Zakon o pravobranitelju za djecu i drugi propisi Republike Hrvatske

  PREPORUKA:
  PREGLED USLUGA ZA PODUZETNIKE - LINK NA INFORMACIJE - INTERNET USLUGE
  SAZNAJTE KAKO USPJEŠNO PROMOVIRATI SVOJE PROIZVODE ILI USLUGE >>LINK
Detaljan pregled zakona i drugih propisa Republike Hrvatske
First page | Prev | Next | Last page |

Zakon o pravobranitelju za djecu


  

Narodne novine br.: 96 - Datum: 10.06.2003. - Interni ID: 20031221


Da bi vidjeli traženi propis u kvalitetnom izvornom obliku molimo da se pretplatite. Pratite ovaj link!

Brzi pretpregled sadržaja

Zakon o pravobranitelju za djecu

HRVATSKI SABOR
1221
Na temelju članka 88. Ustava Republike Hrvatske, donosim
ODLUKU
O PROGLAŠENJU ZAKONA O PRAVOBRANITELJU ZA DJECU
Proglašavam Zakon o pravobranitelju za djecu, koji je donio Hrvatski sabor na sjednici 29. svibnja 2003.
Broj: 01-081-03-2100/2
Zagreb, 3. lipnja 2003.
Predsjednik
Republike Hrvatske
Stjepan Mesić, v. r.
ZAKON
O PRAVOBRANITELJU ZA DJECU
OPĆE ODREDBE
Članak 1.
Ovim se Zakonom uređuje djelokrug i način rada te uvjeti za imenovanje i razrješenje pravobranitelja za djecu i njegovih zamjenika.
Članak 2.
Pravobranitelj za djecu štiti, prati i promiče prava i interese djece na temelju Ustava Republike Hrvatske, međunarodnih ugovora i zakona.
Članak 3.
(1) Pravobranitelj za djecu djeluje neovisno i samostalno, držeći se načela pravičnosti i morala.
(2) Pravobranitelju za djecu nitko ne smije davati upute i naloge u njegovu radu.
(3) Pravobranitelj za djecu i njegovi zamjenici ne smiju pripadati niti jednoj političkoj stranci niti sudjelovati u političkim aktivnostima.
Članak 4.
(1) Pravobranitelja za djecu imenuje i razrješava Hrvatski sabor na prijedlog Vlade Republike Hrvatske.
(2) Pravobranitelj za djecu ima dva zamjenika koje imenuje i razrješava Hrvatski sabor na prijedlog pravobranitelja za djecu.
(3) Pravobranitelj za djecu i njegovi zamjenici dužnosnici su Republike Hrvatske, imenuju se na vrijeme od osam godina i mogu biti ponovno imenovani.
Članak 5.
Djetetom, u smislu ovoga Zakona, smatra se svaka osoba mlađa od 18 godina.
DJELOKRUG I NAČIN RADA
Članak 6.
(1) Pravobranitelj za djecu:
– prati usklađenost zakona i drugih propisa u Republici Hrvatskoj koji se odnose na zaštitu prava i interesa djece s odredbama Ustava Republike Hrvatske, Konvencije o pravima djeteta i drugih međunarodnih dokumenata koji se odnose na zaštitu prava i interesa djece,
– prati izvršavanje obveza Republike Hrvatske koje proizlaze iz Konvencije o pravima djeteta i drugih međunarodnih dokumenata koji se odnose na zaštitu prava i interesa djece,
– prati primjenu svih propisa koji se odnose na zaštitu prava i interesa djece,
– prati povrede pojedinačnih prava djece i proučava opće pojave i načine povreda prava i interesa djece,
– zalaže se za zaštitu i promicanje prava i interesa djece s posebnim potrebama,
– predlaže poduzimanje mjera za izgradnju cjelovitog sustava zaštite i promicanja prava i interesa djece te za sprječavanje štetnih djelovanja koja ugrožavaju prava i interese djece,
– obavještava javnost o stanju prava djece,
– obavlja druge poslove određene ovim Zakonom.
Članak 7.
(1) Pravobranitelj za djecu upoznaje i savjetuje djecu o načinu ostvarivanja i zaštite njihovih prava i interesa.
(2) Pravobranitelj za djecu surađuje s djecom, potiče djecu na izjašnjavanje i uvažava njihovo mišljenje, inicira i sudjeluje u javnim aktivnostima usmjerenim na poboljšanje položaja djece te predlaže mjere za povećanje utjecaja djece u društvu.
Članak 8.
Pravobranitelj može sudjelovati u postupku izrade nacrta prijedloga propisa koji se odnose na prava djece ili kojima se uređuju pitanja od značaja za djecu.
Članak 9.
Kad u praćenju stanja u okviru svog djelokruga rada ocijeni potrebnim, pravobranitelj za djecu može potaknuti donošenje i izmjene zakona i drugih propisa koji se odnose na prava i zaštitu djece.
Članak 10.
(1) U obavljanju poslova iz svog djelokruga pravobranitelj za djecu je ovlašten upozoravati, predlagati i davati preporuke.
(2) Pravobranitelj za djecu je ovlašten nadležnim tijelima državne uprave, tijelima lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravnim i fizičkim osobama predlagati poduzimanje mjera za sprječavanje štetnih djelovanja koja ugrožavaju prava i interese djece i zahtijevati izvješća o poduzetim mjerama.
Članak 11.
(1) Tijela državne uprave, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, kao i pravne i fizičke osobe, obavezni su surađivati s pravobraniteljem za djecu i na njegov zahtjev podnositi izvješća i odgovarati na upite.
(2) Tijela državne uprave, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave i pravne i fizičke osobe dužne su odmah, a najkasnije u roku od 15 dana izvijestiti pravobranitelja za djecu o poduzetom u povodu njegovog upozorenja, prijedloga ili preporuke.
(3) Ako tijela i pravne osobe iz stavka 1. ovoga članka ne postupe u propisanom roku prema njegovom traženju, pravobranitelj za djecu će o tome obavijestiti tijelo koje obavlja nadzor nad njihovim radom.
(4) Ako tijelo koje obavlja nadzor nad radom tijela i pravnih osoba iz stavka 1. ovoga članka u roku od 8 dana ne izvijesti o utvrđenim činjenicama i poduzetim mjerama, pravobranitelj za djecu će o tome obavijestiti Vladu Republike Hrvatske.
Članak 12.
Sva tijela državne uprave, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave i pravne i fizičke osobe dužne su pravobranitelju za djecu osigurati dostupnost i uvid u sve podatke, informacije i akte koji se odnose na prava i zaštitu djece, bez obzira na stupanj njihove tajnosti.
Članak 13.
(1) Pravobranitelj za djecu ima pravo pristupa u prostorije i uvida u način ostvarivanja brige o djeci koja borave ili su privremeno, odnosno trajno smještena kod fizičkih i pravnih osoba i drugih pravnih subjekata na temelju posebnih propisa.
(2) O obavljenom uvidu iz stavka 1. ovoga članka sastavlja se izvješće koje se dostavlja i tijelu koje obavlja nadzor nad radom osoba iz stavka 1. ovoga članka.
(3) Tijelo iz stavka 2. ovoga članka dužno je u roku od 30 dana od dana zaprimanja izvješća, a u hitnim slučajevima bez odgode, izvijestiti pravobranitelja za djecu o poduzetim radnjama.
(4) Ako tijelo koje obavlja nadzor ne dostavi izvješće u roku iz stavka 3. ovoga članka, pravobranitelj za djecu će o tome obavijestiti Vladu Republike Hrvatske i sredstva javnog priopćavanja.
Članak 14.
Ako u obavljanju dužnosti pravobranitelj za djecu sazna da je dijete izvrgnuto tjelesnom ili duševnom nasilju, spolnoj zloporabi, zlostavljanju ili izrabljivanju, zanemarivanju ili nehajnom postupanju dužan je odmah podnijeti prijavu nadležnom državnom odvjetništvu te upozoriti nadležan centar za socijalnu skrb i predložiti mjere za zaštitu prava i interesa djeteta.
Članak 15.
(1) Pravobranitelj za djecu može zatražiti stručnu pomoć znanstvenih i stručnih osoba i ustanova, u čijem su djelokrugu istraživanja zaštita, skrb, razvitak i prava djece, a isti su mu dužni tu pomoć pružiti.
(2) Znanstvene i stručne ustanove iz stavka 1. ovoga članka dužne su pravobranitelju za djecu traženu pomoć pružiti u primjerenom roku.
Članak 16.
(1) Svatko ima pravo pravobranitelju za djecu podnijeti prijedlog za razmatranje pitanja od značaja za zaštitu prava i interesa djece.
(2) Pravobranitelj za djecu će obavijestiti podnosioca o aktivnostima poduzetim povodom njegova prijedloga.
Članak 17.
Pravobranitelj za djecu ne može biti pozvan na odgovornost, pritvoren ili kažnjen za izraženo mišljenje i poduzete radnje u okviru svog djelokruga rada, osim ako se radi o kršenju zakona od strane pravobranitelja za djecu koje predstavlja kazneno djelo.
Članak 18.
(1) Pravobranitelj za djecu podnosi jednom godišnje izvješće Hrvatskom saboru o svom radu.
(2) Pravobranitelj za djecu ima pravo Hrvatskome saboru podnijeti i posebna izvješća kada ocijeni potrebnim, radi poduzimanja mjera od značaja za zaštitu prava i interesa djece.
Članak 19.
(1) Stručni i administrativni poslovi za pravobranitelja za djecu obavljaju se u Uredu pravobranitelja za djecu.
(2) Sjedište Ureda pravobranitelja za djecu je u Zagrebu.
Članak 20.
(1) Pravobranitelj za djecu donosi poslovnik o svom radu kojim se uređuje način i organizacija rada, unutarnji ustroj stručne službe te druga pitanja značajna za rad.
(2) Poslovnik o radu potvrđuje Hrvatski sabor.
Članak 21.
Sredstva za rad pravobranitelja za djecu, njegovih zamjenika i stručne službe osiguravaju se u proračunu Republike Hrvatske.
IMENOVANJE I RAZRJEŠENJE PRAVOBRANITELJA ZA DJECU
Članak 22.
(1) Za pravobranitelja za djecu može biti imenovan hrvatski državljanin koji ima visoku stručnu spremu, najmanje 10 godina radnog iskustva i koji je osobnim zalaganjem javnosti poznat u području promicanja i zaštite prava djeteta.
(2) Za zamjenika pravobranitelja za djecu mogu biti imenovani hrvatski državljani koji imaju visoku stručnu spremu i najmanje 5 godina radnog iskustva.
(3) Jedan od zamjenika pravobranitelja za djecu mora imati visoku stručnu spremu pravnog smjera.
(4) Osoba koja je pravomoćno osuđena za kazneno djelo ne može biti imenovana za pravobranitelja za djecu niti za njegova zamjenika.
Članak 23.
(1) Vlada Republike Hrvatske pokreće postupak za imenovanje pravobranitelja za djecu najkasnije 3 mjeseca prije isteka mandata pravobranitelja za djecu, odnosno najkasnije 30 dana nakon prestanka dužnosti pravobranitelja za djecu iz drugih zakonom određenih razloga.
(2) Pravobranitelj za djecu pokreće postupak za imenovanje zamjenika najkasnije u roku od 3 mjeseca prije isteka mandata zamjenika, odnosno 30 dana nakon prestanka dužnosti zamjenika iz drugih zakonom određenih razloga.
Članak 24.
(1) Pravobranitelj za djecu i njegovi zamjenici prije stupanja na dužnost, daju prisegu pred Hrvatskim saborom.
(2) Prisega glasi: »Prisežem da ću se u svom radu držati Ustava i zakona, poštovati pravni poredak Republike Hrvatske i da ću svoju dužnost obavljati pravično, časno, savjesno i nepristrano u najboljem interesu djece.«
Članak 25.
Pravobranitelj za djecu i njegovi zamjenici bit će razriješeni dužnosti prije isteka vremena na koje su imenovani u slučaju:
1. na vlastiti zahtjev,
2. gubitka hrvatskog državljanstva,
3. trajnog gubitka sposobnosti za obnašanje dužnosti,
4. pravomoćne osude za kazneno djelo, ili 
5. neprihvaćanja godišnjeg izvješća o radu ili nezakonitog, nepravodobnog ili nestručnog obavljanja svoje dužnosti.
PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 26.
Vlada Republike Hrvatske će u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona predložiti Hrvatskom saboru pravobranitelja za djecu.
Članak 27.
Pravobranitelj za djecu će u roku od 30 dana od dana imenovanja predložiti Hrvatskom saboru zamjenike pravobranitelja za djecu.
Članak 28.
Pravobranitelj za djecu će donijeti poslovnik iz članka 20. ovoga Zakona u roku od 90 dana od dana stupanja na dužnost.
Članak 29.
Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.
Klasa: 713-01/02-01/01
Zagreb, 29. svibnja 2003.
HRVATSKI SABOR
Predsjednik
Hrvatskoga sabora
Zlatko Tomčić, v. r.



