Zakon o razminiranju i drugi propisi Republike Hrvatske

Brzi pretpregled sadržaja

Zakon o razminiranju

PREDSJEDNIK REPUBLIKE HRVATSKE 
Na osnovi članka 89. Ustava Republike Hrvatske, donosim 
ODLUKU 
O PROGLAŠENJU ZAKONA O RAZMINIRANJU 
Proglašavam Zakon o razminiranju, koji je donio Zastupnički dom Sabora Republike Hrvatske na sjednici 1. ožujka 1996. 
Broj: 01-96-497/1 Zagreb, 5. ožujka 1996. 
Predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo Tuđman, v. r. 
ZAKON
O RAZMINIRANJU
I.  T E M E L J N E  O D R E D B E
Članak 1.
Ovim Zakonom uređuje se obavljanje razminiranja područja u Republici Hrvatskoj, utvrđuju tijela nadležna za provedbu razminiranja, prava i obveze zaposlenika u ovlaštenoj pravnoj osobi koji obavljaju poslove razminiranja te nadzor nad provedbom ovoga Zakona. 
Članak 2.
Poslovi razminiranja u smislu ovoga Zakona su poslovi od značaja za sigurnost Republike Hrvatske te zaštite ljudskog okoliša i zdravlja ljudi. 
II.  P R O V E D B A  R A Z M I N I R A N J A
Članak 3.
Razminiranje područja Republike Hrvatske provodi se na temelju Plana razminiranja kojeg donosi Vlada Republike Hrvatske, na prijedlog Ministarstva unutarnjih poslova i Ministarstva razvitka i obnove. 
Članak 4.
Plan iz članka 3. ovoga Zakona sadrži: 
1. podatke o područjima u Republici Hrvatskoj zagađenim minskoeksplozivnim sredstvima, 
2. prikaz raspoloživih i prosudbu potrebnih kadrova za provedbu razminiranja, 
3. podatke o materijalno-tehničkim sredstvima i opremi potrebnim za razminiranje, 
4. prosudbu o potrebnim novčanim sredstvima za provedbu Plana te visini naknade ovlaštenom trgovačkom društvu za poslove razminiranja, 
5. popis područja koja je potrebno razminirati s utvrđenim rokovima razminiranja. 
Sredstva za provedbu Plana razminiranja (u daljem tekstu: Plan) osiguravaju se u državnom proračunu i iz drugih izvora. 
Vlada Republike Hrvatske podnosi Saboru Republike Hrvatske godišnje izvješće o provedbi Plana i utrošenim sredstvima. 
Članak 5.
Ministarstvo razvitka i obnove vodi brigu o provedbi Plana sukladno utvrđenim prioritetima i potrebama obnove u ratu porušenih mjesta. 
U provedbi poslova iz stavka 1. ovoga članka, Ministarstvo razvitka i obnove neposredno surađuje s Ministarstvom unutarnjih poslova, a osobito prigodom izradbe uradaka razminiranja područja u Republici Hrvatskoj. 
Ministarstvo razvitka i obnove u svrhu provedbe uradaka, utvrđenih ovim Zakonom, surađuje s inozemnim financijskim institucijama poradi osiguranja inozemnih financijskih ulaganja u humanitarno razminiranje područja u Republici Hrvatskoj. 
Članak 6.
Ministarstvo unutarnjih poslova neposredno provodi Plan. 
U provedbi Plana Ministarstvo unutarnjih poslova: 
1.  osigurava odgovarajuća materijalna i tehnička sredstva te opremu za razminiranje; 
2.  provodi obuku i osposobljavanje zaposlenika na poslovima razminiranja, 
3.  osigurava poštovanje utvrđenih rokova razminiranja, 
4.  provodi neposredan nadzor nad obavljanjem poslova razminiranja, 
5.  pruža stručnu pomoć trgovačkom društvu iz članka 7. ovoga Zakona, 
6.  predlaže Vladi Republike Hrvatske poduzimanje odgovarajućih radnji i mjera te donošenje odgovarajućih tehničkih i provedbenih propisa. 
Članak 7.
Poslove razminiranja područja u Republici Hrvatskoj obavlja trgovačko društvo koje osnuje ili odredi Vlada Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: ovlaštena pravna osoba). 
Vlada Republike Hrvatske i ovlaštena pravna osoba, za Planom utvrđene poslove razminiranja na pojedinom području, sklapaju poseban ugovor. 
Ugovorom iz stavka 2. ovoga članka utvrdit će se način isplate naknade za obavljene poslove razminiranja, međusobna suradnja i druga pitanja iz obvezno-pravnog odnosa, uključivo i rokove obavljanja naručenih poslova. 
Ovlaštena pravna osoba vodi o primljenim naknadama te drugim prihodima i rashodima posebno knjigovodstvo. 
Članak 8.
Ovlaštena pravna osoba dužna je osigurati poslovni prostor uređen sukladno propisima o posebnim prostornim i tehničkim uvjetima za smještaj minsko-eksplozivnih naprava i sredstava te zaštitu od požara, krađe i drugih nezgoda ili zlouporaba. 
Vlada Republike Hrvatske daje suglasnost na odredbe pravilnika o unutarnjem redu i sistematizaciji radnih mjesta zaposlenika za obavljanje poslova razminiranja s propisanom stručnom spremom i opisom poslova za svako radno mjesto u ovlaštenoj pravnoj osobi. 
III.  P I R O T E H N I Č A R I 
Članak 9.
Poslove razminiranja u ovlaštenoj pravnoj osobi mogu obavljati osobe koje imaju ovlast za obavljanje razminiranja (u daljnjem tekstu: pirotehničari). 
Ovlast iz stavka 1. ovoga članka daje Ministarstvo unutarnjih poslova. 
Članak 10.
Zahtjev za davanje ovlasti, iz članka 9. ovoga Zakona, podnosi se Ministarstvu unutarnjih poslova. 
Uz zahtjev iz stavka 1. ovoga članka, podnositelj zahtjeva mora priložiti dokaze da: 
- je hrvatski državljanin, 
- ima navršenih 18 godina života, 
- je regulirao vojnu obvezu, 
- ima najmanje srednju stručnu spremu, 
- nije osuđen za kazneno djelo protiv Republike Hrvatske, za kazneno djelo protiv života i tijela ili protiv imovine kao i za druga kaznena djela s elementom nasilja, koristoljublja i niskih pobuda, 
- je duševno, tjelesno i zdravstveno sposoban, što dokazuje uvjerenjem ovlaštene zdravstvene ustanove, 
- ima pred ispitnim povjerenstvom Ministarstva unutarnjih poslova položen stručni ispit. 
Protiv rješenja Ministarstva unutarnjih poslova o odbijanju zahtjeva, može se izjaviti žalba Povjerenstvu Ministarstva koje imenuje ministar unutarnjih poslova. 
Članak 11.
Ministarstvo unutarnjih poslova oduzet će pirotehničaru ovlast za obavljanje poslova razminiranja ako se utvrdi da pirotehničar: 
- ne ispunjava ovim Zakonom utvrđene uvjete za izdavaje ovlasti za obavljanje poslova razminiranja, ili 
- ako je ovlast izdana na temelju lažnih podataka, ili 
- ako pirotehničar obavlja poslove razminiranja protivno pravilima struke utvrđenim posebnim propisima. 
Ministarstvo unutarnjih poslova oduzet će pirotehničaru ovlast za obavljanje poslova razminiranja ako postane trajno nesposoban za obavljanje poslova pirotehničara ili izgubi poslovnu sposobnost. 
Rješenjem o oduzimanju ovlasti iz razloga utvrđenih u stavku 1. ovoga članka, izriče se trajna zabrana obavljanja poslova pirotehničara. 
Protiv rješenja iz stavka 1. ovoga članka žalba nije dopuštena. 
Članak 12.
Ovlaštena pravna osoba i pirotehničar te zdravstveni djelatnik koji osigurava rad pirotehničara sklapaju ugovor o radu na određeno vrijeme, a najduže do tri godine. 
Ugovor o radu na određeno vrijeme sklapa se prema odredbama Zakona o radu. 
Članak 13.
Pirotehničar koji obavlja poslove razminiranja, neprekidno ih može obavljati najduže pet sati u tijeku dnevnoga radnog vremena. 
Neprekidnim obavljanjem poslova razminiranja smatra se vrijeme za koje pirotehničar nije imao prekid dulji od pola sata. 
Članak 14.
Pirotehničar mora, prije početka svoga radnog vremena, imati neprekidan dnevni odmor od najmanje 12 sati. 
Pirotehničar je dužan za vrijeme obavljanja poslova razminiranja imati pri sebi osobnu nadzornu knjižicu i u nju upisivati vrijeme obavljanja radnih uradaka i vrijeme provedenoga odmora te ju je dužan dati na uvid osobi ovlaštenoj za provedbu nadzora nad obavljanjem poslova razminiranja. 
Članak 15.
Pri ostvarivanju prava na plaću i drugih prava iz radnog odnosa ili u svezi s radnim odnosom, radno vrijeme iz članka 13. stavka 1. ovoga Zakona, smatra se punim radnim vremenom. 
Pirotehničarima se vrijeme provedeno na poslovima razminiranja priznaje u mirovinski staž kao staž osiguranja u dvostrukom trajanju. 
Sredstva za podmirivanje obveza iz stavka 2. ovoga članka osiguravaju se u državnom proračunu u visini razlike mirovine koja bi se ostvarila prema propisima o mirovinskom i invalidskom osiguranju. 
Članak 16.
Uprava ovlaštene pravne osobe odlukom utvrđuje iznos mjesečne plaće pirotehničara koji obavlja poslove razminiranja te zdravstvenog djelatnika koji osigurava rad pirotehničara. 
Članak 17.
Ovlaštena pravna osoba dužna je sklopiti s osiguravajućim društvom skupno životno osiguranje za zaposlenike koji obavljaju poslove razminiranja. 
Članak 18. 
Pirotehničar ili član njegove obitelji u slučaju povrede pirotehničara na radu, odnosno za slučaj smrti pri obavljanju poslova razminiranja, ima prava utvrđena za hrvatske branitelje iz domovinskog rata na temelju Zakona o pravima hrvatskih branitelja iz domovinskog rata, osim prava utvrđena glavom IX. i X. toga Zakona. 
IV.  I N S P E K C I J S K I  N A D Z O R
Članak 19.
Poslove inspekcijskog nadzora nad obavljanjem poslova razminiranja područja u Republici Hrvatskoj obavljaju ovlaštene osobe Ministarstva unutarnjih poslova (u daljnjem tekstu: inspektori). 
Inspektori u obavljanju inspekcijskog nadzora provode izravan uvid u opće i pojedinačne akte ovlaštene pravne osobe, utvrđuju zakonitost poslovanja, provjeravaju način primjene propisanih zaštitnih i sigurnosnih mjera, pregledavaju poslovnu dokumentaciju, poslovne prostorije, uređaje, naprave i tehničku opremu te način korištenja odobrenih sredstava, provjeravaju način čuvanja minsko-eksplozivnih sredstava i način uništavanja te način otkrivanja tih sredstava, provjeravaju osposobljenost pirotehničara za obavljanje poslova razminiranja, utvrđuju poštivanje rokova razminiranja utvrđenih Planom te provode i druge mjere i radnje kojima se ostvaruje uvid u poslovanje ovlaštene pravne osobe. 
Članak 20.
U obavljanju poslova inspekcijskog nadzora, inspektori mogu rješenjem, do pravomoćnosti rješenja o prekršaju, zabraniti pirotehničaru obavljanje poslova razminiranja ako utvrde da: 
- su u obavljanju pirotehničkih poslova učinjeni teži propusti u poštovanju zakona i drugih propisa, 
- pirotehničar nema propisanu ovlast ili ako je ovlast prestala važiti. 
Inspektori će u slučaju iz stavka 1. ovoga članka pirotehničara odmah udaljiti s dužnosti. 
Protiv rješenja iz stavka 1. ovoga članka, može se izjaviti žalba Ministarstvu unutarnjih poslova u roku od tri dana od dana uručenja rješenja. 
Ministarstvo unutarnjih poslova dužno je u roku od osam dana od dana prijema žalbe donijeti rješenje. 
Članak 21.
Inspektori će narediti otklanjanje nedostataka, odnosno nepravilnosti u određenom roku, osobito ako se: 
- poslovi razminiranja obavljaju protivno pravilima struke utvrđenim posebnim propisima, 
- na odgovarajući način ne primjenjuju propisi o zaštiti na radu te propisi o zaštiti ljudskog okoliša i zdravlja ljudi, 
- materijalna sredstva i naprave koriste suprotno svrsi za koju su namijenjena, 
- pirotehničari ne pridržavaju odredbi ovoga Zakona o vremenu obavljanja poslova razminiranja. 
Inspektori će ovlaštenoj pravnoj osobi zabraniti: 
- zasnivanje, odnosno raskid radnog odnosa pirotehničara ako utvrdi da je potreba, odnosno prestanak potrebe za radom pirotehničara utvrđen suprotno Planu, odnosno pravilniku iz članka 8. stavak 2. ovoga Zakona, 
- da u njemu obavlja poslove pirotehničara osoba koja je radni odnos zasnovala suprotno odredbama ovoga Zakona, odnosno da u njemu obavlja poslove pirotehničara osoba koja nema ovlast za obavljanje razminiranja, 
- da uporabljuje tehnička sredstva i naprave koje ne udovoljavaju zahtjevima zaštite sigurnosti ljudi i imovine, zaštite okoliša i zdravlja ljudi. 
Inspektori mogu u slučajevima iz stavka 1. rješenjem privremeno zabraniti obavljanje poslova razminiranja na određenom području i odrediti rok otklanjanja nedostataka, odnosno nepravilnosti utvrđenih inspekcijskim nadzorom. 
Protiv rješenja inspektora može se izjaviti žalba Ministarstvu unutarnjih poslova u roku od tri dana od dana uručenja rješenja. 
Ministarstvo unutarnjih poslova dužno je u roku od osam dana od dana prijama žalbe donijeti rješenje. 
Članak 22. 
Ministarstvo unutarnjih poslova o nalazima inspekcijskih nadzora izvješćuje Vladu Republike Hrvatske. 
V.  P O S E B N E  O D R E D B E 
Članak 23. 
Državni službenici Ministarstva unutarnjih poslova i Ministarstva obrane koji su zaposleni na poslovima pirotehničara ne mogu obavljati poslove razminiranja niti se mogu zaposliti u ovlaštenoj pravnoj osobi. 
Ovlaštena pravna osoba ne smije zaposliti državne službenike iz stavka 1. ovoga članka kojima je radni odnos prestao u Ministarstvu unutarnjih poslova ili Ministarstvu obrane: 
- po sili zakona, 
- na temelju odluke stegovnog suda, 
- na temelju rješenja o prestanku radnog odnosa poradi povrede radne stege, 
- na osobni zahtjev kako bi izbjegao donošenje odluke iz podstavka 2. ili 3. ovoga stavka. 
Članak 24. 
Iznimno od članka 23. stavka 1. ovoga Zakona, državni službenici mogu na temelju Odluke Vlade Republike Hrvatske privremeno obavljati poslove razminiranja, a najdulje do tri mjeseca, u ovlaštenoj pravnoj osobi, ako je to potrebno poradi: 
- razminiranja nepristupačnih područja ili područja na kojima se nalaze nepoznata ili izrazito opasna minsko-eksplozivna sredstva za čije razminiranje su potrebna posebna stručna znanja i tehnička sredstva, 
- drugih opravdanih razloga uvjetovanih zaštitom ljudskog okoliša ili zdravlja ljudi. 
U slučaju iz stavka 1. ovoga članka državni službenici sklapaju s ovlaštenom pravnom osobom ugovor o djelu. 
Članak 25.
Ministar unutarnjih poslova može u slučajevima iz članka 24. stavka 1. podstavka 1. ovoga Zakona odobriti obavljanje poslova razminiranja i stranom državljaninu. 
Članak 26. 
Fizičke i pravne osobe koje imaju pravni, gospodarski ili sigurnosni interes za razminiranjem građevine ili prostora koji koriste ili namjeravaju koristiti, mogu izvan rokova razminiranja utvrđenih Planom, zatražiti od Ministarstva unutarnjih poslova razminiranje građevine ili prostora. 
O razminiranju u smislu stavka 1. ovoga članka sklapa se poseban ugovor o razminiranju. 
Ministar unutarnjih poslova odredit će cijenu koštanja razminiranja u smislu stavka 1. ovoga članka. 
VI.  O V L A S T I  Z A  D O N O Š E N J E  P R O P I S A 
Članak 27. 
Ministar unutarnjih poslova donijet će posebne propise o: 
- načinu obavljanja poslova razminiranja, 
- mjerilima i načinu utvrđivanja duševne, tjelesne i zdravstvene sposobnosti pirotehničara, 
- obuci, programu i načinu polaganja ispita za pirotehničara, 
- uvjetima koje moraju ispunjavati inspektori, 
- načinu provjere znanja i vještine pirotehničara, 
- sadržaju i izgledu osobne nadzorne knjižice te ovlasti za razminiranje. 
Ministar unutarnjih poslova uz suglasnost ministra zdravstva, odredit će zdravstvene ustanove koje će obavljati poslove provjere duševne, tjelesne i zdravstvene sposobnosti pirotehničara. 
VII. P R E K R Š A J N E  O D R E D B E 
Članak 28. 
Novčanom kaznom od 3.000 do 5.000 kuna kaznit će se za prekršaj pirotehničar koji: 
1. obavlja poslove bez ovim Zakonom propisane ovlasti (članak 9.), 
2. neposredno obavlja poslove razminiranja duže od pet sati (članak 13.), 
3. nema pri sebi osobnu nadzornu knjižicu ili u nju ne upisuje propisane podatke (članak 14. stavak 2.). 
Novčanom kaznom od 10.000 do 15.000 kuna kaznit će se za prekršaj iz točke 1., 2. i 3. stavka 1. ovoga članka odgovorna osoba ovlaštene pravne osobe. 
Prekršajni sud u slučaju iz točke 1. stavka 1. ovoga članka izriče i zaštitnu mjeru zabrane obavljanja poslova pirotehničara u trajanju od 10 godina. 
Članak 29. 
Novčanom kaznom od 5.000 do 8.000 kuna kaznit će se za prekršaj: 
1. pirotehničar koji prije početka svoga radnog vremena nije imao propisani neprekidni dnevni odmor (članak 14. stavak 1.), 
2. državni službenik Ministarstva unutarnjih poslova ili Ministarstva obrane koji obavlja poslove razminiranja za ovlaštenu pravnu osobu (članak 23. stavak 1.). 
Novčanom kaznom od 10.000 do 15.000 kuna kaznit će se za prekršaj iz točke 1. i 2. stavka 1. ovoga članka i odgovorna osoba ovlaštene pravne osobe. 
Članak 30. 
Novčanom kaznom od 50.000 do 75.000 kuna kaznit će se za prekršaj ovlaštena pravna osoba ako zaposli državnog službenika Ministarstva unutarnjih poslova ili Ministarstva obrane (članak 23.). 
Novčanom kaznom od 20.000 do 30.000 kuna kaznit će se za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka i odgovorna osoba u ovlaštenoj pravnoj osobi. 
VIII.  Z A K L J U Č N E  O D R E D B E
Članak 31. 
Propise iz članka 27. ovoga Zakona donijet će ministar unutarnjih poslova u roku od šezdeset dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona. 
Članak 32. 
Ovaj Zakon stupa na snagu danom objave u »Narodnim novinama«. 
Klasa: 015-05/96-03/01.
Zagreb, 1. ožujka 1996. 
ZASTUPNIČKI DOM
SABORA REPUBLIKE HRVATSKE 
Predsjednik
Zastupničkog doma Sabora
akademik Vlatko Pavletić, v. r.

