objekti navedeni u točki 1., 2. i 3. ovoga stavka. 
Iznimno, na stupnju sigurnosti 1., naredbom ministra, od primjene svih ili pojedinih odredbi ovoga Zakona privremeno se mogu izuzeti luke ili pojedini dijelovi luka iz stavka 1. točke 4. ovoga članka. 
Naredbom ministra odredbe ovoga Zakona, na stupnju sigurnosti 2. ili 3. mogu se privremeno te u cijelosti ili djelomično primijeniti i na sve ili pojedine: 
– vrste putničkih i teretnih brodova koji plove u domaćoj plovidbi i 
– luke otvorene za domaći promet. 
Sve odredbe ovoga Zakona koje se odnose na brodove primjenjuju se na odgovarajući način i na objekte iz stavka 1. točke 3. ovoga članka. 
Članak 4. 
Za brodove na kratkim međunarodnim putovanjima koji plove na redovnim linijama može se međunarodnim ugovorima utvrditi sustav mjera i postupaka zaštite različit od onog propisanog ovim Zakonom. 
Sustav mjera iz stavka 1. ovoga članka mora osigurati približno jednakovrijednu razinu zaštite utvrđenu ovim Zakonom, te ne smije ugroziti razinu zaštite drugih brodova i luka ostvarenu primjenom mjera i postupaka utvrđenih ovim Zakonom. 
Dio 2. 
DRŽAVNA TIJELA, JAVNE USTANOVE, PRAVNE I FIZIČKE OSOBE ODGOVORNE ZA SIGURNOSNU ZAŠTITU POMORSKIH BRODOVA I LUKA 
Članak 5. 
Ministarstvo je dužno o poduzetim mjerama sukladno odredbama poglavlja XI-2 SOLAS Konvencije i odredbama ISPS Pravilnika izvještavati Međunarodnu pomorsku organizaciju. 
Članak 6. 
Stupanj sigurnosti za luke Republike Hrvatske utvrđuje Ministarstvo unutarnjih poslova. 
Stupanj sigurnosti koji trebaju primjenjivati brodovi iz članka 3. ovoga Zakona, koji viju zastavu Republike Hrvatske, utvrđuje Ministarstvo unutarnjih poslova uz prethodno mišljenje Ministarstva vanjskih poslova. 
O utvrđenom stupnju sigurnosti i svim njegovim promjenama Ministarstvo unutarnjih poslova je dužno odmah izvijestiti Upravu nadležnu za poslove sigurnosti na moru i Nacionalnu središnjicu za usklađivanje traganja i spašavanja i nadzor plovidbe. 
U slučaju promjene stupnja sigurnosti iz stavka 1. ovoga članka Nacionalna središnjica za usklađivanje traganja i spašavanja i nadzor plovidbe će o novoutvrđenom stupnju sigurnosti u roku ne duljem od 60 minuta izvijestiti sve lučke kapetane, sve osobe odgovorne za sigurnosnu zaštitu luka na koje se primjenjuju odredbe ovoga Zakona, te pravnu osobu zaduženu za objavu oglasa za pomorce. 
Pravna osoba zadužena za objavu oglasa za pomorce dužna je u roku ne duljem od 30 minuta poruku o promjeni stupnja sigurnosti dostaviti brodovima u plovidbi unutarnjim morskim vodama i teritorijalnim morem Republike Hrvatske. 
O stupnju sigurnosti iz stavka 2. ovoga članka i svim njegovim promjenama, Ministarstvo će izvijestiti osobe odgovorne za sigurnosnu zaštitu u društvima. 
Obavijest o promjeni stupnja sigurnosti mora sadržavati najmanje: 
– datum i vrijeme promjene, 
– novoutvrđeni stupanj sigurnosti, 
– kratki opis razloga promjene stupnja sigurnosti, 
– luku ili luke na koje se stupanj sigurnosti odnosi, 
– mjere zaštite koje moraju biti provedene pored mjera utvrđenih planovima sigurnosne zaštite broda i/ili luke, ako ih ima, 
– vrijeme stupanja na snagu i rok primjene. 
Članak 7. 
Zapovjednik broda može predložiti sklapanje Deklaracije o sigurnosti: 
1) kada brod ima viši stupanj sigurnosti od stupnja sigurnosti luke ili drugih brodova s kojima dolazi u dodir, 
2) kada postoji ugovor o Deklaraciji o sigurnosti između Republike Hrvatske i vlade ugovornica SOLAS Konvencije koji se odnosi na određena međunarodna putovanja ili brodove na tim putovanjima, 
3) kada je postojala opasnost po sigurnost ili se zbio opasan događaj u koji je bio uključen brod ili luka, 
4) kada je brod u luci koja ne mora imati plan sigurnosne zaštite luke, ili 
5) kada je brod bio u dodiru s drugim brodom koji ne mora imati plan sigurnosne zaštite broda. 
U slučaju kada se brod nalazi u luci koja ne mora imati plan sigurnosne zaštite luke, odnosno za koju nije imenovana osoba odgovorna za sigurnosnu zaštitu luke, Deklaraciju o sigurnosti sklapa osoba koju imenuje lučki kapetan nadležne lučke kapetanije u svakom pojedinom slučaju. 
Sklapanje Deklaracije o sigurnosti može predložiti i osoba odgovorna za sigurnosnu zaštitu luke ili lučki kapetan nadležne lučke kapetanije kada, sukladno procjeni sigurnosti luke, okolnosti vezane uz pristajanje određenog broda, ukrcaj i/ili iskrcaj putnika ili tereta ili druge okolnosti ukazuju na veći stupanj opasnosti. 
Deklaracija o sigurnosti sklapa se na propisanom obrascu koji se daje u Prilogu 2. koji je sastavni dio ovoga Zakona. 
Sklopljena Deklaracija o sigurnosti čuva se na brodu najmanje 6 mjeseci od dana isplovljenja iz luke u kojoj je bila sklopljena ili do isplovljenja iz desete luke nakon luke u kojoj je bila sklopljena, što je kasnije. 
Osoba odgovorna za sigurnosnu zaštitu luke mora osigurati primjereno čuvanje sklopljenih Deklaracija o sigurnosti i drugih bilješki na temelju ovoga Zakona za razdoblje od najmanje tri godine. 
Dio 3.
SIGURNOSNA ZAŠTITA BRODOVA
Članak 8.
Brod iz članka 3. ovoga Zakona mora imati časnika odgovornog za sigurnosnu zaštitu broda.