Zakon o pravobranitelju za osobe s invaliditetom


  

Narodne novine br.: 107 - Datum: 19.10.2007. - Interni ID: 20073126


Da bi vidjeli traženi propis u kvalitetnom izvornom obliku molimo da se pretplatite. Pratite ovaj link!

Brzi pretpregled sadržaja

Zakon o pravobranitelju za osobe s invaliditetom

HRVATSKI SABOR
3127
Na temelju članka 88. Ustava Republike Hrvatske, donosim
ODLUKU
O PROGLAŠENJU ZAKONA O PRAVOBRANITELJU ZA OSOBE S INVALIDITETOM
Proglašavam Zakon o pravobranitelju za osobe s invaliditetom, kojega je Hrvatski sabor donio na sjednici 3. listopada 2007. godine.

Klasa: 011-01/07-01/125
Urbroj: 71-05-03/1-07-2
Zagreb, 10. listopada 2007.
Predsjednik
Republike Hrvatske
Stjepan Mesić, v. r.
ZAKON
O PRAVOBRANITELJU ZA OSOBE S INVALIDITETOM
OPĆE ODREDBE

Članak 1.
Ovim se Zakonom uređuje djelokrug i način rada te uvjeti za imenovanje i razrješenje pravobranitelja za osobe s invaliditetom i njegovih zamjenika.
Članak 2.
Pravobranitelj za osobe s invaliditetom štiti, prati i promiče prava i interese osoba s invaliditetom na temelju Ustava Republike Hrvatske, međunarodnih ugovora i zakona.
Članak 3.
(1) Pravobranitelj za osobe s invaliditetom djeluje neovisno i samostalno, držeći se načela pravičnosti i morala.
(2) Pravobranitelju za osobe s invaliditetom nitko ne smije davati upute i naloge u njegovu radu.
(3) Pravobranitelj za osobe s invaliditetom i njegovi zamjenici ne smiju pripadati ni jednoj političkoj stranci ni sudjelovati u političkim aktivnostima.
Članak 4.
(1) Pravobranitelja za osobe s invaliditetom imenuje i razrješava Hrvatski sabor na prijedlog Vlade Republike Hrvatske.
(2) Pravobranitelj za osobe s invaliditetom ima dva zamjenika koje imenuje i razrješava Hrvatski sabor na prijedlog pravobranitelja za osobe s invaliditetom.
(3) Pravobranitelj za osobe s invaliditetom i njegovi zamjenici dužnosnici su Republike Hrvatske, imenuju se na vrijeme od osam godina i mogu biti ponovno imenovani.
Članak 5.
Osoba s invaliditetom je osoba koja se prema važećim propisima u Republici Hrvatskoj smatra osobom s invaliditetom.
DJELOKRUG I NAČIN RADA

Članak 6.
Pravobranitelj za osobe s invaliditetom:
– prati usklađenost zakona i drugih propisa u Republici Hrvatskoj, koji se odnose na zaštitu prava i interesa osoba s invaliditetom, s odredbama Ustava Republike Hrvatske i međunarodnih dokumenata koji se odnose na zaštitu prava i interesa osoba s invaliditetom,
– prati izvršavanje obveza Republike Hrvatske koje proizlaze iz međunarodnih dokumenata koji se odnose na zaštitu prava i interesa osoba s invaliditetom,
– prati primjenu politika, nacionalnih strategija i programa Republike Hrvatske koji se odnose na zaštitu prava i interesa osoba s invaliditetom,
– skrbi o zaštiti ljudskih prava i temeljnih sloboda osoba s invaliditetom te o suzbijanju svih oblika diskriminacije zbog invaliditeta,
– razmatra slučajeve povrede prava osoba s invaliditetom, izvještava javnost o povredama prava osoba s invaliditetom te poduzima radnje u svrhu njihova sprečavanja,
– zalaže se za zaštitu i promicanje prava i interesa osoba s invaliditetom,
– predlaže poduzimanje mjera za izgradnju cjelovitog sustava zaštite i promicanja prava i interesa osoba s invaliditetom,
– predlaže poduzimanje mjera usmjerenih na unapređenje kvalitete življenja osoba s invaliditetom,
– predlaže poduzimanje mjera usmjerenih na unapređenje kvalitete življenja obitelji osoba s invaliditetom,
– prikuplja informacije i obavještava javnost o stanju prava osoba s invaliditetom,
– obavlja druge poslove određene ovim Zakonom.
Članak 7.
(1) Pravobranitelj za osobe s invaliditetom sudjeluje u postupku izrade nacrta prijedloga propisa koji se odnose na prava osoba s invaliditetom ili kojima se uređuju pitanja od značaja za osobe s invaliditetom.
(2) Pravobranitelj za osobe s invaliditetom može potaknuti donošenje i izmjene zakona i drugih propisa koji se odnose na prava i zaštitu osoba s invaliditetom.
Članak 8.
(1) Pravobranitelj za osobe s invaliditetom pruža savjetodavnu pomoć osobama s invaliditetom o načinu ostvarivanja i zaštite njihovih prava i interesa.
(2) Pravobranitelj za osobe s invaliditetom surađuje s udrugama osoba s invaliditetom, udrugama koje programski djeluju u korist osoba s invaliditetom te inicira i sudjeluje u javnim aktivnostima usmjerenim na poboljšanje položaja osoba s invaliditetom.
Članak 9.
(1) U obavljanju poslova iz svog djelokruga pravobranitelj za osobe s invaliditetom ovlašten je upozoravati, predlagati, obavještavati i davati preporuke.
(2) Pravobranitelj za osobe s invaliditetom ovlašten je nadležnim tijelima državne uprave, tijelima lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravnim i fizičkim osobama predlagati poduzimanje mjera za poboljšanje položaja osoba s invaliditetom i zahtijevati izvješća o poduzetim mjerama.
Članak 10.
(1) Tijela državne uprave, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne i fizičke osobe obvezni su surađivati s pravobraniteljem za osobe s invaliditetom i na njegov zahtjev podnositi izvješća i odgovarati na upite.
(2) Tijela državne uprave, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne i fizičke osobe dužne su odmah, a najkasnije u roku od 15 dana izvijestiti pravobranitelja za osobe s invaliditetom o poduzetom u povodu njegovog upozorenja, prijedloga ili preporuke.
(3) Ako tijela i pravne osobe iz stavka 1. ovoga članka ne postupe u propisanom roku prema njegovom traženju, pravobranitelj za osobe s invaliditetom će, u roku od 30 dana, o tome obavijestiti tijelo koje obavlja nadzor nad njihovim radom.
(4) Ako tijelo koje obavlja nadzor nad radom tijela i pravnih osoba iz stavka 1. ovoga članka u roku od 8 dana ne izvijesti o utvrđenim činjenicama i poduzetim mjerama, pravobranitelj za osobe s invaliditetom, u roku od 30 dana, o tome će obavijestiti Vladu Republike Hrvatske.
Članak 11.
Sva tijela državne uprave, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne i fizičke osobe dužne su pravobranitelju za osobe s invaliditetom osigurati dostupnost i uvid u sve podatke, informacije i akte koji se odnose na prava i zaštitu osoba s invaliditetom.
Članak 12.
(1) Pravobranitelj za osobe s invaliditetom ima pravo pristupa u prostorije i uvida u način ostvarivanja brige o osobama s invaliditetom koje borave, rade ili su privremeno, odnosno trajno smještene kod fizičkih i pravnih osoba i drugih pravnih subjekata na temelju posebnih propisa.
(2) O obavljenom uvidu iz stavka 1. ovoga članka, u roku od 30 dana, sastavlja se izvješće koje se dostavlja i tijelu koje obavlja nadzor nad radom osoba iz stavka 1. ovoga članka.
(3) Tijelo iz stavka 2. ovoga članka dužno je u roku od 30 dana od dana zaprimanja izvješća, a u hitnim slučajevima bez odgode, izvijestiti pravobranitelja za osobe s invaliditetom o poduzetim radnjama.
(4) Ako tijelo koje obavlja nadzor ne dostavi izvješće u roku iz stavka 3. ovoga članka, pravobranitelj za osobe s invaliditetom će, u roku od 30 dana, o tome obavijestiti Vladu Republike Hrvatske i sredstva javnog priopćavanja.
Članak 13.
Ako u obavljanju dužnosti pravobranitelj za osobe s invaliditetom sazna da je osoba s invaliditetom izvrgnuta diskriminaciji, nasilju, spolnoj zloporabi, zlostavljanju, izrabljivanju, zanemarivanju ili nehajnom postupanju, dužan je odmah podnijeti prijavu nadležnom državnom odvjetništvu te upozoriti nadležno tijelo državne uprave i predložiti mjere za zaštitu prava i interesa osoba s invaliditetom.
Članak 14.
Pravobranitelj za osobe s invaliditetom u obavljanju svojih poslova može zatražiti stručnu pomoć znanstvenih ustanova čiji djelokrug obuhvaća zaštitu, skrb i prava osoba s invaliditetom, a iste su mu dužne tu pomoć pružiti u roku od 30 dana.
Članak 15.
(1) Svatko se može obratiti pravobranitelju za osobe s invaliditetom i podnijeti mu prijedlog za razmatranje pitanja od značaja za zaštitu prava i interesa osoba s invaliditetom.
(2) Pravobranitelj za osobe s invaliditetom obavijestit će podnositelja o aktivnostima poduzetim povodom njegova prijedloga u roku od 60 dana.
Članak 16.
Pravobranitelj za osobe s invaliditetom ne može biti pozvan na odgovornost, pritvoren ili kažnjen za izraženo mišljenje i poduzete radnje u okviru svog djelokruga rada, osim ako se radi o kršenju zakona od strane pravobranitelja za osobe s invaliditetom koje predstavlja kazneno djelo.
Članak 17.
(1) Pravobranitelj za osobe s invaliditetom podnosi jednom godišnje izvješće Hrvatskom saboru o svom radu.
(2) Pravobranitelj za osobe s invaliditetom ima pravo Hrvatskom saboru podnijeti i posebna izvješća kada ocijeni potrebnim, radi poduzimanja mjera od značaja za zaštitu prava i interesa osoba s invaliditetom.
Članak 18.
(1) Stručni i administrativni poslovi za pravobranitelja za osobe s invaliditetom obavljaju se u Uredu pravobranitelja za osobe s invaliditetom.
(2) Sjedište Ureda pravobranitelja za osobe s invaliditetom je u Zagrebu.
Članak 19.
(1) Pravobranitelj za osobe s invaliditetom donosi poslovnik o svom radu kojim se uređuje način i organizacija rada, unutarnji ustroj stručne službe te druga pitanja značajna za obavljanje poslova pravobranitelja za osobe s invaliditetom.
(2) Poslovnik o radu iz stavka 1. ovoga članka potvrđuje Hrvatski sabor.
Članak 20.
Sredstva za rad pravobranitelja za osobe s invaliditetom, njegovih zamjenika i stručne službe osiguravaju se u proračunu Republike Hrvatske.
IMENOVANJE I RAZRJEŠENJE PRAVOBRANITELJA ZA OSOBE S INVALIDITETOM