Brzi pretpregled sadržaja

Zakon o razvojnoj suradnji i humanitarnoj pomoći inozemstvu

HRVATSKI SABOR
4017
Na temelju članka 88. Ustava Republike Hrvatske, donosim
ODLUKU
O PROGLAŠENJU ZAKONA O RAZVOJNOJ SURADNJI I HUMANITARNOJ POMOĆI INOZEMSTVU
Proglašavam Zakon o razvojnoj suradnji i humanitarnoj pomoći inozemstvu, kojega je Hrvatski sabor donio na sjednici 5. prosinca 2008. godine.
Klasa: 011-01/08-01/162
Urbroj: 71-05-03/1-08-2
Zagreb, 12. prosinca 2008.
Predsjednik
Republike Hrvatske
Stjepan Mesić, v. r.
ZAKON
O RAZVOJNOJ SURADNJI I HUMANITARNOJ POMOĆI INOZEMSTVU
I. OPĆE ODREDBE
Predmet Zakona
Članak 1.
Ovim se Zakonom određuju ciljevi, instrumenti, koordinacija, provedba te financiranje razvojne suradnje i humanitarne pomoći inozemstvu koju pruža Republika Hrvatska.
Definicije osnovnih pojmova
Članak 2.
Pojmovi koji se rabe u ovom Zakonu imaju sljedeće značenje:
– »razvojna suradnja« je tehnička suradnja, programska pomoć, zajednička ili izravna ulaganja, kreditna, financijska i izvozna podrška, sudjelovanje u mirovnim operacijama, humanitarna pomoć i doprinosi međunarodnim organizacijama,
– »razvojna pomoć« je instrument razvojne suradnje, a uključuje pomoć u novcu i investicijama sa svrhom podrške razvoju slabije razvijenih zemalja te prevladavanja hitnih problema i njihovih posljedica,
– »službena razvojna pomoć« su aktivnosti i mjere osmišljene za promicanje održivog razvoja u slabije razvijenim zemljama koje se financiraju iz proračunskih sredstava Republike Hrvatske, a koriste se u skladu s propisima Odbora za razvojnu pomoć (DAC) Organizacije za gospodarsku suradnju i razvoj (u daljnjem tekstu: Odbor za razvojnu pomoć OECD-a) o službenoj razvojnoj pomoći za pružanje bilateralne, trilateralne, multilateralne razvojne pomoći i humanitarne pomoći inozemstvu,
– »zemlja primateljica« je zemlja koju je Odbor za razvojnu pomoć OECD-a uvrstio na popis zemalja kvalificiranih za primanje pomoći,
– »bilateralna službena razvojna pomoć« je provedba razvojnih programa i razvojnih projekata u zemlji primateljici koje financira Republika Hrvatska,
– »trilateralna službena razvojna pomoć« je sudjelovanje u provedbi razvojnih programa i razvojnih projekata koji se provode u zemlji primateljici, a koje sufinancira Republika Hrvatska,
– »multilateralna službena razvojna pomoć« su novčani prilozi koji se isplaćuju iz proračunskih ili drugih sredstava Republike Hrvatske međunarodnim organizacijama kojih je Republika Hrvatska članica, uključujući Europsku uniju, a koji se prema pravilima Odbora za razvojnu pomoć OECD-a smatraju službenom razvojnom pomoći,
– »humanitarna pomoć inozemstvu« su aktivnosti potpore, pomoći i zaštite s ciljem pomoći ljudima u trećim zemljama, naročito najranjivijim među njima, a prvenstveno onima u slabije razvijenim zemljama, žrtvama prirodnih katastrofa, žrtvama kriza izazvanih ljudskim djelovanjem, kao što su ratovi i izbijanje sukoba, ili žrtvama sličnih izvanrednih situacija ili okolnosti, bez obzira na rasnu, etničku, vjersku, spolnu i dobnu pripadnost, nacionalnost ili političko opredjeljenje žrtava, a u skladu s potrebama i interesima žrtava.
Načela provedbe
Članak 3.
Načela na temelju kojih se provodi ovaj Zakon su načelo učinkovitosti, načelo transparentnosti i načelo komplementarnosti:
– »načelo učinkovitosti« prema kojem će Republika Hrvatska na učinkovit način pružati službenu razvojnu pomoć, a koordinacija, vođenje i nadzor projekata razvojne pomoći bit će u skladu s načelima učinkovitosti pomoći iz Pariške deklaracije iz 2005.,
– »načelo transparentnosti« prema kojem će dodjela sredstava za projekte, programe i humanitarnu pomoć inozemstvu, kao i njihov nadzor, temeljiti na načelima dobrog upravljanja te će se provoditi u dogovoru s tijelima državne uprave, lokalne i područne (regionalne) samouprave, organizacijama civilnog društva, privatnim sektorom, akademskom zajednicom i drugim zainteresiranima,
– »načelo komplementarnosti/komparativnih prednosti« prema kojem će Republika Hrvatska pružati razvojnu pomoć na područjima u kojima ima specifična znanja i iskustva koja mogu biti korisna za zemlju primateljicu te pridonijeti njezinom razvoju.
II. CILJEVI
Članak 4.
Na području razvojne suradnje i humanitarne pomoći inozemstvu Republika Hrvatska ima sljedeće ciljeve:
– ublažavanje siromaštva i gladi,
– promicanje održivoga gospodarskog, društvenog i ekološkog razvoja,
– osiguravanje globalnog mira i sigurnosti, naročito putem unapređivanja institucija demokracije, vladavine prava, dobrog upravljanja te poštivanja ljudskih prava,
– promicanje opće dostupnosti obrazovanja,
– poboljšanje kvalitete osnovnih zdravstvenih usluga,
– promicanje gospodarske suradnje,
– pomoć u humanitarnim krizama.
III. AKTI KOJIMA SE UTVRĐUJE POLITIKA I PLANIRA SLUŽBENA RAZVOJNA POMOĆ
Članak 5.
Akti kojima se utvrđuje politika i planira službena razvojna pomoć su Nacionalna strategija razvojne suradnje Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Nacionalna strategija) i Provedbeni program Nacionalne strategije razvojne suradnje Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Provedbeni program).
Članak 6.
Nacionalnu strategiju donosi Hrvatski sabor za razdoblje od pet godina te se njome utvrđuju sektorski, teritorijalni i drugi prioriteti bilateralne, trilateralne i multilateralne službene razvojne pomoći.
Članak 7.
Provedbeni program, koji je utemeljen na Nacionalnoj strategiji, donosi Vlada Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Vlada). Provedbenim programom utvrđuje se plan aktivnosti na području službene razvojne pomoći za odnosnu proračunsku godinu.
IV. KOORDINACIJA I MEĐURESORNA SURADNJA
Članak 8.
Ministarstvo nadležno za vanjske poslove (u daljnjem tekstu: Ministarstvo) je koordinacijsko tijelo za međunarodnu razvojnu suradnju i humanitarnu pomoć inozemstvu Republike Hrvatske te osigurava sljedeće:
– pripremu politike službene razvojne pomoći Republike Hrvatske, koordinaciju pripreme i koordinaciju provedbe službene razvojne pomoći,
– pripremu nacrta Nacionalne strategije i podnošenje iste Vladi,
– pripremu prijedloga Provedbenog programa i podnošenje istog Vladi,
– koordinaciju i usklađivanje službene hrvatske razvojne pomoći sa službenom razvojnom pomoći država članica Europske unije i službenom razvojnom pomoći Europske zajednice te ostalim državama,
– pripremu prijedloga Vladi za upućivanje humanitarne pomoći inozemstvu,
– prikupljanje statističkih podataka od drugih tijela središnje državne uprave, tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i javnih institucija te pripremu sažetoga statističkog izvješća o korištenju sredstava za provedbu službene razvojne pomoći u skladu s pravilima Odbora za razvojnu pomoć OECD-a.
V. PROVEDBA
Članak 9.
Tijela središnje državne uprave, tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te javne institucije koje sudjeluju u opsegu svoje nadležnosti u provedbi službene razvojne pomoći:
– informirat će Ministarstvo o postupcima i napretku provedbe aktivnosti službene razvojne pomoći u polugodišnjim intervalima,
– dostavljat će statističke podatke o korištenju sredstava za pružanje službene razvojne pomoći u skladu s pravilima Odbora za razvojnu pomoć OECD-a i dostavljati ih Ministarstvu u tromjesečnim intervalima.
VI. FINANCIRANJE
Članak 10.
Bilateralna, trilateralna i multilateralna službena razvojna pomoć financira se u skladu s međunarodnim sporazumima koje je Republika Hrvatska potpisala i ratificirala.
Sredstva za provedbu službene razvojne pomoći osiguravaju se u državnom proračunu Republike Hrvatske za svaku godinu u skladu s Nacionalnom strategijom i Provedbenim programom.
Izvješće o provedbi službene razvojne pomoći Vlada podnosi Hrvatskom saboru jednom godišnje.
VII. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 11.
Ovaj Zakon objavit će se u »Narodnim novinama«, a stupa na snagu 1. siječnja 2009.
Klasa: 550-05/08-01/02
Zagreb, 5. prosinca 2008.
HRVATSKI SABOR
Predsjednik
Hrvatskoga sabora
Luka Bebić, v.r.

Brzi pretpregled sadržaja

Zakon o referendumu i drugim oblicima osobnog sudjelovanja u obavljanju državne vlasti i lokalne samouprave