Dužnosti i odgovornosti časnika odgovornog za sigurnosnu zaštitu broda su:
– poduzimanje redovitih pregleda i provjera stanja sigurnosti broda radi osiguranja primjene odgovarajućih mjera zaštite,
– održavanje i nadziranje primjene plana sigurnosne zaštite broda, uključujući i odobrene izmjene i dopune plana,
– primjena mjera zaštite tijekom rukovanja teretom i brodskim zalihama u dogovoru s drugim članovima posade i osobama odgovornim za sigurnosnu zaštitu luke,
– predlaganje izmjena plana sigurnosne zaštite broda,
– izvještavanje osobe odgovorne za sigurnosnu zaštitu u društvu o svim nedostacima i neuklađenostima koje su utvrđene tijekom unutarnje prosudbe, povremenih pregleda i provjera usklađenosti, te primjene mjera za njihovo ispravljanje,
– provedba upoznavanja članova posade, posebno novoukrcanih članova posade, s načelima i primjenom mjera sigurnosne zaštite, kako je to primjereno,
– izvještavanje osobe odgovorne za sigurnosnu zaštitu društva i osobe odgovorne za sigurnosnu zaštitu luke o svim događajima koji se odnose na sigurnost,
– usklađivanje primjene plana sigurnosne zaštite broda s osobom odgovornom za sigurnosnu zaštitu u društvu i osobom odgovornom za sigurnosnu zaštitu luke,
– osiguranje ispravnosti rada sigurnosne opreme,
– sve druge djelatnosti kojima se osigurava zadovoljavajuća razina zaštite na brodovima kojima upravlja društvo.
Časnik odgovoran za sigurnosnu zaštitu za svoj rad izravno odgovara zapovjedniku broda.
Članak 9.
Brod iz članka 3. ovoga Zakona mora imati procjenu sigurnosti broda.
Izradu procjene sigurnosti broda dužna je osigurati osoba odgovorna za sigurnosnu zaštitu u društvu.
Procjena sigurnosti broda mora se temeljiti na opažanjima i stvarnom stanju na brodu.
Procjena sigurnosti broda mora biti dokumentirana i potvrđena od strane osobe odgovorne za sigurnosnu zaštitu društva.
Procjena sigurnosti broda mora sadržavati najmanje elemente navedene u tehničkim pravilima Hrvatskog registra brodova.
Članak 10.
Na temelju procjene sigurnosti broda za svaki brod izrađuje se plan sigurnosne zaštite broda.
Za izradu plana sigurnosne zaštite broda odgovorna je osoba odgovorna za sigurnosnu zaštitu u društvu.
Plan sigurnosne zaštite broda odobrava Hrvatski registar brodova.
Plan mora biti zaštićen od neovlaštenog pristupa ili otkrivanja.
Obvezni sadržaji plana sigurnosne zaštite broda, s naznakom dijelova za čiju izmjenu nije potrebno odobrenje utvrđeni su tehničkim pravilima Hrvatskog registra brodova.
Plan mora biti izrađen na hrvatskom jeziku i latiničnom pismu i obvezno se prevodi na engleski jezik.
Članak 11.
Poslove u svezi s pregledom brodova i izdavanja svjedodžbi sukladno ovome Zakonu, za brodove upisane u odgovarajuće upisnike u Republici Hrvatskoj, obavlja Hrvatski registar brodova javna ustanova osnovana posebnim zakonom.
Članak 12.
Zapovjednik i ostali članovi posade broda dužni su postupati sukladno planu sigurnosne zaštite broda i stupnjevima sigurnosti na snazi u pojedinoj luci.
Na stupnju sigurnosti 1. moraju se provoditi mjere iz plana sigurnosne zaštite broda, a osobito:
1) osiguranje provedbe svih dužnosti koje se odnose na sigurnost broda,
2) nadzor nad pristupom brodu,
3) nadzor nad ukrcajem i/ili iskrcajem osoba i njihovih stvari,
4) praćenje prostora ograničenog kretanja i osiguranje pristupa tim prostorima samo ovlaštenim osobama,
5) praćenje palubnih površina i područja oko broda,
6) nadzor rukovanja teretom i brodskim zalihama,
7) osiguranje raspoloživosti sigurnosnih veza.
Na stupnju sigurnosti 2. moraju se provoditi dodatne mjere zaštite utvrđene u planu sigurnosne zaštite broda, te u skladu s uputama osobe odgovorne za sigurnosnu zaštitu u društvu i osobe odgovorne za sigurnosnu zaštitu luke, a koje se odnose na točke 1.-7. stavka 2. ovoga članka.
Na stupnju sigurnosti 3. moraju se poduzimati daljnje posebne mjere zaštite utvrđene u planu sigurnosne zaštite broda, te u skladu s uputama osobe odgovorne za sigurnosnu zaštitu u društvu i osobe odgovorne za sigurnosnu zaštitu luke, a koje se odnose na točke 1.-7. stavka 2. ovoga članka.
Članak 13.
Zapovjednik broda dužan je u roku od 30 minuta potvrditi osobi odgovornoj za sigurnosnu zaštitu luke prijem obavijesti o uspostavljanju stupnja sigurnosti 2. ili stupnja sigurnosti 3., te o početku primjene dodatnih ili posebnih mjera zaštite.
U slučaju kada postoji razlika između stupnja sigurnosti broda i stupnja sigurnosti luke časnik odgovoran za sigurnosnu zaštitu broda mora o tome izvijestiti osobu odgovornu za sigurnosnu zaštitu luke i s njom usklađivati odgovarajuće djelovanje.
Članak 14.
Društvo ili bilo koja druga osoba ne smiju sprječavati zapovjednika broda u poduzimanju mjera ili izvršenju neke odluke koja je, po njegovoj stručnoj ocjeni, potrebna u cilju provedbe sigurnosne zaštite broda i plovidbe.
Ako je, po stručnoj ocjeni zapovjednika broda došlo do sukoba između zahtjeva sigurnosne zaštite i zahtjeva sigurnosti plovidbe ili broda, zapovjednik broda mora dati prednost onim zahtjevima koji su potrebni za održanje sigurnosti plovidbe ili broda.
U slučajevima iz stavka 2. ovoga članka zapovjednik broda može primijeniti privremene mjere sigurnosne zaštite, te o nastalim okolnostima mora odmah izvijestiti:
– lučku kapetaniju luke u Republici Hrvatskoj u kojoj se nalazi ili u koju namjerava uploviti ili
– nadležnu vlast strane luke u kojoj se nalazi ili u koju namjerava uploviti.
Članak 15.
Na brodu se moraju voditi zapisi o:
– provedenim vježbama,
– uočenim događajima koji su ugrozili sigurnost,
– povredama sigurnosti,
– izmjenama stupnja sigurnosti broda,
– razmjenama poruka koje se odnose na zaštitu broda,
– provedenim unutarnjim neovisnim ocjenama i pregledima procjene i plana sigurnosne zaštite broda,
– primjeni izmjena i dopuna plana sigurnosne zaštite broda,
– provjeri i održavanju sigurnosne opreme, uključujući ispitivanje brodskog sigurnosnog sustava uzbunjivanja.
Zapisi iz stavka 1. ovoga članka moraju se čuvati u pisanom obliku za razdoblje od najmanje šest mjeseci ili za posljednjih deset pristajanja, što je duže.
Zapisi se moraju voditi na hrvatskom jeziku i latiničnom pismu kao i na engleskom jeziku uz primjerenu zaštitu od neovlaštenog pristupa ili otkrivanja.
Članak 16.
Provjera primjene odredbi SOLAS Konvencije, ISPS Pravilnika i ovoga Zakona obavlja se ovjerom broda.