Članak 21.
(1) Za pravobranitelja za osobe s invaliditetom može biti imenovan hrvatski državljanin koji ima završen diplomski sveučilišni studij društvenog smjera i najmanje 10 godina radnog iskustva u području promicanja i zaštite prava osoba s invaliditetom.
(2) Za zamjenike pravobranitelja za osobe s invaliditetom mogu biti imenovani hrvatski državljani koji imaju završen diplomski sveučilišni studij i najmanje 5 godina radnog iskustva.
(3) Pravobranitelj za osobe s invaliditetom ili jedan od njegovih zamjenika mora imati završen diplomski sveučilišni studij pravne struke.
(4) Osoba koja je pravomoćno osuđena za kazneno djelo za koje je propisana kazna od najmanje dvije godine zatvora prema domaćem ili međunarodnom pravu za kaznena djela protiv života i tijela, čovječnosti i morala, javnog ili privatnog vlasništva, javne uprave i javnog interesa ili zbog pronevjere u javnom sektoru, osim ako je nastupila rehabilitacija prema posebnom zakonu ne može biti imenovana za pravobranitelja za osobe s invaliditetom niti za njegova zamjenika.
(5) Prednost pri imenovanju pravobranitelja za osobe s invaliditetom ili jednog od njegovih zamjenika ima osoba s invaliditetom, ukoliko ispunjava sve tražene uvjete propisane natječajem.
Članak 22.
(1) Vlada Republike Hrvatske pokreće postupak za imenovanje pravobranitelja za osobe s invaliditetom najkasnije 3 mjeseca prije isteka mandata pravobranitelja za osobe s invaliditetom, odnosno najkasnije 30 dana nakon prestanka dužnosti pravobranitelja za osobe s invaliditetom iz drugih zakonom određenih razloga.
(2) Pravobranitelj za osobe s invaliditetom pokreće postupak za imenovanje zamjenika najkasnije u roku od 3 mjeseca prije isteka mandata zamjenika, odnosno 30 dana nakon prestanka dužnosti zamjenika iz drugih zakonom određenih razloga.
Članak 23.
(1) Pravobranitelj za osobe s invaliditetom i njegovi zamjenici prije stupanja na dužnosti daju prisegu pred Hrvatskim saborom.
(2) Prisega glasi: »Prisežem da ću se u svom radu držati Ustava i zakona, poštovati pravni poredak Republike Hrvatske i da ću svoju dužnost obavljati pravično, časno, savjesno i nepristrano u najboljem interesu osoba s invaliditetom«.
Članak 24.
Pravobranitelj za osobe s invaliditetom i njegovi zamjenici bit će razriješeni dužnosti prije isteka vremena za koje su imenovani u slučaju:
1. vlastitog zahtjeva,
2. gubitka hrvatskog državljanstva,
3. nastanka opće nesposobnosti za rad i gubitka poslovne sposobnosti,
4. pravomoćne osude za kazneno djelo za koje je propisana kazna od najmanje dvije godine zatvora prema domaćem ili međunarodnom pravu za kaznena djela protiv života i tijela, čovječnosti i morala, javnog ili privatnog vlasništva, javne uprave i javnog interesa ili zbog pronevjere u javnom sektoru,
5. neprihvaćanja godišnjeg izvješća o radu ili nezakonitog, nepravodobnog ili nestručnog obavljanja svoje dužnosti.
PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 25.
Vlada Republike Hrvatske će u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona predložiti Hrvatskom saboru pravobranitelja za osobe s invaliditetom.
Članak 26.
Pravobranitelj za osobe s invaliditetom će u roku od 30 dana od dana imenovanja predložiti Hrvatskom saboru zamjenike pravobranitelja za osobe s invaliditetom.
Članak 27.
Pravobranitelj za osobe s invaliditetom će donijeti poslovnik iz članka 19. ovoga Zakona u roku od 90 dana od dana stupanja na dužnost.
Članak 28.
Ovaj Zakon objavljuje se u »Narodnim novinama«, a stupa na snagu 1. siječnja 2008.

Klasa: 713-01/07-01/01
Zagreb, 3. listopada 2007.
HRVATSKI SABOR
Predsjednik
Hrvatskoga sabora
Vladimir Šeks, v. r. 



Zakon o Pravosudnoj akademiji


  

Narodne novine br.: 153 - Datum: 21.12.2009. - Interni ID: 20093743


Da bi vidjeli traženi propis u kvalitetnom izvornom obliku molimo da se pretplatite. Pratite ovaj link!