ZASTUPNIČKI DOM SABORA REPUBLIKE HRVATSKE 
Na osnovi članka 89. Ustava Republike Hrvatske, donosim 
ODLUKU 
O PROGLAŠENJU ZAKONA O REFERENDUMU I DRUGIM OBLICIMA OSOBNOG SUDJELOVANJA U OBAVLJANJU DRŽAVNE VLASTI I LOKALNE SAMOUPRAVE
Proglašavam Zakon o referendumu i drugim oblicima osobnog sudjelovanja u obavljanju državne vlasti i lokalne samouprave, koji je donio Zastupnički dom Sabora Republike Hrvatske na sjednici 19. travnja 1996. 
Broj: 01-96-775/1 
Zagreb, 25. travnja 1996. 
Predsjednik 
Republike Hrvatske 
dr. Franjo Tuđman, v. r. 
ZAKON 
O REFERENDUMU I DRUGIM OBLICIMA OSOBNOG SUDJELOVANJA U OBAVLJANJU DRŽAVNE VLASTI I LOKALNE SAMOUPRAVE 
I. OPĆE ODREDBE 
Članak 1. 
Ovim Zakonom uređuje se raspisivanje i provedba referenduma i drugih oblika osobnog sudjelovanja hrvatskih državljana s biračkim pravom (u daljnjem tekstu: birači) u obavljanju državne vlasti i lokalne samouprave. 
Članak 2. 
Referendum je oblik neposrednog odlučivanja birača u obavljanju državne vlasti o pitanjima određenim Ustavom (u daljnjem tekstu: državni referendum) i o pitanjima iz samoupravnog djelokruga županija, gradova i općina određenim zakonom i statutom (u daljnjem tekstu: lokalni referendum). 
Drugi oblici neposrednog odlučivanja i izjašnjavanja birača u obavljanju državne vlasti i lokalne samouprave su: savjetodavni referendum, mjesni zborovi građana i predstavke građana. 
Članak 3. 
Državni referendum mogu raspisati Zastupnički dom Sabora Republike Hrvatske i predsjednik Republike Hrvatske. 
Zastupnički dom može raspisati referendum o prijedlogu za promjenu Ustava, o prijedlogu zakona ili o drugom pitanju iz svog djelokruga. 
Predsjednik Republike može na prijedlog Vlade i uz supotpis predsjednika Vlade raspisati referendum o prijedlogu promjene Ustava ili o drugom pitanju za koje drži da je važno za neovisnost i opstojnost Republike Hrvatske.
Državni referendum mora se raspisati radi donošenja odluke o udruživanju Republike Hrvatske u savez s drugim državama. 
Članak 4. 
Lokalni referendum može raspisati predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave, odnosno jedinice lokalne uprave i samouprave. 
Predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave, odnosno jedinice lokalne uprave i samouprave može, pod uvjetima propisanim Zakonom o lokalnoj samoupravi i upravi i statutom, raspisati referendum o pitanju iz svojega samoupravnog djelokruga o kojem predstavničko tijelo ima pravo donositi odluke. 
Članak 5. 
Na državnom referendumu imaju pravo sudjelovati birači koji imaju prebivalište u Republici Hrvatskoj kao i birači koji imaju prebivalište u inozemstvu ili se tamo zateknu za vrijeme održavanja državnog referenduma. 
Na lokalnom referendumu imaju pravo sudjelovati birači koji imaju prebivalište na području jedinice lokalne samouprave, odnosno jedinice lokalne uprave i samouprave za koju je referendum raspisan. 
Na savjetodavnom referendumu, mjesnim zborovima građana i u podnošenju predstavki pravo sudjelovanja imaju birači koji imaju prebivalište na području na kojem se provodi pojedini oblik osobnog odlučivanja i izjašnjavanja.
Članak 6. 
Na referendumu birači odlučuju neposredno tajnim glasovanjem. 
Na državnom referendumu odlučuje se većinom birača koji su glasovali, uz uvjet da je referendumu pristupila većina od ukupnog broja birača upisanih u popis birača Republike Hrvatske, ako za pojedina pitanja Ustavom Republike Hrvatske nije drugačije određeno. 
Na lokalnom referendumu odlučuje se većinom birača koji su glasovali, uz uvjet da je referendumu pristupila većina od ukupnog broja birača upisanih u popis birača jedinice lokalne samouprave, odnosno jedinice lokalne uprave i samouprave u kojoj je raspisan referendum. 
Članak 7. 
Nitko ne može biti pozvan na odgovornost zbog glasovanja na referendumu ili zbog toga što na njemu nije sudjelovao. 
Članak 8. 
Odluka donesena na referendumu obvezatna je. 
Nadležno tijelo državne vlasti, tijelo lokalne samouprave, odnosno tijelo lokalne uprave i samouprave prije proteka roka od godine dana od dana održavanja referenduma, nema pravo donijeti pravni akt ili odluku koja je sadržajno suprotna odluci donesenoj na referendumu. 
O istom pitanju, odnosno pitanjima ne može se ponovno raspisati referendum prije proteka roka od šest mjeseci od dana održanog referenduma. 
Odredba stavka 2. ovoga članka ne odnosi se na slučaj obveznog raspisivanja referenduma iz članka 3. stavka 4. ovoga Zakona. 
II. RASPISIVANJE REFERENDUMA 
Članak 9. 
Referendum se raspisuje odlukom. 
Odluka o raspisivanju referenduma sadrži: 
- naziv tijela koje raspisuje referendum, 
- područje za koje se raspisuje referendum, 
- naziv akta o kojem se odlučuje na referendumu, odnosno naznaku pitanja o kojem, odnosno kojima će birači odlučivati na referendumu, 
- obrazloženje akta ili pitanja o kojem, odnosno kojima se raspisuje referendum, 
- referendumsko pitanje ili pitanja, odnosno jedan ili više prijedloga o kojem će birači odlučivati, 
- dan održavanja referenduma. 
Članak 10. 
Odluka o raspisivanju državnog referenduma objavljuje se u »Narodnim novinama«, dnevnom tisku i drugim sredstvima javnog priopćavanja. 
Odluka o raspisivanju lokalnog referenduma objavljuje se u službenom glasilu jedinice lokalne samouprave, odnosno jedinice lokalne uprave i samouprave, lokalnom dnevnom tisku, drugim sredstvima javnog priopćavanja i na drugi pogodan način. 
Članak 11. 
Od dana objave odluke o raspisivanju referenduma do dana održavanja referenduma ne smije proći manje od 20 niti više od 40 dana. 
III. TIJELA ZA PROVEDBU REFERENDUMA 
a) TIJELA ZA PROVEDBU DRŽAVNOG REFERENDUMA 
Članak 12. 
Državni referendum provodi Državno povjerenstvo za provedbu referenduma (u daljnjem tekstu: Državno povjerenstvo), povjerenstvo za provedbu državnog referenduma u županiji, Gradu Zagrebu, gradu i općini i odbori za provedbu glasovanja na državnom referendumu. 
Članak 13. 
Državno povjerenstvo ima predsjednika i četiri člana. Predsjednik i članovi Državnog povjerenstva imaju zamjenike. 
Predsjednika i članove Državnog povjerenstva i njihove zamjenike imenuje Zastupnički dom Sabora Republike Hrvatske iz reda sudaca Vrhovnog suda Republike Hrvatske i drugih istaknutih diplomiranih pravnika. 
Članak 14. 
Povjerenstvo za provedbu državnog referenduma u županiji ima predsjednika i četiri člana i njihove zamjenike. 
Predsjednika, zamjenika predsjednika, članove i zamjenike članova povjerenstva za provedbu državnog referenduma u županiji imenuje Državno povjerenstvo iz reda sudaca sa prebivalištem u toj županiji. 
Povjerenstvo za provedbu državnog referenduma u Gradu Zagrebu, u gradu i općini ima predsjednika i dva člana i njihove zamjenike. 
Predsjednika, zamjenika predsjednika, članove i zamjenike članova povjerenstva za provedbu državnog referenduma u Gradu Zagrebu, gradu i općini imenuje povjerenstvo za provedbu državnog referenduma u županiji. 
Članak 15. 
Odbore se imenuje za svako glasačko mjesto. 
Odbor ima predsjednika i dva člana i njihove zamjenike. 
Odbore imenuje povjerenstvo za provedbu referenduma u Gradu Zagrebu, gradu i općini. 
Članak 16. 
Državno povjerenstvo: 
- brine se za zakonitu provedbu državnog referenduma, 
- određuje glasačka mjesta i imenuje predsjednika i članove odbora u diplomatsko-konzularnim predstavništvima i inozemnim uredima Republike Hrvatske, 
- određuje vrijeme glasovanja, 
- daje obvezatne upute za rad povjerenstava za provedbu državnog referenduma i odbora u jedinicama lokalne samouprave, odnosno jedinicama lokalne uprave i samouprave, 
- propisuje obrasce u postupku pripreme i provedbu dražvnog referenduma,
- nadzire rad povjerenstva za provedbu državnog referenduma u jedinicama lokalne samouprave, odnosno jedinicama lokalne uprave i samouprave, i pruža im stručnu pomoć, 
- utvrđuje i objavljuje službene rezultate provedenog glasovanja na državnom referendumu, 
- obavlja druge poslove propisane zakonom. 
Obvezatne upute za rad povjerenstva za provedbu državnog referenduma u jedinicama lokalne samouprave odnosno jedinicama lokalne uprave i samouprave i odborima objavit će u dnevnim javnim glasilima i na Hrvatskoj radioteleviziji.
Članak 17. 
Povjerenstvo za provedbu državnog referenduma u županiji: 
- brine se za zakonitu provedbu državnog referenduma u županiji, 
- nadzire rad povjerenstva za provedbu državnog referenduma u Gradu Zagrebu, gradu i općini, 
- obavlja sve tehničke pripreme za provedbu državnog referenduma u skladu s obvezatnim uputama Državnog povjerenstva, 
- prikuplja i zbraja rezultate glasovanja na glasačkim mjestima u županiji i dostavlja ih Državnom povjerenstvu, 
- obavlja i druge poslove određene ovim Zakonom. 
Članak 18. 
Povjerenstvo za provedbu državnog referenduma u Gradu Zagrebu, gradu, odnosno općini: 
- određuje glasačka mjesta i imenuje odbore u Gradu Zagrebu, gradu, odnosno općini, 
- brine se za zakonitu provedbu državnog referenduma u Gradu Zagrebu, gradu, odnosno općini, 
- prikuplja i zbraja rezultate glasovanja sa glasačkih mjesta u Gradu Zagrebu, gradu, odnosno općini i dostavlja ih povjerenstvu za provedbu državnog referenduma u županiji. 
Članak 19. 
Odbori nadziru i osiguravaju zakonitost i tajnost glasovanja. 
Odbori za svako glasačko mjesto imenuju se najkasnije u roku od osam dana prije održavanja referenduma. 
b) TIJELA ZA PROVEDBU LOKALNOG REFERENDUMA 
Članak 20. 
Lokalni referendum provodi povjerenstvo za provedbu lokalnog referenduma u jedinici lokalne samouprave odnosno jedinici lokalne uprave i samouprave i odbori za provedbu glasovanja na lokalnom referendumu (u daljnjem tekstu: odbori). 
Članak 21. 
Povjerenstvo za provedbu lokalnog referenduma u županiji sastoji se od predsjednika i dva člana i njihovih zamjenika koje imenuje županijska skupština iz reda sudaca koji imaju prebivalište na području županije.
Povjerenstvo za provedbu lokalnog referenduma u Gradu Zagrebu, gradu i općini imenuje povjerenstvo za provedbu referenduma u županiji. 