Ovjera brodova obavlja se nakon pregleda broda na način i u vrijeme utvrđeno tehničkim pravilima Hrvatskog registra brodova.
Sustav zaštite i pripadajuća sigurnosna oprema broda nakon ovjere moraju se održavati u stanju u kakvom su bile u trenutku ovjere odnosno u skladu s odredbama SOLAS Konvencije, odredbama ISPS Pravilnika, odredbama ovoga Zakona, zahtjevima tehničkih pravila i plana sigurnosne zaštite.
Nakon što je brod ovjeren ne smiju se poduzeti nikakve izmjene sustava sigurnosne zaštite, pripadajuće sigurnosne opreme ili plana sigurnosne zaštite broda bez suglasnosti Hrvatskog registra brodova.
Članak 17.
Ako je ovjerenim pregledom utvrđeno da brod ispunjava uvjete SOLAS konvencije ISPS Pravilnika i ovoga Zakona, Hrvatski registar brodova će brodu izdati Međunarodnu svjedodžbu o sigurnosnoj zaštiti broda.
Članak 18.
Brodu kojem nije izdana Međunarodna svjedodžba o sigurnosnoj zaštiti broda Hrvatski registar brodova može izdati Privremenu međunarodnu svjedodžbu o sigurnosnoj zaštiti broda i to u slučaju:
– broda bez svjedodžbe, kod predaje ili prije ulaska ili ponovnog ulaska u službu,
– upisa broda u odgovarajući upisnik u Republici Hrvatskoj,
– kada društvo preuzme odgovornost za rad broda kojim ranije nije upravljalo.
Svjedodžba iz stavka 1. ovoga članka ne može se izdati prije 1. srpnja 2004.
Svjedodžba iz stavka 1. ovoga članka može se izdati ako su ispunjeni sljedeći uvjeti:
– obavljena procjena sigurnosti broda,
– da se plan sigurnosne zaštite nalazi na brodu i da se primjenjuje,
– brod je opremljen brodskim sustavom uzbunjivanja koji zadovoljava zahtjeve pravila XI-2/6 SOLAS Konvencije, ako se zahtijeva,
– da se primjenjuju posebne mjere uključujući mjere naobrazbe, uvježbavanja te unutarnje prosudbe koje jamče da će brod uspješno zadovoljiti uvjete pregleda za stjecanje Međunarodne svjedodžbe o sigurnosnoj zaštiti broda u razdoblju od 6 mjeseci,
– zapovjednik, časnik odgovoran za sigurnosnu zaštitu broda i drugi članovi posade s posebnim dužnostima koje se odnose na sigurnost upoznati su sa svojim dužnostima i odgovornostima kako su navedene u SOLAS Konvenciji i ISPS Pravilniku, ovom Zakonu i planom sigurnosne zaštite broda,
– časnik odgovoran za sigurnosnu zaštitu broda ispunjava uvjete propisane ovim Zakonom za obavljanje tih poslova.
Svjedodžba iz stavka 1. ovoga članka važi do izdavanja Međunarodne svjedodžbe o sigurnosnoj zaštiti broda, a najdulje šest mjeseci i ne može se produljiti.
Svjedodžba iz stavka 1. ovoga članka izdaje se u skladu s uvjetima utvrđenim tehničkim pravilima Hrvatskog registra brodova. 
Članak 19.
Brod kojem nije izdana svjedodžba iz članka 17. ili 18. ovoga Zakona nije sposoban za plovidbu. 
Dio 4.
DRUŠTVO
Članak 20.
Društvo, za svaki brod kojim upravlja, mora:
– utvrditi sigurnosni ustroj te osigurati ljudstvo i sredstva potrebna za njegovu učinkovitu primjenu sukladno odredbama ovoga Zakona, SOLAS Konvencije i ISPS Pravilnika,
– imenovati u pisanom obliku osobu odgovornu za sigurnosnu zaštitu u društvu,
– odrediti časnika odgovornog za sigurnosnu zaštitu na svakom pojedinom brodu,
– osigurati izobrazbu i uvježbavanje osoba odgovornih za sigurnosnu zaštitu i svih drugih članova posade, 
– osigurati ispravno vođenje bilješki i zapisa, sukladno odredbama ovoga Zakona,
– osigurati suradnju između broda i luke te između broda kojim upravlja i drugih brodova, sukladno odredbama SOLAS Konvencije, ISPS Pravilnika i ovoga Zakona,
– dostaviti zapovjedniku broda podatke o osobama zaduženim za zapošljavanje časnika i članova posade odnosno drugih osoba kojima je dopušten pristup na brod te podatke o osobama zaduženim za poslovanje broda.
Društvo mora u planu sigurnosne zaštite broda izričito utvrditi da zapovjednik broda ima konačnu ovlast i odgovornost pri donošenju odluka o zaštiti i sigurnosti broda i pravo zahtijevati pomoć društva ili vlade svake zemlje ugovornice SOLAS Konvencije.
Društvo mora osigurati da se osobi odgovornoj za sigurnosnu zaštitu u društvu, zapovjedniku broda i časniku odgovornom za sigurnosnu zaštitu broda pruži potrebna podrška radi ispunjenja njihovih dužnosti i odgovornosti u skladu s ovim Zakonom.
Članak 21.
Osoba koja je imenovana osobom odgovornom za sigurnosnu zaštitu u društvu može u tom svojstvu biti odgovorna za jedan ili više brodova, u zavisnosti od broja ili vrste brodova kojima društvo posluje, pod uvjetom da je jasno utvrđeno za koje je brodove odgovorna.
Dužnosti osobe odgovorne za sigurnosnu zaštitu u društvu uključuju:
1. obavještavanje brodova o mogućim prijetnjama,
2. osiguranje provedbe procjene sigurnosti broda,
3. osiguranje izrade, podnošenja na odobrenje, primjene i održavanja plana sigurnosne zaštite broda,
4. osiguranje izrade, izmjene i dopune plana sigurnosne zaštite broda, 
5. pripremu i provedbu unutarnje prosudbe i pregleda sustava,
6. pripremu početne i sljedećih provjera broda koju obavlja Hrvatski registar brodova,
7. otklanjanje nedostataka i neusklađenosti utvrđenih tijekom unutarnje prosudbe, povremenih pregleda, sigurnosnih inspekcija i provjera sukladnosti,
8. osiguranje izobrazbe časnika odgovornog za sigurnosnu zaštitu broda i drugih časnika i članova posade u pogledu zaštite broda,
9. sve druge mjere kojima se osigurava zadovoljavajuća razina zaštite na brodovima kojima upravlja društvo.
Dio 5.
SIGURNOSNA ZAŠTITA LUKA
Članak 22.
Osobu odgovornu za sigurnosnu zaštitu luke imenuje nadležna lučka uprava ili ovlaštenik koncesije u luci posebne namjene na razdoblje od pet godina. 
Odlukom o imenovanju mora se utvrditi područje odgovornosti osobe odgovorne za sigurnosnu zaštitu luke.
Osoba odgovorna za sigurnosnu zaštitu luke može biti odgovorna za više luka, odnosno lučkih područja. 