Brzi pretpregled sadržaja

Zakon o Pravosudnoj akademiji

HRVATSKI SABOR
3743
Na temelju članka 88. Ustava Republike Hrvatske, donosim
ODLUKU
O PROGLAŠENJU ZAKONA O PRAVOSUDNOJ AKADEMIJI
Proglašavam Zakon o Pravosudnoj akademiji koji je Hrvatski sabor donio na sjednici 11. prosinca 2009. godine.
Klasa: 011-01/09-01/211
Urbroj: 71-05-03/1-09-2
Zagreb, 17. prosinca 2009.
Predsjednik
Republike Hrvatske
Stjepan Mesić, v. r.
ZAKON
O PRAVOSUDNOJ AKADEMIJI
I. OPĆE ODREDBE
Članak 1.
Ovim se Zakonom osniva Pravosudna akademija (u daljnjem tekstu: Akademija) i uređuje njezino ustrojstvo, tijela upravljanja, djelatnost, sredstva za rad, kao i način, vrste i trajanje stručnog usavršavanja vježbenika, sudskih savjetnika i pravosudnih dužnosnika.
Članak 2.
Akademija provodi početnu izobrazbu i osposobljavanje kandidata za samostalno, odgovorno, neovisno i nepristrano obnašanje pravosudne dužnosti, stručno obrazovanje vježbenika i sudskih savjetnika te kontinuirano usavršavanje pravosudnih dužnosnika.
Pri planiranju i provođenju programa iz stavka 1. ovoga članka Akademija surađuje s pravnim fakultetima.
Odnosi između Akademije i pravnih fakulteta uređuju se posebnim ugovorom.
Članak 3.
Osnivač Akademije je Republika Hrvatska, a prava i dužnosti osnivača obavljat će Vlada Republike Hrvatske putem Ministarstva pravosuđa.
Akademija ima status javne ustanove i upisuje se u sudski registar.
Sjedište Akademije je u Zagrebu.
Akademija može osnivati podružnice.
Članak 4.
Sredstva za rad Akademije osiguravaju se iz državnog proračuna Republike Hrvatske.
Članak 5.
Prostor, opremu i sredstva za rad Akademije osigurava osnivač.
Akademija odgovara za obveze cijelom svojom imovinom.
Akademija ne može bez suglasnosti Vlade Republike Hrvatske steći, opteretiti ili otuđiti nekretninu i drugu imovinu ili sklopiti drugi pravni posao, ako vrijednost ugovora ili drugog pravnog posla prelazi iznos određen Statutom Akademije.
Prava i obveze Akademije i osnivača koja nisu uređena ovim Zakonom uredit će se Statutom Akademije.
Članak 6.
Akademija ima svoj žig i pečat.
Žig i pečat su okruglog oblika s državnim grbom u sredini i tekstom »Republika Hrvatska, Pravosudna akademija«.
II. DJELATNOST AKADEMIJE
Članak 7.
Djelatnost Akademije obuhvaća sljedeće poslove:
– organizira i provodi početno usavršavanje kandidata za pravosudne dužnosnike,
– organizira i provodi stručno usavršavanje vježbenika i savjetnika u pravosudnim tijelima,
– organizira i provodi kontinuirano stručno usavršavanje pravosudnih dužnosnika,
– obavlja i druge poslove utvrđene zakonom.
Akademija ima dvije ustrojstvene jedinice, od kojih je jedna Državna škola za pravosudne dužnosnike, a druga ustrojstvena jedinica organizira i provodi usavršavanje vježbenika, savjetnika i pravosudnih dužnosnika.
III. TIJELA AKADEMIJE
Članak 8.
Tijela Akademije su:
– Upravno vijeće
– Ravnatelj
– Programsko vijeće.
Članak 9.
Akademijom upravlja Upravno vijeće, a čini ga devet članova, od kojih je pet stalnih, a četiri su imenovana na vrijeme od četiri godine.
Stalni članovi Upravnog vijeća su:
– predsjednik Vrhovnog suda Republike Hrvatske,
– Glavni državni odvjetnik Republike Hrvatske,
– ministar pravosuđa,
– predsjednik Državnog sudbenog vijeća,
– predsjednik Državnoodvjetničkog vijeća.
Četiri člana Upravnog vijeća koji se imenuju na vrijeme od četiri godine su:
– jedan sudac Vrhovnog suda Republike Hrvatske,
– jedan zamjenik Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske,
– dva predstavnika sveučilišnih nastavnika pravnih znanosti.
Članak 10.
Člana Upravnog vijeća iz redova sudaca Vrhovnog suda Republike Hrvatske imenuje Opća sjednica Vrhovnog suda Republike Hrvatske, člana iz redova zamjenika Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske imenuje Kolegij zamjenika Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske, a dva člana iz redova sveučilišnih nastavnika pravnih znanosti imenuju dekani pravnih fakulteta.
Članak 11.
Predsjednik Upravnog vijeća je predsjednik Vrhovnog suda Republike Hrvatske, a njegov zamjenik Glavni državni odvjetnik Republike Hrvatske.
Članak 12.
Članovi Upravnoga vijeća nemaju pravo na naknadu za svoj rad.
Članovi Upravnoga vijeća imaju pravo na naknadu troškova nastalih pri obavljanju poslova za Akademiju.
Članak 13.
Nadležnost Upravnog vijeća je:
– donosi Statut Akademije, uz suglasnost Vlade Republike Hrvatske,
– donosi poslovnik o svojemu radu,
– donosi pravilnik o načinu ocjenjivanja mentora,
– donosi pravilnik o sadržaju i metodama provođenja psihološkoga testa,
– donosi pravilnik o načinu provođenja i ocjenjivanja pisanog ispita iz članka 28. stavka 2. ovoga Zakona i usmenog ispita iz članka 30. ovoga Zakona,
– donosi pravilnik o sadržaju i načinu polaganja završnoga ispita, ocjenjivanja završnoga ispita i sadržaju potvrde o završnome ispitu,
– donosi prijedlog godišnjega proračuna za rad Akademije,
– imenuje i razrješava ravnatelja Akademije i zamjenike ravnatelja Akademije,
– imenuje i razrješava članove Programskog vijeća,
– donosi godišnji program rada Akademije,
– raspisuje natječaj za prijam u Državnu školu za pravosudne dužnosnike i određuje početak rada nastavne godine u Školi,
– imenuje i razrješava stalne i povremene predavače na Akademiji i odlučuje o visini naknade za njihov rad,
– obavlja i druge poslove utvrđene Statutom.
Članak 14.
Članovi Upravnog vijeća ne mogu biti članovi Programskog vijeća ni stručnih tijela.
Članak 15.
Akademijom rukovodi ravnatelj.
Ravnatelj ne može bez suglasnosti Upravnog vijeća sklapati poslove o stjecanju, opterećenju i otuđenju nekretnina, ako vrijednost pravnog posla iznosi više od 100.000 kuna.
Ravnatelj predstavlja i zastupa Akademiju te izvršava odluke Upravnog vijeća.
Ravnatelj ima dva zamjenika, od kojih je jedan zadužen za upravljanje Državnom školom za pravosudne dužnosnike, a drugi za kontinuirano stručno usavršavanje vježbenika, savjetnika i pravosudnih dužnosnika.
Ravnatelja i zamjenike ravnatelja imenuje Upravno vijeće Akademije, na temelju javnog natječaja, na vrijeme od četiri godine.
Uvjeti za imenovanje ravnatelja i zamjenike ravnatelja propisuju se Statutom.
Članak 16.
Programsko vijeće stručno je tijelo Akademije, a čini ga 12 članova imenovanih na vrijeme od četiri godine u sastavu:
– dva suca Vrhovnog suda Republike Hrvatske,
– dva zamjenika Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske,
– jedan sudac Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske,
– jedan sudac Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske,
– jedan sudac Upravnog suda Republike Hrvatske,
– jedan sudac županijskog suda,
– jedan zamjenik županijskog državnog odvjetnika,
– jedan sudac općinskog suda,
– jedan zamjenik općinskog državnog odvjetnika,
– predstavnik sveučilišnih nastavnika pravne znanosti.
Članak 17.
Članove Programskog vijeća iz redova sudaca predlaže Opća sjednica Vrhovnog suda Republike Hrvatske, članove Programskog vijeća iz redova zamjenika državnih odvjetnika predlaže Kolegij zamjenika Glavnoga državnog odvjetnika Republike Hrvatske, a predstavnika sveučilišnih nastavnika pravne znanosti predlažu dekani pravnih fakulteta.
Članak 18.
Programsko vijeće:
– donosi poslovnik o svojemu radu,
– donosi program stručnog usavršavanja u Državnoj školi za pravosudne dužnosnike,
– predlaže Upravnomu vijeću godišnji program rada Akademije,
– predlaže Upravnomu vijeću pravilnik o načinu ocjenjivanja mentora,
– utvrđuje prijedlog programa izobrazbe mentora i predavača u Državnoj školi za pravosudne dužnosnike,
– provodi evaluaciju rada stalnih i povremenih predavača na Akademiji i predlaže Upravnomu vijeću imenovanje i razrješenje stalnih i povremenih predavača,
– donosi program stalnog stručnog usavršavanja vježbenika, savjetnika i pravosudnih dužnosnika.
Članak 19.
Članovi Programskoga vijeća imaju pravo na materijalne troškove nastale pri obavljanju poslova za Akademiju, u skladu sa Statutom.
Članak 20.
Programsko vijeće može osnivati stalna i povremena stručna tijela.
IV. PREDAVAČI NA AKADEMIJI
Članak 21.
Predavači na Akademiji su osposobljene osobe iz redova sudaca i državnih odvjetnika te zamjenika državnih odvjetnika, sveučilišnih nastavnika, a prema potrebi i drugih zanimanja.
Predavači mogu biti stalni i povremeni.
Stalni predavači iz sudova i državnih odvjetništava upućuju se na rad u Akademiju na vrijeme i pod istim uvjetima kao i suci i državni odvjetnici na rad u Ministarstvo pravosuđa.
Povremeni predavači mogu biti uključeni u program Akademije prema potrebi, a njihova prava i obveze uređuju se posebnim ugovorom.
V. STRUČNO USAVRŠAVANJE U DRŽAVNOJ ŠKOLI
Članak 22.
Državna škola za pravosudne dužnosnike (u daljnjem tekstu: Škola) organizira se kao ustrojstvena jedinica u sastavu Akademije.
U Školi će kandidati stjecati znanje i vještinu za samostalno, odgovorno, neovisno i nepristrano obnašanje pravosudne dužnosti.
Članak 23.
Upravno vijeće Akademije raspisuje natječaj u »Narodnim novinama« za prijam kandidata u Školu.
Natječaj se raspisuje jedanput godišnje, najkasnije do 1. listopada kalendarske godine.
Natječaj se raspisuje na temelju plana potrebnoga broja sudaca i zamjenika državnih odvjetnika, koji donosi Ministarstvo pravosuđa za svaku kalendarsku godinu.
Natječaj za prijam u Školu raspisuje se za kandidate za suce ili zamjenike državnoga odvjetnika, i to za općinske, prekršajne, trgovačke i upravne sudove, općinska državna odvjetništva za područje jedne županije ili više županija.
Članak 24.
Na natječaj se mogu javiti osobe koje ispunjavaju sljedeće uvjete:
– imaju hrvatsko državljanstvo
– imaju položen pravosudni ispit.
Članak 25.
Postupak odabira kandidata za upis u Školu provodi Povjerenstvo za upis u Školu i provođenje završnoga ispita (u daljnjem tekstu: Povjerenstvo) u sastavu od pet člana.
Postupak odabira kandidata za suce provodi Povjerenstvo u sastavu od pet članova, koje imenuje Državno sudbeno vijeće, i to četiri iz redova svojih članova, a jednog predstavnika imenuje iz redova sudaca na prijedlog predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske.
Postupak odabira kandidata za zamjenike državnoga odvjetnika provodi Povjerenstvo u sastavu od pet članova, koje imenuje Državnoodvjetničko vijeće, i to četiri iz redova svojih članova, a jednog predstavnika imenuje iz redova zamjenika državnih odvjetnika na prijedlog Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske.
Članak 26.
Na natječaj za prijam u Školu mogu se javiti kandidati koji su na pravosudnom ispitu ostvarili najmanje 70 bodova.