Povjerenstva za provedbu lokalnog referenduma u Gradu Zagrebu, gradu i općini imenuju odbore. 
Članak 22. 
Povjerenstvo za provedbu lokalnog referenduma u Gradu Zagrebu, gradu i općini sastoji se od predsjednika i dva člana i njihovih zamjenika koje imenuje predstavničko tijelo grada, odnosno općine. 
Predsjednik i zamjenik predsjednika povjerenstva iz stavka 1. ovoga članka imenuje se iz reda diplomiranih pravnika. 
Povjerenstva za povredu referenduma u gradu i općini imenuju odbore.
Članak 23. 
Povjerenstvo za provedbu lokalnog referenduma u Gradu Zagrebu, gradu i općini: 
- određuje glasačka mjesta, 
- imenuje odbore najkasnije u roku od osam dana prije održavanja referenduma,
- određuje vrijeme glasovanja, 
- obavlja tehničke pripreme za provedbu referenduma, 
- brine se za zakonitu provedbu referenduma, 
- utvrđuje i proglašava rezultat referenduma, 
- obavlja i ostale poslove određene zakonom. 
Članak 24. 
Odbori imaju predsjednika, dva člana i njihove zamjenike. 
Članak 25. 
Odbori nadziru i osiguravaju zakonitost i tajnost glasovanja. 
IV. PROVEDBA REFERENDUMA 
Članak 26. 
Glasovanje na državnom referendumu obavlja se na glasačkim mjestima u Republici Hrvatskoj i na glasačkim mjestima u diplomatsko-konzularnim predstavništvima i inozemnim uredima Republike Hrvatske. 
Na glasačkim mjestima u diplomatsko-konzularnim predstavništvima Republike Hrvatske glasuju hrvatski državljani koji nemaju prebivalište u Republici Hrvatskoj i hrvatski državljani koji imaju prebivalište u Republici Hrvatskoj a koji se tamo zateknu u doba provedbe državnog referenduma. 
Glasovanje na lokalnom referendumu obavlja se na glasačkim mjestima u jedinici lokalne samouprave, odnosno jedinici lokalne uprave i samouprave.
Najkasnije pet dana prije održavanja referenduma povjerenstva za provedbu referenduma odredit će i javno objaviti glasačka mjesta za provedbu glasovanja u diplomatsko-konzularnim predstavništvima i inozemnim uredima Republike Hrvatske i u jedinicama lokalne samouprave, odnosno jedinicama lokalne uprave i samouprave s naznakom koji će građani glasovati na pojedinom glasačkom mjestu (izvadak iz popisa birača). 
Svakom glasačkom mjestu određuje se redni broj. 
Za sastav i zaključivanje popisa birača primjenjuju se odredbe Zakona o popisima birača. 
Članak 27. 
Građani na službi u oružanim snagama Republike Hrvatske glasuju na državnom referendumu na glasačkim mjestima koja će odrediti ministar obrane. 
Članak 28. 
Građani koji se kao članovi posade pomorskih i riječnih brodova Hrvatske trgovačke mornarice na dan provedbe državnog referenduma zateknu izvan granica Republike Hrvatske glasuju na glasačkim mjestima koja će odrediti ministar pomorstva, prometa i veza. 
Članak 29. 
Građani lišeni slobode glasuju na državnom referendumu na glasačkim mjestima za provedbu glasovanja koja će odrediti ministar pravosuđa. 
Članak 30. 
Povjerenstvo Grada Zagreba, odnosno gradsko i općinsko povjerenstvo za provedbu državnog referenduma na čijem se području nalaze glasačka mjesta imenuje članove odbora na glasačkim mjestima iz članka 27. ovoga Zakona.
Članove odbora na glasačkim mjestima iz članka 28. i 29. ovoga Zakona imenuje povjerenstvo Grada Zagreba, grada i općine na čijem je području sjedište trgovačkog društva koje je vlasnik broda, odnosno na čijem je području ustanova u kojoj se nalaze osobe lišene slobode. 
Prijedlog za imenovanje odbora na glasačkim mjestima iz stavka 1. i 2. ovoga članka nadležna ministarstva dostavit će povjerenstvima za provedbu državnog referenduma u roku od 8 dana od dana određivanja glasačkog mjesta.
Članak 31. 
Glasačka mjesta određuju se prema broju građana upisanih u popis birača tako da je broj građana na jednom biračkom mjestu toliki da se bez teškoća može glasovati u vremenu određenom za glasovanje. 
Za svako glasačko mjesto odredit će se posebna prostorija u kojoj će se osigurati tajnost glasovanja. 
Članak 32. 
U prostoriji za glasovanje mora se na vidnom mjestu nalaziti odluka o raspisivanju referenduma. 
Članovi odbora dužni su biračima dati potrebno objašnjenje o predmetu referenduma i načinu glasovanja. 
Članak 33. 
Glasovanje na referendumu obavlja se glasačkim listićima. 
Glasački listić sadrži pitanje, odnosno jedan ili više prijedloga o kojem, odnosno kojima birač treba odlučiti na referendumu. 
Pitanje, odnosno jedan ili više prijedloga na glasačkom listiću moraju biti tako napisani da birač koji glasuje može o pitanju odlučiti »ZA« ili »PROTIV«, odnosno na nedvojben način odlučiti se za jedan od prijedloga.
Glasački listić mora biti označen službenim pečatom kako bi se spriječilo krivotvorenje ili zlouporaba. 
Kada se na referendumu odlučuje o nekom pitanju birač na glasačkom listiću zaokružuje riječ »ZA« ili »PROTIV«, a kada se odlučuje o jednom između više prijedloga birač na glasačkom listiću zaokružuje redni broj prijedloga za koji glasuje. 
Članak 34. 
Za čitavo vrijeme glasovanja na glasačkom mjestu moraju biti nazočni svi članovi odbora ili njihovi zamjenici. 
Predsjednik odbora brine se o održavanju reda i mira za vrijeme glasovanja. U slučaju potrebe predsjednik će zatražiti pomoć policije koja će, kad dođe na glasačko mjesto postupati po njegovim uputama, a u okviru zakonskih ovlasti. 
Na glasačko mjesto ne smije doći nitko naoružan, osim u slučaju iz prethodnog stavka. 
Članak 35. 
Predsjednik Odbora ili od njega ovlašteni član odbora provjera u popisu birača je li birač koji je pristupio glasovanju upisan u popis birača.
Ako birač nije upisan u popis birača, predsjednik odbora mu neće dozvoliti glasovanje osim ako birač potvrdom nadležnog tijela dokaže da ima biračko pravo i ima prebivalište na području za koje je određeno glasačko mjesto.
Birač koji zbog invalidnosti ili zbog toga što je nepismen ne bi mogao glasovati na način predviđen ovim Zakonom, može doći na biračko mjesto s drugom osobom koja je pismena i koja će po njegovoj volji zaokružiti odgovor. 
Ako birač zbog bolesti ili drugoga opravdanog razloga nije u mogućnosti glasovati na glasačkom mjestu, obavijestit će o tome odbor, koji će mu omogućiti glasovanje. U tu svrhu predsjednik biračkog odbora odredit će dva člana ili zamjenike članova koji će doći na mjesto gdje se birači nalaze i omogućiti mu tajno glasovanje. Birač će sam staviti glasački litić u omotnicu i zatvoriti je u nazočnosti članova odbora, koji će ju po dolasku na glasačko mjesto ubaciti u glasačku kutiju. 
Glasovanje izvršeno na način utvrđen stavkom 3. i 4. ovoga članka, poimenično će se uvesti u zapisnik o radu odbora. 
Članak 36. 
Glasačko mjesto otvoreno je od sedam do devetnaest sati. 
U devetnaest sati zatvara se glasačko mjesto. Biračima koji su se u to vrijeme zatekli na glasačkom mjestu omogućit će se glasovanje. 
Po završenom glasovanju odbor će prebrojiti neupotrebljene glasačke listiće i staviti ih u poseban omot koji će zatvoriti. 
Nakon toga odbor prema izvatku iz popisa birača utvrđuje ukupan broj birača koji su glasovali i pristupa otvaranju glasačke kutije i prebrojavanju glasačkih listića. 
Ako se prilikom prebrojavanja glasova na glasačkom mjestu utvrdi da je broj glasova prema izvatku iz popisa birača veći od broja glasova po glasačkim listićima, vrijedi rezultat glasovanja po glasačkim listićima. Ako se prilikom prebrojavanja glasova na glasačkom mjestu utvrdi da je glasovao manji broj birača od broja glasova u glasačkoj kutiji, odbor će o tome sačiniti zapisnik i sa izvješćem dostaviti povjerenstvu za provedbu referenduma. Povjerenstvo za provedbu referenduma poništit će glasovanje na tom glasačkom mjestu i odlučiti da li će u tom slučaju imenovati novi odbor. 
Članak 37. 
Odbor o svom radu sastavlja zapisnik u koji se unosi: 
- dan i mjesto održavanja referenduma i predmet referenduma, 
- osobna imena članova odbora, 
- ukupan broj birača prema izvatku iz popisa birača, 
- broj birača koji su glasovali prema izvatku iz popisa birača, 
- broj birača koji su glasovali na osnovu potvrde nadležnog tijela,
- broj neuporabljenih glasačkih listića, 
- ukupan broj važećih glasačkih listića, 
- ukupan broj nevažećih glasačkih listića, 
- broj glasova »ZA« kad se glasovalo o nekom pitanju, 
- broj glasova »PROTIV« kad se glasovalo o nekom pitanju, 
- broj glasova za svaki od prijedloga kad se glasovalo između više prijedloga,
- druge činjenice važne za glasovanje i rad glasačkog odbora. 
Svaki član odbora može dati svoje odvojeno mišljenje i primjedbe na zapisnik. Zapisnik potpisuju svi članovi odbora. 
Članak 38. 
Zapisnik odbora zajedno s iskorištenim i neiskorištenim glasačkim listićima i ostalim glasačkim materijalom odbor dostavlja povjerenstvu za provedbu državnog referenduma u Gradu Zagrebu, gradu, odnosno općini najkasnije u roku od 12 sati nakon zatvaranja glasačkog mjesta. 
Članak 39. 
Povjerenstvo za provedbu referenduma u Gradu Zagrebu, gradu i općini po primitku glasačkog materijala sa svih glasačkih mjesta utvrdit će rezultate glasovanja najkasnije u roku od 36 sati nakon zatvaranja glasačkih mjesta.
Članak 40. 
O svom radu povjerenstvo za provedbu referenduma sastavlja zapisnik u koji se unosi: 
- broj birača upisanih u popis birača na svom području, 
- broj birača koji su glasovali na osnovu potvrde nadležnog tijela,
- broj neuporabljenih glasačkih listića, 
- broj važećih glasačkih listića, 
- broj nevažećih glasačkih listića, 
- broj glasova »ZA«, 
- broj glasova »PROTIV«, 
- broj glasova za svaki od prijedloga, 
- druge činjenice važne za glasovanje i rad povjerenstva za provedbu referenduma. 
Svaki član povjerenstva za provedbu referenduma može staviti primjedbe na rad povjerenstva i postupak utvrđivanja rezultata glasovanja i to unijeti u zapisnik. Zapisnik potpisuju svi članovi povjerenstva. 
Članak 41. 
Povjerenstvo za provedbu državnog referenduma u Gradu Zagrebu, gradu i općini dužno je zapisnik o svom radu dostaviti povjerenstvu za provedbu državnog referenduma u županiji a prije isteka roka od 36 sati od zatvaranja glasačkih mjesta. 