Članak 23.
Svaka luka iz članka 3. ovoga Zakona mora imati procjenu sigurnosti luke.
Za izradu procjene sigurnosti luke odgovorna je lučka uprava ili trgovačko društvo koje je ovlaštenik koncecije luke posebne namjene. 
Procjenu sigurnosti luke izrađuje priznata organizacija za sigurnost luka. 
Obvezni sadržaj procjene sigurnosti luke utvrđen je u Prilogu 4. koji je sastavni dio ovoga Zakona.
Procjenu sigurnosti luke i izmjene i dopune odobrene procjene odobrava Ministarstvo.
Procjena sigurnosti luke mora se obnoviti najmanje svakih pet godina ili u slučaju:
– povećanja ili smanjenja površine lučkog područja za više od 5% njegove površine,
– veće promjene ustroja, načina rada ili prevladavajućih tereta,
– zahtjeva Ministarstva.
Članak 24.
Na temelju procjene sigurnosti luke izrađuje se plan sigurnosne zaštite luke.
Za izadu plana sigurnosne zaštite luke odgovorna je lučka uprava ili trgovačko društvo koje je ovlaštenik koncesije luke posebne namjene. 
Plan sigurnosne zaštite luke izrađuje priznata organizacija za sigurnost luka.
Plan sigurnosne zaštite luke, te njegove izmjene i dopune, s priloženim izvještajem o stanju sigurnosti luke, uz prethodno mišljenje Ministarstva unutarnjih poslova, odobrava Ministarstvo.
Plan mora biti zaštićen od neovlaštenog pristupa ili otkrivanja. 
Obvezni sadržaji plana sigurnosne zaštite luke, s naznakom dijelova za čiju izmjenu nije potrebno odobrenje Ministarstva, utvrđeni su u Prilogu 5. koji je sastavni dio ovoga Zakona.
O izmjenama dijelova Plana koje luka može mijenjati bez prethodnog odobrenja Ministarstva, dužna je izvijestiti Ministarstvo u roku ne duljem od 15 dana od dana izmjene tih dijelova plana. 
Članak 25.
Priznata organizacija za sigurnost luka je pravna osoba koja ispunjava uvjete propisane u Prilogu 1. koji je sastavni dio ovoga Zakona i koja je ovlaštena za izradu procjena i planova sigurnosne zaštite luka sukladno odredbama ovoga Zakona.
Zahtjevu za davanje ovlasti obvezno se prilažu dokazi o ispunjavanju uvjeta iz stavka 1. ovoga članka. 
Ovlaštenje iz stavka 1. ovoga članka izdaje Ministarstvo na temelju zahtjeva, na vrijeme ne dulje od pet godina i sadrži opseg poslova koje priznata organizacija za sigurnost luka može obavljati. 
Ovlaštenje iz stavka 1. ovoga članka može se oduzeti i prije isteka roka njegove valjanosti rješenjem Ministarstva, ako Ministarstvo utvrdi da priznata organizacija za sigurnost luka više ne zadovoljava uvjete na temelju kojih joj je izdano ovlaštenje ili utvrdi bilo koju nepravilnost u radu.
Priznata organizacija za sigurnost luka ne smije imati poslovni ili drugi interes u obavljanju poslova fizičke zaštite ili drugih poslova koji proizlaze iz primjene procjene i plana sigurnosti luke.
Nadzor nad radom priznate organizacije za sigurnost luka obavlja Ministarstvo.
Članak 26.
Sve osobe koje borave na području luke dužne su postupati po uputama i u skladu s planom sigurnosne zaštite luke i stupnjevima sigurnosti na snazi u pojedinoj luci.
Na stupnju sigurnosti 1. obvezno se provode mjere i to:
1) osiguranje provedbe svih dužnosti koje se odnose na zaštitu luke i brodova,
2) nadzor nad pristupom područja luke i brodovima koji u luci borave,
3) nadzor nad ukrcajem i/ili iskrcajem osoba i njihovih stvari,
4) praćenje prostora ograničenog kretanja i osiguranja pristupa tim prostorima samo ovlaštenim osobama,
5) praćenje područja luke, posebice područja u blizini važnijih objekata i brodova,
6) nadzor rukovatelja teretom i brodskim zalihama,
7) osiguranje raspoloživih sigurnosnih veza.
Na stupnju sigurnosti 2. moraju se provoditi dodatne mjere zaštite utvrđene planom sigurnosne zaštite luke, te prema uputama osobe odgovorne za sigurnosnu zaštitu luke, a koje se odnose na točke 1.–7. stavka 2. ovoga članka.
Na stupnju sigurnosti 3. moraju se provoditi daljnje posebne mjere zaštite utvrđene planom sigurnosne zaštite luke, te prema uputama osobe odgovorne za sigurnosnu zaštitu luke, a koje se odnose na točke 1.–7. stavka 2. ovoga članka.
Pored mjera iz stavka 3. i 4. ovoga članka odgovorna osoba luke dužna je osigurati provedbu i svih drugih mjera i postupaka koje joj, radi osiguranja zadovoljavajuće razine zaštite luke i brodova, u pojedinom slučaju naloži ministar i/ili lučki kapetan i/ili načelnik nadležne policijske uprave.
Članak 27.
Na zahtjev lučke uprave ili ovlaštenika koncesije za luku posebne namjene, te nakon odobrenja plana sigurnosne zaštite luke i obavljenog pogleda luke, Ministarstvo izdaje izjavu o sukladnosti luke.
Izjava o sukladnosti izdaje se na razdoblje od pet godina, uz uvjet redovnog godišnjeg pregleda.
Obrazac izjave o sukladnosti luke utvrđen je u Prilogu 3. koji je sastavni dio ovoga Zakona.
Redovni godišnji pregled mora se obaviti najmanje 10 mjeseci, odnosno najkasnije 14 mjeseci od dana prethodnog pregleda.
Članak 28.
U luke na koje se odnosi ovaj Zakon kojima nije izdana izjava o sukladnosti, nadležna inspekcija će zabraniti uplovljenje brodova na koje se odnosi ovaj Zakon.
Članak 29.
Osoba odgovorna za sigurnosnu zaštitu luke dužna je osigurati da obavijest o stupnju sigurnosti ili njegovoj promjeni dobiju svi brodovi koji se nalaze u njezinom području nadležnosti ili koji su joj priopćili namjeru uplovljavanja u to područje, u roku od 30 minuta od trenutka prijave odnosno od trenutka promjene stupnja sigurnosti.
Članak 30.