Na natječaj se mogu javiti i kandidati koji su položili pravosudni ispit prije stupanja na snagu Zakona o vježbenicima u pravosudnim tijelima i pravosudnom ispitu (»Narodne novine«, br. 84/08. i 75/09.), koji polažu pisani ispit pred Povjerenstvom iz članka 25. ovoga Zakona.
Pisani ispit iz stavka 2. ovoga članka sastoji se od tri radnje, od čega dvije radnje predstavljaju izradu cjelovitih prvostupanjskih presuda iz područja građanskog i kaznenog prava, utemeljenih na konkretnom spisu predmeta, a treću radnju kandidat izrađuje odabirom iz područja trgovačkog, radnog ili upravnog prava i ne mora biti nužno utemeljena na konkretnom spisu predmeta.
Kandidati pisanu radnju izrađuju pod osobnom zaporkom.
Na pisanom ispitu iz stavka 3. ovoga članka kandidat može ostvariti najviše 100 bodova, a bodovi koje ostvari izjednačuju mu se kao bodovi ostvareni na pravosudnom ispitu.
Pravilnik o provođenju pisanog ispita iz stavka 3. ovoga članka i načinu ocjenjivanja tog ispita donosi Upravno vijeće.
Kada pripadnici nacionalnih manjina podnose prijavu na natječaj za prijam u Školu imaju se pravo pozivati na ostvarivanje prava koja im pripadaju sukladno odredbama Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina.
Članak 27.
Kandidati koji su na pravosudnom ispitu ili na pisanom ispitu ostvarili najmanje 70 bodova Povjerenstvo upućuje na psihološki test.
Psihološkim testom utvrđuje se sposobnost kandidata za obnašanje pravosudne dužnosti (kao npr. stabilnost osobnosti, sposobnost rada u stresnim uvjetima itd.).
Psihološki test provodi ovlaštena pravna osoba koju određuje Upravno vijeće na prijedlog ravnatelja Akademije.
Kandidati psihološki test izrađuju pod osobnom zaporkom.
Kandidat koji nije zadovoljio na psihološkom testu ima pravo prigovora Upravnom vijeću, koje će odrediti drugu ovlaštenu osobu radi ponovljenog psihološkog testiranja.
Članak 28.
Kandidati koji su zadovoljili na psihološkom testu pristupaju usmenom dijelu ispita pred Povjerenstvom.
Na usmeni dio ispita poziva se dvostruko više kandidata od broja kandidata koji se primaju u Državnu školu za pravosudne dužnosnike i to kandidati koji su postigli najviše bodova na pravosudnom ispitu ili pisanom dijelu ispita.
Na usmenom dijelu ispita ocjenjuje se:
– motiviranost kandidata za rad u pravosuđu
– sposobnost za pregovaranje i mirenje
– sposobnost za rješavanje sukoba i donošenje odluka
– spremnost na suradnju
– osjećaj za pravdu
– odgovorno obnašanje vlasti
– socijalno razumijevanje.
Pravilnik o provođenju usmenog ispita i ocjenjivanju tog ispita donosi Upravno vijeće.
Članak 29.
Za kandidate koji su se natjecali za mjesto suca Državno sudbeno vijeće donosi odluku o listi prvenstva, a za kandidate koji su se natjecali za mjesto zamjenika državnog odvjetnika, odluku o listi prvenstva donosi Državnoodvjetničko vijeće.
Lista prvenstva objavljuje se na internetskim stranicama Akademije.
Lista prvenstva sastavlja se na temelju zbroja bodova koje su kandidati ostvarili na pravosudnom ispitu, ili pisanom ispitu iz članka 28. stavka 2. ovoga Zakona, te na usmenom ispitu pred Povjerenstvom.
Broj bodova ostvarenih na pravosudnom ispitu ili pisanom ispitu iz članka 28. stavka 2. ovoga Zakona, može iznositi najviše do 70% u ukupnom zbroju bodova za listu prvenstva, a broj bodova ostvaren na usmenom ispitu pred Povjerenstvom može iznositi najviše do 30% ukupnoga zbroja bodova za listu.
Na odluku Državnoga sudbenog vijeća, odnosno Državnoodvjetničkog vijeća kandidati imaju pravo podnijeti, u roku od 15 dana od dana primitka odluke, tužbu Upravnom sudu Republike Hrvatske.
Upravni sud Republike Hrvatske dužan je donijeti odluku u roku od 15 dana od primitka tužbe iz stavka 5. ovoga članka.
U Školu se primaju kandidati na temelju konačne odluke Državnoga sudbenog vijeća, odnosno Državnoodvjetničkog vijeća za određeni sud ili državno odvjetništvo, a prema redoslijedu na listi prvenstva, do popune predviđenoga broja kandidata za tu godinu.
Ako koji od kandidata s liste prvenstva odustane, u Školu se prima kandidat koji je sljedeći na listi prvenstva.
Ako na listi prvenstva kandidati imaju isti broj bodova prednost ima kandidat koji je pripadnik nacionalnih manjina, sukladno odredbama Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina.
Članak 30.
Kandidati koji su primljeni u Školu postaju zaposlenici sudova ili državnih odvjetništava.
Članak 31.
Stručno usavršavanje za pravosudne dužnosnike traje dvije godine.
Stručno usavršavanje sastoji se od teorijskoga dijela i stručnih radionica koje se provode u Školi te praktičnog dijela koji se provodi na sudu i državnom odvjetništvu, a prema potrebi i u državnim tijelima.
Članak 32.
U vremenu koje polaznici Škole provode na sudu, državnom odvjetništvu ili državnom tijelu imaju mentore, koji nadziru njihov rad i ocjenjuju ih, a ovlašteni su obavljati poslove sukladno Zakonu o sudovima i Zakonu o državnom odvjetništvu.
Pravilnik o načinu ocjenjivanja mentora donosi Upravno vijeće na prijedlog Programskoga vijeća.
Članak 33.
Završni ispit polaže se pred Povjerenstvom.
Na završnom ispitu provjeravaju se praktična znanja i sposobnosti stečene za vrijeme trajanja Škole.
Pravilnik o sadržaju i načinu polaganja završnog ispita donosi Upravno vijeće.
Članak 34.
Povjerenstvo utvrđuje završnu ocjenu polaznika Škole.
Završna ocjena objavljuje se na internetskim stranicama Akademije.
Završna ocjena je zbroj bodova ostvarenih na listi prvenstva za prijam u Školu, bodova iz ocjene mentora i bodova ostvarenih na završnom ispitu.
U ukupnom zbroju bodova u završnoj ocjeni bodovi ostvareni na prijamnom ispitu za Školu mogu iznositi najviše do 25%, bodovi ostvareni na završnom ispitu mogu iznositi najviše do 50%, a bodovi ostvareni iz ocjene mentora mogu iznositi najviše do 25%.
Prigovor na završnu ocjenu polaznici Škole za suca mogu podnijeti Državnomu sudbenom vijeću, a polaznici Škole za zamjenika državnoga odvjetnika mogu podnijeti Državnoodvjetničkomu vijeću.
Odluke Državnoga sudbenog vijeća i Državnoodvjetničkoga vijeća su konačne.
Članak 35.
Polaznici Škole koji nisu uspješno položili završni ispit imaju pravo još jedanput pristupiti ispitu, u roku od šest mjeseci od dana kada su pristupili završnom ispitu a nisu položili, u kojem vremenu ostaju zaposlenici na sudu ili državnom odvjetništvu.
Nakon imenovanja na dužnost suca ili zamjenika državnoga odvjetnika polaznici Škole dužni su provesti na sudu ili državnom odvjetništvu najmanje 5 godina.
Imenovani suci i zamjenici državnih odvjetnika koji bez opravdanog razloga napuste sud ili državno odvjetništvo prije vremena navedenog u stavku 2. ovoga članka dužni su Akademiji vratiti sredstva koja su utrošena za njihovo školovanje.
Odluku o visini sredstava iz stavka 3. ovoga članka donosi Upravno vijeće.
Članak 36.
Akademija izdaje polazniku Škole potvrdu o završenoj Školi, koja sadržava završnu ocjenu.
Potvrda iz stavka 1. ovoga članka izdaje se na obrascu koji se utvrđuje pravilnikom, koji donosi Upravno vijeće Akademije.
VI. STALNO STRUČNO USAVRŠAVANJE VJEŽBENIKA, SAVJETNIKA I PRAVOSUDNIH DUŽNOSNIKA
Članak 37.
Stručno usavršavanje vježbenika provodi se u Akademiji sukladno Zakonu o vježbenicima u pravosudnim tijelima i pravosudnom ispitu.
Članak 38.
Kontinuirano usavršavanje savjetnika u pravosudnim tijelima provodi se prema programu koji donosi Programsko vijeće.
Članak 39.
Akademija organizira kontinuirano usavršavanje pravosudnih dužnosnika.
Pravosudni dužnosnici imaju pravo i obvezu stručno se usavršavati.
Svrha je kontinuiranog usavršavanja unapređenje stručnih sposobnosti i vještina radi stručnog i učinkovitoga obavljanja pravosudne dužnosti.
Članak 40.
Akademija je dužna jedanput godišnje, najkasnije do 1. prosinca, dostaviti sudovima i državnim odvjetništvima godišnji program stručnoga usavršavanja za pravosudne dužnosnike za sljedeću kalendarsku godinu.
Prijave za programe iz stavka 1. ovoga članka sudovi i državna odvjetništva dostavljaju Akademiji.
Za svaki od ponuđenih programa Akademija određuje korisnike i o tome obavještava sudove i državna odvjetništva.
Pravosudnim dužnosnicima koji su pohađali programe stručnog usavršavanja na Akademiji izdaje se uvjerenje.
VII. SREDSTVA ZA RAD AKADEMIJE
Članak 41.
Sredstva za rad Akademije osiguravaju se u državnom proračunu Republike Hrvatske.
Akademija može stjecati sredstva izdavanjem publikacija i organiziranjem edukacijskih djelatnosti, te iz drugih izvora u skladu sa zakonom.
VIII. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 42.
Na dan stupanja na snagu ovoga Zakona, Akademija preuzima sredstva za rad, zaposlenike i dokumentaciju dosadašnje Pravosudne akademije osnovane Uredbom o unutarnjem ustrojstvu Ministarstva pravosuđa (»Narodne novine«, br. 77/08.).
Članak 43.
Ovlaštene osobe iz članka 10. ovoga Zakona dužne su imenovati članove Upravnog vijeća u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
Konstituirajuću sjednicu Upravnoga vijeća Akademije saziva predsjednik Upravnoga vijeća u roku od 15 dana od dana imenovanja članova Upravnoga vijeća.
Članak 44.
Vlada Republike Hrvatske će najkasnije u roku od 15 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona imenovati privremenog ravnatelja Akademije, koji će obavljati poslove u vezi s upisom Akademije u sudski registar i organizirati početak rada Akademije.
Mandat privremenog ravnatelja Akademije traje do imenovanja ravnatelja Akademije, a ne dulje od 6 mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
Upravno vijeće objavit će javni natječaj za izbor i imenovanje ravnatelja i zamjenika ravnatelja Akademije u roku od 15 dana od donošenja Statuta.
Članak 45.
Upravno vijeće Akademije donijet će Statut Akademije u roku od 30 dana od dana svog konstituiranja.
Drugi podzakonski akti predviđeni ovim Zakonom donijet će se u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
Članak 46.
Upravno vijeće imenuje članove Programskoga vijeća u roku od 30 dana od dana svog konstituiranja.
Članak 47.
Natječaj za prijam u Školu Upravno vijeće Akademije raspisat će najkasnije do 1. listopada 2010. godine.
Članak 48.
Danom stupanja na snagu ovoga Zakona prestaju važiti odredbe članka od 82. do 90. Uredbe o unutarnjem ustrojstvu Ministarstva pravosuđa (»Narodne novine«, br. 77/08.) i odredbe članka 14. Uredbe o izmjenama i dopunama Uredbe o unutarnjem ustrojstvu Ministarstva pravosuđa (»Narodne novine«, br. 107/09.).
Članak 49.
Ovaj Zakon objavit će se u »Narodnim novinama«, a stupa na snagu 1. siječnja 2010.
Klasa: 034-01/09-01/02
Zagreb, 11. prosinca 2009.
HRVATSKI SABOR
Predsjednik
Hrvatskoga sabora
Luka Bebić, v. r.