Članak 42. 
Povjerenstvo za provedbu državnog referenduma u županiji dužno je utvrditi rezultate glasovanja na referendumu održanom u županiji. 
Izvješće o utvrđivanju rezultata glasovanja povjerenstvo iz stavka 1. ovoga članka dužno je dostaviti Državnom povjerenstvu u roku od 48 sati od zatvaranja glasačkih mjesta. 
Izvješće iz stavka 2. ovoga članka sadrži: 
- ukupan broj birača upisanih u popis birača u županiji i ukupan broj birača koji su glasovali na referendumu, 
- broj neuporabljenih glasačkih listića, 
- ukupan broj nevažećih glasačkih listića, 
- ukupan broj glasova »ZA«, 
- ukupan broj glasova »PROTIV«, 
- ukupan broj glasova za svaki od prijedloga. 
Članak 43. 
Na temelju rezultata glasovanja na svim glasačkim mjestima Državno povjerenstvo utvrđuje rezultat glasovanja na referendumu. 
Rezultat glasovanja na referendumu utvrđuje na temelju: 
- ukupnog broja birača upisanih u popise birača i ukupnog broja birača koji su glasovali na referendumu, 
- ukupnog broja nevažećih glasačkih listića, 
- ukupnog broja glasova »ZA«, 
- ukupnog broja glasova »PROTIV«, 
- ukupan broj glasova za svaki prijedlog. 
Članak 44. 
Nakon što utvrdi rezultate referenduma Državno povjerenstvo dostaviti će izvješće i rezultate glasovanja na referendumu tijelu koje je raspisalo referendum, te će objaviti odluku donesenu na referendumu u »Narodnim novinama« te u dnevnom tisku kao i na Hrvatskoj radioteleviziji. 
Članak 45. 
Na utvrđivanje rezultata lokalnog referenduma odgovarajuće se primjenjuju odredbe ovog Zakona koje se odnose na državni referendum. 
Članak 46. 
Kod provedbe lokalnog referenduma, povjerenstvo za provedbu referenduma utvrdit će rezultate glasovanja na referendumu te dostaviti izvješće i rezultate glasovanja na referendumu predstavničkom tijelu jedinice lokalne samouprave, odnosno jedinice lokalne uprave i samouprave te će objaviti odluku donesenu na referendumu u službenom glasilu jedinice lokalne samouprave, odnosno jedinice lokalne uprave i samouprave i drugim sredstvima javnog priopćavanja. 
Na utvrđivanje rezultata glasovanja shodno se primjenjuju odredbe članka 44. ovoga Zakona. 
Odluka donesena referendumom u jedinici lokalne samouprave, odnosno jedinici lokalne uprave i samouprave objavljuje se na način iz članka 10. stavka 2. ovoga Zakona. 
V. TROŠKOVI ZA PROVEDBU REFERENDUMA 
Članak 47. 
Sredstva za podmirenje troškova za provedbu državnog i savjetodavnog referenduma podmiruju se iz državnog proračuna. 
Vlada Republike Hrvatske određuje visinu naknade predsjedniku i članovima povjerenstava. 
Sredstvima iz prethodnog stavka raspolaže Državno povjerenstvo određujući način korištenja tih sredstava i provodi nadzor nad njihovom uporabom.
Državno povjerenstvo dodjeljuje sredstva povjerenstvima za provedbu državnog i savjetodavnog referenduma. 
Članak 48. 
Sredstva za provedbu lokalnog referenduma i mjesnih zborova građana osigurava jedinica lokalne samouprave, odnosno jedinica lokalne uprave i samouprave u kojoj je raspisan referendum. 
Poglavarstvo jedinice lokalne samouprave, odnosno jedinice lokalne uprave i samouprave određuje visinu naknade predsjedniku i članovima povjerenstva za provedbu lokalnog referenduma koja ne može biti veća od prosječne mjesečne plaće u Republici Hrvatskoj. 
VI. ZAŠTITA REFERENDUMA 
Članak 49. 
Ustavnost i zakonitost državnog i lokalnog referenduma nadzire Državno povjerenstvo za provedbu referenduma i Ustavni sud Republike Hrvatske.
Članak 50. 
Zbog nepravilnosti pri provedbi državnog ili lokalnog referenduma na glasačkom mjestu, birač ima pravo podnijeti prigovor Državnom povjerenstvu u roku od 48 sati od završetka glasovanja. 
Članak 51. 
Državno povjerenstvo će po primitku prigovora zatražiti od nadležnog tijela očitovanje na navode u prigovoru i glasački materijal koji se odnosi na prigovor. 
Članak 52. 
Državno povjerenstvo dužno je donijeti rješenje o prigovoru u roku od 48 sati od vremena kada mu je dostavljeno očitovanje i glasački materijal na koji se prigovor odnosi. 
Članak 53. 
Ako Državno povjerenstvo, rješavajući o prigovoru, utvrdi da je bilo nepravilnosti pri provedbi državnog referenduma koje su bitno utjecale, ili su mogle utjecati na rezultat referenduma može raspustiti županijsko povjerenstvo, povjerenstvo Grada Zagreba, gradsko, odnosno općinsko povjerenstvo ili naložiti povjerenstvu Grada Zagreba, grada i općine raspuštanje glasačkih odbora na tom glasačkom mjestu i imenovanje novih. 
Ako Državno povjerenstvo raspusti županijsko povjerenstvo imenovat će novo povjerenstvo, a ako raspusti povjerenstvo Grada Zagreba, gradsko, odnosno općinsko povjerenstvo zatražit će od županijskog povjerenstva imenovanje novog povjerenstva u Gradu Zagrebu, gradu ili općini, odnosno naložiti raspuštanje odbora i imenovanje novog. 
Članak 54. 
Ako Državno povjerenstvo, rješavajući o prigovoru, utvrdi da je bilo nepravilnosti pri provedbi lokalnog referenduma koje su bitno utjecale, ili su mogle utjecati na rezultat referenduma može raspustiti županijsko povjerenstvo, povjerenstvo Grada Zagreba, gradsko, odnosno općinsko povjerenstvo ili naložiti povjerenstvu Grada Zagreba, grada, odnosno općine raspuštanje odbora na tom glasačkom mjestu. 
Ako Državno povjerenstvo, u nadzoru nad županijskim referendumom, raspusti županijsko povjerenstvo zatražit će od županijske skupštine imenovanje novog povjerenstva, a ako raspusti povjerenstvo Grada Zagreba, grada, odnosno općine zatražit će od županijskog povjerenstva imenovanje novog povjerenstva u Gradu Zagrebu, gradu, odnosno općini. 
Ako u nadzoru nad referendumom u Gradu Zagrebu, gradu, odnosno općini raspusti povjerenstvo Grada Zagreba, grada, odnosno općine zatražit će od predstavničkog tijela imenovanje novog povjerenstva. 
Ako Državno povjerenstvo raspusti odbor, zatražit će od povjerenstva Grada Zagreba, grada odnosno općine imenovanje novog glasačkog odbora.
Članak 55. 
Ako je raspušten odbor ili su povrede u radu povjerenstva takove da se ne mogu utvrditi rezultati referenduma na pojedinom glasačkom mjestu, u pojedinoj županiji, Gradu Zagrebu, gradu ili općini, Državno povjerenstvo naložit će ponavljanje izjašnjavanja na području za koje je utvrđeno glasačko mjesto, u županiji, Gradu Zagrebu, gradu ili općini. 
Članak 56. 
Protiv rješenja Državnog povjerenstva podnositelj prigovora ima pravo žalbe Ustavnom sudu Republike Hrvatske, u roku od 48 sati od primitka pobijanog rješenja putem Državnog povjerenstva. 
Ustavni sud Republike Hrvatske dužan je donijeti odluku o žalbi u roku od 48 sati od dana primitka žalbe. 
VII. DRUGI OBLICI OSOBNOG SUDJELOVANJA BIRAČA U OBAVLJANJU DRŽAVNE VLASTI I LOKALNE SAMOUPRAVE 
a) SAVJETODAVNI REFERENDUM 
Članak 57. 
Vlada Republike Hrvatske može raspisati savjetodavni referendum za područje jedne ili više jedinica lokalne samouprave odnosno jedinica lokalne uprave i samouprave radi prethodnog pribavljanja mišljenja stanovnika tog područja o područnom ustrojstvu jedinica lokalne samouprave odnosno jedinica lokalne uprave i samouprave. 
Članak 58. 
Na savjetodavnom referendumu imaju pravo sudjelovati birači koji imaju prebivalište u jedinici, odnosno jedinicama lokalne samouprave kao i u jedinici, odnosno jedinicama lokalne uprave i samouprave za koju, odnosno koje je savjetodavni referendum raspisan. 
Na savjetodavnom referendumu odlučuje se većinom glasova birača koji su izašli na glasovanje. 
Članak 59. 
Savjetodavni referendum provodi se po postupku na koji se provodi državni referendum. 
b) MJESNI ZBOROVI GRA?ANA 
Članak 60. 
Mjesni zborovi građana sazivaju se radi izjašnjavanja građana o pojedinim pitanjima od lokalnog značenja, raspravljanja o potrebama i interesima građana te davanja prijedloga za rješavanje pitanja od lokalnog značaja.
Odluka donijeta na mjesnom zboru građana obvezatna je za mjesni odbor, odnosno odbor gradske četvrti, ali ne obvezuje predstavničko tijelo općine ili grada. 
Članak 61. 
Mjesne zborove građana saziva vijeće mjesnog odbora, odnosno odbora gradske četvrti, u skladu sa statutom općine ili grada. 
Mjesne zborove građana može sazvati i općinsko, odnosno gradsko vijeće radi raspravljanja i izjašnjavanja građana o pitanjima od značenja za pojedinu općinu ili grad. 
Mjesni zborovi građana sazivaju se za dio područja mjesnog odbora koji čini zasebnu cjelinu odvojenu od drugih dijelova naselja (dio naselja, stambeni blok i sl). 
Članak 62. 
Odluke se na zboru donose javnim glasovanjem, osim ako se na zboru većinom glasova prisutnih građana ne donese odluka o tajnom izjašnjavanju. 
Način sazivanja mjesnog zbora građana i način rada mjesnog zbora građana uređuje se statutom općine, odnosno grada. 
c) PREDSTAVKE GRA?ANA 
Članak 63. 
Građani mogu podnositi predstavke tijelima jedinica lokalne samouprave, odnosno jedinica lokalne uprave i samouprave i tijelima državne vlasti.
Predstavka mora biti potpisana i na njoj mora biti navedeno ime i prezime građana koji je potpisuju i njihov jedinstveni matični broj. 
Članak 64. 
Tijelo državne vlasti, tijelo lokalne samouprave, odnosno tijelo lokalne uprave i samouprave dužno je u primjerenom roku odgovoriti građanima koji su predstavku podnijeli. 
Članak 65. 
Predstavke mogu podnositi građani koji imaju biračko pravo. 
Predstavke građana ne obvezuju tijelo kojem se podnose. 
VIII. PRIJELAZNE I ZAKLJUČNE ODREDBE 
Članak 66. 
Zastupnički dom Sabora Republike Hrvatske imenovat će Državno povjerenstvo za provedbu referenduma u roku od 60 dana od stupanja na snagu ovoga Zakona.
Članak 67. 
Stupanjem na snagu ovoga Zakona prestaje važiti Zakon o referendumu i drugim oblicima osobnog izjašnjavanja (»Narodne novine«, br. 15/79. i 13/87.). 
Članak 68. 
Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.
Klasa: 014-01/96-01/01 
Zagreb, 19. travnja 1996. 
ZASTUPNIČKI DOM 
SABORA REPUBLIKE HRVATSKE 
Predsjednik 
Zastupničkog doma Sabora 
akademik Vlatko Pavletić, v. r. 