Poslovi i zadaće osobe odgovorne za sigurnosnu zaštitu luke su:
– osiguranje izrade procjene sigurnosti luke,
– osiguranje izrade i održavanja plana sigurnosne zaštite luke,
– primjena i provedba plana sigurnosne zaštite luke,
– ispunjava obrazac i sklapa Deklaraciju o sigurnosti,
– provođenje redovnih pregleda sigurnosti luke,
– predlaganje izmjena plana sigurnosne zaštite luke,
– održavanje sigurnosnog opreza i pripravnosti osoblja koje boravi na području luke,
– osiguranje provedbe izobrazbe osoblja  s poslovima i zadacima u svezi sa sigurnosnom zaštitom luke,
– izvještavanje Ministarstva i drugih nadležnih službi, uz suglasnost ravnatelja lučke uprave ili odgovorne osobe trgovačkog društva koje je ovlaštenik koncesije za luku posebne namjene, i vođenje zapisa o događajima koji su ugrozili ili su mogli ugroziti sigurnost luke,
– usklađivanje primjene plana sigurnosne zaštite luke s osobom odgovornom za sigurnosnu zaštitu u društvu i časnikom (časnicima) odgovornim za sigurnosnu zaštitu broda,
– usklađivanje djelovanja sa službama sigurnosne zaštite, ako je to potrebno,
– osiguranje ispravnosti sigurnosne opreme,
– pomaganje časnicima odgovornim za sigurnosnu zaštitu broda pri utvrđivanju identiteta osoba koje traže pristup na brod.
Članak 31.
Lučki kapetan, inspektor sigurnosti plovidbe lučke kapetanije, druga ovlaštena osoba Ministarstva, ili osoba odgovorna za sigurnosnu zaštitu luke mogu zahtijevati od broda koji namjerava pristati u luku da izvijesti o:
1) datumu do kojeg važi svjedodžba iz članka 17. ili članka 18. ovoga Zakona, te o nazivu tijela koje ju je izdalo,
2) stupnju sigurnosti na kojem se brod nalazi,
3) stupnju sigurnosti na kojem se brod nalazio u prethodnih deset luka,
4) posebnim i dodatnim mjerama zaštite koje je brod poduzeo u prethodnih deset luka,
5) drugim dodatnim obavijestima koje se odnose na zaštitu, osim pojedinosti iz plana sigurnosne zaštite broda.
Brodu koji odbije dostaviti tražene obavijesti ili ih ne dostavi u roku od 4 sata od trenutka upućivanja zahtjeva, nadležna lučka kapetanija može zabraniti uplovljavanje u luku.
Dio 6.
POSTUPAK U SLUČAJU SIGURNOSNE PRIJETNJE
Članak 32.
Za prijem obavijesti o postojanju sigurnosne prijetnje ili opasnosti koju brod može odaslati korištenjem brodskog sustava uzbunjivanja odgovorna je Nacionalna središnjica traganja i spašavanja i nadzora plovidbe na moru, te organizacija odgovorna za rad pomorskog komunikacijskog sustava.
O prijemu obavijesti o postojanju sigurnosne prijetnje organizacija odgovorna za rad pomorskog komunikacijskog sustava dužna je u što kraćem roku izvijestiti Nacionalnu središnjicu traganja i spašavanja i nadzora plovidbe na moru.
U slučaju prijema obavijesti o postojanju sigurnosne prijetnje Nacionalna središnjica traganja i spašavanja i nadzora plovidbe na moru dužna je izvijestiti Ministarstvo, te:
– operativno-komunikacijski centar nadležne policijske uprave na čijem se području nalazi brod izložen sigurnosnoj prijetnji ili
– operativno-komunikacijski centar Ministarstva unutarnjih poslova, ako se brod u trenutku odašiljanja obavijesti nalazi izvan unutarnjih morskih voda i teritorijalnog mora Republike Hrvatske.
O poduzetim mjerama i postupcima u slučaju prijema obavijesti o postojanju sigurnosne prijetnje brodu ovlaštena osoba Ministarstva unutarnjih poslova dužna je pravodobno izvijestiti:
– lučkog kapetana nadležne lučke kapetanije ili Nacionalnu središnjicu traganja i spašavanja i nadzora plovidbe na moru ako se brod nalazi u području unutarnjih morskih voda i teritorijalnog mora Republike Hrvatske,
– Ministarstvo ili Nacionalnu središnjicu traganja i spašavanja i nadzora plovidbe na moru ako se brod nalazi izvan unutarnjih morskih voda i teritorijalnog mora Republike Hrvatske,
– osobu odgovornu za sigurnosnu zaštitu luke, ako se brod nalazi u području luke ili u luku namjerava uploviti.
Članak 33.
U slučaju prijema obavijesti o postojanju sigurnosne prijetnje bilo kojoj luci na području Republike Hrvatske, Ministarstvo je dužno izvijestiti tijelo nadležno za utvrđivanje stupnja sigurnosti i operativno-komunikacijski centar Ministarstva unutarnjih poslova ili nadležne policijske uprave.
O poduzetim mjerama i postupcima u slučaju postojanja sigurnosne prijetnje ovlaštena osoba Ministarstva unutarnjih poslova dužna je pravodobno izvijestiti:
– Ministarstvo, 
– lučkog kapetana nadležne lučke kapetanije,
– osobu ili osobe odgovorne za sigurnosnu zaštitu luke,
– zapovjednika broda ili brodova, ako je prijetnji izložen jedan ili više brodova,
– sve druge službe, ustanove ili osobe čija pomoć pri otklanjanju prijetnje ili njezinih posljedica može biti potrebna.
Dio 7.
SVJEDODŽBE, OSPOSOBLJAVANJE ZA POSLOVE SIGURNOSNE ZAŠTITE, VJEŽBE
Članak 34.
Časnik odgovoran za sigurnosnu zaštitu broda, osoba odgovorna za sigurnosnu zaštitu u društvu i osoba odgovorna za sigurnosnu zaštitu luke moraju imati ovlaštenje kojim potvrđuju svoju osposobljenost za obavljanje poslova i zadaća utvrđenih ovim Zakonom.
Članak 35.
Svi časnici i ostali članovi posade moraju u roku od 7 dana od dana ukrcaja na brod biti upoznati s osnovnim dužnostima sukladno planu sigurnosne zaštite broda te posebice:
1. sa značenjem i zahtjevima koji proizlaze iz različktih stupnjeva sigurnosti,
2. osnovnim postupcima u slučaju opasnosti ili u izvanrednim okolnostima,
3. prepoznavanjem i otkrivanjem oružja, opasnih tvari i naprava,
4. prepoznavanjem osobina i uobičajena ponašanja osoba koje bi mogle ugroziti sigurnost i
5. postupcima i načinima koji se koriste da bi se osujetile mjere zaštite.
Članak 36.
Radi provjere primjene plana sigurnosne zaštite broda najmanje jedanput u tri mjeseca mora biti provedena vježba provjere pojedinih mjera sigurnosne zaštite, sukladno odredbama plana sigurnosne zaštite broda.
Ako je više od 25% članova posade broda bilo zamijenjeno s članovima posade koji nisu prethodno sudjelovali u vježbi iz stavka 1. ovoga članka na tom brodu tijekom posljednja tri mjeseca, vježbu treba provesti najkasnije 7 dana nakon zamjene.
U cilju pouzdane primjene plana sigurnosne zaštite broda u cijelosti najmanje jedanput godišnje mora biti provedena opća vježba svih ili većeg broja mjera utvrđenih planom sigurnosne zaštite broda.