Zakon o pravu na dodatak uz mirovinu određenih kategorija korisnika mirovine


  

Narodne novine br.: 45 - Datum: 26.04.2002. - Interni ID: 20020912


Da bi vidjeli traženi propis u kvalitetnom izvornom obliku molimo da se pretplatite. Pratite ovaj link!

Brzi pretpregled sadržaja

Zakon o pravu na dodatak uz mirovinu određenih kategorija korisnika mirovine

HRVATSKI SABOR
912
Na temelju članka 88. Ustava Republike Hrvatske, donosim
ODLUKU
O PROGLAŠENJU ZAKONA O PRAVU NA DODATAK UZ MIROVINU ODREĐENIH KATEGORIJA KORISNIKA MIROVINE
Proglašavam Zakon o pravu na dodatak uz mirovinu određenih kategorija korisnika mirovine, koji je donio Hrvatski sabor na sjednici 17. travnja 2002.
Broj: 01-081-02-1699/2
Zagreb, 22. travnja 2002.
Predsjednik
Republike Hrvatske
Stjepan Mesić, v. r.
ZAKON
O PRAVU NA DODATAK UZ MIROVINU ODREĐENIH KATEGORIJA KORISNIKA MIROVINE
Članak 1.
(1) Ovim se Zakonom uređuje pravo na dodatak uz mirovinu hrvatskim državljanima s prebivalištem u Republici Hrvatskoj koji su pravo na mirovinu ostvarili u nekoj od republika bivše Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije i mirovina im je bila isplaćivana prema Zakonu o isplati mirovina korisnicima koji su mirovinu ostvarili u republikama bivše Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije (»Narodne novine«, br. 96/93.). 
(2) Pravo na dodatak uz mirovinu i korištenje tog dodatka prema ovome Zakonu može se ostvariti u razdoblju do 31. prosinca 2004. 
(3) Pravo na dodatak uz mirovinu ne pripada korisniku mirovine iz stavka 1. ovoga članka koji je ostvario pravo na mirovinu primjenom međunarodnog ugovora o socijalnom osiguranju. 
Članak 2. 
(1) Korisniku mirovine iz članka 1. stavka 1. ovoga Zakona dodatak uz mirovinu određuje se od osnovice koja iznosi 40% proračunske osnovice (u daljnjem tekstu: osnovica za dodatak). 
(2) Iznos dodatka uz mirovinu je razlika između iznosa utvrđenog u postotku od osnovice za dodatak, a u kojem je postotku određena svota mirovine prema navršenom mirovinskom stažu i prosječne mjesečne mirovine, koju je korisniku isplatio nositelj mirovinskog osiguranja kod kojeg je ostvareno pravo na mirovinu u protekloj kalendarskoj godini. 
(3) Ako korisniku mirovine iz članka 1. stavka 1. ovoga Zakona nije isplaćena mirovina niti za jedan mjesec u protekloj kalendarskoj godini, iznos dodatka uz mirovinu se utvrđuje u visini 30% od osnovice za dodatak. 
Članak 3. 
Dodatak uz mirovinu ponovno se određuje 1. travnja svake kalendarske godine i čini razliku između iznosa utvrđenog u postotku od osnovice za dodatak, a u kojem je postotku određena svota mirovine prema navršenom mirovinskom stažu i prosječne mjesečne mirovine isplaćene korisniku u protekloj kalendarskoj godini, odnosno u visini 30% od osnovice za dodatak ako u protekloj kalendarskoj godini strani nositelj mirovinskog osiguranja nije isplatio mirovinu niti za jedan mjesec. 
Članak 4.
(1) Pravo na dodatak uz mirovinu ostvaruje se na zahtjev korisnika mirovine. 
(2) Dodatak uz mirovinu može ostvariti korisnik koji uz mirovinu nije u protekloj kalendarskoj godini mjesečno ostvario dohodak podložan porezu veći od mjesečnog iznosa osnovnoga osobnog odbitka utvrđenog poreznim propisima, što dokazuje potvrdom porezne uprave nadležne prema mjestu prebivališta. 
Članak 5.
(1) Pravo na dodatak uz mirovinu pripada korisniku mirovine od dana primjene ovoga Zakona, ako je zahtjev za ostvarivanje prava na dodatak podnesen u roku od 6 mjeseci od dana primjene ovoga Zakona. 
(2) Ako je zahtjev za ostvarivanje prava na dodatak podnesen nakon isteka roka iz stavka 1. ovoga članka, pravo na dodatak uz mirovinu pripada korisniku mirovine od prvoga dana idućeg mjeseca nakon podnošenja zahtjeva. 
Članak 6. 
Korisnik dodatka uz mirovinu dužan je u roku od 15 dana izvijestiti Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (u daljnjem tekstu: Zavod) o svakoj promjeni koja utječe na korištenje prava na dodatak uz mirovinu po ovome Zakonu. 
Članak 7. 
(1) Pravo na dodatak uz mirovinu prestaje: 
1. kada korisniku prestane isplata mirovine u Republiku Hrvatsku, 
2. kada korisnik mirovine više ne živi u Republici Hrvatskoj, 
3. kada korisniku mirovine prestane pravo na tu mirovinu kod stranog nositelja mirovinskog osiguranja, i 
4. kada se korisnik zaposli ili počne obavljati djelatnost na temelju koje postoji obveza osiguranja. 
(2) Pravo na dodatak uz mirovinu prestaje od prvog dana idućeg mjeseca od mjeseca u kojem je doneseno rješenje o prestanku prava. 
Članak 8. 
(1) Korisnik koji je ostvario pravo na dodatak uz mirovinu koji mu ne pripada prema ovome Zakonu, ili ga je ostvario u većoj svoti od pripadajuće, dužan je te primljene svote vratiti Zavodu. 
(2) Potraživanje povrata preplaćenih svota iz stavka 1. ovoga članka zastaruje istekom rokova određenih Zakonom o obveznim odnosima. 
(3) Rok zastare potraživanja počinje teći od dana kada je u upravnom postupku postalo konačno rješenje kojim je korisniku priznato pravo na dodatak, odnosno kojim je utvrđeno da mu dodatak uz mirovinu ne pripada ili pripada u manjem opsegu. 
Članak 9.
(1) Pravo na dodatak uz mirovinu ostvaruje se u Zavodu. 
(2) U povodu podnijetog zahtjeva za ostvarivanje prava na dodatak uz mirovinu, Zavod pribavlja podatke od stranog nositelja mirovinskog osiguranja o isplaćenim mirovinama u protekloj kalendarskoj godini po korisniku radi utvrđivanja visine dodatka. Podatke o isplaćenim mirovinama u protekloj kalendarskoj godini može pribaviti i korisnik mirovine. 
Članak 10. 
(1) O pravu na dodatak uz mirovinu u prvom stupnju rješava područna služba Zavoda nadležna prema mjestu prebivališta korisnika, a u povodu žalbe protiv prvostupanjskog rješenja rješava Središnja služba Zavoda. 
(2) Rješenje doneseno u drugom stupnju u povodu žalbe konačno je u upravnom postupku i protiv njega se može pokrenuti upravni spor. 
(3) U postupku ostvarivanja prava na dodatak uz mirovinu primjenjuje se Zakon o općem upravnom postupku. 
Članak 11. 
(1) U roku od tri mjeseca od dana primjene ovoga Zakona, Zavod je dužan ustrojiti službu i pribaviti od stranih nositelja mirovinskog osiguranja podatke o isplaćenim mirovinama u 2001. godini korisnicima koji imaju prebivalište u Republici Hrvatskoj. 
(2) Do isteka roka iz stavka 1. ovoga članka Zavod će korisniku mirovine, na temelju podnijetog zahtjeva i priložene potvrde korisnika mirovine da u 2001. godini nije ostvario dohodak podložan porezu iz članka 4. stavka 2. ovoga Zakona, isplatiti mjesečnu akontaciju dodatka u visini 30% od osnovice za dodatak. 
Članak 12. 
Sredstva za provedbu ovoga Zakona osiguravaju se u proračunu Republike Hrvatske. 
Članak 13. 
Ovaj Zakon stupa na snagu danom objave u »Narodnim novinama«, a primjenjuje se od 1. svibnja 2002. 
Klasa: 140-01/02-01/01
Zagreb, 17. travnja 2002.
HRVATSKI SABOR
Predsjednik
Hrvatskoga sabora
Zlatko Tomčić, v. r.



Zakon o pravu na pristup informacijama


  

Narodne novine br.: 172 - Datum: 29.10.2003. - Interni ID: 20032491


Da bi vidjeli traženi propis u kvalitetnom izvornom obliku molimo da se pretplatite. Pratite ovaj link!