Brzi pretpregled sadržaja

Zakon o regionalnom razvoju Republike Hrvatske

HRVATSKI SABOR
3746
Na temelju članka 88. Ustava Republike Hrvatske, donosim
ODLUKU
O PROGLAŠENJU ZAKONA O REGIONALNOM RAZVOJU REPUBLIKE HRVATSKE
Proglašavam Zakon o regionalnom razvoju Republike Hrvatske, koji je Hrvatski sabor donio na sjednici 11. prosinca 2009. godine.
Klasa: 011-01/09-01/214
Urbroj: 71-05-03/1-09-2
Zagreb, 17. prosinca 2009.
Predsjednik
Republike Hrvatske
Stjepan Mesić, v. r.
ZAKON
O REGIONALNOM RAZVOJU REPUBLIKE HRVATSKE
PRVI DIO
TEMELJNE ODREDBE
Glava I.
OPĆE ODREDBE
Djelokrug Zakona
Članak 1.
Ovim se Zakonom uređuju ciljevi i načela upravljanja regionalnim razvojem Republike Hrvatske, planski dokumenti, tijela nadležna za upravljanje regionalnim razvojem, ocjenjivanje stupnja razvijenosti jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i izvještavanje o provedbi regionalne razvojne politike.
Cilj politike regionalnog razvoja Republike Hrvatske
Članak 2.
(1) Cilj je politike regionalnog razvoja pridonijeti gospodarskom rastu i razvoju Republike Hrvatske, sukladno načelima održivog razvoja, stvaranjem uvjeta koji će svim dijelovima zemlje omogućavati jačanje konkurentnosti i realizaciju vlastitih razvojnih potencijala.
(2) Radi postizanja cilja iz stavka 1. ovoga članka politikom regionalnog razvoja posebno se nastoji:
– osigurati povezanost lokalnih i regionalnih razvojnih potreba s prioritetima razvoja središnje razine,
– osigurati potporu slabije razvijenim područjima za povećanje i optimalno korištenje vlastitog razvojnog potencijala otklanjanjem uzroka razvojnih teškoća,
– osigurati odgovarajuće mjere za ravnomjeran i održiv razvoj jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave u pograničnom području, odnosno u području uz državnu granicu, te poticati prekograničnu suradnju.
Temeljni pojmovi
Članak 3.
Objašnjenje pojmova u ovom Zakonu:
1. indeks razvijenosti – kompozitni pokazatelj koji se računa kao ponderirani prosjek više osnovnih društveno-gospodarskih pokazatelja radi mjerenja stupnja razvijenosti jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave,
2. planski dokumenti politike regionalnog razvoja – Strategija regionalnog razvoja Republike Hrvatske, županijske razvojne strategije i razvojna strategija Grada Zagreba,
3. politika regionalnog razvoja označava cjelovit i usklađen skup ciljeva, prioriteta, mjera i aktivnosti usmjerenih na poticanje dugoročnoga gospodarskog rasta, sukladno načelima održivog razvoja dugoročno usmjerenog na smanjenje regionalnih razlika, 
4. potpomognuto područje – područje Republike Hrvatske koje je na temelju indeksa razvijenosti kriterija ocijenjeno kao područje koje prema stupnju razvijenosti zaostaje za nacionalnim prosjekom i čiji je razvoj potrebno dodatno poticati, 
5. plan razvojnih programa – prikaz planiranih rashoda vezanih uz provođenje investicija i davanje kapitalnih pomoći i donacija, sukladno Zakonu o proračunu donosi se za trogodišnje razdoblje, 
6. statistička regija – prostorna jedinica za statistiku 2. razine sukladno Nacionalnoj klasifikaciji prostornih jedinica za statistiku, 
7. Strategija Vladinih programa dokument kojim se utvrđuju glavna strateška područja djelovanja Vlade s postavljenim ciljevima, načinima ispunjavanja ciljeva te mjerama procjene rezultata, sukladno Zakonu o proračunu donosi se za trogodišnje razdoblje. Uz navedeno definira se i rang strateških prioriteta, ukupna zajednička vizija, strateški cilj i makroekonomski okvir.
NAČELA POLITIKE REGIONALNOG RAZVOJA 
Solidarnost i usmjerenost
Članak 4.
Posebno poticanje razvoja potpomognutih područja temelji se na uzajamnoj solidarnosti svih građana Republike Hrvatske, a osobito se usmjerava na dodatno poticanje razvoja područja koja znatno zaostaju za nacionalnim prosjekom. 
Jednake mogućnosti
Članak 5. 
Politika regionalnog razvoja temelji se na potrebi stvaranja životnih uvjeta u kojima će svatko imati jednake mogućnosti za razvoj vlastitih potencijala, bez obzira na mjesto stanovanja i druge s tim povezane karakteristike.
Partnerstvo i suradnja
Članak 6.
(1) Politika regionalnog razvoja temelji se na partnerstvu i suradnji između javnog, privatnog i civilnog sektora, pod čim se razumijeva suradnja između tijela državne uprave, jedinica područne (regionalne) samouprave, jedinica lokalne samouprave, gospodarskih subjekata, znanstvene zajednice, socijalnih partnera i organizacija civilnoga društva s područja statističke regije.
(2) Planski dokumenti politike regionalnog razvoja donose se u postupku savjetovanja s odgovarajućim partnerskim vijećem.
Strateško planiranje 
Članak 7.
Strateško planiranje regionalnog razvoja ostvaruje se donošenjem i provedbom višegodišnjih planskih dokumenata.
Udruživanje financijskih sredstava 
Članak 8.
Financiranje regionalnog razvoja osigurava se udruživanjem sredstava iz različitih izvora namijenjenih pripremi, izradi i provedbi planskih dokumenata i razvojnih projekata kojima se postiže trajan i mjerljiv učinak na razvoj.
Praćenje i vrednovanje
Članak 9.
Provedba politike regionalnog razvoja sustavno se prati i vrednuje radi povećavanja djelotvornosti, učinkovitosti i utjecaja na regionalni razvoj.
Održivost
Članak 10.
Politika regionalnog razvoja pridonosi skladnom i uravnoteženom razvoju Republike Hrvatske koji osigurava zaštitu i očuvanje prirodnog okoliša i raznolikosti kulturnog bogatstva.
Lokalna autonomija
Članak 11.
Politika regionalnog razvoja provodi se u skladu s autonomijom jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, zajamčenom pravnim poretkom Republike Hrvatske. 
DRUGI DIO
STRATEŠKO PLANIRANJE REGIONALNOG RAZVOJA
Planski dokumenti politike regionalnog razvoja
Članak 12. 
(1) Planski dokumenti politike regionalnog razvoja jesu Strategija regionalnog razvoja Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Strategija), županijske razvojne strategije, odnosno strategija razvoja Grada Zagreba (u daljnjem tekstu: županijske razvojne strategije).
(2) Planski dokumenti politike regionalnog razvoja donose se sukladno razdoblju trajanja Strategije Vladinih programa.
Strategija regionalnog razvoja
Članak 13.
(1) Strategijom se detaljnije utvrđuju ciljevi i prioriteti regionalnog razvoja Republike Hrvatske i način njihova postizanja, te institucionalni i planski okvir politike regionalnog razvoja. 
(2) Ciljevi i prioriteti definirani u Strategiji regionalnog razvoja predstavljaju smjernice pri izradi Strategije Vladinih programa.
(3) Strategiju donosi Vlada Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Vlada), a nositelj je njezine izrade ministarstvo nadležno za regionalni razvoj (u daljnjem tekstu: Ministarstvo).
Županijska razvojna strategija
Članak 14.
(1) Županijska razvojna strategija je dokument jedinice područne (regionalne) samouprave u kojem se određuju ciljevi i prioriteti razvoja jedinice područne (regionalne) samouprave.
(2) Županijsku razvojnu strategiju donosi jedinica područne (regionalne) samouprave u skladu s načelom Partnerstva i suradnje. 
(3) Plan razvojnih programa koji jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave imaju obvezu donijeti sukladno Zakonu o proračunu mora biti u suglasju sa županijskom razvojnom strategijom.
(4) Sadržaj županijskih razvojnih strategija, metodologiju izrade i vrednovanje te druga pitanja s tim u svezi uređuje ministar nadležan za regionalni razvoj (u daljnjem tekstu: ministar) pravilnikom.
Središnja elektronička baza razvojnih projekata 
Članak 15.
(1) Radi učinkovitijeg planiranja i praćenja provedbe politike regionalnog razvoja ustrojava se središnja elektronička baza razvojnih projekata (u daljnjem tekstu: središnja baza razvojnih projekata).
(2) Središnju bazu razvojnih projekata ustrojava i vodi Ministarstvo.
(3) Obveznici upisa podataka iz stavka 2. ovoga članka u središnju bazu nositelji su razvojnih projekata.
(4) Pod razvojnim projektom se podrazumijeva projekt izgradnje i/ili obnove komunalne, gospodarske, energetske i druge potporne infrastrukture za razvoj, izgradnju i/ili jačanja obrazovnih, kulturnih, znanstvenih i drugih institucija, jačanja i izgradnje društvenog kapitala te gospodarski i drugi projekti kojima se pridonosi regionalnom razvoju.
(5) Detaljna pitanja vezana uz središnju bazu razvojnih projekata kao i nositelje razvojnih projekata i njihovu obvezu dostave podataka uređuje ministar pravilnikom. 
TREĆI DIO 
INSTITUCIONALNI OKVIR I UPRAVLJANJE
Glava I.
SREDIŠNJA RAZINA
Nositelj
Članak 16.
(1) Ministarstvo je nositelj politike regionalnog razvoja. 
(2) U pripremi i provedbi politike regionalnog razvoja sudjeluju i druga tijela državne uprave, odgovarajuća partnerska vijeća te druga javna tijela koja svojim djelovanjem znatnije pridonose ostvarivanju ciljeva politike regionalnog razvoja.
Agencija za regionalni razvoj Republike Hrvatske
Članak 17.
(1) Agencija za regionalni razvoj (u daljnjem tekstu: Agencija) je javna ustanova koju uredbom osniva Vlada. 
(2) U obavljanju djelatnosti iz svog djelokruga Agencija:
¦ provodi dio programa iz nadležnosti Ministarstva.
¦ ustrojava i vodi Upisnik upravnih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, agencija i drugih pravnih osoba osnovanih s ciljem učinkovite koordinacije i poticanja regionalnog razvoja,
¦ obavlja administrativne i stručne poslove za potrebe rada Partnerskih vijeća statističkih regija,
¦ obavlja i druge poslove sukladno ovom Zakonu, aktu o osnivanju i Statutu Agencije.
(3) Ustrojstvo, ovlasti i način odlučivanja te druga pitanja od značaja za obavljanje djelatnosti i poslovanja Agencije uređuju se statutom sukladno ovom Zakonu i aktu o osnivanju Agencije. 
Glava II.
RAZINA STATISTIČKE REGIJE
Partnersko vijeće statističke regije
Članak 18.
(1) Partnersko vijeće statističke regije savjetodavno je tijelo koje se osniva sukladno načelu Partnerstva i suradnje.
(2) Partnersko vijeće statističke regije osniva se radi definiranja zajedničkih prioriteta jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave na području statističke regije i predlaganja razvojnih projekata na razini statističkih regija. 
(3) Administrativne i stručne poslove za potrebe rada Partnerskog vijeća statističke regije obavlja Agencija.
(4) Detaljna pitanja vezana uz osnivanje, sastav, djelokrug i način rada Partnerskog vijeća statističke regije te druga važna pitanja s tim u svezi uređuje Vlada uredbom.
Sudjelovanje u radu Partnerskog vijeća statističke regije
Članak 19.
U radu Partnerskog vijeća statističke regije sudjeluju predstavnici tijela državne uprave, jedinica područne (regionalne) samouprave te jedinica lokalne samouprave, gospodarskih subjekata, znanstvene zajednice, socijalnih partnera i organizacija civilnog društva s područja statističke regije. 
Glava III. 
RAZINA PODRUČNE (REGIONALNE) SAMOUPRAVE
Učinkovita koordinacija i poticanje regionalnog razvoja na razini područne (regionalne) samouprave
Članak 20.
(1) Jedinica područne (regionalne) samouprave nositelj je razvoja na regionalnoj razini i u planiranju razvoja surađuje s jedinicama lokalne samouprave sa svojeg područja.
(2) U svrhu učinkovite koordinacije i poticanja regionalnog razvoja jedinice područne (regionalne) samouprave ustrojavaju upravna tijela, odnosno osnivaju agencije kao javne ustanove i trgovačka društva u stopostotnom vlasništvu jedinica područne (regionalne) samouprave.
(3) Osnivači i vlasnici pravnih osoba iz stavka 2. ovoga članka mogu biti više jedinica područne (regionalne) samouprave i jedinica lokalne samouprave.
Upisnik ustrojstvenih jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, agencija i drugih pravnih osoba osnovanih s ciljem učinkovite koordinacije i poticanja regionalnog razvoja
Članak 21.
(1) Agencija ustrojava i vodi Upisnik upravnih tijela jedinica područne (regionalne) samouprave, agencija i drugih pravnih osoba osnovanih s ciljem učinkovite koordinacije i poticanja regionalnog razvoja, (u daljnjem tekstu: upisnik). 
(2) Sadržaj i način vođenja upisnika iz stavka 1. ovoga članka, uvjete za upisnik i druga pitanja s tim u vezi uređuje ministar pravilnikom.
ČETVRTI DIO
OCJENJIVANJE I RAZVRSTAVANJE JEDINICA LOKALNE I PODRUČNE (REGIONALNE) SAMOUPRAVE PREMA STUPNJU RAZVIJENOSTI I POTPOMOGNUTA PODRUČJA
Glava I.
OCJENJIVANJE I RAZVRSTAVANJE JEDINICA LOKALNE I PODRUČNE (REGIONALNE) SAMOUPRAVE PREMA STUPNJU RAZVIJENOSTI
Indeks razvijenosti
Članak 22.
(1) Ocjenjivanje stupnja razvijenosti jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave temelji se na indeksu razvijenosti.
(2) Pokazatelje za izračun indeksa razvijenosti, izračun vrijednosti indeksa razvijenosti, udio pojedinog pokazatelja u ukupnoj vrijednosti indeksa razvijenosti i druga pitanja s tim u svezi uređuje Vlada uredbom. 
Ocjenjivanje stupnja razvijenosti
Članak 23.
(1) Postupak ocjenjivanja stupnja razvijenosti jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave provodi Ministarstvo na temelju indeksa razvijenosti iz članka 22. ovoga Zakona.
(2) Ocjenjivanje stupnja razvijenosti iz stavka 1. ovoga članka provodi se svake tri godine. 
Razvrstavanje jedinica područne (regionalne) samouprave prema stupnju razvijenosti
Članak 24.
Jedinice područne (regionalne) samouprave razvrstavaju se prema indeksu razvijenosti iz članka 23. ovoga Zakona u:
– I. skupinu jedinica područne (regionalne) samouprave čija je vrijednost indeksa razvijenosti manja od 75% prosjeka Republike Hrvatske,
– II. skupinu jedinica područne (regionalne) samouprave čija je vrijednost indeksa razvijenosti između 75% i 100% prosjeka Republike Hrvatske,
– III. skupinu jedinica područne (regionalne) samouprave čija je vrijednost indeksa razvijenosti između 100% i 125% prosjeka Republike Hrvatske,
– IV. skupinu jedinica područne (regionalne) samouprave čija je vrijednost indeksa razvijenosti veća od 125% prosjeka Republike Hrvatske.
Razvrstavanje jedinica lokalne samouprave po stupnju razvijenosti
Članak 25.
Jedinice lokalne samouprave razvrstavaju se prema indeksu razvijenosti iz članka 23. ovoga Zakona u:
– I. skupinu jedinica lokalne samouprave čija je vrijednost indeksa razvijenosti manja od 50% prosjeka Republike Hrvatske,
– II. skupinu jedinica lokalne samouprave čija je vrijednost indeksa razvijenosti između 50% i 75% prosjeka Republike Hrvatske, 
– III. skupinu jedinica lokalne samouprave čija je vrijednost indeksa razvijenosti između 75% i 100% prosjeka Republike Hrvatske,
– IV. skupinu jedinica lokalne samouprave čija je vrijednost indeksa razvijenosti između 100% i 125% prosjeka Republike Hrvatske,
– V. skupinu jedinica lokalne samouprave čija je vrijednost indeksa razvijenosti veća od 125% prosjeka Republike Hrvatske. 
Glava II.
POTPOMOGNUTA PODRUČJA
Utvrđivanje potpomognutih područja
Članak 26.
(1) Status potpomognutog područja stječe:
– jedinica područne (regionalne) samouprave razvrstana u skupinu I. iz članka 24. podstavka 1. ovoga Zakona, 
– jedinica lokalne samouprave razvrstana u skupinu I. ili II. iz članka 25. podstavaka 1. i 2. ovoga Zakona.
(2) Mjere posebnog poticanja razvoja potpomognutih područja uređuju se posebnim zakonom.
Odluka o razvrstavanju prema stupnju razvijenosti 
Članak 27.
(1) Odluku o razvrstavanju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave prema stupnju razvijenosti donosi Vlada na prijedlog Ministarstva, a na temelju indeksa razvijenosti iz članka 24. i 25. ovoga Zakona.
(2) Odluka iz stavka 1. ovoga članka objavljuje se u »Narodnim novinama«.
Praćenje stupnja razvijenosti
Članak 28.
(1) Ministarstvo kontinuirano prati stupanj razvijenosti jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.
(2) Tijela državne uprave i druga javnopravna tijela dužna su na zahtjev Ministarstva dostaviti podatke iz očevidnika i drugih evidencija koja vode navedena tijela potrebne za praćenje stupnja razvijenosti jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. 
Prijelazno razdoblje isključivanja 
Članak 29.
Jedinica lokalne odnosno područne (regionalne) samouprave koja sukladno članku 23. stavku 2. ovoga Zakona ne ispunjava uvjete za zadržavanje statusa potpomognutog područja zadržava taj status najdulje do isteka godine dana od dana donošenja odluke o razvrstavanju iz članka 22. ovoga Zakona.
PETI DIO 
IZVJEŠTAVANJE O PROVEDBI REGIONALNE RAZVOJNE POLITIKE
Obveze izvještavanja
Članak 30.
(1) Središnja tijela državne uprave podnose godišnje izvješće Ministarstvu o učincima provedbe programa središnje razine najkasnije do 31. ožujka tekuće godine za prethodnu godinu.
(2) Godišnje izvješće o rezultatima provedbe programa središnje razine za prethodnu godinu Ministarstvo podnosi Vladi najkasnije do 30. travnja tekuće godine.
ŠESTI DIO 
PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Razvrstavanje prema stupnju razvijenosti
Članak 31.
Odluku o razvrstavanju iz članka 27. ovoga Zakona Vlada će donijeti za trogodišnje razdoblje u roku od šest mjeseci od dana donošenja ovoga Zakona. 
Postojeći podzakonski akt koji ostaje na snazi
Članak 32.
Agencija za regionalni razvoj Republike Hrvatske osnovana Uredbom Vlade Republike Hrvatske (»Narodne novine«, br. 155/08.) nastavlja s radom sukladno odredbama ovoga Zakona.
Donošenje podzakonskih propisa
Članak 33.
(1) Pravilnik iz članka 14. stavka 4. ovoga Zakona ministar će donijeti u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
(2) Pravilnik iz članka 15. stavka 4. ovoga Zakona ministar će donijeti u roku od 120 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
(3) Uredbu iz članka 18. stavka 4. ovoga Zakona Vlada će donijeti u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
(4) Pravilnik iz članka 21. stavka 2. ovoga Zakona ministar će donijeti u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona. 
(5) Uredbu iz članka 22. stavka 2. ovoga Zakona Vlada će donijeti u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
Stupanje na snagu
Članak 34.
Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.
Klasa: 302-01/09-01/02
Zagreb, 11. prosinca 2009.
HRVATSKI SABOR
Predsjednik
Hrvatskoga sabora
Luka Bebić, v. r.