Između dviju općih vježbi ne smije proći više od 18 mjeseci.
O provedenim vježbama provjere i općim vježbama časnik odgovoran za sigurnosnu zaštitu broda dužan je voditi zapise na hrvatskom jeziku i latiničnom pismu kao i na engleskom jeziku.
Članak 37.
Radi provjere primjene plana sigurnosne zaštite luke najmanje jedanput u tri mjeseca mora biti provedena vježba provjere sposobnosti pravodobne primjene pojedine mjere ili postupka utvrđenog planom sigurnosne zaštite luke.
Uzastopnim vježbama provjere moraju biti obuhvaćene sve mjere i postupci utvrđeni planom sigurnosne zaštite luke, osim mjera i postupaka čija provjera nije primjerena.
Radi provjere primjene plana sigurnosne zaštite luke najmanje jedanput godišnje mora biti provedena opća vježba kojom su obuhvaćene sve ili većina mjera utvrđenih planom sigurnosne zaštite luke, te uz sudjelovanje svih ili većine osoba koje imaju zaduženja u pogledu sigurnosne zaštite.
Između dviju općih vježbi ne smije proći više od 18 mjeseci.
O provedenim vježbama provjere i općim vježbama časnik odgovoran za sigurnosnu zaštitu luke dužan je voditi zapise na hrvatskom jeziku i latiničnom pismu kao i na engleskom jeziku.
Dio 8.
INSPEKCIJSKI NADZOR
Članak 38.
Nadzor nad primjenom odgovarajućih odredbi SOLAS Konvencije, ISPS Pravilnika i ovog Zakona na brodovima obavljaju inspektori sigurnosti plovidbe lučkih kapetanija i Ministarstva i drugi ovlašteni djelatnici Ministarstva.
Inspekcijski pregled broda može biti osnovni ili detaljni.
Ako prilikom osnovnog inspekcijskog pregleda inspektor sigurnosti plovidbe utvrdi da brod nema valjane svjedodžbe izdane sukladno odnosnim odredbama SOLAS Konvencije ili postoji sumnja da brod ne udovoljava odnosnim odredbama SOLAS Konvencije, ISPS Pravilnika ili ovog Zakona inspektor sigurnosti plovidbe može pristupiti detaljnom inspekcijskom pregledu te zabraniti brodu isplovljenje ili poduzeti koju drugu mjeru utvrđenu Pravilnikom o inspekcijskom nadzoru sigurnosti plovidbe.
Inspektori sigurnosti plovidbe nisu ovlašteni pregledavati planove sigurnosne zaštite broda.
Iznimno, ako postoji osnovana sumnja da brod ne udovoljava zahtjevima SOLAS Konvencije i dijela A ISPS Pravilnika, te ako je jedini način utvrđivanja nedostataka ili njihovog otklanjanja pregled plana sigurnosne zaštite broda, ograničeni pristup do pojedinih odjeljaka koji se odnose na uočene neusklađenosti je izuzetno dopušten, uz suglasnost nadležne vlasti države čiju zastavu brod vije ili zapovjednika odnosnog broda.
Način i postupke obavljanja inspekcijskog pregleda propisat će ministar.
Članak 39.
Nadzor nad primjenom odgovarajućih odredbi SOLAS Konvencije, ISPS Pravilnika i ovoga Zakona u lukama obavljaju inspektori sigurnosti plovidbe lučkih kapetanija i Ministarstva i drugi ovlašteni službenici Ministarstva u suradnji sa ovlaštenim službenicima Ministarstva unutarnjih poslova.
Način i postupke obavljanja nadzora propisat će ministar.
Dio 9.
POMORSKI PREKRŠAJI
Članak 40.
Povreda odredaba ovoga Zakona je pomorski prekršaj.
Postupak o pomorskim prekršajima vodi se sukladno odredbama Zakona o prekršajima.
Pomorske prekršaje iz stavka 1. ovoga članka vode u prvom stupnju Vijeća za prekršaje lučkih kapetanija.
Članak 41.
Novčanom kaznom u iznosu od 20.000,00 do 100.000,00 kuna kaznit će se za pomorski prekršaj društvo ako:
1) ne postupi sukladno članku 20. ovoga Zakona,
2) ne izradi procjenu sigurnosti broda (članak 9.),
3) ne izradi plan sigurnosne zaštite broda (članak 10.),
4) ne postupi sukladno nalogu inspekcije (članak 38.).
Za pomorski prekršaj iz stavka 1. ovoga članka novčanom kaznom u iznosu od 2.000,00 do 10.000,00 kuna kaznit će se odgovorna osoba u pravnoj osobi kao i fizička osoba.
Članak 42.
Novčanom kaznom u iznosu od 20.000,00 do 100.000,00 kuna kaznit će se za pomorski prekršaj lučka uprava ili ovlaštenik koncesije u lukama posebne namjene ako:
1) ne imenuje osobu odgovornu za sigurnosnu zaštitu luke sukladno članku 22. ovoga Zakona,
2) ne osigura izradu procjene sigurnosti luke (članak 23.),
3) ne osigura izradu plana sigurnosne zaštite luke (članak 24.),
4) ne postupa sukladno planu sigurnosne zaštite (članak 26.),
5) ne postupa po nalogu inspekcije (članak 39.).
Za pomorski prekršaj iz stavka 1. ovoga članka novčanom kaznom u iznosu od 2.000,00 do 10.000,00 kuna kaznit će se odgovorna osoba u pravnoj osobi i fizička osoba.
Članak 43.
Novčanom kaznom u iznosu od 20.000,00 do 100.000,00 kuna kaznit će se za pomorski prekršaj priznata organizacija za sigurnost luka ako se utvrdi da ima poslovni ili drugi interes u obavljanju poslova fizičke zaštite ili drugih poslova koji proizlaze iz procjene i plana sigurnosti luke.
Za pomorski prekršaj iz stavka 1. ovoga članka novčanom kaznom u iznosu od 2.000,00 do 10.000,00 kuna kaznit će se odgovorna osoba u pravnoj osobi.
Članak 44.
Novčanom kaznom u iznosu od 10.000,00 do 50.000,00 kuna kaznit će se Hrvatski registar brodova ako izda svjedodžbu suprotno odredbama članka 17. i 18. ovoga Zakona.
Za pomorski prekršaj iz stavka 1. ovoga članka novčanom kaznom u iznosu od 2.000,00 do 10.000,00 kuna kaznit će se odgovorna osoba u Hrvatskom registru brodova.
Članak 45.
Novčanom kaznom u iznosu od 2.000,00 do 10.000,00 kuna kaznit će se za pomorski prekršaj zapovjednik broda:
– ako uplovi brodom u luku suprotno zabrani (članak 31.)
– ako ne postupi sukladno nalogu inspekcije (članak 38.)
– ako ne postupa sukladno planu sigurnosne zaštite broda (članak 12.)
Članak 46.
Novčanom kaznom u iznosu od 1.000,00 do 7.000,00 kuna kaznit će se za pomorski prekršaj osoba odgovorna za sigurnosnu zaštitu društva ako ne obavlja poslove sukladno odredbi članka 21. ovoga Zakona.