Brzi pretpregled sadržaja

Zakon o pravu na pristup informacijama

HRVATSKI SABOR
2491
Na temelju članka 88. Ustava Republike Hrvatske, donosim
ODLUKU
O PROGLAŠENJU ZAKONA O PRAVU NA PRISTUP INFORMACIJAMA
Proglašavam Zakon o pravu na pristup informacijama, koji je donio Hrvatski sabor na sjednici 15. listopada 2003.
Broj: 01-081-03-3491/2
Zagreb, 21. listopada 2003.
Predsjednik
Republike Hrvatske
Stjepan Mesić, v. r.
ZAKON
O PRAVU NA PRISTUP INFORMACIJAMA
I. OPĆE ODREDBE
SadrŽaj
Članak 1.
Ovim se Zakonom uređuje pravo na pristup informacijama koje posjeduju, raspolažu ili nadziru tijela javne vlasti, propisuju načela prava na pristup informacijama, izuzeci od prava na pristup informacijama i postupak za ostvarivanje i zaštitu prava na pristup informacijama.
Cilj
Članak 2.
Cilj ovoga Zakona je omogućiti i osigurati ostvarivanje prava na pristup informacijama fizičkim i pravnim osobama putem otvorenosti i javnosti djelovanja tijela javne vlasti, sukladno ovom i drugim zakonima.
Pojmovi
Članak 3.
(1) Pojedini izrazi u ovom Zakonu imaju sljedeće značenje:
1) »Ovlaštenik prava na informaciju« (u daljnjem tekstu: ovlaštenik) je svaka domaća ili strana fizička ili pravna osoba koja zahtijeva pristup informaciji,
2) »Tijela javne vlasti« su državna tijela, tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima i druge osobe na koje su prenesene javne ovlasti,
3) »Informacija« je podatak, fotografija, crtež, film, izvješće, akt, tablica, grafikon, nacrt ili drugi prilog, koje posjeduju, raspolažu ili nadziru tijela javne vlasti, bez obzira na to je li pohranjena na nekom dokumentu ili nije, te bez obzira na izvor, vrijeme nastanka, mjesto pohranjivanja, na način saznavanja, na to po čijem nalogu, u čije ime i za čiji račun je informacija pohranjena ili drugo svojstvo informacije,
4) »Dokument« je svako materijalno sredstvo na kojem je zapisana ili unesena informacija koju posjeduju, raspolažu ili nadziru tijela javne vlasti,
5) »Pravo na pristup informacijama« obuhvaća pravo ovlaštenika na traženje i dobivanje informacije kao i obvezu tijela javne vlasti da omogući pristup zatraženoj informaciji, odnosno da objavljuje informacije kada za to i ne postoji poseban zahtjev već takvo objavljivanje predstavlja njihovu obvezu određenu zakonom ili drugim općim propisom (u daljnjem tekstu: redovito objavljivanje informacija).
(2) Vlada Republike Hrvatske će svake godine do 31. siječnja u »Narodnim novinama« objaviti popis tijela javne vlasti.
II. NAČELA PRAVA NA PRISTUP INFORMACIJAMA
Pretpostavke javnosti, slobodnog pristupa i ograniČenja
Članak 4.
(1) Sve informacije koje posjeduju, raspolažu ili nadziru tijela javne vlasti moraju biti dostupne zainteresiranim ovlaštenicima prava na informaciju.
(2) Ovlaštenik ima pravo saznati od tijela javne vlasti da li posjeduju, raspolažu ili nadziru traženu informaciju.
(3) U slučaju ograničenja prava na pristup određenoj informaciji, tijelo javne vlasti obvezno je u posebnom rješenju navesti o kojoj se kategoriji izuzetka radi, odnosno o razlozima zbog kojih je odlučio o uskrati informacije.
(4) Iznimno, pravo na pristup informacijama može se ograničiti u slučajevima i na način propisan zakonom.
Potpunost i toČnost informacije
Članak 5.
Informacija koju tijela javne vlasti daju, odnosno objavljuju mora biti potpuna i točna.
Jednakost
Članak 6.
(1) Pravo na pristup informacijama pripada svim ovlaštenicima na jednak način i pod jednakim uvjetima i oni su ravnopravni u njegovom ostvarivanju.
(2) Tijela javne vlasti ne smiju staviti u povoljniji položaj niti jednog ovlaštenika na način da se određenom ovlašteniku informacija dade ranije.
(3) Pravo na pristup informacijama koje sadrže osobne podatke ostvaruje se na način koji je propisan drugim zakonom.
NaČelo raspolaganja informacijom
Članak 7.
Ovlaštenik koji raspolaže informacijom ima pravo tu informaciju javno iznositi.
III. IZUZECI OD PRAVA NA PRISTUP INFORMACIJAMA
Izuzeci i njihovo trajanje
Članak 8.
(1) Tijela javne vlasti uskratit će pravo na pristup informaciji ako je informacija zakonom ili na osnovi kriterija utvrđenih zakonom proglašena državnom, vojnom, službenom, profesionalnom ili poslovnom tajnom ili ako je zaštićena zakonom kojim se uređuje područje zaštite osobnih podataka.
(2) Tijela javne vlasti mogu uskratiti pravo na pristup informaciji ako postoje osnove sumnje da bi njezino objavljivanje:
1) onemogućilo poduzimanje mjera i radnji radi sprječavanja i otkrivanja kažnjivih djela ili radi progona počinitelja kažnjivih djela,
2) onemogućilo učinkovito, neovisno i nepristrano vođenje sudskog, upravnog ili drugog pravno uređenog postupka, izvršenje sudske odluke ili kazne,
3) onemogućilo rad tijela koji vrše upravni nadzor, odnosno nadzor zakonitosti,
4) izazvalo ozbiljnu štetu za život, zdravlje, sigurnost ljudi ili za okoliš,
5) onemogućilo provođenje gospodarske ili monetarne politike,
6) ugrozilo pravo intelektualnog vlasništva, osim u slučaju izričitoga pisanog pristanka autora ili vlasnika.
(3) Informacije kojima se uskraćuje pravo na pristup iz razloga navedenih u stavku 2. točki 6. ovoga članka postaju dostupne javnosti kada to odredi onaj kome bi objavljivanjem informacija mogla biti uzrokovana šteta, ali najduže u roku od 20 godina od dana kada je informacija nastala, osim ako zakonom ili drugim propisom nije određen duži rok.
(4) Tijela javne vlasti odobrit će pristup u one dijelove informacije koji se s obzirom na prirodu svog sadržaja mogu objaviti.
(5) Informacije su dostupne javnosti nakon što prestanu razlozi navedeni u ovom članku prema kojima tijelo javne vlasti uskraćuje pravo na pristup informaciji.
IV. POSTUPOVNE ODREDBE
Primjena propisa o opĆem upravnom postupku
Članak 9.
Ako ovim Zakonom nije drukčije određeno, u postupku radi ostvarivanja prava na pristup informacijama na odgovarajući način primjenjuju se odredbe Zakona o općem upravnom postupku.
NaČini ostvarivanja prava na pristup informacijama
Članak 10.
Tijela javne vlasti obvezna su omogućiti pristup informacijama:
1) redovitim objavljivanjem određenih informacija, kako je to određeno posebnim zakonom ili drugim općim aktom, uz uvjet objave jedanput mjesečno, na primjeren i dostupan način radi upoznavanja javnosti,
2) neposrednim pružanjem informacije ovlašteniku koji je podnio zahtjev,
3) uvidom u dokumente i pravljenjem preslika dokumenata koji sadrže traženu informaciju,
4) dostavljanjem ovlašteniku koji je podnio zahtjev preslika dokumenta koji sadrži traženu informaciju,
5) na drugi način kojim se ostvaruje pravo na slobodan pristup informacijama.
Zahtjev
Članak 11.
(1) Ovlaštenik ostvaruje pravo na pristup informaciji podnošenjem usmenog ili pisanog zahtjeva nadležnom tijelu javne vlasti.
(2) Ako je zahtjev podnesen usmeno o tome će se sastaviti zapisnik, a ako je podnesen putem telefona ili drugog telekomunikacijskog uređaja sastavit će se službena zabilješka.
(3) Pisani zahtjev sadrži: naziv i sjedište tijela javne vlasti kojem se zahtjev podnosi, podatke koji su važni za prepoznavanje tražene informacije, ime i prezime i adresu fizičke osobe podnositelja zahtjeva, tvrtku, odnosno naziv pravne osobe i njezino sjedište.
(4) Podnositelj zahtjeva nije obvezan navesti razloge zbog kojih traži pristup informaciji.
(5) Podnositelj zahtjeva može u zahtjevu predložiti način na koji će tijelo javne vlasti učiniti informaciju dostupnom.
Rokovi
Članak 12.
(1) Na temelju usmenog ili pisanog zahtjeva tijelo javne vlasti obvezno je omogućiti podnositelju zahtjeva pristup informaciji najkasnije u roku od 15 dana od dana podnošenja zahtjeva.
(2) U slučaju nepotpunog ili nerazumljivog zahtjeva tijelo javne vlasti pozvat će podnositelja zahtjeva da ga ispravi u roku od tri dana. Ako podnositelj zahtjeva ne ispravi zahtjev na odgovarajući način tijelo javne vlasti odbacit će rješenjem zahtjev kao nerazumljiv ili nepotpun.
Ustupanje zahtjeva
Članak 13.
(1) Ako tijelo javne vlasti ne posjeduje, ne raspolaže ili ne nadzire informaciju, a ima saznanja o nadležnom tijelu, bez odgode, a najkasnije u roku od 8 dana od zaprimanja zahtjeva obvezno je ustupiti zahtjev tijelu javne vlasti koji posjeduje, raspolaže ili nadzire informaciju, o čemu će obavijestiti podnositelja.
(2) U slučaju iz stavka 1. ovoga članka, rokovi ostvarivanja prava na pristup informaciji računaju se od dana kada je tijelo javne vlasti zaprimilo ustupljeni zahtjev.
ProduŽenje rokova
Članak 14.
(1) Rokovi za ostvarivanje prava na pristup informaciji utvrđeni ovim Zakonom mogu se produžiti do 30 dana ukoliko se: 
1) informacija mora tražiti izvan sjedišta tijela javne vlasti,
2) jednim zahtjevom traži veći broj različitih informacija.
(2) O produženju rokova tijelo javne vlasti bez odgode će, a najkasnije u roku od 8 dana, obavijestiti podnositelja zahtjeva i navesti razloge zbog kojih je taj rok produžen.
RjeŠenje o zahtjevu
Članak 15.
(1) Tijelo javne vlasti ne donosi posebno rješenje o prihvaćanju zahtjeva za pristup informaciji, već će o tom slučaju sastaviti službenu zabilješku.
(2) Tijelo javne vlasti obvezno je donijeti rješenje o odbijanju zahtjeva:
1) ako se radi o slučajevima iz članka 8. stavka 1. i 2. ovoga Zakona,
2) ukoliko tijelo javne vlasti ne raspolaže, ne nadzire, niti ima saznanja gdje se informacija nalazi,
3) ukoliko je istom ovlašteniku omogućen pristup istoj informaciji u roku od 60 dana od podnošenja zahtjeva.
(3) U slučaju kada je informacija već objavljena, tijelo javne vlasti obvezno je bez odgode obavijestiti podnositelja zahtjeva gdje je, kada i kako tražena informacija objavljena.
Dopuna i ispravak informacije
Članak 16.
(1) Ukoliko ovlaštenik, na osnovi dokaza kojima raspolaže, smatra da informacija pružena na temelju zahtjeva nije točna ili potpuna, može zahtijevati njen ispravak, odnosno dopunu.
(2) Tijelo javne vlasti obvezno je donijeti posebno rješenje o odbijanju zahtjeva ako smatra da nema osnove za dopunu ili ispravak dane informacije.
Žalba i upravni spor
Članak 17.
(1) Protiv rješenja tijela javne vlasti, podnositelj zahtjeva može izjaviti žalbu čelniku nadležnog tijela javne vlasti, u roku od 8 dana od dana dostavljanja rješenja.
(2) Drugostupanjska odluka po žalbi mora se donijeti i dostaviti bez odgode, a najkasnije u roku od 15 dana od dana podnošenja žalbe.
(3) Protiv drugostupanjske odluke, odnosno konačnoga prvostupanjskog rješenja tijela javne vlasti kojim se zahtjev odbija, podnositelj zahtjeva može tužbom pokrenuti upravni spor pred Upravnim sudom, u skladu s odredbama Zakona o upravnim sporovima. Postupak po tužbi je hitan.
SluŽbeni upisnik
Članak 18.
Tijelo javne vlasti dužno je voditi poseban službeni upisnik o zahtjevima, postupcima i odlukama o ostvarivanju prava na pristup informacijama u skladu s odredbama ovoga Zakona. Ustroj, sadržaj i način vođenja službenog upisnika propisat će podzakonskim propisom ministar nadležan za poslove opće uprave.
Naknada
Članak 19.
Tijelo javne vlasti ima pravo na naknadu stvarnih materijalnih troškova od ovlaštenika u svezi s pružanjem i dostavom tražene informacije.
V. POSEBNE ODREDBE O TIJELIMA JAVNE VLASTI
Objavljivanje informacija
Članak 20.
(1) Neovisno o pojedinačnim zahtjevima kojima se traži ostvarivanje prava na pristup informaciji tijela javne vlasti obvezna su na prikladan način, u službenim glasilima ili na informatičkom mediju objaviti posebno:
1) svoje odluke i mjere kojima se utječe na interese ovlaštenika, s razlozima za njihovo donošenje,
2) informacije o svom radu, uključujući podatke o aktivnostima, organizaciji, troškovima rada i izvorima financiranja,
3) informacije o podnesenim zahtjevima, predstavkama, peticijama, prijedlozima, kao i drugim aktivnostima koje su korisnici poduzeli prema tijelu javne vlasti.
4) informacije o natječaju i natječajnoj dokumentaciji za javne nabave, u skladu sa Zakonom o javnoj nabavi.
(2) tijela javne vlasti u čijoj je nadležnosti izrada nacrta zakona i podzakonskih akata dužna su objavljivati nacrte tih akata te omogućiti ovlaštenicima da se u primjerenom roku o njima očituju. Nacrti zakna i podzakonskih akata, pisana očitovanja korisnika i konačni prijedlozi navedenih akata objavljuju se na način propisan u stavku 1. ovoga članka.
Javnost rada
Članak 21.
(1) Radi osiguravanja javnosti rada, tijela javne vlasti obvezna su svojim općim aktima utvrditi uvjete pod kojima se omogućava neposredan uvid javnosti u njihov rad.
(2) Tijela javne vlasti obvezna su javnost informirati o:
1) dnevnom redu zasjedanja ili sastanaka i vremenu njihovog održavanja, načinu rada tijela javne vlasti i mogućnostima neposrednog uvida u njihov rad,
2) broju osoba kojima se može istovremeno osigurati neposredan uvid u rad tijela javne vlasti pri čemu se mora voditi računa o redoslijedu prijavljivanja.
(3) Tijela javne vlasti nisu dužna osigurati neposredan uvid u svoj rad ako se radi o pitanjima u kojima se po zakonu javnost, mora isključiti, odnosno ako se radi o informacijama koje su izuzete od prava na pristup informacijama prema odredbama ovoga Zakona.
SluŽbenik za informiranje
Članak 22.
(1) Tijelo javne vlasti obvezno je radi osiguravanja pristupa informacijama donijeti odluku kojom će odrediti posebnu službenu osobu mjerodavnu za rješavanje ostvarivanja prava na pristup informacijama (u daljnjem tekstu: službenik za informiranje).
(2) Tijelo javne vlasti obvezno je upoznati javnost sa službenim podacima o službeniku za informiranje, kao i o načinu njegova rada.
(3) Službenik za informiranje:
1) obavlja poslove rješavanja pojedinačnih zahtjeva i redovitog objavljivanja informacija, sukladno svom unutarnjem ustroju,
2) unapređuje način obrade, klasificiranja, čuvanja i objavljivanja informacija koje su sadržane u službenim dokumentima koji se odnose na rad tijela javne vlasti,
3) osigurava neophodnu pomoć podnositeljima zahtjeva u vezi s ostvarivanjem prava utvrđenih ovim Zakonom.
(4) Tijelo javne vlasti posebnom odlukom ustrojit će katalog informacija koje posjeduje, raspolaže ili nadzire, a koji sadrži sistematizirani pregled informacija s opisom sadržaja, namjenom, načinom osiguravanja i vremenom ostvarivanja prava na pristup.
(5) Službenik za informiranje poduzima sve radnje i mjere potrebne radi urednog vođenja kataloga, a za što je neposredno odgovoran čelniku tijela javne vlasti.
IskljuČenje odgovornosti sluŽbenika za informiranje
Članak 23.
Službenik za informiranje koji u dobroj vjeri, a radi točnog i potpunog obavješćivanja javnosti, izvan granica svojih ovlasti omogući pristup određenoj informaciji, ne može biti pozvan na odgovornost ako pristup takvoj informaciji ne podliježe ograničenjima iz članka 8. ovoga Zakona.
Nadzor nad provoĐenjem Zakona
Članak 24.
Nadzor nad provođenjem ovoga Zakona provodi ministarstvo nadležno za poslove opće uprave.
IzvjeŠĆa
Članak 25.
(1) Sva tijela javne vlasti dužna su ministarstvu nadležnom za poslove opće uprave dostaviti izvješće o provedbi ovoga Zakona na temelju podataka sadržanih u katalogu informacija iz članka 22. stavka 4. ovoga Zakona za prethodnu godinu najkasnije do 31. siječnja.
(2) Ministarstvo nadležno za poslove opće uprave podnosi objedinjeno izvješće o provedbi ovoga Zakona Vladi Republike Hrvatske najkasnije do 28. veljače za prethodnu godinu.
(3) Vlada Republike Hrvatske dužna je podnijeti izvješće o provedbi ovoga Zakona Hrvatskom saboru radi prihvaćanja najkasnije do 31. ožujka za prethodnu godinu, koje se nakon prihvaćanja objavljuje u »Narodnim novinama«.
VI. KAZNENE ODREDBE
Članak 26.
(1) Pravna osoba s javnim ovlastima koja suprotno odredbama ovoga Zakona onemogući ili ograniči ostvarivanje prava na pristup informacijama kaznit će se za prekršaj novčanom kaznom od 20.000,00 do 100.000,00 kuna.
(2) Za prekršaje iz stavka 1. ovoga članka kaznit će i odgovorna osoba u tijelima javne vlasti novčanom kaznom od 5.000,00 do 10.000,00 kuna.
(3) Novčanom kaznom od 1.000,00 do 8.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj fizička osoba koja ošteti, uništi, sakrije ili na drugi način učini nedostupnim dokument koji sadrži informaciju u namjeri da onemogući ostvarivanje prava na pristup informacijama.
(4) Za prekršaj iz stavka 3. kaznit će se odgovorna osoba u tijelu javne vlasti novčanom kaznom od 5.000,00 do 10.000,00 kuna ili kaznom zatvora do šezdeset dana.
Potpuno ispunjenje obveze
Članak 27.
Pored izricanja kaznenih i stegovnih sankcija, u slučaju utvrđene odgovornosti na temelju neopravdane uskrate ili ograničenja ostvarivanja prava na pristup informaciji, tijelo javne vlasti obvezno je ovlašteniku prava na informaciju omogućiti ostvarivanje prava na pristup informaciji sukladno odredbama ovoga Zakona.
VII. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 28.
Tijela javne vlasti osigurat će organizacijske, materijalne, tehničke i druge uvjete za provođenje odredbi ovoga Zakona, u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
Članak 29.
Podzakonske propise iz članka 18. ovoga Zakona nadležni ministar donijet će najkasnije u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
Članak 30.
Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.
Klasa: 008-02/03-01/05
Zagreb, 15. listopada 2003.
HRVATSKI SABOR
Predsjednik
Hrvatskoga sabora
Zlatko Tomčić, v. r.