Brzi pretpregled sadržaja

Zakon o Registru godišnjih financijskih izvještaja

HRVATSKI SABOR
581
Na temelju članka 88. Ustava Republike Hrvatske, donosim
ODLUKU
O PROGLAŠENJU ZAKONA O REGISTRU GODIŠNJIH FINANCIJSKIH IZVJEŠTAJA
Proglašavam Zakon o Registru godišnjih financijskih izvještaja, koji je donio Hrvatski sabor na sjednici 14. ožujka 2003.
Broj: 01-081-03-970/2
Zagreb, 20. ožujka 2003.
Predsjednik
Republike Hrvatske
Stjepan Mesić, v. r.
ZAKON
O REGISTRU GODIŠNJIH FINANCIJSKIH IZVJEŠTAJA
I. OPĆA ODREDBA
Članak 1.
Ovim se Zakonom utvrđuju osnove za ustrojavanje Registra godišnjih financijskih izvještaja (u daljnjem tekstu: Registar), njegov sadržaj i način vođenja.
II. REGISTAR
Članak 2.
Registar je središnji izvor informacija o uspješnosti poslovanja i o financijskom položaju pravnih i fizičkih osoba koje su obveznici poreza na dobit.
Registar ustrojava i vodi Financijska agencija (u daljnjem tekstu: Agencija).
Registar djeluje pod nazivom Registar godišnjih financijskih izvještaja.
Sredstva za ustroj i vođenje Registra Agencija ostvaruje iz naknada utvrđenih ovim Zakonom.
Razlika između potrebnih sredstava za ustroj i vođenje Registra i prihoda od naknada, osigurava se u državnom proračunu.
Članak 3.
Registar obveznika predaje financijskih izvještaja se ustrojava preuzimanjem podataka upisanih u Glavnoj knjizi sudskog registra i podataka iz Registra obveznika poreza na dobit Porezne uprave s upisima do 31. prosinca 2002.
Registar obveznika predaje financijskih izvještaja se ažurira upisima i promjenama podataka upisa provedenima tijekom tekuće godine u registrima iz stavka 1. ovoga članka.
Članak 4.
Za svakog obveznika u Registar se upisuju podaci o stanju imovine, obveza, kapitala, o ostvarenim prihodima i rashodima iskazani u financijskim izvještajima i drugi podaci.
Financijski izvještaji iz stavka 1. ovoga članka trebaju sadržavati konačno utvrđene podatke o stanju imovine, obveza i kapitala, o ostvarenim prihodima i rashodima na kojima se temeljilo utvrđivanje obveze poreza na dobit u prijavi poreza na dobit koja je predana Poreznoj upravi.
Ministar financija Pravilnikom o Registru godišnjih financijskih izvještaja propisat će podatke koje moraju sadržavati financijski izvještaji i druge podatke koji se predaju u Registar.
Obveznici nad kojima je tijekom godine otvoren stečajni postupak ili postupak likvidacije predaju financijske izvještaje za razdoblje do dana otvaranja stečajnog postupka i likvidacije i početnu bilancu na dan otvaranja stečaja, a obveznici u likvidaciji i početni likvidacijski izvještaj.
Članak 5.
Registar prikuplja, obrađuje i evidentira izvještaje, pohranjuje podatke, upravlja bazom podataka te osigurava zaštitu baze podataka i dokumenata koji su pohranjeni u arhivu.
Registar odgovara za vjerodostojnost računalnog unosa podataka.
Članak 6.
Registar je javan. Svatko može bez dokazivanja pravnog interesa dobiti podatke iz Registra.
Javnost Registra ne odnosi se na one podatke za koje je posebnim zakonom propisana njihova tajnost.
Ministar financija Pravilnikom o registru godišnjih financijskih izvještaja propisat će način davanja podataka iz Registra.
Pravilnikom iz stavka 3. ovoga članka ministar financija propisat će podatke iz Registra koji se ne mogu davati bez pisane suglasnosti obveznika.
Članak 7.
Financijski izvještaji čuvat će se i u Registru će biti dostupni deset (10) godina od dana predaje.
Registar je dužan osigurati zaštitu podataka.
Članak 8.
Ministar financija, uz suglasnost ministra gospodarstva, Pravilnikom o vrstama i visini naknade utvrđuje vrste i visinu naknade za korištenje usluga Registra.
Pravilnik iz stavka 1. ovoga članka objavit će se u »Narodnim novinama«.
Uslugom Registra smatra se izvadak, preslik ili ispis javnih podataka.
Naknada je prihod Agencije.
III. PREDAJA FINANCIJSKIH IZVJEŠTAJA
Članak 9.
Obveznici predaje financijskih izvještaja pravne su i fizičke osobe koje su obveznici poreza na dobit (u nastavku teksta: obveznici).
Iznimno od stavka 1. ovoga članka, obveznici predaje financijskih izvještaja jesu pravne i fizičke osobe u stečaju do zaključenja stečajnog postupka.
Članak 10.
Financijske izvještaje predaju Registru svi obveznici najkasnije do 31. ožujka tekuće godine za prethodnu godinu.
Obveznici iz članka 4. stavka 4. ovoga Zakona predaju financijske izvještaje za razdoblje do otvaranja stečajnog postupka, odnosno likvidacije u roku od 90 dana od dana otvaranja stečajnog postupka, odnosno likvidacije.
Obveznici čiji se financijski izvještaji revidiraju, ako imaju promjene, predaju i revidirani financijski izvještaj nakon što ga je usvojila skupština na godišnjoj sjednici, odnosno drugo nadležno tijelo obveznika, u roku od 30 dana, a najkasnije do 30. rujna tekuće godine.
Članak 11.
Registar registrira točan i potpun financijski izvještaj.
Financijski izvještaji i dokumenti vezani uz financijski izvještaj evidentiraju se u Registru na dan predaje.
Dokumenti vezani uz financijski izvještaj predaju se Registru najkasnije u roku od 30 dana od dana njihova nastanka.
Dokumenti vezani uz financijski izvještaj jesu:
1. odluka, odnosno isprava nadležnog tijela o usvajanju izvještaja kako je propisana ili određena društvenim ugovorom prema Zakonu o trgovačkim društvima ili druga odluka ako je propisana tim Zakonom ili drugim zakonom koji uređuje poslovanje obveznika,
2. mišljenje revizora, kad je propisano, te drugi dokumenti propisani ovim Zakonom i Pravilnikom.
Financijski izvještaj potpun je ako sadrži podatke iz članka 4. stavka 1. i 2. ovoga Zakona.
Financijski izvještaj potpisuje osoba ovlaštena za zastupanje obveznika.
Financijski izvještaj točan je ako se logičkom i računskom kontrolom utvrdi njegova ispravnost.
Financijski izvještaj koji nije potpun i točan te koji nije potpisala osoba ovlaštena za zastupanje obveznika, obveznik je dužan dopuniti u rokovima iz članka 10. stavka 1. i 2. ovoga Zakona, odnosno najkasnije u produljenom roku od 8 dana po isteku ovih rokova.
Dopunjeni financijski izvještaj smatra se podnesenim u roku.
Financijski izvještaj obveznika koji nije postupio sukladno stavku 8. ovoga članka smatra se da nije niti podnesen.
Članak 12.
Obveznici koji nisu poslovno aktivni, umjesto financijskog izvještaja dostavljaju preslik pisane izjave podnesene Poreznoj upravi, i to najduže dvije godine uzastopno.
Odredba stavka 1. ovoga članka ne primjenjuje se na obveznike koji imaju imovinu ili obveze.
Članak 13.
Financijski izvještaji predaju se u papirnatom ili elektroničkom obliku.
Ministar financija propisat će Pravilnikom o registru godišnjih financijskih izvještaja način primanja, postupak provjere potpunosti dokumentacije te ispravnost usvajanja i potpisa financijskog izvještaja.
Članak 14.
Registar je radi primjene članka 70. stavka 3. Zakona o sudskom registru (»Narodne novine«, br.1/95.) dužan obavijestiti sudski registar nadležnoga trgovačkog suda o obveznicima koji nisu predali financijski izvještaj u roku od šest mjeseci po isteku roka iz članka 10. stavka 1. ovoga Zakona.
IV. KAZNENE ODREDBE
Članak 15.
Ako izvještaji iz članka 4. stavka 1. ovoga Zakona nisu predani u roku utvrđenom člankom 10. stavkom 1. i člankom 11. stavkom 8. ovoga Zakona kaznit će se za prekršaj:
– obveznik pravna osoba novčanom kaznom od 20.000,00 do 100.000,00 kuna,
– odgovorna osoba u pravnoj osobi novčanom kaznom od 2.000,00 do 10.000,00 kuna,
– obveznik fizička osoba novčanom kaznom od 5.000,00 do 10.000,00 kuna.
Ako financijski izvještaji obveznika u stečaju ili likvidaciji iz članka 4. stavka 4. i iz članka 10. stavka 2. i 3. ovoga Zakona i dokumenti iz članka 11. stavka 4. ovoga Zakona nisu predani u rokovima propisanim tim člancima, kaznit će se za prekršaj:
– obveznik pravna osoba novčanom kaznom od 10.000,00 do 50.000,00 kuna,
– odgovorna osoba u pravnoj osobi novčanom kaznom od 2.000,00 do 10.000,00 kuna,
– obveznik fizička osoba novčanom kaznom od 4.000,00 do 10.000,00 kuna.
Protiv počinitelja prekršaja iz stavka 1. i 2. ovoga članka Agencija podnosi prijavu za prekršaj Ministarstvu financija.
Članak 16.
Provedbu ovoga Zakona nadzire Ministarstvo financija.
V. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 17.
Ministar financija donijet će Pravilnik u skladu s odredbama članka 4. stavka 3., članka 6. stavka 3. i članka 13. stavka 2. ovoga Zakona i Pravilnik o vrstama i visini naknade iz članka 8. ovoga Zakona u roku od 15 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
Članak 18.
S danom stupanja na snagu ovoga Zakona prestaje se primjenjivati:
– članak 30. stavci 2. i 3. Zakona o računovodstvu (»Narodne novine«, br. 90/92.).
Članak 19.
Iznimno od članka 10. stavka 1. ovoga Zakona, financijski izvještaji za poslovnu 2002. godinu predaju se Registru do 30. travnja 2003.
Odredbe članka 4. stavka 4. i članka 10. stavka 2. ovoga Zakona primjenjuju se od 1. siječnja 2003.
Članak 20.
Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.
Klasa: 954-01/03-01/01
Zagreb, 14. ožujka 2003.
HRVATSKI SABOR
Predsjednik
Hrvatskoga sabora
Zlatko Tomčić, v. r.