Članak 47.
Novčanom kaznom u iznosu od 1.000,00 do 7.000,00 kuna kaznit će se za pomorski prekršaj osoba odgovorna za sigurnosnu zaštitu luke ako ne obavlja poslove sukladno odredbi članka 30. ovoga Zakona.
Članak 48.
Novčanom kaznom u iznosu od 1.000,00 do 7.000,00 kuna kaznit će se za pomorski prekršaj časnik odgovoran za sigurnosnu zaštitu broda ako ne postupa sukladno odredbi članka 8. ovoga Zakona.
Članak 49.
Novčanom kaznom u iznosu od 1.000,00 do 7.000,00 kuna kaznit će se za pomorski prekršaj zapovjednik broda, ukoliko:
1) postupi suprotno odredbi članka 13. ovoga Zakona,
2) ne izvijesti lučku kapetaniju, odnosno nadležnu vlast strane luke u slučaju primjene privremenih mjera sigurnosne zaštite (članak 14. stavak 3.),
3) ne vodi zapise na brodu (članak 15.).
Članak 50.
Novčanom kaznom u iznosu od 1.000,00 do 7.000,00 kuna kaznit će se za pomorski prekršaj časnik ili drugi član posade ako ne postupa sukladno planu sigurnosne zaštite broda (članak 12.).
Dio 10.
OVLAŠTENJA, PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 51.
Obvezuje se ministar da u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona donose propise:
– o izobrazbi i svjedodžbama o osposobljenosti pomoraca i drugih osoba odgovornih za sigurnosnu zaštitu iz ovoga  Zakona,
– o načinu i postupcima obavljanja inspekcijskog pregleda brodova i luka,
– o uvjetima koje moraju zadovoljavati fizičke i pravne osobe koje obavljaju fizičko-tehničku zaštitu luka.
Članak 52.
Svi brodovi hrvatske državne pripadnosti iz članka 3. ovoga Zakona moraju do 1. srpnja 2004. imati Međunarodnu svjedodžbu o sigurnosnoj zaštiti broda i ovlaštenog časnika koji je odgovoran za sigurnosnu zaštitu na brodu.
Sve luke u Republici Hrvatskoj iz članka 3. ovoga Zakona do roka iz stavka 1. ovoga članka moraju imati odobrene procjene stanja sigurnosti i odobrene planove sigurnosne zaštite.
Ovaj Zakon primjenjuje se na strane brodove koji uplovljavaju u luke u Republici Hrvatskoj od 1. srpnja 2004., a u zaštićenom ekološko-ribolovnom pojasu primjenjuju se od 3. listopada 2004.
Članak 53.
Stupanjem na snagu ovoga Zakona prestaje važiti Uredba o sigurnosnoj zaštiti trgovačkih brodova i luka otvorenih za međunarodni promet (»Narodne novine«, br. 183/03.).
Članak 54.
Stupanjem na snagu ovoga Zakona prestaje važiti Uredba o sigurnosnoj zaštiti trgovačkih brodova i luka otvorenih za međunarodni promet (»Narodne novine« br. 183/03.).
Članak 55.
Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.
Klasa: 342-25/04-01/01
Zagreb, 2. travnja 2004.
HRVATSKI SABOR
Predsjednik
Hrvatskoga sabora
Vladimir Šeks, v. r.
Prilog 1. OBVEZNI UVJETI KOJE MORAJU ISPUNJAVATI PRIZNATE ORGANIZACIJE ZA SIGURNOST LUKA
Priznata organizacija za sigurnost luka mora raspolagati s: 
1) poslovnim prostorom primjerenom broju zaposlenih djelatnika,
2) najmanje 6 djelatnika u radnom odnosu od čega najmanje 4 djelatnika s visokoškolskom naobrazbom u trajanju od najmanje dvije godine i najmanje 4 djelatnika koji imaju svaki najmanje 4 godine radnog iskustva na rukovodnim poslovima koji se tiču sigurnosti i zaštite osoba i imovine, 
3) najmanje 2 djelatnika s visokoškolskom naobrazbom u građevinarstvu i najmanje 2 godine radnog iskustva,
4) najmanje 1 djelatnika s visokoškolskom naobrazbom elektrotehničkog smjera i najmanje 2 godine radnog iskustva.
Uz zahtjev za odobrenje rada u svojstvu priznate organizacije za sigurnost mora biti priložen elaborat kojim organizacija dokazuje:
– stručnost u poslovima koji se odnose na sigurnost i zaštitu ljudi i imovine,
– poznavanje poslovanja broda odnosno luka, uključujući znanje o projektiranju i izgradnji lučkih prostora, ako pruža usluge lukama,
– sposobnost procjene sigurnosne prijetnje koje mogu nastupiti za vrijeme rada luke te kako smanjiti takve opasnosti,
– sposobnost održavanja i unaprjeđenja stručnosti svojih zaposlenika, 
– sposobnost praćenja pouzdanosti svojeg zaposlenika,
– sposobnost uspostave i primjene mjera sprječavanja nedopuštenog pristupa do sigurnosno osjetljivog materijala, 
– poznavanje zahtjeva poglavlja XI-2 SOLAS Konvencije i ISPS Pravilnika te propisa koji se odnose na sigurnost i zaštitu ljudi i imovine,
– poznavanje sigurnosnog stanja u Republici Hrvatskoj i izvan nje u pogledu mogućih prijetnji sigurnosti ljudi i imovine na području Republike Hrvatske,
– poznavanje oružja, opasnih tvari i naprava koje mogu biti korištene kao sredstvo prijetnje ljudima i imovini, 
– poznavanje, na nediskriminirajućoj osnovi, uobičajenih osobina i ponašanja osoba koje bi mogle ugroziti sigurnost ljudi i imovine, 
– poznavanje načina umanjivanja djelotvornosti mjera sigurnosti i zaštite i poznavanje vrsta, načina korištenja, prednosti i nedostataka sigurnosne opreme nadzornih sustava. 