First page | Prev | Next | Last page |
Da bi vidjeli traženi propis u kvalitetnom izvornom obliku molimo da se pretplatite. Pratite ovaj link!
  Tražilica - Pretraživanje svih zakona, pravilnika, odluka, izmjena i dopuna

Nova ponuda za poduzetnike

Internet usluge za poduzetnike

Izrada internet stranica

CMS internet stranice ! ! ! !

Hosting - Windows serveri

Prodaja gotovih izvještaja

Izrada poslovnih planova

Gotovi primjeri planova

Investicijski projekti

Primjeri ugovora - šprance
  Poslovni imenici - adresari

Internet imenik - web adrese

Istraživanje tržišta

Marketing - oglašavanje

Trgovačko posredovanje

Proizvodi i usluge u HR

Poslovno savjetovanje

Poslovna psihologija

Poslovne informacije

Poslovni web katalog
  Pregled zakona - propisa

Informatika i poslovanje

Korisni poslovni programi

Programiranje po narudžbi

Sigurnost u poslovanju

Besplatni online rječnik

Besplatne poslovne usluge

Pregled korisnih linkova

Novi internet projekti

Poslovni forum



Jeste li tražili:

Zakon o Pravosudnoj akademiji - Narodne novine br.: 153 / 2009
Zakon o pravu na dodatak uz mirovinu određenih kategorija korisnika mirovine - Narodne novine br.: 45 / 2002
Zakon o predmetima opće uporabe - Narodne novine br.: 85 / 2006
Zakon o predškolskom odgoju i naobrazbi - Narodne novine br.: 10 / 1997
Zakon o prekidu prekršajnog postupka u predmetima po propisima o deviznom poslovanju koje je preuzela Republika Hrvatska - Narodne novine br.: 106 / 1993




Poslovne novine - korisne informacije iz područja građanskog i trgovačkog prava, poslovne informacije, korisni savjeti, preporuke, vijesti, primjeri ugovora, poslovni planovi i elaborati, knjige i priručnici, statistički podaci, imenici, izvještaji...
Teme za predah od posla; sport, glazba, mp3, filmovi, video, humor, poznanstva, kladionice, sex, igrice, rekreacija...