Prilog 3. OBRAZAC IZJAVE O SUKLADNOSTI LUKE
IZJAVA O SUKLADNOSTI LUKE
STATEMENT OF COMPLIANCE OF A PORT FACILITY
(Službeni znak)
Broj izjave:
Statement Number
IZDANO NA TEMELJU ODREDBI ZAKONA O SIGURNOJ ZAŠTITI TRGOVAČKIH BRODOVA I LUKA OTVORENIH ZA MEĐUNARODNI PROMET REPUBLIKE HRVATSKE I DIJELA B MEĐUNARODNOG PRAVILNIKA O SIGURNOSTI BRODOVA I LUČKIH PROSTORA (ISPS PRAVILNIK)
ISSUED UNDER THE PROVISIONS OF LAW ON SECURITY OF MERCHANT SHIPS AND PORT FACILITIES OPEN FOR INTERNATIONAL TRADE OF THE REPUBLIC OF CROATIA AND PART B OF THE INTERNATIONAL CODE FOR THE SECURITY OF SHIPS AND OF PORT FACILITIES (ISPS CODE)
Vlada Republike Hrvatske
The Government of the Republic of Croatia
Luka:
Name of the Port Facility:
Adresa:
Address of the Port Facility:
Ovim se potvrđuje da obavljena provjera sukladnosti ove luke s odredbama poglavlja XI-2 SOLAS Konvencije i dijela A Međunarodnog Pravilnika o sigurnosti brodova i lučkih prostora (ISPS Pravilnik) te da ova luka posluje u skladu s odobrenim planom sigurnosne zaštite luka. Ovaj plan odobren je za djelatnosti brodova kako slijedi:
THIS IS TO CERTIFY that the compliance of this port facility with the provisions of chapter XI-2 and part A of the International Code for the Security of Ships and of Port Facilities (ISPS Code) has been verified and that this port facility operates in accordance with the approved Porved Port Facility Seclan. This plan has been approved for the following ships
Putnički brodovi / Passenger ship
Vrlo brzi putnički brodovi / Passenger high speed craft
Vrlo brzi teretni brodovi / Cargo high speed craft
Brodovi za prijevoz rasutog tereta / Bulk carrier
Tankeri za prijevoz ulja / Oil tanker
Tankeri za prijevoz kemikalija / Chemical tanker
Brodovi za prijevoz ukapljenog plina / Gas carrier
Objekte za istraživanje i iskorištavanje podmorja / Mobile offshore Drilling Units
Teretni brodovi osim prethodno navedenih / Cargo ships other than those referred to above
Ova izjava vrijedi do   , uz uvjet obavljenih pregleda 
(kako je navedeno na poleđini).
This Statement of Compliance is valid until , subject to 
verifications (as indicated overleaf)
Izdano u
Issued at
Datum izdavanja
Date of issue
 
 


 
Prilog 4. OBVEZNI SADRŽAJ PROCJENE SIGURNOSTI LUKE
1.      Cilj i svrha
2.      Temeljne pretpostavke
         2.1. Sigurnosne prijetnje
         2.2. Načela zaštite
3.      Objekti
         3.1. Opis objekata i tehnoloških radnih površina
         3.2. Ocjena osjetljivosti po pojedinim objektima
         3.3. Prijedlog mjera zaštite po pojedinim objektima
4.      Prometnice
         4.1. Op.1. Opis kopnenih i vodnih ica i putova
         4.2. Ocjena osjetljivosti kopnenih i vodnih prometnica i putova
5.      Osoblje sigurnosti
         5.1. Broj, izobrazba i ustroj rada
         5.2. Ovlasti i nadležnosti
         5.3. Planovi ophodnje
         5.4. Obvezne upute i rutine
         5.5. Oružje i uređaji
         5.6. Raspoloživost dodatnog osoblja
         5.7. Prijedlog mjera unapređenja
6.      Mjere nadzora
         6.1. Nadzor osoba
         6.2. Nadzor robe i stvari
         6.3. Nadzor i evidencija vozila
7.      Mjere zaštite
         7.1. Perimetarska zaštita
         7.2. Ulazi
         7.3. Zaštitni sustavi rasvjete
         7.4. Tehnička zaštita
         7.5. Protuprovalna zaštita
         7.6. Protupožarna zaštita
         7.7. Protudiverzijska zaštita
         7.8. Zaštita od onečišćenja
         7.9. Zdravstvena zaštita i prva pomoć
         7.10. Evakuacija u slučaju nužde
8.      Komunikacijski sustav
         8.1. Opis osnovnog komunikacijskog sustava
         8.2. Komunikacije u slučaju sigurnosne prijetnje ili opasnosti s ocjenom osjetljivosti
         8.3. Prijedlog mjera unapređivanja komunikacijskog sustava
9.      Zaključak s prijedlogom protumjera
         9.1. Sažetak s opisom postupka procjene
         9.2. Opis sigurnosnih propusta utvrđenih procjenom sigurnosti
         9.3. Opis protumjera koje će se koristiti za otklon pojedinog propusta
Prilog 5. OBVEZNI SADRŽAJ PLANA SIGURNOSNE ZAŠTITE LUKE
1.      Uvod
         1.1. Cilj
         1.2. Temeljne pretpostavke
2.      Luka
         2.1. Opis područja luke s pristaništima
         2.2. Ekonomska obilježja luke
         2.3. Organizacijski ustroj luke
         2.4. Nacrti i snimke luke
3.      Osobe odgovorne za sigurnost luke
         3.1. Dužnost, ime i način stupanja u vezu
         3.2. Dužnosti, odgovornosti i obveze
4.      Održavanje, izmjena i dopuna plana sigurnosti luke
         4.1. Obveza i postupak povremenog pregleda
         4.2. Mjere zaštite plana sigurnosti luke od neovlaštenog pristupa
5.      Sustav komunikacija
         5.1. Unutrašnje komunikacije
         5.2. Komunikacija s brodovima u luci i na sidrištu
         5.3. Komunikacija s drugim nadležnim službama
6.      Procjena sigurnosti luke
         6.1. Djelatnosti izložene sigurnosnim prijetnjama
         6.2. Načini ugrožavanja sigurnosti
         6.3. Raščlamba povredivosti i posljedica
         6.4. Ocjena sigurnosnih prijetnji s mjerama sprječavanja
7.      Sigurnosni postupci
         7.1. Stupanj sigurnosti 1
         7.2. Stupanj sigurnosti 2
         7.3. Stupanj sigurnosti 3
8.      Postupak u slučaju povrede ili prijetnje sigurnosti broda
9.      Postupci u slučaju prihvata broda na koji se ne primjenjuju odredbe konvencije SOLAS XI-2
10.    Postupci u slučaju pojedinih povreda sigurnosti
     10.1. Neovlašteno osoblje na području luke
     10.2. Neovlašteno /ilegalno parkirana/ napuštena vozila u ili blizu objekta
     10.3. Plovila neovlašteno usidrena ili privezana uz obalu
     10.4. Prijetnja eksplozivnom napravom
     10.5. Sumnjivo ponašanje ili djelatnosti osoba
     10.6. Nestanak energije/svjetla
     10.7. Otkrivanje neprijavljenog ili sumnjivog paketa
     11. Uvjeti i način izdavanja Deklaracije o sigurnosti
     12. Uvježbavanje
Posebne napomene:
Luka može bez prethodne suglasnosti Ministarstva izmijeniti podatke iz točke 2., 3. i 5. Plana. Pri tome je dužna o izvršenoj promjeni izvijestiti Ministarstvo.
Plan sigurnosne zaštite ne mora nužno slijediti ustroj plana iz ovog priloga, no mora sadržavati sve točke navedene u ovom prilogu.
Postupci obuhvaćeni poglavljem 7. Sigurnosni postupci moraju, za svaki stupanj sigurnosti, obuhvaćati najmanje postupke koji se odnose na:
         1. pristup na lučki prostor;
         2. ograničena područja na lučkom prostoru;
         3. rukovanje teretom;
         4. isporuku brodskih zaliha;
         5. rukovanje neplaćenom prtljagom; i
         6. motrenje sigurnosti lučkog prostora.